Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o europskoj strategiji za sveučilišta

(COM(2022) 16 final)

i o Prijedlogu preporuke Vijeća o jačanju veza radi djelotvorne europske suradnje u području visokog obrazovanja

(COM(2022) 17 final)

(2022/C 290/17)

Izvjestiteljica:

Tatjana BABRAUSKIENĖ

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 1.3.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	23.3.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	568
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	190/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO naglašava važnost izjave Europske komisije o ovoj inicijativi: „Sveučilišta trebaju biti mjesta slobode: za govor, misli, učenje, istraživanje i općenito akademsku slobodu. Akademska sloboda ne može se odvojiti od institucionalne autonomije ni od sudjelovanja studenata i osoblja u upravljanju u području visokog obrazovanja.” (1) Traži od Europske komisije, država članica i visokih učilišta da to smatraju vodećim načelom u okviru provedbe.

1.2.

EGSO pozdravlja činjenicu da se inicijativom potiču države članice i visoka učilišta na jačanje transnacionalne suradnje kako bi se poboljšale vještine i kompetencije studenata za dvostruku tranziciju tržišta rada i gospodarstva, očuvale vrijednosti, identitet i demokracija EU-a te povećala otpornost europskog društva i gospodarstva.

1.3.

EGSO ističe (2) važnu ulogu visokih učilišta u poboljšanju stjecanja zelenih vještina, razvoja odgovornosti za okoliš i održivog razvoja koje bi trebalo transverzalno integrirati u ishode učenja u okviru obrazovanja. Pozdravlja mjere koje Europska komisija namjerava poduzeti kako bi pomogla državama članicama i visokim učilištima da razviju nacionalne i cjelovite institucijske pristupe održivosti te klimatskoj i okolišnoj pismenosti. EGSO ističe da je to važno za redovite studente kao i za studente koji pohađaju programe cjeloživotnog učenja na visokim učilištima, i ne samo za stjecanje mikrokvalifikacija (3).

1.4.

EGSO poziva države članice i visoka učilišta da pri uspostavi strategija digitalizacije poboljšaju kvalitetu, pravednost, jednakost i socijalnu uključenost u visokom obrazovanju i istraživanju, poboljšaju jednak pristup digitalnim materijalima za sve studente, podupru sigurnu upotrebu digitalnih tehnologija, istodobno dajući prednost društvenoj interakciji poučavanja uživo i da poštuju prava intelektualnog vlasništva akademske zajednice. EGSO poziva Europsku komisiju da surađuje sa studentima i znanstvenicima u razvoju programa obrazovanja i osposobljavanja u području digitalnih vještina u okviru programa Digitalna Europa.

1.5.

EGSO naglašava važnost uravnoteženih partnerstava između visokih učilišta i poduzeća kako bi se zadovoljile potrebe studenata, društva i tržišta rada za vještinama te kako bi se studentima osigurao i poboljšao pristup visokokvalitetnom i plaćenom naukovanju i pripravništvu u poduzećima i institucijama. Poziva države članice i visoka učilišta da osiguraju akademsku slobodu i institucionalnu autonomiju, posebno u pogledu suradnje s neakademskim akterima u pogledu razvoja kurikuluma, vještina i zahtjeva koje mora ispuniti akademsko osoblje.

1.6.

EGSO ističe da Europska komisija i svaka država članica moraju štititi akademsku slobodu i institucionalnu autonomiju kao temeljne vrijednosti sadržane u priopćenju iz Rima. EGSO pozdravlja inicijativu o savezima europskih sveučilišta u okviru programa Erasmus+ koji obuhvaćaju dobrovoljno djelovanje visokih učilišta odozdo prema gore te su važni za bližu suradnju pod demokratskim vodstvom. EGSO je zabrinut da će temeljne vrijednosti biti dovedene u pitanje kada Europska komisija i Vijeće institucionaliziraju projekte u okviru saveza europskih sveučilišta i traži od država članica da uspostave pravni statut za zajedničke europske diplome u okviru saveza, kao i vanjsko osiguranje kvalitete i akreditaciju za zajedničke transnacionalne obrazovne aktivnosti i programe saveza.

1.7.

EGSO ističe ključnu vrijednost raznolikosti visokih učilišta koja mogu podržati razne vrste kulturnih, obrazovnih, društvenih i gospodarskih potreba. EGSO poziva na to da se prizna jednaka vrijednost visokih učilišta izvan i unutar saveza te da se poštuje načelo slobode znanja. EGSO pozdravlja uspostavu vodećih načela kojima se štite temeljne akademske vrijednosti, na temelju priopćenja iz Rima, uz sudjelovanje relevantnih socijalnih partnera i dionika.

1.8.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što visoka učilišta ne raspolažu dovoljnim sredstvima (4) unatoč povećanim potrebama tijekom pandemije te poziva države članice da povećaju javna sredstva koja su im namijenjena. Zabrinut je zbog sve veće privatizacije visokih učilišta i privatnih ulaganja u visoko obrazovanje i istraživanje, što bi moglo ugroziti akademsku slobodu i institucionalnu autonomiju. Također ističe da će se zadržavanjem financijske potpore za europske sveučilišne saveze osigurati održivo nacionalno javno financiranje za sva visoka učilišta. EGSO poziva države članice da iskoriste europski semestar i fondove EU-a, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, ESF+, Erasmus+ i Obzor Europa, kako bi pomogle visokim učilištima da ostvare svoje ciljeve.

1.9.

EGSO traži od Europske komisije da prati ulaganja u visoko obrazovanje na razini EU-a te na nacionalnoj i institucionalnoj razini, koristeći se vodećim političkim instrumentima europskog semestra i Mehanizma za oporavak i otpornost. Također traži od Komisije da uporabu Pregleda stanja europskog sektora visokog obrazovanja i nalaza Stručne skupine za kvalitetno ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ograniči na potpornu ulogu.

1.10.

EGSO je zabrinut zbog ciljeva i upravljanja u okviru Pregleda stanja europskog sektora visokog obrazovanja u kojem će se godišnje ocjenjivati napredak postignut širom EU-a kad je riječ o ključnim prioritetima ove strategije: uključivosti, vrijednostima, kvaliteti i relevantnosti, mobilnosti, zelenim i digitalnim vještinama, zapošljivosti, transnacionalnoj suradnji, prijenosu tehnologija i vrednovanju znanja. EGSO traži od Europske komisije da pojasni ulogu tog alata u praćenju napretka država članica i upravljanje tim alatom za praćenje u vezi s postupkom europskog semestra te da pojasni hoće li se taj alat upotrebljavati i za praćenje nacionalnih ulaganja u visoko obrazovanje. EGSO traži da se zadrži uloga država članica, socijalnih partnera u području obrazovanja i relevantnih dionika u tom procesu.

1.11.

EGSO pozdravlja osnivanje Opservatorija za europski sektor visokog obrazovanja kako bi se povezali najbolji postojeći podatkovni alati i kapaciteti EU-a. EGSO traži od Europske komisije da očuva ulogu država članica, socijalnih partnera aktivnih u području obrazovanja i relevantnih dionika u tom procesu. Socijalni partneri imaju važnu ulogu u prelasku iz obrazovnog sustava na radno mjesto, zastupanju interesa studenata na tržištu rada i smanjenju broja mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih. Potrebno je uložiti više napora i na razini EU-a i na razini država članica kako bi se pratili studenti tijekom prelaska iz obrazovnog sustava na radno mjesto.

1.12.

EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da aktivno uključe socijalne partnere s područja obrazovanja i organizacija civilnog društva u daljnji razvoj inicijativa i mjera Komisije u okviru ove strategije te u njihovu provedbu na razini država članica. To je važno kako bi se osiguralo da studenti steknu vještine potrebne da bi postali građani demokracije i imali pristup kvalitetnim radnim mjestima u okviru dvostruke tranzicije. Demokratsko upravljanje i učinkovit socijalni dijalog ključni su za poboljšanje dobrobiti studenata, akademske slobode, trajnog statusa i radnih uvjeta osoblja te institucionalne autonomije. EGSO traži od Europske komisije da uključi socijalne partnere aktivne u području obrazovanja i organizacije civilnog društva u razvoj europskih kriterija za dodjelu oznake europske diplome.

1.13.

EGSO traži od država članica i visokih učilišta da istinski uključe učenike, pripadnike akademske zajednice i istraživače u upravljanje politikom visokog obrazovanja i institucionalnim, transnacionalnim strukturama suradnje, uz učinkovito suradničko vodstvo, kolegijalno upravljanje i socijalni dijalog. Time bi se trebalo nastojati osigurati kvalitetno i uključivo visoko obrazovanje i istraživanje, učinkovitu mobilnost studenata, osoblja i istraživača te potpunu raznolikost (uključujući rodnu ravnopravnost) studenata, pripadnika akademske zajednice, istraživača i stručnog osoblja.

1.14.

EGSO traži od Europske komisije da osigura socijalni dijalog sa sindikatima zaposlenih u visokom obrazovanju tijekom razvoja europskog okvira za privlačne i održive karijere u visokom obrazovanju, da poboljša radne uvjete, dobrobit i status pripadnika akademske zajednice te da podupre karijere u akademskoj zajednici i izvan nje. Neprestano bi trebalo voditi brigu o povećanju sudjelovanja studenata u postupku donošenja odluka i poboljšanju operativne sposobnosti studentskih organizacija. U tu svrhu mogla bi se dodijeliti sredstva iz ESF-a +.

1.15.

EGSO pozdravlja promicanje osoblja i studenata iz različitih sredina, što podrazumijeva uspostavu europskog okvira za raznolikost i uključivost (uključujući i problem rodne neravnopravnosti), pružanje potpore ugroženim istraživačima razvijanjem vodećih načela za sveučilišta kako bi se olakšalo njihovo uključivanje te uspostavu nacionalnih i institucijskih strategija za uključivanje s naglaskom na izbjeglicama i tražiteljima azila. EGSO poziva na transparentno i pravedno priznavanje kvalifikacija iz trećih zemalja, uključujući one koje posjeduju izbjeglice, putem mreže centara za priznavanje akademskih kvalifikacija. EGSO poziva Europsku komisiju, države članice i visoka učilišta da razviju potrebne strategije zajedno sa studentima i osobljem, posebno onima koji mogu iskoristiti vlastito iskustvo u razvoju strategije.

1.16.

EGSO pozdravlja daljnji razvoj inicijative za uvođenje europske studentske iskaznice kako bi se smanjilo administrativno opterećenje povezano s upravljanjem mobilnošću i razmjenama studenata i osoblja, istodobno ističući važnost jamčenja sigurnosti i zaštite podataka. Smanjenje birokracije i olakšavanje prijenosa bodova među državama članicama obvezno je za osiguravanje odgovarajuće mobilnosti na razini EU-a.

1.17.

EGSO pozdravlja inicijativu da se mobilnost studenata i osoblja proširi na treće zemlje te ističe važnost fizičke mobilnosti, zdravlja i sigurnosti. Pozdravlja novu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje i novu Erasmus studentsku povelju kojima se integriraju akademska sloboda i integritet te potiču akademske rasprave i razmjene dobrih primjera iz prakse kad je riječ o vrijednostima i demokraciji u sklopu aktivnosti programa Jean Monnet u području visokog obrazovanja, koji je dio programa Erasmus+, među ostalim u trećim zemljama.

2.   Kontekst mišljenja

2.1.

Nakon što je Vijeće za obrazovanje EU-a usvojilo zaključke Vijeća o inicijativi Europska sveučilišta – Povezivanje visokog obrazovanja, istraživanja, inovacija i društva: otvaranje puta prema novoj dimenziji europskog visokog obrazovanja, Europska komisija objavila je dva dokumenta. Komunikacija Komisije o europskoj strategiji za sveučilišta uključuje mjere koje Europska komisija treba poduzeti u razdoblju od 2022. do 2024. u području visokog obrazovanja i istraživanja, dok Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju veza radi djelotvorne europske suradnje u području visokog obrazovanja, koji će Vijeće ministara obrazovanja donijeti na sastanku 4. i 5. travnja 2022., sadržava posebne preporuke za države članice. Tim se inicijativama planira ostvariti novi cilj EU-a prema kojem bi do 2030. najmanje 45 % osoba u dobi od 25 do 34 godine steklo tercijarno obrazovanje (5).

2.2.

Putem inicijative Komisija planira povećati broj postojećih saveza europskih sveučilišta sa 41 na 60, pri čemu će do sredine 2024. više od 500 sveučilišta biti članovi saveza. Za program Erasmus+ predviđen je proračun u iznosu od 1,1 milijarde EUR za razdoblje 2021.–2027. i nekoliko inicijativa za potporu.

2.3.

U preporukama se od država članica traži da omoguće visokim učilištima razvoj i provedbu inovativnih zajedničkih transnacionalnih obrazovnih aktivnosti (u EU-u i izvan njega), uspostavu pravnog statuta za saveze europskih sveučilišta do 2024., olakšavanje izdavanja zajedničke europske diplome na nacionalnoj razini do 2024., uključujući vezu s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima, podupiranje veće mobilnosti studenata i osoblja (uključujući online), pružanje održive financijske potpore savezima europskih sveučilišta te promicanje i zaštitu akademske slobode i institucionalne autonomije.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO naglašava (6) da je „važno pronaći više poveznica između Europskog prostora visokog obrazovanja i europskog istraživačkog prostora kako bi se poboljšala kvaliteta i uključivost visokog obrazovanja i istraživanja za sve studente, bez obzira na njihovu dob ili socioekonomsku situaciju. U okviru Inicijative Europska sveučilišta mora se staviti naglasak na povećavanje kvalitete studija i priznavanje studija među sveučilištima. Iako je visoko obrazovanje u nadležnosti država članica, čini se da su prijedlozi Europske komisije o europskoj diplomi, statutu Europskog sveučilišta i europskom sustavu priznavanja i osiguranja kvalitete korak prema sinkronizaciji visokog obrazovanja. Stoga EGSO zahtijeva da se o idejama koje stoje iza tih inicijativa i o daljnjim mjerama politike dodatno raspravlja s vladama, relevantnim socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva.” EGSO je zadovoljan što su socijalni partneri i organizacije civilnog društva mogle izraziti svoja stajališta o inicijativi putem javnog savjetovanja.

3.2.

Akademska sloboda i institucionalna autonomija sve su češća meta napada u nekim zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa (7). U priopćenju iz Rima, koje je usvojilo 49 ministarstava Europskog prostora visokog obrazovanja na Ministarskoj konferenciji Bolonjskog procesa 2020., ponovno se potvrđuje predanost ministara „promicanju i zaštiti naših zajedničkih temeljnih vrijednosti u cijelom Europskom prostoru visokog obrazovanja pojačanim političkim dijalogom i suradnjom kao nužnom osnovom za kvalitetno učenje, poučavanje i istraživanje, kao i za demokratska društva”. U njemu je također sadržana obveza o „održavanju institucionalne autonomije, akademske slobode i integriteta, sudjelovanju studenata i osoblja u upravljanju visokim obrazovanjem i javnoj odgovornosti za visoko obrazovanje”. U Prilogu I. priopćenju iz Rima akademska sloboda definirana je kao „neizostavan aspekt kvalitetnog učenja, poučavanja i istraživanja u visokom obrazovanju te demokracije” koji se temelji na institucionalnoj autonomiji te se naglašava da „društva ne mogu biti istinski demokratska bez poštovanja akademske slobode i institucionalne autonomije”.

3.3.

Pandemija bolesti COVID-19 imala je dosad nezabilježen učinak na metode poučavanja i istraživanja, rad sveučilišta (u smislu zatvaranja kampusa i prelaska na učenje putem interneta) i upravljanje sveučilištima. Pandemija je također istaknula i važnost sudjelovanja sveučilišta u zajednici. Otprilike polovina svih učenika smatrala je da se njihov akademski uspjeh pogoršao uslijed održavanja nastave putem interneta te da su od prelaska na poučavanje putem interneta imali veće radno opterećenje. Pristup digitalnim vještinama, alatima za online komunikaciju i internetu i dalje predstavlja izazov za mnoge studente slabijeg socioekeonomskog statusa. To je utjecalo i na psihološku i emocionalnu dobrobit studenata (8).

3.4.

Kad je riječ o akademskom osoblju, kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19 dovela je do pogoršanja radnih uvjeta, uključujući znatno povećano radno opterećenje zbog učenja putem interneta i kombiniranog učenja te gubitak radnih mjesta za osoblje zaposleno na određeno vrijeme i osoblje za povremeni rad. Ta su kretanja imala nerazmjeran učinak na određene skupine osoblja, kao što su žene i etničke manjine. Pandemija je negativno utjecala i na mentalno zdravlje i dobrobit osoblja.

3.5.

Akademsko osoblje ima ključnu ulogu u pružanju kvalitetnog obrazovanja i istraživanja na sveučilištima. Čak i prije pandemije pripadnici akademske zajednice diljem Europe suočavali su se sa smanjenjem sigurnosti radnih mjesta zbog proračunskih ograničenja, smanjenih mogućnosti zapošljavanja, sve većeg broja zaposlenih na privremenim radnim mjestima, odnosno sve većeg broja zaposlenih na nepuno radno vrijeme ili na određeno vrijeme te sve većeg udjela osoblja na radnim mjestima koja se financiraju vanjskim sredstvima. Pristojni radni uvjeti i plaće ključni su kako bi se studenti mogli učinkovito pripremiti za dvostruku tranziciju društva i gospodarstva. Pripadnici akademske zajednice s ugovorima na određeno vrijeme nalaze se na nesigurnim radnim mjestima, što im otežava provođenje visokokvalitetnog poučavanja i istraživanja (9). Pandemija COVID-a 19 pogoršala je izglede za razvoj karijere poslijedoktorskih istraživača i štetno utječe na njihovu dobrobit. Vjerojatnije je da će mlađi istraživači i žene koje se bave istraživanjem biti pogođeni nesigurnim uvjetima i negativnim posljedicama pandemije u tom pogledu (10). Prioritet bi trebalo biti povećanje naknada za istraživače doktorande i osiguravanje besplatnog pristupa literaturi i sudjelovanja na međunarodnim konferencijama.

3.6.

Kako bi se smanjio nedostatak vještina i osiguralo da studenti visokih učilišta imaju pristup tržištu rada, ključna su učinkovita partnerstva između visokih učilišta i poduzeća te pristup studenata visokokvalitetnom i plaćenom naukovanju i pripravništvu u poduzećima. EGSO želi naglasiti da bi „partnerstva između poduzeća i visokog obrazovanja trebala biti podjednako korisna za obje strane bez vanjskog pritiska te uravnotežena kako bi se osigurao samostalan istraživački i inovacijski rad poduzeća i zasebni ciljevi javnog visokog obrazovanja i istraživanja” (11).

3.7.

Pri olakšavanju pristupa visokom obrazovanju trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da se iznosi školarina nalaze pod pritiskom zbog cijena energije i dodatnih troškova povezanih s obrazovnim procesom (smještaj, pristup literaturi itd.). Dodatni troškovi mogli bi se subvencionirati sredstvima EU-a, čime bi se smanjila izloženost zajmovima i drugim financijskim metodama za financiranje sveučilišnih studija. Potrebno je osigurati sinergije između dinamike tehnološkog napretka i opreme, standarda i postupaka koji se upotrebljavaju u obrazovnom procesu kako bi se osigurao uspješan prijelaz iz obrazovanja u aktivni život.

---

(1)  Komunikacija Komisije o europskoj strategiji za sveučilišta, 2022.

(2)  SL C 56, 16.2.2021., str. 1.

(3)  SL C 56, 16.2.2021., str. 1.

(4)  Izvješće opservatorija za javno financiranje saveza europskih sveučilišta 2019./2020.

(5)  Rezolucija Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.)

(6)  SL C 10, 11.1.2021., str. 40.

(7)  https://www.scholarsatrisk.org/academic-freedom-monitoring-project-index/?_gp=1

(8)  Europska komisija: The impact of COVID-19 on higher education: a review of emerging evidence (Posljedice pandemije COVID-a 19 na visoko obrazovanje: pregled novih dokaza), 2021.

(9)  Izvješće ETUCE-a za sastanak ministara u Rimu (2020.).

(10)  OECD: Smanjenje nesigurnosti akademskih i istraživačkih karijera, 2021.

(11)  SL C 10, 11.1.2021., str. 40.