Objava jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina

(2023/C 109/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Terras do Dão”

PGI-PT-02352

Datum zahtjeva: 2.3.2017.

1.   Naziv koji je potrebno upisati u registar

Terras do Dão

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.	Pjenušavo vino

4.   Opis vina

1.   Vino (bijelo, crno i ružičasto)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijela vina – bistrog do sjajnog izgleda, boje u rasponu od blijedobijele s blagom nijansom citrina do intenzivnije zlatnobijele. Kad je riječ o mladim vinima, vrlo su izraženih i finih aroma, uglavnom cvjetnih i voćnih nota (bijelo voće), a s vremenom se lagano razviju u vina složenije i nježnije arome. Zahvaljujući dobro uravnoteženom i mineralnom okusu s izraženom i elegantnom kiselosti svježa su i dobre konzistencije te su strukturirana i srednjeg do dugotrajnog završnog okusa.

Ružičasta vina – bistrog do sjajnog izgleda, boje u rasponu od boje ljuske luka do ružičaste boje trešnje. Elegantna aroma s blagim notama, uglavnom bobičastog i crvenog voća, koje su karakteristične za te sorte grožđa, a s vremenom arome postižu složenije i elegantnije note. Okus je vrlo profinjen i mineralan, dobro izražene fiksne kiselosti i dobre ravnoteže svježine i teksture, a zahvaljujući srednjoj do jakoj strukturi naknadni je okus bogat.

Crna vina – bistrog izgleda, boje u rasponu od jarko rubin-crvene do tamnoljubičaste, a s vremenom poprimaju nijanse u rasponu od opeka-crvene do kestenjastosmeđe. Dobro definirane i prepoznatljivo fine arome, uglavnom voćnih nota koje su karakteristične za te sorte grožđa. Kad je riječ o mladim vinima, prevladava crveno i crno voće, a s vremenom se razvijaju u vina složenije arome sa stabilnim notama, uglavnom suhog voća i začina. Okus je složen i nježan, dobre ravnoteže kiselosti i alkohola s prepoznatljivom mineralnosti, srednje do jake strukture s dobro uklopljenim taninima, baršunaste teksture i dugotrajnog naknadnog okusa.

Ostala analitička svojstva moraju biti u skladu s ograničenjima iz primjenjivog zakonodavstva.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,0
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2.   Pjenušavo vino (bijelo, crno i ružičasto)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijela vina –vina s rasponom boje od boje citrina do slamnatožute, uglavnom cvjetnih, voćnih (agrumi i bijelo voće) i mineralnih aroma, svježeg i uravnoteženog okusa zahvaljujući fiksnoj kiselosti te sitnih, postojanih mjehurića.

Ružičasta vina – vina ružičaste boje i uglavnom voćnih aroma. Svježa vina uravnotežene kiselosti i sitnih, postojanih mjehurića.

Crna vina – vina s rasponom boje od svjetlocrvene do intenzivno crvene, s nijansama opeka-crvene koje nastaju s vremenom. Arome uglavnom zrelog crvenog i bobičastog voća. Uravnotežena vina sa sitnim, postojanim mjehurićima.

Ostala analitička svojstva moraju biti u skladu s ograničenjima iz primjenjivog zakonodavstva.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,0
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

a.   Osnovni enološki postupci

1.   Najmanja stvarna alkoholna jakost – vino i pjenušavo vino

Ograničenja koja se odnose na proizvodnju vina

Zahtjev u pogledu najmanje stvarne volumne alkoholne jakosti mošta:

Vina sa ZOZP-om „Terras do Dão”

—	bijelo, ružičasto i crno vino: najmanje 10 % vol.

—	cuvée za pjenušavo vino: najmanje 10 % vol.

Vina s dodatnom oznakom „Terras de Lafões”:

—	bijelo, ružičasto i crno vino: najmanje 9,5 % vol.

—	cuvée za pjenušavo vino: najmanje 9,5 % vol.

2.   Način pripreme – pjenušavo vino

Posebni enološki postupci

Za pripremu pjenušavih vina obuhvaćenih ZOZP-om „Terras do Dão” treba upotrebljavati tradicionalnu metodu u skladu s primjenjivim zakonodavstvom.

3.   Tla i postupci uzgoja

Postupak uzgoja

Postupci uzgoja koji se primjenjuju u vinogradima za proizvodnju vina koja imaju pravo nositi ZOZP „Terras do Dão” moraju biti tradicionalni postupci iz te regije ili postupci koje preporučuje tijelo za ovjeravanje.

Vinogradi za proizvodnju vina koja imaju pravo nositi ZOZP „Terras do Dão” sade se na sljedećim vrstama tla:

—	nehumusni ili humusni litosoli nekonsolidiranog pješčenjačkog materijala ili humusni litosoli škriljevca i/ili granitnih materijala,

—	visoko nezasićena argiluvijalna tla škriljevca,

—	smeđa i/ili crvena sredozemna tla škriljevca, lapora i/ili tvrdog vapnenca,

—	pješčani ili pješčenjački podzoli,

—	pješčani psamitski regosoli,

—	moderna aluvijalna tla.

b.   Najveći prinosi

1.

Vino i pjenušavo vino – crno grožđe 18 000 kilograma grožđa po hektaru

2.

Vino i pjenušavo vino – bijelo grožđe 20 000 kilograma grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Zemljopisno područje za proizvodnju oznake zemljopisnog podrijetla „Terras do Dão” obuhvaća:

a)	u okrugu Aveiro samo župu Cedrim u općini Sever do Vouga i u zajednici župa Cedrim i Paradela;

b)	u okrugu Coimbra sve župe općina Arganil, Oliveira do Hospital i Tábua;

c)	u okrugu Guarda sve župe općina Aguiar da Beira, Fornos de Algodres, Gouveia i Seia;

d)	u okrugu Viseu sve župe općina Carregal do Sal, Castro Daire, Mangualde, Mortágua, Nelas, Oliveira de Frades, Penalva do Castelo, Santa Comba Dão, São Pedro do Sul, Sátão, Tondela, Vila Nova de Paiva, Viseu i Vouzela.

Zemljopisno područje za proizvodnju vina i pjenušavih vina koja se mogu prodavati s dodatnom oznakom podregije „Terra de Lafões” obuhvaća sljedeće:

a)	u okrugu Aveiro župu Couto de Esteves u općini Sever do Vouga te samo župu Cedrim u zajednici župa Cedrim i Paradela;

b)	u okrugu Viseu sve župe općina Oliveira de Frades, São Pedro do Sul, Vouzela i Castro Daire. U istom okrugu župe Bodiosa, Calde, Campo, Lordosa i Ribafeita u općini Viseu.

7.   Glavne sorte vinove loze

Alfrocheiro – Tinta-Bastardinha

Alicante – Bouschet

Alicante – Branco

Alvar

Alvar – Roxo

Alvarelhão – Brancelho

Alvarinho

Amaral

Aragonez – Tinta-Roriz; Tempranillo

Arinto – Pedernã

Arinto-do-Interior

Assaraky

Azal

Baga

Barcelo

Bastardo – Graciosa

Bical – Borrado-das-Moscas

Branda

Cabernet Franc

Cabernet Sauvignon

Camarate

Campanário

Castelão – João-de-Santarém(1); Periquita

Cerceal – Branco

Cercial – Cercial-da-Bairrada

Chardonnay

Cidreiro

Coração-de-Galo

Cornifesto

Douradinha

Encruzado

Esganoso

Fernão-Pires – Maria-Gomes

Folgasão – Terrantez

Folgasão – Roxo

Folha-de-Figueira – Dona-Branca

Fonte – Cal

Gewürztraminer

Gouveio

Grand Noir

Jaen – Mencia

Jampal

Loureiro

Luzidio

Malvasia-Fina – Boal; Bual

Malvasia-Fina – Roxa

Malvasia-Preta

Malvasia-Rei

Marufo – Mourisco-Roxo

Merlot

Monvedro

Moreto

Moscatel-Galego-Branco – Muscat-à-Petits-Grains

Mourisco

Pilongo

Pinot Blanc

Pinot Noir

Português-Azul – Blauer-Portugieser

Rabo-de-Ovelha

Riesling

Rufete – Tinta-Pinheira

Sauvignon – Sauvignon Blanc

Semillon

Sercial – Esgana-Cão

Sercialinho

Syrah – Shiraz

Síria – Roupeiro, Códega

Tamarez – Molinha

Terrantez

Tinta-Carvalha

Tinta-Francisca

Tintem

Tinto-Cão

Touriga Franca

Touriga Fêmea

Touriga Nacional

Trincadeira – Tinta-Amarela, Trincadeira-Preta

Tália – Ugni-Blanc; Trebbiano-Toscano

Uva-Cão

Verdelho

Verdial-Branco

Vinhão – Sousão

Viosinho

Vital

Água – Santa

8.   Opis povezanosti

Vino i pjenušavo vino

Prirodni i ljudski čimbenici

Zemljopisno područje okruženo je planinskim lancima koji ga štite od istočnih vjetrova iz dublje unutrašnjosti i vlažnih zračnih masa s obale.

U brojnim dubokim udolinama koje su glavno obilježje tog krakolika, nastala je i gusta mreža vodenih površina.

Klima je umjerena s prosječnom godišnjom količinom padalina od 1 100 do 1 600 mm (uglavnom ujesen i zimi) te prosječno 2 200 do 2 700 sunčanih sati godišnje (uglavnom od svibnja do kolovoza).

Na tom području zime su hladne, a ljeta vruća uz znatne razlike u temperaturama.

Tla su uglavnom granitnog podrijetla s tragovima pretkambrijskog škriljevca, siromašna su organskim tvarima te imaju nisku pH-vrijednost.

Posoti mnoštvo dokaza da se na tom zemljopisnom području vinova loza uzgaja više od tisuću godina, kao i zapisi u kojima je zabilježena gospodarska važnost vinograda i vina u toj regiji od 12. stoljeća.

Svojstva vina povezanih sa zemljopisnim područjem

U vinima prevladavaju mineralne note, a dobro su izražene i arome raznih sorti grožđa. Imaju dugotrajan završni okus te dobru uravnoteženost alkohola, slatkoće i kiselosti.

Bijela i ružičasta vina svježa su i primjetne uravnotežene kiselosti.

Crna vina imaju baršunastu strukturu i zaokružen okus s nježnim taninima.

Pjenušava vina vrlo su fina s jasnom, dobro uklopljenom kiselosti i svježinom te sitnim i postojanim mjehurićima.

Uzročna povezanost

Zaštita koju pruža reljef ključna je karakteristika zemljopisnog područja koja utječe i na klimu. Klima se odražava na rast određuje način uzgoja i dozrijevanje vinove loze, što znači da izravno utječe na kvalitetu vina, a taj je utjecaj jasno vidljiv u nježnosti i aromama vina.

Uglavnom granitna tla siromašna organskim tvarima i niske pH-vrijednosti vinima i pjenušavim vinima daju mineralnost i pridonose dobroj fiksnoj kiselosti.

Vina su aromatična, mineralna i svježa s uravnoteženom kiselosti zbog uvjeta u kojima grožđe dozrijeva, a to su vruća ljeta sa znatnim razlikama u dnevnim temperaturama.

Zahvaljujući vrućim i sunčanim ljetima grožđe potpuno dozrijeva, a znatne razlike u dnevnim temperaturama omogućuju pravilan nastanak šećera i održavanje optimalne razine kiselosti.

Zahvaljujući tome bijela i ružičasta vina svježa su, skladna i fina s mineralnim aromama, primjetno uravnoteženom fiksnom kiselosti, dobro izraženim aromama sorti i dugotrajnim završnim okusom. U crnim vinima dobro su izražene arome sorti, optimalni polifenoli, dobra ravnoteža kiselosti i alkohola, mineralne arome, nježni tanini, baršunasta tekstura te dugotrajan završni okus.

Zbog relativno dugog i nježnog postupka dozrijevanja dobivaju se vina s dobro izraženim aromama sorti grožđa.

Zahvaljujući gustoj mreži vodenih površina nesmetanom propuštanju padalina u tla i nakupljanju vode zimi te utjecaju velike hladnoće dok vinova loza miruje, to je zemljopisno područje dobro prilagođeno uzgoju vinove loze.

Uz očuvanje tradicije više od tisuću godina ljudski čimbenik vidljiv je u izboru sorti koje su najbolje prilagođene uvjetima tog zemljopisnog područja, što je odlučujući čimbenik za proizvodnju kvalitetnog grožđa i izvrsnih svojstava vina.

9.   Osnovni dodatni uvjeti

Vino i pjenušavo vino

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja:

—	Prethodno odobrenje označivanja: Oznake za upotrebu na proizvodima sa ZOZP-om „Terras do Dão” prvo treba podnijeti certifikacijskom tijelu na odobrenje.

—	Žig treba registrirati u INPI-ju (Nacionalni institut za industrijsko vlasništvo), ali nije isključiv za ZOZP.

—	Upotreba dodatne oznake „Terras de Lafões”: samo na etiketama vina obuhvaćenih ZOZP-om „Terras do Dão”, koja su proizvedena na zemljopisnom području podregije „Terras de Lafões” (i imaju najmanju stvarnu alkoholnu jakost od 9,5 % vol.).

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://www.ivv.gov.pt/np4/8616.html

---

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.