—

uzimajući u obzir zaprimljene predstavke o pitanjima invaliditeta kako je navedeno u naslovu ove Rezolucije i prethodne rasprave Odbora za predstavke o tim predstavkama,

—

uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članke 19., 48., članak 67. stavak 4., 153., 165., 168. i 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), a posebno njezine članke 3., 21., 24., 26., 34., 35., 41. i 47.,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 1., 3., 10. i 17.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) i njezino stupanje na snagu 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice (1),

—

uzimajući u obzir opće napomene uz Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom koje služe kao mjerodavne smjernice za njezinu provedbu,

—

uzimajući u obzir Kodeks ponašanja sklopljen između Vijeća, država članica i Komisije kojim se uspostavljaju interni mehanizmi u Europskoj uniji za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i zastupanja EU-a u vezi s tom konvencijom (2),

—

uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom (Odbor CRPD-a) od 2. listopada 2015. o početnom izvješću Europske unije,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

—

uzimajući u obzir stratešku istragu Europskog ombudsmana o tome što Europska komisija čini da osobe s invaliditetom mogu pristupiti njezinim internetskim stranicama,

—

uzimajući u obzir akt Vijeća kojim je uspostavljen Revidirani okvir na razini EU-a u skladu s člankom 33. stavkom 2. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir stratešku istragu Europskog ombudsmana o tome kako Europska komisija prati potrošnju sredstava EU-a za promicanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na neovisan život,

—

uzimajući u obzir Izvješće o temeljnim pravima za 2020. Agencije Europske unije za temeljna prava,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. prosinca 2019. naslovljeno „Izrada programa EU-a za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2020. – 2030.”,

—

uzimajući u obzir indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova za 2020. godinu,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (3),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (4),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (6),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (7),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (8),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.” (COM(2021)0101),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća o provedbi načela jednakoga postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju (COM(2008)0426, Direktiva o borbi protiv diskriminacije) i stajalište Parlamenta o tom prijedlogu od 2. travnja 2009. (9),

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 4. lipnja 1998. o parkirnim kartama za osobe s invaliditetom (10),

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu (11),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 27. studenoga 2020. naslovljen „Ocjena europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020.” (SWD(2020)0291),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020. (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2020. o pravima osoba s intelektualnim poteškoćama i njihovih obitelji u vrijeme krize prouzročene bolešću COVID-19 (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2021. o europskom jamstvu za djecu (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2021. o provedbi Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja u svjetlu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (16),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o položaju žena s invaliditetom (17),

—

uzimajući u obzir svoju studiju od 3. studenoga 2016. naslovljenu „Europski strukturni i investicijski fondovi i osobe s invaliditetom u Europskoj uniji”,

—

uzimajući u obzir svoju studiju od 15. rujna 2017. naslovljenu „Uključivo obrazovanje za učenike s invaliditetom”,

—

uzimajući u obzir svoju studiju od 9. listopada 2015. naslovljenu „Zaštitna uloga Odbora za predstavke u kontekstu provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom” i njezine ažurirane verzije iz 2016., 2017. i 2018.,

—

uzimajući u obzir svoju detaljnu analizu od 15. kolovoza 2016. naslovljenu „Europski akt o pristupačnosti”,

—

uzimajući u obzir svoju studiju od 8. svibnja 2018. naslovljenu „Promet i turizam za osobe s invaliditetom i osobe sa smanjenom pokretljivošću”,

—

uzimajući u obzir svoju studiju od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Europska strategija za osobe s invaliditetom nakon 2020. godine”,

—

uzimajući u obzir članak 54. i članak 227. stavak 3. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A9-0261/2021),

A.

budući da se oko 1 % svih predstavki koje u jednoj godini zaprimi Odbor za predstavke odnosi na različita pitanja povezana s invaliditetom;

B.

budući da u Europi živi otprilike 87 milijuna osoba s invaliditetom (18);

C.

budući da je 37 % osoba u EU-u starijih od 15 godina izjavilo da ima (umjerena ili ozbiljna) fizička ili senzorna ograničenja (19);

D.

budući da se u predstavkama o pitanjima invaliditeta iznose na vidjelo poteškoće s kojima se susreću osobe s invaliditetom i činjenica da se suočavaju s diskriminacijom i preprekama u svakodnevnom životu te da ne uživaju temeljne slobode i prava utvrđene u CRPD-u, kao što su pristup javnom prijevozu i izgrađenom okolišu, uporaba znakovnih jezika, financiranje i jednak pristup obrazovanju i strukovnom osposobljavanju;

E.

budući da je opće poznato da se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju s višestrukim preprekama i diskriminacijom u svakodnevnom životu koji ih sprečavaju da uživaju temeljne slobode i prava utvrđene u primjenjivim zakonodavnim okvirima EU-a i UN-a; budući da to uključuje uzajamno priznavanje invaliditeta među državama članicama (čiji izostanak stvara prepreku slobodi kretanja osoba s invaliditetom unutar EU-a), pristup javnom prijevozu, fizičku, osjetilnu i kognitivnu pristupačnost izgrađenog okoliša, robe, usluga i programa, uporabu znakovnih jezika i svih drugih sredstava i vrsta pristupačne komunikacije i informacija, financiranje obrazovanja i stručnog osposobljavanja i jednak pristup njima, pristup tržištu rada, pristup osobnoj pomoći i uključenost u zajednicu te jednake mogućnosti i postupanje u zapošljavanju i obavljanju zanimanja;

F.

budući da sve osobe s invaliditetom imaju istovjetna prava kao i svi drugi i to u svim područjima života i imaju pravo na neotuđivo dostojanstvo, jednako postupanje, neovisan život, autonomiju i potpuno sudjelovanje u društvu te očekuju da se njihov doprinos društvenom, političkom i gospodarskom napretku EU-a poštuje i cijeni;

G.

budući da informacije koje proizlaze iz predstavki koje su Parlamentu podnijele osobe s invaliditetom ili se odnose na pitanja u vezi s invaliditetom mogu poslužiti kao izvor informacija o propustima u provedbi CRPD-a i na nacionalnoj razini i na razini EU-a te mogu pomoći u izradi zakonodavstva u svim područjima politike;

H.

budući da Odbor za predstavke ima „zaštitnu ulogu” u smislu osiguravanja toga da se EU pri izradi politika i u zakonodavnim aktivnostima na razini EU-a pridržava CRPD-a; budući da je od Odbora za predstavke zatraženo da zajedno s Europskim ombudsmanom, Agencijom Europske unije za temeljna prava i Europskim forumom za osobe s invaliditetom formira okvir EU-a, kako je odlučeno na 3513. sastanku Vijeća održanom 16. siječnja 2017.;

I.

budući da je Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja naglasio važnost predstavki koje se odnose na prava osoba s invaliditetom s obzirom na ulogu i odgovornosti Parlamenta utvrđene okvirom EU-a za praćenje provedbe CRPD-a;

J.

budući da Odbor za predstavke kroz svoju ulogu ima posebnu dužnost štititi prava osoba s invaliditetom u EU-u, pri čemu je ostvarivanje njihovih temeljnih sloboda i prava zajamčeno pravom EU-a i CRPD-om; budući da su dostupne informacije o tim pravima manjkave i nedovoljno pristupačne;

K.

budući da Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja iznimno cijeni ključnu ulogu Odbora za predstavke kao poveznice između stanovnika EU-a, Parlamenta i drugih institucija EU-a i važnog instrumenta za uključivanje građana u postupak participativne demokracije; budući da je pravo na podnošenje predstavki Parlamentu jedno od temeljnih prava svakog pojedinca i svake organizacije sa sjedištem u EU-u te je neophodan izravni izvor činjeničnih informacija;

L.

budući da bi pravo na podnošenje predstavki i postupak podnošenja predstavki trebali biti vidljiviji i pristupačniji svim pojedincima i organizacijama u EU-u, uključujući osobe s invaliditetom; budući da bi Odbor za predstavke trebao osigurati bolju vidljivost i dovoljno informacija u tom pogledu ciljanim informativnim kampanjama i kampanjama za podizanje razine osviještenosti, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama, uključujući osobe s invaliditetom; budući da Parlament još nije razvio indeks učinkovitosti za svoj sustav predstavki niti je prikupio statističke podatke o obradi predstavki;

M.

budući da je CRPD prvi međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji su ratificirali EU i sve njegove države članice;

N.

budući da EU i pet država članica nisu ratificirali Fakultativni protokol uz CRPD;

O.

budući da je Unija ravnopravnosti za sve i u svim njezinim značenjima jedan od prioriteta iskazanih u političkim smjernicama sadašnje Komisije;

P.

budući da se u predstavkama opetovano naglašavaju ograničenja u pogledu pristupa obrazovanju za osobe s invaliditetom, zbog kojih dolazi do njihova slabijeg sudjelovanja u aktivnostima obrazovanja u odnosu na prosjek stanovništva i slijedom toga do rizika od socijalne i gospodarske isključenosti; budući da svaka četvrta osoba s invaliditetom prerano napusti obrazovni sustav (20);

Q.

budući da je uspostava funkcije povjerenika za ravnopravnost imala ključnu ulogu u uspostavi nove strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030 (Europska strategija za osobe s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.);

R.

budući da je Parlament u svojim rezolucijama u više navrata pozvao države članice da provedu odgovarajuće politike kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom mogu u potpunosti uživati svoja socijalna, politička i ekonomska prava;

S.

budući da je dužnost država članica da osiguraju da svatko u EU-u ima pravo na učinkovit pravni lijek pred neovisnim i nepristranim sudom, prethodno ustanovljenim prema zakonu te da svatko ima mogućnost da ga se savjetuje, brani i zastupa;

T.

budući da su 24 države članice opsežno izvijestile o napretku koji su postigle u provedbi CRPD-a, pri čemu je pristupačnost jedno od njezinih temeljnih načela, nakon upita koje je Odbor za predstavke poslao stalnim predstavništvima svih država članica slijedom predstavke br. 0535/2017;

U.

budući da je Prijedlog direktive o borbi protiv diskriminacije, kojom bi se horizontalnim pristupom osigurala veća zaštita od diskriminacije svih vrsta, već više od deset godina blokiran u Vijeću;

V.

budući da je pristupačnost preduvjet za ostvarivanje svih drugih prava iz CRPD-a na ravnopravnoj osnovi s drugima; budući da je Komisija predložila nekoliko mjera za praćenje provedbe postojećeg zakonodavstva o pristupačnosti, kao i nove mjere za stvaranje EU-a bez prepreka;

W.

budući da se inicijativama na razini EU-a kao što je Nagrada za pristupačnost grada promiče prilagodba javnih prostora potrebama starijih osoba i osoba s invaliditetom; budući da su u okviru tog natjecanja nagrađeni gradovi koji su se na razini donošenja političkih odluka obvezali osigurati uključenost osoba s invaliditetom i poštovati njihova prava, koji djeluju u skladu s potrebama osoba s invaliditetom i održavaju socijalni dijalog s organizacijama za osobe s invaliditetom i starije osobe; budući da prilagodba javnih prostora ne doprinosi samo borbi protiv socijalne isključenosti već i gospodarskom rastu;

X.

budući da se u nekoliko predstavki iznose problemi na koje osobe s invaliditetom nailaze u pristupu izgrađenome okolišu, prijevozu, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i sustavima te drugim sadržajima i uslugama koji se pružaju javnosti te potreba da se taj pristup poboljša;

Y.

budući da je nužno da se institucije EU-a pobrinu za to da njihove internetske stranice imaju tehničke specifikacije potrebne za omogućavanje pristupa osobama s invaliditetom kako bi one mogle primati točne i izravne informacije o svim pitanjima koja ih se tiču kao građana s ciljem povećanja pristupačnosti dokumenata, videozapisa i internetskih stranica te promicanja alternativnih načina komunikacije;

Z.

budući da je u Parlamentu osnovana međuresorna radna skupina za znakovni jezik kako bi se provele mjere za ispunjavanje zahtjeva iz predstavke br. 1056/2016 i omogućilo podnošenje predstavki na nacionalnim znakovnim jezicima koji se koriste u Europskoj uniji;

AA.

budući da bi se mjerama koje su poduzele vlade tijekom izvanredne zdravstvene krize velikih razmjera prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 uvijek trebali poštovati temeljna prava i slobode pojedinaca te one ne bi smjele biti diskriminirajuće za građane s invaliditetom;

AB.

budući da je nekoliko predstavki pokazalo da je pandemija bolesti COVID-19 pogoršala situaciju osoba s invaliditetom, uključujući kršenje najosnovnijih ljudskih prava osoba s invaliditetom, kao što je pristup zdravstvenoj skrbi, zaštitnim mjerama protiv širenja bolesti i obrazovanju;

AC.

budući da Europski parlament mora jamčiti da su mjere povezane s bolešću COVID-19 u skladu s Poveljom i Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

AD.

budući da su zbog teške situacije tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 ustanove za osobe s invaliditetom i starije osobe, kao što su centri za dnevnu skrb ili škole, na mahove bile privremeno zatvorene; budući da je u takvoj izvanrednoj situaciji skrb za osobe s intelektualnim teškoćama spala na članove njihove obitelji; budući da su osobe s invaliditetom koje žive u ustanovama koje su nastavile s radom tijekom pandemije snažno pogođene jer ovise o fizičkom kontaktu s njegovateljima i pomoćnim osobljem te su na njih snažno utjecali manjak osoblja, osobne zaštitne opreme i proizvoda za dezinfekciju te, posljedično, visoke stope bolesti i povećan broj smrtnih slučajeva;

AE.

budući da mjere ograničenja kretanja posebno negativno utječu na osobe s invaliditetom;

AF.

budući da je u predstavkama više puta istaknuta činjenica da su mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom ograničene; budući da prosječna razlika između stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta u EU-u iznosi 25 % (21);

AG.

budući da su razine zaposlenosti i obavljanja zanimanja osoba s invaliditetom niske te iznose 50,6 % u odnosu na 74,8 % za osobe bez invaliditeta; budući da su se zbog pandemije te socijalne i gospodarske krize nejednakosti između osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta dodatno povećale;

AH.

budući da rad u segregiranim ustanovama ne olakšava integraciju osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada;

AI.

budući da je gotovo svaki četvrti građanin EU-a u anketi prijavio određeni stupanj funkcionalnih ograničenja zbog zdravstvenih poteškoća (22);

AJ.

budući da su pravo na socijalnu zaštitu i prava iz radnog odnosa, korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u skladu s propisima EU-a i CRPD-om te druga pitanja u nadležnosti Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja među najčešćim problemima u pogledu jednakosti osoba s invaliditetom iznesenima u predstavkama koje zaprima Parlament;

AK.

budući da Odbor za predstavke prima velik broj predstavki povezanih s Direktivom Vijeća 2000/78/EZ, a koje se odnose na neprovođenje načela jednakog postupanja u pogledu pristupa uključivom obrazovanju, zapošljavanju, strukovnom osposobljavanju, napredovanju i radnim uvjetima osoba s invaliditetom; budući da su države članice i EU ratificirale CRPD, u čijem se članku 24. navodi da potpisnici moraju osigurati da osobe s invaliditetom imaju pristup cjeloživotnom učenju, obrazovanju odraslih, strukovnom osposobljavanju, općem tercijarnom i srednjoškolskom obrazovanju te besplatnom i obveznom osnovnom obrazovanju;

AL.

budući da su za kvalitetu života osoba s invaliditetom ključni pristup kvalitetnom zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, zdravstvenoj skrbi, socijalnoj zaštiti, uključujući prekograničnu zaštitu, odgovarajućem stanovanju i potpori neovisnom životu te jednake mogućnosti sudjelovanja u slobodnim aktivnostima i životu zajednice;

AM.

budući da je nedavno predstavljena Europska strategija za osobe s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. dobrodošao korak prema rješavanju problema s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, ali da se te osobe i dalje suočavaju s preprekama i diskriminacijom; budući da je 2019. godine 28,4 % svih osoba s invaliditetom u EU-u (u dobi od 16 godina ili starijih) bilo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (23); budući da će se u sklopu Europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. morati prionuti na rješavanje te situacije;

AN.

prema načelu 17. europskog stupa socijalnih prava, „osobe s invaliditetom imaju pravo na potporu dohotku koja im omogućuje dostojan život, usluge koje im omogućuju sudjelovanje na tržištu rada i u društvu te radno okruženje prilagođeno njihovim potrebama”;

AO.

budući da bi zaštićene radionice trebale biti usmjerene na jamčenje uključenosti, rehabilitacije i prijelaza na otvoreno tržište rada, ali su često odvojena okružja u kojima radnici s invaliditetom nemaju status zaposlenika ili prava radnika, što očito predstavlja kršenje CRPD-a; budući da se uključivim modelima podupiranog zapošljavanja, ako su utemeljeni na pravima i priznati kao zapošljavanje, mogu poštovati prava osoba s invaliditetom te oni mogu služiti uključivanju na otvoreno tržište rada i prijelazu na njega;

AP.

budući da gospodarska kriza prouzročena pandemijom bolesti COVID-19 predstavlja ozbiljnu prijetnju europskim gospodarstvima i očuvanju radnih mjesta; budući da su pandemijom posebno pogođene osobe iz skupina u nepovoljnom položaju, a naročito osobe s invaliditetom; budući da su mjere za sprečavanje bolesti COVID-19 stavile osobe s invaliditetom pred prilike i izazove kad je riječ o pristupačnosti i uključivosti tržišta rada;

AQ.

budući da EU putem privremenog instrumenta za oporavak NextGenerationEU mora podupirati odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i oporavak od nje koji uključuju osobe s invaliditetom; budući da su civilno društvo i volonterske organizacije koje djeluju u sektoru invaliditeta ponovno pokazali svoju iznimnu važnost i otpornost tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19;

AR.

budući da su mjere za sprečavanje bolesti COVID-19 stvorile nove prepreke za osobe s invaliditetom i povećale postojeću isključenost u svim područjima svijeta rada; budući da je vjerojatnije da će osobe s invaliditetom izgubiti posao i da će teže ponovno pronaći posao; budući da je COVID-19 negativno utjecao na pristupačnost i uključivost organizacije rada i radnih aranžmana, kao i na zapošljavanje i radne uvjete osoba s invaliditetom, te je mnoge osobe s invaliditetom izložio negativnim učincima rada na daljinu;

AS.

budući da je 2019. gotovo 18 milijuna djece u EU-u (22,2 % djece) živjelo u kućanstvima kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost; budući da se djeca s invaliditetom suočavaju s posebnim poteškoćama zbog kojih su posebno ranjiva; budući da se time naglašava da je važno potrebitoj djeci zajamčiti besplatan i učinkovit pristup visokokvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, obrazovanju i školskim aktivnostima, najmanje jednom zdravom obroku svakog školskog dana i zdravstvenoj skrbi te učinkovit pristup zdravoj prehrani i odgovarajućem stanovanju, kako je navedeno u Preporuci Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu;

AT.

budući da su sve države članice EU-a ratificirale Konvenciju UN-a o pravima djeteta, čime je ona postala obvezujuća za njih, te budući da se člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji utvrđuje cilj EU-a da osigura zaštitu prava djece; budući da se Poveljom jamči da institucije EU-a i države članice štite prava djeteta pri provedbi prava EU-a; budući da je Parlament velikom većinom usvojio svoju Rezoluciju o europskom jamstvu za djecu te je tražio da se pristup uključivom obrazovanju od ranog djetinjstva do adolescencije zajamči za svu djecu, uključujući romsku djecu, djecu s invaliditetom, djecu bez državljanstva i djecu migrante te za djecu koja žive u područjima pogođenima humanitarnim kriznim situacijama;

AU.

budući da je diskriminacija osoba s invaliditetom na radnome mjestu povezana s nedostatkom uključivog obrazovanja i stručnog osposobljavanja, kao i segregacijom i diskriminacijom u području stanovanja i zdravstvene skrbi te nepristupačnošću prijevoza i drugih usluga i proizvoda;

AV.

budući da je u svojoj Rezoluciji o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja u svjetlu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom Parlament otkrio nedostatke Direktive Vijeća 2000/78/EZ;

AW.

budući da se Direktivom (EU) 2019/1158 od država članica zahtijeva da procijene trebaju li se uvjeti pristupa roditeljskom dopustu, dopustu za pružatelje skrbi i dopustu za radnike te detaljne mogućnosti korištenja takvih vrsta dopusta prilagoditi posebnim potrebama roditelja u posebno nepovoljnim situacijama, kao što su roditelji s invaliditetom, posvojitelji, samohrani roditelji ili razdvojeni roditelji djece s invaliditetom ili dugotrajno bolesne djece ili roditelji u teškim okolnostima;

AX.

budući da se osobe s invaliditetom suočavaju s brojnim preprekama u svakodnevnom životu, među ostalim kada pokušavaju dobiti osobnu pomoć, uključiti se u zajednicu, pronaći odgovarajuće i cjenovno pristupačno stanovanje te dobiti cjenovno pristupačnu zdravstvenu skrb te socijalnu i zdravstvenu skrb usmjerenu na osobu;

AY.

budući da su nezaposlenost i nedostatak kvalitetnih i održivih radnih mjesta za osobe s invaliditetom glavni čimbenici koji pridonose visokom riziku od siromaštva, socijalne isključenosti i beskućništva među osobama s invaliditetom;

AZ.

budući da je 2017. trećina odraslih osoba s invaliditetom u EU-u živjela u kućanstvima čiji financijski resursi nisu bili dostatni za pokrivanje uobičajenih potrebnih troškova; budući da je 2019. gotovo dvije trećine stanovništva EU-a s ograničenjem aktivnosti bilo izloženo riziku od siromaštva bez socijalnih naknada, naknada ili mirovine (24);

BA.

budući da su osobe s invaliditetom raznolika skupina i često izložena višedimenzionalnoj diskriminaciji čiji kumulativni učinci imaju vidljiv učinak na zapošljavanje;

BB.

budući da je napredak u deinstitucionalizaciji neujednačen u državama članicama i da unatoč uvođenju relevantnih politika i dodjeli znatnih financijskih sredstava u EU-u milijun ljudi još uvijek živi u ustanovama; budući da je podneseno nekoliko predstavki o zlouporabi fondova EU-a za deinstitucionalizaciju osoba s invaliditetom; budući da je u veljači 2021. Europski ombudsman pokrenuo istragu na vlastitu inicijativu o ulozi Komisije u jamčenju toga da države članice upotrebljavaju sredstva EU-a u cilju promicanja samostalnog života osoba s invaliditetom i starijih osoba te napuštanja ustanova za pružanje skrbi sa smještajem; budući da države članice moraju ubrzati postupak deinstitucionalizacije i da Komisija mora pažljivo pratiti njihov napredak;

BC.

budući da se u prikupljanju statističkih podataka EU-a o stanovništvu zanemaruje priroda invaliditeta osobe, kao i broj osoba s invaliditetom koje žive u domovima, što otežava usklađenost s člankom 31. CRPD-a;

BD.

budući da se katalog naknada i prava koja proizlaze iz invaliditeta razlikuje od jedne države članice do druge, kao i subjekti koji definiraju i priznaju ta prava;

BE.

budući da se očekuje dramatičan rast broja osoba s invaliditetom i osoba kojima je potrebna skrb i dugotrajna skrb u EU-u zbog, među ostalim, demografskih izazova i povećanja broja kroničnih zdravstvenih problema; budući da većinu dugotrajne skrbi trenutačno pružaju neformalni i obično neplaćeni njegovatelji te da su to najčešće žene; budući da bi politike za rješavanje demografskih izazova i odgovor na rastuće potrebe za skrbi i dugoročne potrebe trebale biti osmišljene tako da ne dovode do povećanog pritiska na neformalne pružatelje skrbi;

BF.

budući da je invaliditet često posljedica ozljede na radu ili se stječe kroničnim stanjem povezanim s profesionalnim bolestima i izlaganjem tvarima opasnima za zdravlje;

BG.

budući da bi se predanost boljem uključivanju i zaštiti prava osoba s invaliditetom trebala odražavati u svim područjima politike, među ostalim i u procesu europskog semestra;

BH.

budući da bi EU i države članice trebali donijeti sve odgovarajuće mjere za ostvarivanje prava iz CRPD-a i izmijeniti ili ukinuti trenutačne mjere koje su diskriminirajuće prema osobama s invaliditetom; budući da bi EU i države članice trebali štititi i promicati temeljna prava osoba s invaliditetom u svim politikama i programima;

BI.

budući da u Europskoj uniji živi 46 milijuna žena i djevojčica s invaliditetom (25);

BJ.

budući da su žene i djevojčice s invaliditetom izložene višestrukoj višedimenzionalnoj diskriminaciji i izazovima koji proizlaze iz kombinacije roda i invaliditeta te spolne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja, spolnih obilježja, zemlje podrijetla, društvenog sloja, migracijskog statusa, dobi ili rasnog ili etničkog podrijetla; budući da će žene s invaliditetom koje pripadaju etničkim manjinama vjerojatnije biti izložene trostrukoj diskriminaciji zbog njihova ranjivog položaja; budući da diskriminacija stvara prepreke njihovu sudjelovanju u svim područjima života, uključujući nepovoljan socioekonomski položaj, socijalnu izolaciju, rodno uvjetovano nasilje, prisilnu sterilizaciju i pobačaj, nemogućnost pristupa javnim uslugama, kulturi, sportu i razonodi, stanovanje loše kvalitete, institucionalizaciju i neodgovarajuću zdravstvenu skrb; budući da te prepreke smanjuju vjerojatnost za potpuno i aktivno sudjelovanje u društvu te doprinos društvu, među ostalim u obrazovanju i na tržištu rada;

BK.

budući da je u Europskoj uniji 20,6 % žena s invaliditetom zaposleno na puno radno vrijeme za razliku od 28,5 % muškaraca s invaliditetom (26); budući da na temelju podataka u prosjeku 29,5 % žena s invaliditetom u EU-u prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, za razliku od 27,5 % muškaraca s invaliditetom (27);

BL.

budući da se u CRPD-u napominje da su žene i djevojčice s invaliditetom izložene većem riziku od nasilja u vlastitom domu i izvan njega; budući da neke države članice još nisu ratificirale Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), budući da će proširenje područjâ kriminaliteta kako bi obuhvaćala posebne oblike rodno uvjetovanog nasilja u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a pružiti veću zaštitu ženama i djevojčicama s invaliditetom;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.