—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o stanju ljudskih prava u Kazahstanu (1) i svoje prethodne rezolucije o Kazahstanu, uključujući one od 18. travnja 2013. (2), 15. ožujka 2012. (3) i 17. rujna 2009. (4),

—

uzimajući u obzir Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane, koji je potpisan u Astani 21. prosinca 2015. i koji je stupio na snagu 1. ožujka 2020. nakon što su ga ratificirale sve države članice,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a za središnju Aziju od 17. lipnja 2019.,

—

uzimajući u obzir izvješće o Kazahstanu u godišnjem izvješću EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2019.,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Konvenciju UN-a protiv mučenja,

—

uzimajući u obzir 17. sastanak Vijeća za suradnju EU-a i Kazahstana održan 20. siječnja 2020., 12. dijalog između EU-a i Kazahstana o ljudskim pravima održan 26. i 27. studenoga 2020. i 18. sastanak Odbora za suradnju EU-a i Kazahstana održan 25. rujna 2020.,

—

uzimajući u obzir univerzalni periodični pregled Kazahstana Vijeća UN-a za ljudska prava od 12. ožujka 2020.,

—

uzimajući u obzir UN-ov Drugi fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

—

uzimajući u obzir izjave glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 1. veljače 2021. o sve većem pritisku na nevladine organizacije za ljudska prava u Kazahstanu, od 11. siječnja 2021. o parlamentarnim izborima u Kazahstanu i od 7. siječnja 2021. o koracima za ukidanje smrtne kazne,

—

uzimajući u obzir izjavu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) o njezinim preliminarnim nalazima i zaključcima u pogledu izbora u Kazahstanu od 10. siječnja 2021.,

—

uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je posljednjih tjedana primijećeno zabrinjavajuće pogoršanje općeg stanja ljudskih prava i pritisak na organizacije civilnog društva u Kazahstanu, uz stroga ograničenja prava na slobodu izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja; budući da su civilno društvo i organizacije za ljudska prava koje djeluju u Kazahstanu izložene sve većem pritisku i kažnjavanju od strane vlasti te zemlje, što koči napore u provedbi reformi i ograničava ključan rad civilnog društva;

B.

budući da su Europska unija i Kazahstan 21. prosinca 2015. potpisali Sporazum o snažnijem partnerstvu i suradnji kojemu je cilj omogućiti široki okvir za poboljšani politički dijalog i suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova te mnogih drugih područja; budući da je taj sporazum snažno usmjeren na demokraciju i vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode, održivi razvoj te suradnju civilnog društva; budući da je Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji stupio na snagu 1. ožujka 2020. nakon što ga su ratificirale sve države članice;

C.

budući da se novom strategijom EU-a za srednju Aziju stavlja snažan naglasak na suradnju EU-a sa središnjom Azijom u zaštiti i promicanju vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući slobodu udruživanja i izražavanja, te na stvaranje poticajnog okruženja za civilno društvo i branitelje ljudskih prava; budući da Europska unija Kazahstanu pruža znatnu pomoć zbog bolesti COVID-19, među ostalim i pružanjem financijske potpore Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) za otpremu više od 8000 kg medicinske opreme 29. siječnja 2021.;

D.

budući da je ESVD opisao parlamentarne izbore u Kazahstanu održane 10. siječnja 2021. kao propuštenu priliku da se pokaže učinkovita provedba političkih reformi i postupak modernizacije te zemlje od posljednjih izbora, dok su ignorirane dugoročne preporuke Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o više pitanja, uključujući one koja se odnose na temeljne slobode, nepristranost izborne administracije, pravo glasovanja i kandidiranja na izborima, registraciju birača, medije i objavljivanje izbornih rezultata; budući da prema preliminarnim nalazima OESS-a/ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a pravni okvir u Kazahstanu još nije pogodan za održavanje izbora u skladu s međunarodnim standardima;

E.

budući da sustavni nedostaci u vezi s poštovanjem slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja i dalje ograničavaju političko okruženje te s obzirom na nedostatak istinskog političkog natjecanja i političkih oporbenih skupina, pri čemu od 2013. nijedna nova stranka nije registrirana, glasači nisu imali istinski izbor; budući da su demokratski izbori temelj za postizanje političkih reformi i izgradnju slobodnog i otvorenog društva;

F.

budući da su dva oporbena pokreta, Koshe Partiyasy i Demokratski izbor Republike Kazahstana, zabranjeni tajnim sudskim odlukama u kojima su označeni kao „ekstremističke” organizacije bez prava na žalbu; budući da je 17 vođa Koshe Partiyasyja poslano u ustanove za pritvor prije suđenja u skladu s člankom 405. i člankom 182. kazahstanskog Kaznenog zakona te da postoji opasnost od dugotrajnih zatvorskih kazni; budući da zatvorenici optuženi za potporu Demokratskom izboru Republike Kazahstana i dalje služe zatvorske kazne; budući da su 26 političkih zatvorenika, među kojima Almat Žumagulov, Aset Abišev, Kenžebek Abišev, Aškat Žeksebajev, Kajrat Klišev, Jerbol Ješkozin, Abaj Begimbetov, Asel Onlabekizi, Jerkin Sabanašijev, Žanat Žamalijev, Dijana Bajmagambetova, Nojan Rakimžanov i Askar Kaurbek, postali žrtve političkog progona zbog njihove potpore tim pokretima;

G.

budući da Demokratska stranka, kao neregistrirana oporbena stranka, nije mogao sudjelovati u tim izborima jer su 22. veljače 2020. vlasti onemogućile toj stranci da održi svoj osnivački kongres u Almatiju; budući da se bez održavanja takvog kongresa stranka ne može registrirati; budući da su se članovi Demokratske stranke suočavali s pritiskom vlasti jer su neki od njih uhićeni zbog navodnih administrativnih prekršaja, dok je drugima onemogućeno putovanje do mjesta održavanja kongresa;

H.

budući da su tijekom izborne kampanje i na dan izbora kazahstanske vlasti pokušale postrožiti kontrolu cenzure interneta, opetovano gasiti internet i prisiljavati građane na instalaciju „potvrde o nacionalnoj sigurnosti” kojom se omogućuje presretanje šifriranog internetskog prometa; budući da raste državna kontrola nad internetom, uključujući pokušaje ograničavanja protoka informacija cenzuriranjem interneta, kontrolom i gašenjem interneta te inzistiranjem da građani instaliraju „potvrdu o nacionalnoj sigurnosti” koja omogućuje presretanje internetskog prometa korisnika interneta;

I.

budući da su se tijekom kampanje dogodila masovna uhićenja; budući da su na dan izbora vlasti nezakonito pritvorile najmanje 350 mirnih prosvjednika u deset različitih gradova; budući da kazahstanske vlasti rutinski sprečavaju mirne prosvjede na kojima se kritiziraju vladine politike; budući da se zakonom o mirnom okupljanju i izmjenama zakona o političkim strankama i izborima usvojenima u svibnju 2020. ne poštuju temeljna prava građana Kazahstana;

J.

budući da je ograničena misija ODIHR-a za promatranje izbora (LEOM) izvijestila da su vlasti otežavale i ometale rad neovisnih promatrača, dok je provladinim promatračima bilo dopušteno pratiti izborni proces; budući da su nevladine organizacije za ljudska prava izvijestile da je znatan broj neovisnih promatrača na parlamentarnim izborima održanima 10. siječnja 2021. bio izložen zastrašivanju, administrativnim uhićenjima i novčanim kaznama;

K.

budući da u medijskom okruženju u Kazahstanu prevladavaju medijski kanali u vlasništvu države ili koji primaju državne potpore; budući da je od siječnja do srpnja 2020. fizički napadnuto sedam novinara, dok je 21 novinar, bloger i aktivist pritvoren, od kojih sedmero za vrijeme izvještavanja; budući da su vlasti 2020. pokrenule više od 38 kaznenih postupaka protiv novinara zbog navodnih kaznenih djela kao što su širenje lažnih informacija i poticanje na počinjenje kaznenog djela; budući da su 2016. sve glavne nacionalne oporbene novine zabranjene i da se neovisni novinari i dalje suočavaju s uznemiravanjem; budući da su vlasti pokrenule kaznene optužbe protiv glavnog urednika neovisnih novina Uralskaya Nedelya, Lukpana Ahmedjarova, zbog razotkrivanja korumpirane elite, te su više puta fizički napale i pritvorile Saniju Toiken, novinarku koja radi za kazahstansku podružnicu organizacije Radio Free Europe/Radio Liberty, zbog toga što je izvještavala s mirnih prosvjeda i parlamentarnih izbora 2021.;

L.

budući da je od veljače do studenoga 2020. pet oporbenih aktivista ubijeno ili umrlo u nejasnim okolnostima nakon kontinuiranog političkog progona zbog svojih oporbenih aktivnosti, kao što su bloger i žrtva mučenja Dulat Agadil, njegov 17-godišnji sin Žanbolat Agadil, ključni svjedok proizvoljnog uhićenja svoga oca, te Amanbike Kairola, Serik Orazov i Garifula Embergenov; budući da vlasti nisu provele temeljitu i transparentnu istragu njihovih smrti; budući da je od iznimne važnosti da se osobe odgovorne za naručivanje i izvršenje takvih zločina privedu pravdi te da se osigura da ne progone aktiviste civilnog društva i članove obitelji koji traže istinu o žrtvama; budući da su kazahstanske vlasti nadzirale najmanje 200 aktivista koji su sudjelovali na komemoraciji Dulata Agadila ili organizirali aktivnosti prikupljanja sredstava za njegovu obitelj i druge obitelji političkih zatvorenika; budući da je njih 57 optuženo za „ekstremizam”, uključujući Dametkan Aspandijarovu, majku troje djece, koja je trenutačno u kućnom pritvoru i kojoj prijeti zatvorska kazna do 12 godina zbog optužbe za ekstremizam jer je organizirala aktivnosti prikupljanja sredstava za potporu obitelji Dulata Agadila;

M.

budući da u kazahstanskim zatvorima prevladava primjena mučenja i zlostavljanja te da se svake godine najmanje 200 slučajeva mučenja prijavljuje u okviru „Koalicije protiv mučenja”; budući da se počinitelji takvih zlostavljanja ne kažnjavaju, dok su borkinju za ljudska prava Elenu Semenovu tužile zatvorske kolonije zbog razotkrivanja mučenja u kazaškom zatvorskom sustavu na društvenim mrežama;

N.

budući da unatoč pozivima posebnog izvjestitelja UN-a (5), Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i Europske unije, kazahstanske vlasti zloupotrebljavaju nejasne i preširoke zakone o ekstremizmu kako bi progonili oporbu i borce za ljudska prava; budući da se u skladu s tim zakonom, od 22. listopada 2020., kada su vlasti objavile datum izbora, broj politički motiviranih kaznenih predmeta porastao na 99, posebno na temelju optužbi za ekstremizam; budući da je 69 osoba u opasnosti od neposrednog uhićenja, kao u slučaju aktivistice Gulzipe Džaukerove, i da je 11 aktivista stavljeno u kućni pritvor zbog izmišljenih optužbi za „ekstremizam”;

O.

budući da je nekoliko neovisnih nevladinih organizacija za ljudska prava, uključujući ECHO, Erkindik Kanaty, Međunarodni ured Kazahstana za ljudska prava i vladavinu prava, te Međunarodnu pravnu inicijativu, nedavno osuđeno na plaćanje velikih novčanih kazni te im je 25. siječnja 2020. iz nejasnih pravnih razloga naloženo da obustave svoj rad na najviše tri mjeseca; budući da vlasti, u znak odmazde zbog obavljanja nadzornih aktivnosti, uznemiruju, pa čak i kazneno progone borce za ljudska prava, uključujući Šolpan Džehankovu, Annu Šukejevu, Raigul Sadirbajevu, Aižan Izmakovu, Danijara Kasenova, Altinaj Tuksikovu, Danu Žanaj, Nazim Serikpekovu, Almu Nuruševu, Abajbeka Sultanova, Zuhru Nariman, Ulbolsin Turdijevu, Aliju Žakupovu, Rozu Musajevu i Barlika Mendigazijeva; budući da je u razdoblju od listopada do studenog 2020. najmanje 15 organizacija bilo obaviješteno da su prekršile članak 460-1 Zakona o upravnim prekršajima jer navodno nisu na odgovarajući način obavijestile vlasti o primljenom inozemnom financiranju;

P.

budući da je 2020. godine 112 osoba, tri dobrotvorne organizacije i jedno trgovačko društvo osuđeno zbog ostvarivanja slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja;

Q.

budući da u Kazahstanu prevladava raširena korupcija među vladajućim elitama, što dokazuje činjenica da je ta zemlja na 94. mjestu prema indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International za 2020. godinu te ometa ljudska prava, socijalnu pravdu i društveno-gospodarski razvoj;

R.

budući da je usred pandemije bolesti COVID-19 vlada zloupotrijebila ograničenja pandemije kao izgovor za jačanje političke represije protiv civilnog društva, aktivista za ljudska prava, oporbenih glasova i zdravstvenih radnika koji su osudili vladine neuspjehe u obuzdavanju epidemije;

S.

budući da su 21. siječnja 2021. dvojicu etničkih Kazaha, Muragera Alimulija i Kaišu Akankizija, koji su pobjegli iz Kine zbog straha od zatvaranja u koncentracijskim logorima, potom pretukli i izboli nepoznati napadači, te se stoga dovoljno pozornosti mora posvetiti stalnim etničkim napetostima u južnim regijama Kazahstana; budući da nasilni etnički sukobi u Kazahstanu i dalje traju, posebno na jugu, gdje su u veljači 2020. sukobi između Kazaha i etničkih Dungana doveli do 11 poginulih, desetak ranjenih i više od 23 000 osoba, većinom Dungana, raseljenih iz njihovih domova;

T.

budući da su kazahstanske vlasti zloupotrijebile mehanizme međunarodne kriminalne suradnje, uključujući Interpolove crvene obavijesti i uzajamnu pravnu pomoć, za kazneni progon i zapljenu dokumenata političkog izbjeglice u Belgiji, odvjetnika i branitelja ljudskih prava Bote Jardemalie; budući da je 29. rujna 2020. Nacionalni sud za azil odobrio politički azil osnivaču Demokratskog izbora Republike Kazahstana Muhtaru Ablijazovu, kojeg je kazahstanski sud osudio na doživotnu zatvorsku kaznu u odsutnosti, čime se krši pravo na obranu, uzimajući u obzir sustavnu i političku narav kazahstanskog represivnog aparata i njegovu zlouporabu građanskih i kaznenih postupaka;

U.

budući da kazahstanske vlasti i dalje ciljaju neovisne sindikate i sindikalne aktiviste; budući da je zakon o sindikatima izmijenjen 2020., čime su uklonjeni zahtjevi za članstvo u sindikatima i registracija u dva koraka; budući da je unatoč toj izmjeni gradska uprava Šikmenta odbacila tužbu protiv sindikata industrijskih radnika za gorivo i energiju (ITUFEW) na temelju neutemeljenih tvrdnji ili odredbi koje više ne postoje ili se ne primjenjuju na ITUFEW;

V.

budući da je rodna ravnopravnost i dalje problem u Kazahstanu; budući da nevladine organizacije navode da je nasilje nad ženama nedovoljno prijavljeno i da postoji niska stopa progona slučajeva nasilja nad ženama, kao i slučajeva seksualnog uznemiravanja; budući da je prema podacima UN-a zbog bolesti COVID-19 djevojkama stvorena nova prepreka za jednak pristup informacijama i obrazovanju; budući da žrtvama nedostaje dostatna zaštita te da pravosudni i policijski službenici i pružatelji usluga nisu osposobljeni za utvrđivanje, sprečavanje i reagiranje na nasilje nad ženama;

W.

budući da se LGBTI osobe u Kazahstanu suočavaju s pravnim izazovima i diskriminacijom; budući da je kazahstanski parlament u lipnju 2020. donio diskriminatorne izmjene novog zakona o zdravlju kojima se reguliraju aspekti zdravstvene skrbi za transrodne osobe; budući da je proces promjene rodnog identiteta u Kazahstanu i dalje invazivan i ponižavajući;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.