Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Društveni i ekološki učinak 5G ekosustava”

(samoinicijativno mišljenje)

(2022/C 105/06)

Izvjestitelj:

Dumitru FORNEA

Odluka Plenarne skupštine:	25.3.2021.
Pravna osnova:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.10.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	564
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	210/2/19

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO primjećuje da brza digitalizacija i razvoj elektroničkih komunikacija snažno utječu na gospodarstvo i društvo općenito. Odgovornom upotrebom tih tehnologija čovječanstvo ima povijesnu priliku za izgradnju boljeg društva. Međutim, bez dužne pažnje i demokratske kontrole naše bi se zajednice u budućnosti mogle suočavati s ozbiljnim izazovima u upravljanju tim tehnološkim sustavima.

1.2.

EGSO priznaje da se elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom može znatno poboljšati kvaliteta života građana i da ona izravno utječe na borbu protiv siromaštva. Tehnologija 5G golema je prilika za poboljšanje zdravstvenih usluga za ljude razvojem telemedicine i poboljšanjem pristupa zdravstvenoj skrbi. U društvu je prepoznata važna uloga telemedicine tijekom pandemije.

1.3.

EGSO napominje da se rasprava o uvođenju 5G mreža pretvorila u kontroverznu i političku raspravu te da je ipak potrebno razjasniti socijalna, zdravstvena i okolišna pitanja, uz uključivanje građana i drugih relevantnih dionika.

1.4.

EGSO potiče Europsku komisiju da nastavi postupak procjene višesektorskog učinka novih 5G i 6G tehnologija, imajući na umu da su potrebni alati i mjere za rizike i slabe točke. EGSO stoga preporučuje da se europska i nacionalna financijska sredstva izdvajaju za detaljnija multidisciplinarna istraživanja i studije utjecaja na ljude i okoliš, kao i za objavljivanje tih rezultata kako bi se educirala javnost i donositelji odluka.

1.5.

EGSO predlaže da se Europska komisija savjetuje s građanima i organizacijama civilnog društva kako bi uz sudjelovanje svih relevantnih javnih institucija mogla doprinijeti postupku donošenja odluka o društvenom i ekološkom učinku mobilnih elektroničkih komunikacija.

1.6.

EGSO smatra da je EU-u potrebno neovisno europsko tijelo s ažuriranim metodologijama u skladu s aktualnim tehnološkim kontekstom i multidisciplinarnim pristupom kako bi se utvrdile smjernice za zaštitu šire javnosti i radnika u slučaju izlaganja radiofrekvencijskom elektromagnetskom zračenju.

1.7.

EGSO preporučuje da se popišu sve postaje za radiofrekvencijski prijenos i frekvencijski pojasevi na kojima rade te da se te informacije objave radi boljeg teritorijalnog upravljanja i zaštite interesa građana, posebno ranjivih skupina (djece, trudnica, kroničnih bolesnika, starijih, osoba s elektromagnetskom preosjetljivosti). Treba uzimati u obzir i zdravlje i sigurnost radnika.

1.8.

EGSO podupire zamisao da oprema 5G mreže mora biti osmišljena i izaći iz tvornice s kapacitetom za pružanje javnih informacija u stvarnom vremenu o odašiljanju i s drugim tehničkim parametrima relevantnima za organizacije potrošača i zainteresiranu javnost. Ti podaci moraju biti centralizirani i nadležna tijela moraju upravljati njima i objavljivati ih.

1.9.

EGSO smatra da se praćenje i kontrola elektromagnetskog onečišćenja moraju provoditi na temelju strogog međuinstitucijskog i interdisciplinarnog znanstvenog pristupa za koji je osigurana suvremena oprema za mjerenje parametara elektroničkih komunikacijskih mreža kako bi se kumulativni učinci tijekom duljih razdoblja pravilno istaknuli i ocijenili.

1.10.

Iako ne postoje priznata znanstvena saznanja o negativnom učinku 5G tehnologije na ljudsko zdravlje, EGSO smatra da socijalne, zdravstvene i ekološke aspekte 5G tehnologije treba kontinuirano nadzirati u skladu s načelom predostrožnosti. Uviđa zabrinutost zbog učinaka na zdravlje, uključujući toplinske i netoplinske učinke, jačinu izloženosti i dugotrajne učinke takve izloženosti. Određene regije/područja bit će izloženiji od drugih i u takvim slučajevima trebalo bi razmotriti posebne mjere, uključujući preporuku za proširenje primjene načela ALARA kako bi se ograničili učinci elektromagnetskog zračenja koje proizvode 5G mreže.

1.11.

EGSO napominje da je gotovo nemoguće izbjeći izloženost stanovništva raznim elektromagnetskim poljima. Socijalni partneri trebali bi otpočetka biti uključeni u preispitivanje graničnih vrijednosti izloženosti iz europske Direktive o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (1). Posebnu pozornost trebalo bi usmjeriti na netoplinske učinke.

1.12.

Mjere zaštite zdravlja i sigurnosti moraju se poboljšati i konsolidirati strogim praćenjem razina zračenja i strogom primjenom sigurnosnih standarda za osobe koje rade u blizini izvora elektromagnetskog zračenja.

1.13.

EGSO ističe potrebu za ažuriranjem institucijskih mehanizama namijenjenih za zaštitu svih ljudskih prava u novom kontekstu hiperdigitalizacije, hiperautomatizacije i hiperpovezanosti koje omogućuje provedba 5G mreže s obzirom na to da svaki tehnološki razvoj mora uključivati te univerzalne vrijednosti koje čine valjanu i neophodnu dimenziju u procjeni izvješća o troškovima i koristima.

1.14.

EGSO razumije zabrinutost građana koji žele da se poštuju njihova prava vlasništva tijekom raspodjele antena ili pravo na vlastit tjelesni integritet u kontekstu 5G mreža koja se protežu posvuda, od njihovih domova do satelita u orbiti. Mora se poštovati pravo na vlasništvo i izbor ljudi. Trebalo bi zajamčiti definiciju informiranog pristanka kako bi građani imali stvarno pravo na slobodan, potpuno informiran i valjan pristanak.

1.15.

EGSO podupire jačanje europskih kapaciteta za sprječavanje rizika od kibernapada, obrazovanje o njima i zaštitu od njih jačanjem relevantnih institucija kao što je ENISA i stvaranjem tehnoloških, institucijskih i pravnih instrumenata kako bi se zajamčilo poštovanje prava građana. Kako bi se uklonile određene sigurnosne prijetnje, EU bi trebao više ulagati u izgradnju vlastitih tehnologija i potporu tehnološkoj industriji i razvojnim inženjerima. Najvažnije je da te mjere budu osmišljene tako da se europske MSP-ove potakne na razvoj sigurne i pouzdane 5G infrastrukture.

2.   Uvod

2.1.

5G nije nova tehnologija sama po sebi. Riječ je o razvoju postojećih tehnologija (od 1G do 4G) i bit će prisutna uz te već postojeće tehnologije. Iz toga će proizaći kombinirana mreža postojećih mreža: veći broj raznolikijih radiofrekvencijskih pojaseva, raspon uređaja kojima se razmjenjuju podaci i mnoštvo interakcija s korisnicima. Neka nova oprema i nove tehnologije koji se upotrebljavaju mogu imati različite učinke od prethodnih generacija.

2.2.

5G tehnologija trebala bi omogućiti bežičnu hiperpovezivost, sposobnost obuhvaćanja i povezivanja golemog broja uređaja i znatno veću brzinu prijenosa koja se mjeri u gigabitima po sekundi (Gbps). To će se postići s pomoću agregiranja spektra oblikovanjem zrakâ (eng. beamforming) i višestrukih paralelnih veza upotrebom antena Massive MIMO (bazna stanica operatora s faznim nizom) i običnih antena MIMO (klijentov vlastiti uređaj) te niske latencije signala (milisekunde za vlastitu infrastrukturu operatora, ali ne i za ostatak interneta).

2.3.

Studija koju je 2019. proveo GSMA pokazuje da su potrebni novi kapaciteti 5G mreže za autonomnu vožnju, virtualnu stvarnost, proširenu stvarnost i „taktilni internet”; druge aplikacije mogu se ostvariti s pomoću trenutačne tehnologije (4G LTE i optička vlakna). 5G tehnologija također će ubrzati prelazak na Industriju 4.0 i olakšati razvoj aplikacija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji te se stoga ta tehnologija smatra ključnim i neophodnim elementom u razvoju modernog, sve automatiziranijeg i digitalnijeg gospodarstva.

2.4.

Znanstveni krugovi diljem svijeta iznijeli su dokaze (2) za to da postoje opravdani razlozi za zabrinutost zbog dulje, sveprisutne izloženosti ljudskog i ostalih bioloških organizama rasponu mikrovalnih frekvencija koje se upotrebljavaju u 5G mrežama i radijskom odsjeku od 10-20-30 ili više gigaherca te frekvencija specifičnih za 5G tehnologije, kao i zbog mogućih štetnih učinaka na zdravlje ljudi, bioraznolikost i okoliš. Međutim, zasad relevantna tijela EU-a i nacionalna javna tijela navode kako nema znanstvenih dokaza o negativnom utjecaju 5G mreža na ljudsko zdravlje. SZO navodi da „dosad i nakon mnogo provedenih istraživanja nikakvi štetni učinci na zdravlje nisu uzročno povezani s izlaganjem bežičnim tehnologijama”.

2.5.

Uz tehnologije u nastajanju koje omogućuje, 5G donosi neizvjesnost i, kao i svaka nova tehnologija, određene učinke koji možda još nisu vidljivi. Kako bi se na pravilan način pristupilo bilo kojem pitanju o utjecaju 5G mreža na javno zdravlje i kako bi se spriječilo da javnost postane žrtva dezinformacija, civilno društvo smatra da je potrebno odgovarajuće upravljanje na temelju predviđanja pri kojemu se načelo opreznosti primjenjuje na europski zakonodavni postupak za reguliranje te nove tehnološke generacije elektroničkih komunikacija.

3.   Opće napomene

3.1.

Općenito međunarodne institucije, korporacije i nacionalna tijela otvoreno iskazuju oduševljenje prednostima koje donosi 5G tehnologija. Međutim, potrebno je proučiti bi li razvoj 5G ekosustava mogao imati negativne posljedice te, shodno tome, pod kojim bi uvjetima te infrastrukture i usluge koje imaju značajan utjecaj na društvo bile društveno prihvatljive.

3.2.

Uslijed ubrzanog razvoja elektroničkih komunikacijskih tehnologija i internetske infrastrukture, sve je žustrija rasprava među širom javnosti i organiziranim civilnim društvom u razvijenim zemljama o potrebi za eksponencijalnim ubrzavanjem razvoja mreža IKT-a i njegovim koristima. Javna tijela moraju prepoznati izazove koji su povezani s načinima na koji bi ti tehnološki sustavi mogli potencijalno utjecati na okoliš, žive organizme ili građanska prava ljudi.

3.3.

Na europskoj razini, zabrinutost zbog potencijalnih učinaka elektromagnetskog onečišćenja na zdravlje utvrđena je u uvodnoj izjavi 31. Odluke br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3): „Kod usklađenog pristupa odobravanju spektra u Uniji treba u cijelosti uzeti u obzir zaštitu javnog zdravlja od elektromagnetskih polja, koja je bitna za dobrobit građana. Uz poštovanje Preporuke Vijeća 1999/519/EZ od 12. srpnja 1999. o ograničavanju izlaganja javnosti elektromagnetskim poljima (0 Hz do 300 GHz), bitno je osigurati stalno praćenje ionizirajućih i neionizirajućih učinaka uporabe spektra na zdravlje uključujući kumulativne učinke uporabe spektra na različitim frekvencijama u stvarnom životu uzrokovane sve većim brojem vrsta opreme”.

4.   Posebne napomene

5G tehnologija i utjecaj na građanska prava ljudi

4.1.

Posljednjih je godina nekoliko organizacija civilnog društva iz EU-a i drugih zemalja upozoravalo na štetne učinke i složene, ozbiljne krize koji bi mogli proizaći iz nedostatka demokratske kontrole i transparentnosti kao i iz sigurnosnih prijetnji nastalih zbog ovisnosti o tehnologijama koje stavljaju na tržište akteri iz trećih zemalja.

4.2.

Industrija elektroničkih komunikacija i revolucionarne aplikacije tipa 5G koje ona nudi temelje se na iskorištavanju dvaju vrlo važnih resursa. Ponajprije, na upotrebi radiofrekvencijskog spektra. Riječ je o ograničenom prirodnom resursu u vlasništvu ljudi kojim u njihovo ime upravljaju vlade posredstvom nacionalnih agencija ili drugih javnih tijela koja te resurse daju u koncesiju operaterima elektroničkih komunikacija.

4.3.

Drugi ključni resurs pristup je podacima i metapodacima potrošača i pojedinaca. Zbog razvoja tržišta digitalnih usluga, ti su podaci iznimno vrijedni i donose goleme koristi poduzećima koja ih upotrebljavaju. Neki od izazova u tom pogledu istaknuti su u mišljenju EGSO-a „Europska strategija za podatke” (4).

4.4.

Uzimajući u obzir prethodno navedeno mora se istaknuti da su 5G i razmjena i agregiranje podataka, kao i brojne druge tehnologije, snažan alat koji se može upotrebljavati za jačanje civilnog društva, učinkovitije i pouzdanije javne usluge i smanjenje nejednakosti poticanjem gospodarskog rasta. Stoga bi EU i države članice trebali iskoristiti 5G tehnologiju za poboljšanje pristupa visokokvalitetnim podacima i razvoj bolje infrastrukture za digitalnu upravu (e-uprava), čime bi se javne i demokratske institucije približile građanima.

4.5.

Stoga bi odgovoran i održiv razvoj infrastrukture za elektroničku komunikaciju trebao poboljšati kvalitetu života običnih građana, posebno na razini regija i u slabije razvijenim zemljama. Razvoj tih tehnologija stoga izravno utječe na borbu protiv siromaštva.

4.6.

Kako bi se 5G mreže uvele punom brzinom, Europska unija je putem Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (članci 42., 43. i 44.) stvorila regulatorni okvir kojim se operatorima elektroničkih komunikacija omogućuje pristup imovini na kojoj se moraju postaviti oprema i infrastrukturni objekti neophodni za razvoj tih mreža. Civilno društvo prati tumačenje te odredbe kako prenošenje direktive ne bi dovelo do neustavnih izuzeća od jamstva građanskih prava vlasništva.

Posljedice 5G ekosustava na okoliš

4.7.

Određene organizacije civilnog društva istaknule su potencijalni utjecaj novih 5G mreža na okoliš. Neke od njihovih primjedbi odnose se na nezadovoljavajuće odredbe o studijama utjecaja na okoliš ili neprikladne mehanizme i mjere za smanjenje energetskog otiska infrastrukture 5G mreže ili promicanje recikliranja elektroničkog otpada (6).

4.8.

Da bi se provela pravilna ocjena učinka 5G tehnologije na okoliš i klimu, javna tijela moraju uzeti u obzir aspekte kao što su emisije stakleničkih plinova (7), dostupnost i upotreba kritičnih sirovina, količina (i izvori) energije koju upotrebljavaju svi priključeni uređaji i koja se upotrebljava unutar interneta stvari, kao i količina (i izvori) energije koja se upotrebljava za prijenos bežičnih podataka i upravljanje centralizacijom podataka i točkama prijelaza.

4.9.

Uvođenjem 5G mreže i interneta stvari milijarde novih elemenata 5G mreže i proizvoda za kućanstvo (elektroničkih i bijele tehnike, opreme itd.) dodat će se u kategoriju elektroničkog otpada (e-otpad) (8), što treba uzeti u obzir u kontekstu koncepta kružnog gospodarstva te politika o nultoj stopi otpada.

Pitanja u pogledu utjecaja 5G mreža na ljudsko zdravlje i žive organizme

4.10.

5G tehnologija predstavlja golemu priliku za poboljšanje zdravlja ljudi. Razvojem infrastrukture IKT-a i uvođenjem 5G tehnologije ubrzat će se napredak telemedicine, među ostalim i s pomoću koncepta interneta stvari. 5G će omogućiti izvođenje složenih operacija na daljinu, čime će se znatno poboljšati pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, osobito onima koji si ne mogu priuštiti putovanje u inozemstvo radi liječenja koje im je potrebno.

4.11.

Razvoj telemedicine posebno je važan u doba pandemije, kada je stacionarni pristup zdravstvenoj skrbi znatno smanjen. Osim toga, 4G tehnologija omogućila je razvoj teleradiologije. IKT infrastruktura pacijentima je omogućila dijagnostičke pretrage na daljinu (magnetska rezonanca, CT) i dobivanje kvalitetne medicinske usluge bez obzira na lokaciju. Tehnologijom 5G dodatno će se razviti taj proces i omogućiti ljudima bolji pristup dijagnostici i izravnim zdravstvenim uslugama koje se pružaju na daljinu.

4.12.

S druge strane, brz tehnološki razvoj tijekom posljednjih 20 godina doveo je do povećanja elektromagnetskih polja i time do povećanja onečišćenja zbog tog elektrosmoga. Utjecaj elektrosmoga pitanje je koje treba riješiti uz pomoć dokaza kako bi se procijenio stvarni rizik.

4.13.

Elektromagnetska preosjetljivost ili elektromagnetska netolerancija bolest je koju priznaju Europski parlament (9), EGSO (10) i Vijeće Europe (11). Pogađa određeni broj ljudi, a očekuje se da će bi ih nakon uvođenja 5G mreže (kojoj je potrebna mnogo gušća električna mreža) moglo biti više.

4.14.

Diljem svijeta provedene su studije koje zaključuju da biološki učinci elektromagnetskog zračenja nisu opasni za zdravlje pod uvjetom da se poštuju nacionalne norme ili norme ICNIRP-a. Istodobno ima i studija provedenih od 1970-ih do danas (12) koje zaključuju da ipak postoji opasnost za ljudsko zdravlje (13).

4.15.

U izvješćima iz 2019. i 2020. o razlozima za zabrinutost zbog dugoročne izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima koja proizvodi 5G tehnologija Europska komisija i Savezna komisija za komunikacije (14) tvrde da nema pouzdanih ni vjerodostojnih znanstvenih dokaza o zdravstvenim problemima prouzročenima izlaganjem radiofrekvencijskoj energiji koju emitiraju mobilni telefoni.

4.16.

Prije nekoliko godina Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je elektromagnetska polja koja proizvode radiofrekvencije kao mogući karcinogen, no sad ima slično stajalište kao tijela EU-a i SAD-a. Međutim, nakon uvođenja 5G mreža najavila je da će 2022. provesti još jednu evaluaciju rizika elektromagnetskih polja za radiofrekvencijski spektar (od 3 kHz do 3 000 GHz) (15).

4.17.

U konačnoj verziji Rezolucije 1815 od 27. svibnja 2011. Vijeća Europe „Potencijalnim opasnostima elektromagnetskih polja i njihovu utjecaju na okoliš” upozorava se na posljedice elektromagnetskog onečišćenja za zdravlje ljudi te ona uključuje skup općih i posebnih preporuka za dosljedan srednjoročni i dugoročni pristup izazovima koje donosi širenje mobilne telefonije. U tom se dokumentu naglašava potreba da se poduzmu sve opravdane mjere za smanjenje izloženosti elektromagnetskim poljima u skladu s načelom ALARA (16) koje se mora primijeniti u slučaju ionizirajućeg zračenja.

4.18.

U nekim se studijama navodi da učinci zračenja koje emitiraju mobilni telefoni i bežična komunikacijska infrastruktura (čak i netoplinske emisije) predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje na neuronskoj, reproduktivnoj, onkološkoj i genotoksičnoj razini (17). Međutim, relevantne institucije na temelju vlastitih procjena i metodologija smatraju da je zračenje koje emitiraju mobilni telefoni i infrastruktura bežičnih komunikacija sigurno za ljude.

4.19.

Kako je prethodno navedeno, postoje studije u kojima se ispitivao utjecaj elektromagnetskog zračenja na zdravlje ljudi i životinja. Međutim, vrlo malo toga je razjašnjeno i još manje je priopćeno u pogledu složenog utjecaja koji bi mogla imati izloženost neionizirajućem elektromagnetskom zračenju kao netoplinski učinak na floru i faunu. Najpoznatije studije upućuju na značajan i neposredan utjecaj na oprašivače i ptice, no znanstvenici su vrlo zabrinuti zbog dugoročnog utjecaja elektromagnetskih emisija na žive ekosustave.

Primjedbe u pogledu smjernica ICNIRP-a (18)

4.20.

Europska komisija i velika većina nacionalnih vlada diljem svijeta primjenjuju smjernice ICNIRP-a pri utvrđivanju ograničenja za izlaganje javnosti zračenju elektromagnetskih polja. U smjernicama ICNIRP-a koje su ažurirane i objavljene 2020. uzimaju se u obzir i formiranje zrake i frekvencije – parametri koji su svojstveni za 5G, no agregiranje frekvencija i povećana gustoća veza nisu uzeti u obzir.

4.21.

Unatoč činjenici da daje sve od sebe kako bi opisao znanstvene metode koje su se upotrebljavale za utvrđivanje smjernica za zaštitu, ICNIRP kao potencijalno štetne prepoznaje samo toplinske učinke elektromagnetskog zračenja.

4.22.

Studija Vijeća za budućnost znanosti i tehnologije koju je proveo Europski parlament (19), u skladu s preporukama utvrđenima u Rezoluciji Vijeća Europe br. 1815 iz 2011., ide u prilog poštovanju načela opreznosti, preispitivanju pragova koje je predložio ICNIRP i usvajanju tehničkih i administrativnih mjera za smanjenje utjecaja elektromagnetskog onečišćenja koje proizvode uređaji za elektroničku komunikaciju.

4.23.

Predloženim mjerama nastoji se osigurati odgovornija arhitektura komunikacijske infrastrukture (postavljanje antena i druge specifične opreme) kako bi se zajamčilo da javnost bude informirana o mogućim učincima elektromagnetskog onečišćenja i mogućnostima za smanjenje učinka izlaganja elektromagnetskom zračenju radi razvoja kapaciteta za praćenje elektromagnetskih polja itd. Potrebno je osigurati europska i nacionalna financijska sredstva za provedbu detaljnijih multidisciplinarnih istraživanja i studija utjecaja na ljude i okoliš, kao i objavljivati rezultate radi educiranja javnosti i donositelja odluka.

Kibersigurnost 5G mreže – alati, mjere i njihova učinkovitost

4.24.

EGSO je već istaknuo brojne izazove u području kibersigurnosti u svojem mišljenju „Sigurno uvođenje 5G mreža – paket instrumenata EU-a” (20). Neuklonjene slabe točke 4G mreže u pogledu kibersigurnosti bit će dodatno povećane u 5G mreži. Te se slabe točke nalaze na tehničkoj razini arhitekture, topologije i protokola, kako je istaknula ENISA (21), a prema izvješću o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (22) još se ne mogu ukloniti učinkovitim mjerama.

4.25.

Kako bi se uklonile određene sigurnosne prijetnje, EU bi trebao više ulagati u izgradnju vlastitih tehnologija i potporu tehnološkoj industriji i razvojnim inženjerima. Najvažnije je da te mjere budu osmišljene tako da se europske MSP-ove potakne na razvoj sigurne i pouzdane 5G infrastrukture.

---

(1)  Direktiva 2013/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (dvadeseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) te stavljanju izvan snage Direktive 2004/40/EZ (SL L 179, 29.6.2013., str. 1.).

(2)  https://ehtrust.org/environmental-health-trust-et-al-v-fcc-key-documents/.

(3)  Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).

(4)  TEN/708, (SL C 429, 11.12.2020., str. 290.).

(5)  Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).

(6)  https://www.greenpeace.org/static/planet4-eastasia-stateless/2021/05/a5886d59-china-5g-and-data-center-carbon-emissions-outlook-2035-english.pdf.

(7)  https://www.hautconseilclimat.fr/wp-content/uploads/2020/12/rapport-5g_haut-conseil-pour-le-climat.pdf.

(8)  https://www.itu.int/en/ITU-D/Climate-Change/Pages/Global-E-waste-Monitor-2017.aspx.

(9)  Rezolucija Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. o zdravstvenim pitanjima povezanima s elektromagnetskim poljima (2008/2211(INI)) 28. https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-6-2009-0216_EN.html?redirect.

(10)  Mišljenje EGSO-a „Sigurno uvođenje 5G mreža – paket instrumenata EU-a”, TEN/704 (SL C 429, 11.12.2020., str. 281.).

(11)  Rezolucija 1815 (2011.), konačna verzija, čl. 8.1.4. http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=17994.

(12)  https://bioinitiative.org/updated-research-summaries/.

(13)  Obrambena obavještajna agencija – Biological Effects of Electromagnetic Radiation (Radiowaves and Microwaves) (Biološki učinci elektromagnetskog zračenja (radiovalovi i mikrovalovi)) – ožujak 1976.

(14)  Stajalište Savezne komisije za komunikacije bilo je predmetom sudskih sporova s organizacijama civilnog društva u SAD-u: https://ehtrust.org/eht-takes-the-fcc-to-court/.

(15)  U skladu s radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).

(16)  Načelo „što je moguće niže”(As Low As Reasonably Achievable – ALARA) upotrebljava se tijekom utvrđivanja programa za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

(17)  Na primjer, europska studija REFLEX (2004.) koju je u ime EU-a provelo 12 akademskih ustanova s ukupnim proračunom većim od 3 milijuna EUR, uz doprinos Europske komisije u iznosu od 2,059 milijuna EUR.

(18)  Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja.

(19)  https://www.home-biology.com/images/emfsafetylimits/EuropeanParliamentSTOA.pdf.

(20)  SL C 429, 11.12.2020., str. 281.

(21)  https://www.enisa.europa.eu/publications/enisa-threat-landscape-report-for-5g-networks/at_download/fullReport.

(22)  https://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=64468.