Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014R0256

    Uredba (EU) br. 256/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture u Europskoj uniji, zamjeni Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 617/2010 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 736/96

    SL L 84, 20.3.2014, p. 61–68 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 03/11/2018; stavljeno izvan snage 32018R1504

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/256/oj

    20.3.2014   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 84/61


    UREDBA (EU) br. 256/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 26. veljače 2014.

    o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture u Europskoj uniji, zamjeni Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 617/2010 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 736/96

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

    uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

    nakon savjetovanja s Odborom regija,

    u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

    budući da:

    (1)

    Stvaranje cjelovite slike razvoja ulaganja u energetsku infrastrukturu u Uniji ključno je za razvoj energetske politike Unije i kako bi Komisija izvršila svoje zadatke u području energetike. Redovit pristup ažurnim podacima i informacijama Komisiji bi trebao omogućiti potrebne usporedbe i procjene te predlaganje odgovarajućih mjera na temelju odgovarajućih brojčanih podataka i analiza, posebno u vezi s budućom ravnotežom između energetske ponude i potražnje.

    (2)

    Situacija u području energetike znatno se promijenila posljednjih godina u Uniji i izvan nje te su ulaganja u energetsku infrastrukturu postala ključno pitanje za sigurnu opskrbu Unije energijom, funkcioniranje unutarnjeg tržišta i prijelaz na energetski sustav s niskom emisijom ugljika, s čime je započela Unija.

    (3)

    Za taj novi energetski kontekst potrebna su značajna ulaganja u sve vrste infrastrukture u svim energetskim sektorima, kao i razvoj novih vrsta infrastrukture i novih tehnologija koje tržište treba prihvatiti. Zbog liberalizacije energetskog sektora i dodatne integracije unutarnjeg tržišta gospodarski subjekti igraju sve značajniju ulogu u svrhu ulaganja. U isto vrijeme novi zahtjevi energetske politike, kao što su ciljevi koji utječu na mješavinu goriva, izmijenit će politike država članica u smjeru nove i/ili modernizirane energetske infrastrukture.

    (4)

    U tom kontekstu trebalo bi posvetiti veću pažnju ulaganjima u energetsku infrastrukturu u Uniji, posebno kako bi se preduhitrili problemi, promicala najbolja praksa te kako bi budući razvoj energetskog sustava Unije bio transparentniji.

    (5)

    Komisija, a posebno njezin Opservatorij za energetsko tržište, trebala bi stoga raspolagati točnim podacima i informacijama o investicijskim projektima, uključujući stavljanje izvan pogona, koji se odnose na najznačajnije komponente energetskog sustava Unije.

    (6)

    Podaci i informacije o predvidivim kretanjima u kapacitetima proizvodnje, transporta i skladištenja te o projektima u različitim energetskim sektorima od interesa su za Uniju i važni za buduća ulaganja. Zbog toga je potrebno osigurati obavješćivanje Komisije o investicijskim projektima za koje su započeli radovi na izgradnji ili stavljanju izvan pogona ili za koje je donesena konačna odluka o ulaganju.

    (7)

    Na temelju članaka 41. i 42. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o Euratomu) poduzeća imaju obvezu dostaviti svoje investicijske projekte. Te informacije potrebno je posebno dopuniti redovitim izvješćivanjem o provedbi investicijskih projekata. Takvim dodatnim izvješćivanjem ne dovode se u pitanje članci od 41. do 44. Ugovora o Euratomu. Međutim, kad god je to moguće, trebalo bi izbjeći nametanje dvostrukog opterećenja poduzećima.

    (8)

    Kako bi Komisija imala dosljedan pregled budućih kretanja energetskog sustava Unije u cjelini, potreban je usklađen okvir za izvješćivanje o investicijskim projektima, koji se temelji na ažuriranim kategorijama službenih podataka i informacija koje države članice trebaju dostaviti.

    (9)

    U tu svrhu države članice trebale bi obavješćivati Komisiju o podacima i informacijama u pogledu investicijskih projekata u području energetske infrastrukture, koji su planirani ili u procesu izgradnje na njihovom državnom području, koji se tiču proizvodnje, skladištenja i transporta nafte, prirodnog plina, električne energije, uključujući električnu energiju iz obnovljivih izvora, električnu energiju iz ugljena i lignita te kogeneraciju električne energije i korisne topline; proizvodnje biogoriva; te hvatanja, prijevoza i skladištenja ugljičnog dioksida. Države članice također bi trebale obavješćivati Komisiju o podacima i informacijama u pogledu investicijskih projekata o interkonekcijama električne energije i plinskim interkonekcijama s trećim zemljama. Poduzeća na koja se to odnosi trebala bi imati obvezu obavješćivanja dotične države članice o tim podacima i informacijama.

    (10)

    S obzirom na vremenske okvire investicijskih projekata u energetskom sektoru, trebalo bi biti dostatno izvješćivati jednom u dvije godine.

    (11)

    Kako bi se izbjegla nerazmjerna administrativna opterećenja i sveli na najmanju mjeru troškovi za države članice i poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća, ova bi Uredba trebala omogućiti izuzimanje država članica i poduzeća od obveze izvješćivanja, pod uvjetom da su Komisiji već dostavljene jednakovrijedne informacije na temelju pravnih akata Unije iz područja energetike, a čija je namjena ostvariti ciljeve konkurentnih energetskih tržišta u Uniji, održivosti energetskog sustava Unije i sigurnosti opskrbe Unije energijom. Zbog toga bi trebalo izbjegavati svako udvostručavanje zahtjeva izvješćivanja koji su navedeni u trećem paketu mjera za unutarnje tržište u području električne energije i prirodnog plina. Kako bi se smanjilo opterećenje izvješćivanja, Komisija bi državama članicama trebala osigurati potporu s ciljem razjašnjavanja u kojim se slučajevima za podatke ili informacije o kojima je Komisija već obaviještena u okviru drugih pravnih akata smatra da udovoljavaju zahtjevima iz ove Uredbe.

    (12)

    Komisija, a posebno njezin Opservatorij za energetsko tržište, trebala bi radi obrade podataka, kao i radi jednostavnijeg i sigurnijeg obavješćivanja o podacima, moći poduzeti sve odgovarajuće mjere, a posebno koristiti integrirane informatičke alate i postupke, koji bi trebali jamčiti povjerljivost podataka ili informacija o kojima je Komisija obaviještena.

    (13)

    Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka koju izvršavaju države članice uređena je Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), a zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka koju izvršava Komisija uređena je Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Ovom se Uredbom ne mijenjaju te odredbe.

    (14)

    Države članice ili njihovi ovlašteni subjekti te Komisija trebali bi čuvati povjerljivost poslovno osjetljivih podataka i informacija. Zbog toga bi države članice ili njihovi ovlašteni subjekti trebali objediniti te podatke i informacije na nacionalnoj razini, uz izuzetak podataka i informacija u vezi s prekograničnim transportnim projektima, prije nego što ih podnesu Komisiji. Ako je potrebno, Komisija bi trebala dodatno objediniti te podatke tako da se spriječi otkrivanje detalja o pojedinim poduzećima ili postrojenjima ili izvođenje zaključaka o njima.

    (15)

    Komisija, a posebno njezin Opservatorij za energetsko tržište, trebala bi omogućiti redovitu, međusektorsku analizu strukturne evolucije i izgleda energetskog sustava Unije te, gdje je primjereno, precizniju analizu određenih aspekata tog energetskog sustava. Ta bi analiza posebno trebala doprinijeti jačanju energetske sigurnosti prepoznavanjem mogućih nedostataka u infrastrukturi i ulaganjima radi postizanja ravnoteže između energetske ponude i potražnje. Analiza bi također trebala doprinijeti raspravi na razini Unije o energetskoj infrastrukturi te bi se zbog toga trebala proslijediti Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te bi trebala biti dostupna zainteresiranim stranama.

    (16)

    Mala i srednja poduzeća u okviru svojeg investicijskog planiranja moći će profitirati od međusektorske analize Komisije te podataka i informacija koje Komisija objavi u skladu s ovom Uredbom.

    (17)

    Komisiji mogu pružati pomoć stručnjaci iz država članica ili bilo koji drugi kompetentni stručnjaci radi razvijanja zajedničkog razumijevanja potencijalnih infrastrukturnih nedostataka i povezanih rizika te radi jačanja transparentnosti u pogledu budućih kretanja, što je od posebnog interesa za nove sudionike na tržištu.

    (18)

    Ovom bi se Uredbom trebala zamijeniti Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 617/2010 (5) koju je Sud poništio 6. rujna 2012. (6) i čiji su se učinci trebali zadržati do stupanja na snagu nove uredbe. Stoga bi stupanjem na snagu ove Uredbe poništenje Uredbe (EU, Euratom) br. 617/2010 u skladu s odlukom Suda trebalo proizvesti učinke. Nadalje, Uredba Vijeća (EZ) br. 736/96 (7), koja je bila stavljena izvan snage Uredbom (EU, Euratom) br. 617/2010, trebala bi biti stavljena izvan snage ovom Uredbom.

    (19)

    Oblik i tehnički detalji obavijesti Komisiji o podacima i informacijama o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture utvrđeni su u Uredbi Komisije (EU, Euratom) br. 833/2010 (8). Uredba (EU, Euratom) br. 833/2010 trebala bi se nastaviti primjenjivati do njezine revizije koja će uslijediti nakon donošenja ove Uredbe.

    (20)

    S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

    DONIJELI SU OVU UREDBU:

    Članak 1.

    Predmet i područje primjene

    1.   Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički okvir za obavješćivanje Komisije o podacima i informacijama u pogledu investicijskih projekata u području energetske infrastrukture u sektorima nafte, prirodnog plina, električne energije, uključujući električnu energiju iz obnovljivih izvora, električnu energiju iz ugljena i lignita te kogeneraciju električne energije i korisne topline, kao i u pogledu investicijskih projekata u vezi s proizvodnjom biogoriva i hvatanjem, prijevozom i skladištenjem ugljičnog dioksida koji je proizveden u tim sektorima.

    2.   Ova se Uredba primjenjuje na vrste investicijskih projekata navedene u Prilogu, za koje su započeli radovi na izgradnji ili stavljanju izvan pogona ili za koje je donesena konačna odluka o ulaganju.

    Nadalje, države članice mogu dostaviti procijenjene podatke ili privremene informacije o vrstama investicijskih projekata koje su navedene u Prilogu, za koje se početak izgradnje planira u roku od pet godina i o onima za koje se stavljanje izvan pogona planira u roku od tri godine, ali za koje nije donesena konačna odluka o ulaganju.

    Članak 2.

    Definicije

    U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

    1.

    „infrastruktura” znači bilo koja vrsta postrojenja ili dijela postrojenja povezana s proizvodnjom, transportom i skladištenjem, uključujući interkonekcije između Unije i trećih zemalja;

    2.

    „investicijski projekti” znači projekti kojima je cilj:

    i.

    izgradnja nove infrastrukture;

    ii.

    pretvorba, modernizacija, povećanje ili smanjenje kapaciteta postojeće infrastrukture;

    iii.

    djelomično ili potpuno stavljanje izvan pogona postojeće infrastrukture;

    3.

    „konačna odluka o ulaganju” znači odluka donesena na razini poduzeća radi definitivnog određivanja sredstava za investicijsku fazu projekta;

    4.

    „investicijska faza” znači faza tijekom koje dolazi do izgradnje ili stavljanja izvan pogona te snošenja kapitalnih troškova; ona ne uključuje fazu planiranja;

    5.

    „faza planiranja” znači faza tijekom koje se priprema provedba projekta i koja uključuje, ako je potrebno, procjenu izvedivosti, pripremne i tehničke studije, pribavljanje dozvola i ovlaštenja te snošenje kapitalnih troškova;

    6.

    „investicijski projekti u izgradnji” znači investicijski projekti za koje je izgradnja počela te su nastali kapitalni troškovi;

    7.

    „stavljanje izvan pogona” znači faza u kojoj infrastruktura trajno prestaje s radom;

    8.

    „proizvodnja” znači proizvodnja električne energije i obrada goriva, uključujući biogoriva;

    9.

    „transport” znači prijenos izvora energije ili energetskih proizvoda ili ugljičnog dioksida kroz mrežu, a posebno:

    i.

    putem cjevovoda, osim mreže proizvodnih cjevovoda i osim dijela cjevovoda koji se primarno koristi u kontekstu lokalne distribucije; ili

    ii.

    putem međusobno povezanih sustava vrlo visokog i visokog napona, osim sustava koji se primarno koriste u kontekstu lokalne distribucije;

    10.

    „hvatanje” znači proces hvatanja ugljičnog dioksida iz industrijskih postrojenja radi skladištenja;

    11.

    „skladištenje” znači čuvanje na trajnoj ili privremenoj osnovi energije ili izvora energije u nadzemnoj ili podzemnoj infrastrukturi ili geološkim nalazištima ili spremanje ugljičnog dioksida u podzemnim geološkim formacijama;

    12.

    „poduzeće” znači sve fizičke ili pravne, privatne ili javne osobe koje odlučuju o investicijskim projektima ili ih provode;

    13.

    „izvori energije” znači:

    i.

    primarni izvori energije kao što su nafta, prirodni plin ili ugljen;

    ii.

    transformirani izvori energije kao što je električna energija;

    iii.

    obnovljivi izvori energije, uključujući hidroenergiju, energiju iz biomase, bioplina, vjetra, solarnu energiju, energiju plime i oseke, valova i geotermalnu energiju; i

    iv.

    energetski proizvodi, kao što su rafinirani naftni proizvodi i biogoriva;

    14.

    „posebno tijelo” znači tijelo kojem je bilo kojim pravnim aktom Unije iz područja energetike povjerena priprema i usvajanje višegodišnjih planova za razvoj mreže i ulaganja u energetsku infrastrukturu na razini Unije, kao što je Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju („ENTSO-E”) iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Europska mreža operatora transportnih sustava za plin („ENTSO-G”) iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (10);

    15.

    „objedinjeni podaci” znači podaci objedinjeni na razini jedne ili više država članica.

    Članak 3.

    Obavješćivanje o podacima

    1.   Pazeći na razmjernost tereta prikupljanja i izvješćivanja o podacima, države članice ili subjekti kojima one prenesu tu zadaću prikupljaju sve podatke i informacije koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe od 1. siječnja 2015. i nakon toga svake dvije godine.

    O podacima i odgovarajućim projektnim informacijama navedenima u ovoj Uredbi oni obavješćuju Komisiju 2015. godine, koja je prva godina izvješćivanja, i nakon toga svake dvije godine. To se obavješćivanje izvršava u objedinjenom obliku, osim za podatke i odgovarajuće informacije u vezi s prekograničnim transportnim projektima.

    Države članice ili njihovi ovlašteni subjekti obavješćuju o objedinjenim podacima i odgovarajućim projektnim informacijama do 31. srpnja dotične godine izvješćivanja.

    2.   Države članice ili njihovi ovlašteni subjekti izuzeti su od obveza navedenih u stavku 1. pod uvjetom da, i u mjeri u kojoj, na temelju pravnih akata Unije u području energetike ili Ugovora o Euratomu:

    (a)

    dotična država članica ili njezin ovlašteni subjekt već su obavijestili Komisiju o podacima ili informacijama koji su jednakovrijedni onima koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe te su naveli datum tog obavješćivanja i točno određeni odgovarajući pravni akt; ili

    (b)

    posebnom je tijelu povjerena priprema višegodišnjeg investicijskog plana za energetsku infrastrukturu na razini Unije te ono u tu svrhu prikuplja podatke i informacije jednakovrijedne onima koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe. U tom slučaju i za potrebe ove Uredbe navedeno posebno tijelo obavješćuje Komisiju o svim odgovarajućim podacima i informacijama.

    Članak 4.

    Izvori podataka

    Dotična poduzeća obavješćuju države članice ili njihove ovlaštene subjekte, na čijem državnom području planiraju provesti investicijske projekte, o podacima ili informacijama iz članka 3. prije 1. lipnja svake godine izvješćivanja. Priopćeni podaci ili informacije odražavaju stanje investicijskih projekata od 31. ožujka odgovarajuće godine izvješćivanja.

    Prvi stavak ne primjenjuje se na poduzeća za koja dotična država članica odluči rabiti druge načine dostavljanja Komisiji podataka ili informacija iz članka 3., pod uvjetom da su dostavljeni podaci ili informacije usporedivi.

    Članak 5.

    Sadržaj obavijesti

    1.   Što se tiče vrsta investicijskih projekata koje su navedene u Prilogu, u obavijesti predviđenoj u članku 3. navodi se prema potrebi:

    (a)

    opseg kapaciteta koji je u planu ili u izgradnji;

    (b)

    vrsta i glavne karakteristike infrastrukture ili kapaciteta koji je u planu ili u izgradnji, uključujući položaj prekograničnih transportnih projekata, ako je to primjenjivo;

    (c)

    vjerojatna godina puštanja u rad;

    (d)

    vrste korištenih izvora energije;

    (e)

    postrojenja koja su u mogućnosti odgovoriti na krizne situacije u sigurnosti opskrbe, primjerice opremom koja omogućava dvosmjerne tokove ili prebacivanje na drugo gorivo; i

    (f)

    oprema sustava za hvatanje ugljičnog dioksida ili mehanizama nadogradnje za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida.

    2.   Što se tiče mogućih prijedloga o stavljanju kapaciteta izvan pogona, u obavijesti predviđenoj u članku 3. navodi se:

    (a)

    narav i kapacitet dotične infrastrukture; i

    (b)

    vjerojatna godina stavljanja izvan pogona.

    3.   Sve obavijesti u skladu s člankom 3. uključuju prema potrebi:

    (a)

    ukupni opseg instaliranih proizvodnih, transportnih i skladišnih kapaciteta koji se upotrebljavaju na početku godine izvješćivanja ili koji više od tri godine nisu u radnom stanju; i

    (b)

    relevantne informacije o odgodama i/ili preprekama u vezi s provedbom investicijskog projekta, u slučaju da države članice, njihova ovlaštena tijela ili dotično posebno tijelo posjeduju te informacije.

    Članak 6.

    Kvaliteta i javnost podataka

    1.   Države članice, njihovi ovlašteni subjekti ili, prema potrebi, posebna tijela teže osiguravanju kvalitete, relevantnosti, točnosti, jasnoće, ažurnosti i dosljednosti podataka i informacija o kojima obavješćuju Komisiju.

    Kada obavijest šalju posebna tijela, priopćeni podaci i informacije mogu biti popraćeni odgovarajućim napomenama država članica.

    2.   Komisija može objaviti objedinjene podatke i informacije proslijeđene sukladno ovoj Uredbi, posebno u analizama iz članka 10. stavka 3., pod uvjetom da se ne otkriju detalji o pojedinim poduzećima i postrojenjima niti da se o njima mogu izvesti zaključci.

    3.   Države članice, njihovi ovlašteni subjekti ili Komisija svaki za sebe čuvaju povjerljivost poslovno osjetljivih podataka ili informacija u njihovom posjedu.

    Članak 7.

    Provedbene odredbe

    U granicama koje su utvrđene ovom Uredbom Komisija do 10. lipnja 2014. usvaja odredbe koje su potrebne za provedbu ove Uredbe u vezi s oblikom i drugim tehničkim detaljima obavješćivanja o podacima i informacijama iz članaka 3. i 5. Do tada se i dalje primjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 833/2010.

    Članak 8.

    Obrada podataka

    Komisija je odgovorna za razvoj, udomljavanje, upravljanje i održavanje resursa informacijske tehnologije koji su potrebni za primanje, skladištenje i obrađivanje podataka ili informacija o energetskoj infrastrukturi, o kojima je obaviještena sukladno ovoj Uredbi.

    Komisija također osigurava da resursi informacijske tehnologije iz prvog stavka jamče povjerljivost podataka ili informacija o kojima je obaviještena sukladno ovoj Uredbi.

    Članak 9.

    Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu podataka

    Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje pravo Unije, a posebno se ne mijenjaju obveze država članica u pogledu obrade osobnih podataka, kako je utvrđeno u Direktivi 95/46/EZ, kao ni obveze institucija i tijela Unije u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 u pogledu obrade osobnih podataka koju provode tijekom izvršavanja svojih dužnosti.

    Članak 10.

    Praćenje i izvješćivanje

    1.   Na temelju proslijeđenih podataka i informacija te, prema potrebi, drugih mogućih izvora podataka, uključujući podatke koje je kupila Komisija, te vodeći računa o odgovarajućim analizama kao što su višegodišnji planovi za razvoj mreža za plin i električnu energiju, Komisija prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te svake dvije godine objavljuje međusektorsku analizu strukturne evolucije i razvojnih izgleda energetskog sustava Unije. Ta analiza ima za cilj posebno:

    (a)

    prepoznati potencijalne buduće nesklade između energetske ponude i potražnje, koji su značajni za energetsku politiku Unije, uključujući za funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta, s posebnim naglaskom na moguće buduće nedostatke i propuste u infrastrukturi za proizvodnju i transport;

    (b)

    prepoznati prepreke za ulaganja i promicati najbolju praksu za njihovo uklanjanje; i

    (c)

    povećati transparentnost za sudionike na tržištu i potencijalne nove konkurente na tržištu.

    Na temelju tih podataka i informacija Komisija može osigurati i specifične analize za koje se smatra da su potrebne ili primjerene.

    2.   Kod pripreme analiza iz stavka 1. Komisiji mogu pomagati stručnjaci iz država članica i/ili bilo koji drugi stručnjaci, stručna udruženja sa specifičnim kompetencijama u dotičnom području.

    Komisija svim državama članicama daje mogućnost da komentiraju nacrte analiza.

    3.   Komisija raspravlja o analizama sa zainteresiranim stranama, kao što su ENTSO-E, ENTSO-G, koordinacijska skupina za plin, koordinacijska skupina za električnu energiju i skupina za opskrbu naftom.

    Članak 11.

    Preispitivanje

    Komisija do 31. prosinca 2016. preispituje provedbu ove Uredbe i podnosi izvješće o rezultatima tog preispitivanja Europskom parlamentu i Vijeću. Prilikom preispitivanja Komisija među ostalim provjerava:

    (a)

    moguće proširenje područja primjene ove Uredbe na:

    i.

    vađenje plina, nafte i ugljena;

    ii.

    terminale za komprimirani prirodni plin;

    iii.

    dodatne vrste skladištenja električne energije; i

    (b)

    trebaju li se ili ne sniziti pragovi za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

    Prilikom ispitivanja tih mogućnosti Komisija uzima u obzir potrebu za osiguranjem ravnoteže između povećanog administrativnog opterećenja i koristi od dobivanja dodatnih informacija.

    Članak 12.

    Stavljanje izvan snage

    Uredba (EZ) br. 736/96 stavlja se izvan snage od 9. travnja 2014.

    Članak 13.

    Stupanje na snagu

    Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Strasbourgu 26. veljače 2014.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    M. SCHULZ

    Za Vijeće

    Predsjednik

    D. KOURKOULAS


    (1)  SL C 271, 19.9.2013., str. 153.

    (2)  Stajalište Europskog parlamenta od 4. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 20. veljače 2014.

    (3)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

    (4)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

    (5)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 617/2010 od 24. lipnja 2010. o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 736/96 (SL L 180, 15.7.2010., str. 7.).

    (6)  Presuda Suda od 6. rujna 2012. u predmetu C-490/10, Parlament protiv Vijeća (ECR 2012, str. I-0000).

    (7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 736/96 od 22. travnja 1996. o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima od interesa za Zajednicu u sektoru nafte, prirodnog plina i električne energije (SL L 102, 25.4.1996., str. 1.).

    (8)  Uredba Komisije (EU, Euratom) br. 833/2010 od 21. rujna 2010. o provedbi Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 617/2010 o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima u području energetske infrastrukture u Europskoj uniji (SL L 248, 22.9.2010., str. 36.).

    (9)  Uredba (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1228/2003 (SL L 211, 14.8.2009., str. 15.).

    (10)  Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (SL L 211, 14.8.2009., str. 36.).


    PRILOG

    INVESTICIJSKI PROJEKTI

    1.   NAFTA

    1.1.   Rafiniranje

    postrojenja za destilaciju čiji je kapacitet najmanje 1 milijun tona godišnje,

    povećanje destilacijskog kapaciteta preko 1 milijuna tona godišnje,

    postrojenja za reformiranje/krekiranje čiji je najmanji kapacitet 500 tona dnevno,

    postrojenja za odsumporavanje ostatnog loživog ulja/plinskog ulja/sirovine/drugih naftnih derivata.

    Isključuju se kemijska postrojenja koja ne proizvode loživo ulje i/ili motorna goriva ili koja ih proizvode samo kao nusproizvode.

    1.2.   Transport

    cjevovodi za sirovu naftu čiji je kapacitet najmanje 3 milijuna metričkih tona godišnje i proširenje ili produljenje tih cjevovoda, koji su dugački najmanje 30 kilometara,

    cjevovodi za naftne derivate čiji je kapacitet najmanje 1,5 milijuna tona godišnje i proširenje ili produljenje tih cjevovoda, koji su dugački najmanje 30 kilometara,

    cjevovodi koji čine prijeko potrebne veze u nacionalnim ili međunarodnim međusobno povezanim mrežama te cjevovodi i projekti od zajedničkog interesa, prepoznati u smjernicama utvrđenima na temelju članka 171. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).

    Isključuju se cjevovodi za vojne namjene i oni kojima se opskrbljuju postrojenja izvan područja primjene točke 1.1.

    1.3.   Skladištenje

    skladišna postrojenja za sirovu naftu i naftne derivate (postrojenja čiji je kapacitet 150 000 m3 ili više ili, kod spremnika, čiji je kapacitet najmanje 100 000 m3).

    Isključuju se spremnici predviđeni za vojne namjene i oni kojima se opskrbljuju postrojenja izvan područja primjene točke 1.1.

    2.   PLIN

    2.1.   Transport

    plin, uključujući prirodni plin i bioplin, transportni plinovodi koji pripadaju u mrežu koja uglavnom sadrži visokotlačne plinovode, isključujući plinovode koji pripadaju u mrežu proizvodnih plinovoda i isključujući dio visokotlačnih plinovoda koji se primarno koriste u kontekstu lokalne distribucije prirodnog plina,

    „plinovodi i projekti od zajedničkog interesa”, prepoznati u smjernicama utvrđenima na temelju članka 171. UFEU-a.

    2.2.   Terminali ukapljenog prirodnog plina (LNG)

    terminali za uvoz ukapljenog prirodnog plina, čiji je kapacitet ponovnog uplinjavanja 1 milijarda m3 godišnje ili više.

    2.3.   Skladištenje

    skladišna postrojenja povezana s transportnim plinovodima iz točke 2.1.

    Isključuju se plinovodi, terminali i postrojenja za vojne namjene i oni kojima se opskrbljuju kemijska postrojenja koja ne proizvode energente ili ih proizvode samo kao nusproizvode.

    3.   ELEKTRIČNA ENERGIJA

    3.1.   Proizvodnja

    toplinske i nuklearne elektrane (generatori čiji je kapacitet 100 MWe ili veći),

    postrojenja za proizvodnju električne energije iz biomase/tekućih biogoriva/otpada (čiji je kapacitet 20 MW ili veći),

    elektrane s kogeneracijom električne energije i korisne topline (postrojenja čiji je električni kapacitet 20 MW ili veći),

    hidroelektrane (postrojenja čiji je kapacitet 30 MW ili veći),

    vjetroelektrane čiji je kapacitet 20 MW ili veći,

    koncentrirane solarne elektrane i geotermalna postrojenja (čiji je kapacitet 20 MW ili veći),

    fotonaponska postrojenja (čiji je kapacitet 10 MW ili veći).

    3.2.   Prijenos

    nadzemni prijenosni vodovi, ako su projektirani za napon koji se obično koristi na nacionalnoj razini za interkonekcijske vodove i ako su projektirani za napon od 220 kV ili veći,

    podzemni i podmorski kabeli, ako su projektirani za napon od 150 kV ili veći,

    projekti od zajedničkog interesa, prepoznati u smjernicama utvrđenima na temelju članka 171. UFEU-a.

    4.   BIOGORIVO

    4.1.   Proizvodnja

    postrojenja koja su u mogućnosti proizvesti ili rafinirati biogoriva (postrojenja čiji je kapacitet 50 000 tona godišnje ili veći).

    5.   UGLJIČNI DIOKSID

    5.1.   Transport

    cjevovodi za ugljikov dioksid povezani s proizvodnim postrojenjima iz točaka 1.1. i 3.1.

    5.2.   Skladištenje

    skladišna postrojenja (skladišni prostor ili kompleks čiji je kapacitet 100 kt ili veći).

    Isključuju se skladišna postrojenja namijenjena istraživanju i tehnološkom razvoju.


    Top