Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 481/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Rökt Vättersik”

EU br.: PDO-SE-02591 – 7.11.2019.

ZOI (X) ZOZP ( )

1.   Naziv(i) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Rökt Vättersik”

2.   Država članica ili treća zemlja

Švedska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.    Vrsta proizvoda

Razred 1.7. Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3.2.    Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Rökt Vättersik” je ozimica (Coregonus ssp.) iz jezera Vättern koja se dimi u pušnici.

„Rökt Vättersik” prodaje se nepakiran ili vakuumiran radi duljeg roka trajanja.

Ima sljedeća svojstva:

Veličina: obično od 0,3 do 0,6 kg, no ima i većih primjeraka.

Mast: 0,5–2,5 %. Sadržaj masti varira ovisno o mjestu ulova.

Vanjska boja: od tamne boje nugata s primjesom ljubičaste (leđa) i boje tamne kave s mlijekom s primjesom mjedi (trbuh) do svijetlog mjedenog sjaja.

Boja mesa: različite svijetle i tamnije nijanse tamnoljubičaste s primjesom boje nugata.

Konzistencija: meso ribe doima se gotovo kao da je kuhano i ugodno je čvrsto na ugriz.

Okus: iznimno slan i karakteristično dimljen okus, uz pomalo slatko-gorku notu katrana.

Miris: snažan, karakterističan miris dima.

3.3.    Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ozimice se uglavnom hrane glacijalnim reliktnim malim rakovima (Mysis sp., Pallasea sp. i Pontoporeia sp.), ribljom ikrom, puževima, dagnjama, rakovima i malom ribom čije je prirodno stanište jezero Vättern.

Ozimica (Coregonus ssp.) iz jezera Vättern, poznata kao „Vättersik”.

3.4.    Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci, od ulova ribe koja je prirodno prisutna u jezeru Vättern do proizvodnje proizvoda „Rökt Vättersik” dimljenjem te ribe, moraju se provesti na zemljopisnom području opisanom u točki 4.

3.5.    Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.    Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje proizvoda „Rökt Vättersik” obuhvaća jezero Vättern i okolno zemljište u krugu od 10 km od vodne linije pri uobičajenom vodostaju.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost zemljopisnog područja i svojstava proizvoda „Rökt Vättersik” temelji se na prirodnim uvjetima na zemljopisnom području i ljudskim čimbenicima.

Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Jezero Vättern, peto jezero po veličini u Europi, od današnjeg se Baltičkog mora odvojilo prije otprilike 8 000 godina, a njegova je površina od razine tog mora danas viša za 88,5 m.

Izolirano je od drugih vodnih sustava, pa se njegova populacija ozimice (Coregonus ssp.) razvila odvojeno od drugih populacija te vrste i sad se od njih genetski razlikuje.

Riječ je o tipičnom hladnovodnom jezeru (prosječna je temperatura vode približno 10 °C) siromašnom hranjivim tvarima čija je voda bistra (uz prozirnost vode od otprilike 15 m) i sporo se izmjenjuje (oko 60 godina).

Hladna voda dobro je stanište za tipične hladnovodne vrste, kao što je ozimica iz jezera Vättern, i glacijalne reliktne rakove koji su njezin glavni izvor hrane.

Zbog hladne jezerske vode siromašne hranjivim tvarima ozimica iz jezera Vättern ima krtije meso (sadržaj masti je od 0,5 do 2,5 %, ovisno o dobu godine i mjestu ulova) i manju masu (obično od 0,3 do 0,6 kg) od ozimice koja se lovi u drugim vodnim sustavima.

Zahvaljujući niskom sadržaju masti „Rökt Vättersik” ima izrazito čvrsto meso koje je ugodno čvrsto na ugriz, za razliku od drugih vrsta dimljene ribe koja je obično dostupna na tržištu. Usto, nizak sadržaj masti proizvodu „Rökt Vättersik” daje suptilniji i elegantniji okus u odnosu na druge uobičajene vrste dimljene ribe.

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Proizvodnja dimljene ribe „Rökt Vättersik” iz povijesne je perspektive iznimno važna za stanovnike s područja jezera Vättern. Ribari su tradicionalno sami dimili i prodavali „Rökt Vättersik”. Iako se ta tradicija zadržala, danas ima i onih koji ili samo love ozimicu iz jezera Vättern ili je samo dime.

Lov i dimljenje ozimice tradicionalna je djelatnost koja se temelji na znanju o čimbenicima kao što su ponašanje ozimice iz jezera Vättern i postupak dimljenja krte ribe. To se znanje stjecalo generacijama i često se prenosilo u obiteljima.

Ozimica se može pronaći u različitim dijelovima jezera Vättern i na različitim dubinama, ovisno o čimbenicima kao što su dostupnost hrane i doba godine. U razdoblju od kolovoza do studenoga ozimica obitava u plitkoj vodi na dubini od najviše 30 metara, u blizini mrijestilišta. Od prosinca ozimica prelazi u sve dublju vodu, a do kraja veljače lovi se na dubini od 90 do 120 metara. U proljeće je u plićim dijelovima jezera Vättern dostupno više hrane, zbog čega se ozimica vraća onamo.

Ribari koji love ozimicu moraju poznavati obrasce njezinih sezonskih migracija u potrazi za hranom kako bi mogli odabrati ribolovna područja na jezeru na kojima postoji najveća vjerojatnost da će ozimica biti prisutna u određenom trenutku.

Kad se ozimica dimi, potrebno je voditi računa o brojnim čimbenicima kako bi se proizveo „Rökt Vättersik” karakterističnih svojstava. Postupak dimljenja mora se prilagoditi čimbenicima kao što su godišnje doba, vremenski uvjeti i tlak zraka. Ribolovno područje i ribolovno razdoblje (doba godine u kojem se ozimica lovi) također utječu na postupak dimljenja zbog razlika u sadržaju masti ribe.

Za svojstva gotovog proizvoda usto je izrazito važno poznavati posebne značajke svake pušnice, točnije znati koliko se dima u peći proizvodi i kako se on u njoj širi.

Budući da svaka pušnica ima drukčije značajke, postupak dimljenja u svakoj je od njih prilagođen. Ovisno o rasporedu u pušnici, ozimicu tijekom dimljenja katkad treba premještati kako bi ono bilo ujednačeno. Stvaranje dima u pušnici kontrolira se naizmjeničnom upotrebom sušenog i namočenog ili svježe posječenog drva.

Vrijeme potrebno za dimljenje ovisi o temperaturi (obično 70–80 °C) i stvaranju dima u pušnici. Radnik u pušnici procjenjuje je li dimljenje ozimice završeno tako što provjerava njezinu teksturu, miris i tvrdoću peraja.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

https://www.livsmedelsverket.se/globalassets/foretag-regler-kontroll/livsmedelsinformation-markning-halsopastaenden/skyddade-beteckningar/ansokan_vattersik_2022_07_07.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.