—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru i o položaju Rohindža, posebno one od 22. studenoga 2012. (1), 20. travnja 2012. (2), 20. svibnja 2010. (3), 25. studenoga 2010. (4), 7. srpnja 2016. (5), 15. prosinca 2016. (6), 14. rujna 2017. (7), 14. lipnja 2018. (8), 13. rujna 2018. (9) i 19. rujna 2019. (10),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. i 10. prosinca 2018. o Mjanmaru/Burmi,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 23. travnja 2020. o produljenju trenutačnih mjera ograničavanja protiv Mjanmara za dodatnih dvanaest mjeseci,

—

uzimajući u obzir šesti dijalog o ljudskim pravima između Europske unije i Mjanmara održan 14. listopada 2020. u okviru videokonferencije,

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. veljače 2021. o Mjanmaru ,

—

uzimajući u obzir izjavu o Mjanmaru potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime Europske unije od 2. veljače 2021.,

—

uzimajući u obzir izvješće Vijeća sigurnosti UN-a o seksualnom nasilju povezanom sa sukobima koje je pripremio glavni tajnik UN-a i koje je objavljeno 23. ožujka 2018. (S/2018/250),

—

uzimajući u obzir izvješća o Mjanmaru i o stanju ljudskih prava muslimanske zajednice Rohindža i drugih manjina koje je pripremilo Vijeće UN-a za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir izvješće Neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru (UNIFFM) od 22. kolovoza 2019. o seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju u Mjanmaru i različitom učinku etničkih sukoba na spolove (A/HRC/42/CRP.4),

—

uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Mjanmaru i Ureda visokog povjerenika za ljudska prava te izvješća nadzornog mehanizma ILO-a,

—

uzimajući u obzir odluku Međunarodnog suda od 23. siječnja 2020. o zahtjevu za određivanje privremenih mjera koji je podnijela Republika Gambija u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Gambija protiv Mjanmara),

—

uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dodatne protokole,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.,

—

uzimajući u obzir članak 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu diplomatskih misija u Mjanmaru od 29. siječnja 2021. o potpori demokratskoj tranziciji Mjanmara i naporima za promicanje mira, ljudskih prava i razvoja u zemlji,

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. veljače 2021. o Mjanmaru,

—

uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 od 3. veljače 2021. u kojoj osuđuju državni udar u Mjanmaru,

—

uzimajući u obzir izjavu za medije Vijeća sigurnosti UN-a od 5. veljače 2021. o Mjanmaru,

—

uzimajući u obzir izjavu za medije glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa od 4. veljače 2021.,

—

uzimajući u obzir izjavu predsjednika Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN) od 1. veljače 2021. o razvoju događaja u Republici Unije Mjanmara,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

—

uzimajući u obzir izjave posebnog izvjestitelja UN-a za Mjanmar Toma Andrewsa,

—

uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da je 1. veljače 2021. vojska Mjanmara, poznata kao Tatmadaw, uz očito kršenje Ustava Mjanmara uhitila predsjednika Wina Myinta i državnu savjetnicu Aung San Suu Kyi, kao i vodeće članove vlade, preuzela vlast državnim udarom i proglasila jednogodišnje izvanredno stanje;

B.

budući da su kao odgovor na državni udar u raznim gradovima u Mjanmaru izbili prosvjedi; budući da je 7. veljače 2021. oko 100 000 ljudi mirno sudjelovalo u prosvjedima protiv državnog udara u Yangonu; budući da je od 1. veljače 2021. oko 164 političara, vladinih dužnosnika, predstavnika civilnog društva, redovnika i pisaca nezakonito uhićeno ili stavljeno u kućni pritvor; budući da je, kao odgovor na stalne prosvjede, 8. veljače vojska proglasila izvanredno stanje u najvećim gradovima u zemlji i nametnula noćni policijski sat i zabranila sva okupljanja više od pet osoba;

C.

budući da je Nacionalna liga za demokraciju (NLD) pobijedila na parlamentarnim izborima održanima 8. studenoga 2020. u Mjanmaru te osvojila 396 od 476 zastupničkih mjesta (nekih 83 % svih raspoloživih mjesta); budući da su to bili drugi sporni izbori nakon gotovo 50 godina vojne diktature, budući da je Stranka Unije za solidarnost i razvoj (USDP) koju podupire Tatmadaw osvojila samo 33 mjesta; budući da je stranka NLD dodatno povećala svoju parlamentarnu većinu u odnosu na izbore iz 2015., koji su bili prvi demokratski izbori u Mjanmaru od 1990. te na kojima je NLD osvojio 360 mjesta, a USDP 41 mjesto; budući da je vojska već odbila priznati izbore iz 1990. na kojima je NLD osvojio 392 od 492 mjesta;

D.

budući da je odaziv birača na svim demokratskim izborima dosljedno iznosio oko 70 %, što pokazuje da stanovnici Mjanmara podupiru demokraciju;

E.

budući da se novi parlament trebao prvi put sastati na dan državnog udara; budući da je državnim udarom udar zapravo ignorirana demokratski izražena volja naroda Mjanmara te da se njime očitovala namjera Tatmadawa da ponovno preuzme potpunu vlast nad Mjanmarom, baš kao i tijekom vojne vladavine koja je službeno završila 2012., no koja u stvarnosti nikada nije završila; budući da je Tatmadaw izjavio da će se novi izbori održati nakon proglašenog jednogodišnjeg izvanrednog stanja, što znači da tijekom tog razdoblja parlamentarna zastupljenost neće postojati;

F.

budući da je, unatoč državnom udaru, 70 izabranih parlamentarnih zastupnika 4. veljače 2021. položilo parlamentarnu prisegu i obvezalo se da će nastaviti izvršavati funkciju parlamenta i obnašati svoj mandat kao predstavnika naroda;

G.

budući da je Tatmadaw, očito svjestan niske razine potpore koju je imao među stanovništvom, odbio prihvatiti izborne rezultate i navodno iznio tvrdnje o široko rasprostranjenoj prijevari glasača bez iznošenja dokaza; budući da izborno povjerenstvo Mjanmara i promatrači izbora nisu potvrdili navode Tatmadawa; budući da Tatmadaw i njegova produžena politička ruka, USDP, posljednjih tjedana iznose sve više optužbi u vezi izbornih nepravilnosti i pozivaju izborno povjerenstvo Mjanmara da intervenira; budući da pripadnici vojske organiziraju prosvjede u znak podrške vojsci; budući da se procjenjuje da 1,5 milijuna glasača iz etničkih manjina u područjima zahvaćenima sukobima, većinom Rohindža, nije moglo sudjelovati na izborima; budući da sukladno mjanmarskom Zakonu o državljanstvu Rohindže „nisu državljani” ili su „strani državljani s boravištem” čime im se uskraćuje državljanstvo;

H.

budući da spomenuti državni udar predstavlja jasno kršenje Ustava Mjanmara iz 2008.; budući da je Ustavom Mjanmara predviđeno da samo predsjednik ima ovlasti okončati građansku vladavinu; budući da je stoga državni udar koji je vojska izvršila 1. veljače 2021. neustavan jer je predsjednik Win Myint nezakonito uhićen;

I.

budući da je Tatmadaw postavio generala Myinta Swea kao privremenog predsjednika; budući da će glavni zapovjednik vojske, general Min Aung Hlaing, koji je zbog svojeg sudjelovanja u progonu muslimanske manjine uvršten na međunarodne popise osoba protiv kojih su izrečene sankcije, vjerojatno ostati glavni donositelj odluka;

J.

budući da je nakon državnog udara Tatmadaw u velikoj mjeri ograničio prostor za djelovanje civilnog društva i nametnuo ozbiljna ograničenja medijima, uključujući potpunu blokadu interneta i platformi društvenih medija; budući da međunarodni promatrači optužuju Tatmadaw za korištenje lažnih vijesti kako bi manipulirao javnim mišljenjem u pogledu državnog udara; budući da su na nacionalnoj razini uvedena ograničenja na društvenim mrežama i da televizija emitira isključivo vojni televizijski kanal Myawaddy;

K.

budući da vojska provodi praksu marginalizacije političkih suparnika i kritičara podižući protiv njih optužnice za nerazumljiva kaznena djela; budući da je Aung San Suu Kyi uhićena i kasnije optužena za nezakonit uvoz najmanje deset voki-tokija; budući da je svrgnuti predsjednik Win Myint 1. veljače 2021. pritvoren zbog kršenja hitnih propisa o koronavirusu te da je optužen da je tijekom prošlogodišnje izborne kampanje pozdravio svoje pristaše koji su sjedili u prepunom automobilu; budući da i Aung San Suu Kyi i Winu Myintu u slučaju da ih se proglasi krivima, prijeti kazna zatvora u trajanju do tri godine; budući da bi im se presudom za kazneno djelo mogao onemogućiti povratak na javnu dužnost;

L.

budući da se oko 100 skupina pridružilo pokretu građanskog neposluha, koji je pozvao na štrajk u, među ostalim, zdravstvenom sektoru;

M.

budući da je Mjanmar kroz svoju povijest dugo vodio borbu za demokraciju i bio pod vojnom opresijom; budući da je od 1948. kad je zemlja stekla nezavisnost od Velike Britanije, a posebno tijekom dugog razdoblja od 1962. do 2015. vojska čvrsto držala vlast ograničavajući demokratski napredak, uključujući organizacije civilnog društva i ljudska prava, te zatvarajući aktiviste oporbe, uključujući dobitnicu Nobelove nagrade za mir 1991. Aung San Suu Kyi, koja je bila u kućnom pritvoru tijekom većeg dijela razdoblja od 1989. do 2010.;

N.

budući da je sadašnji Ustav stupio na snagu 2008. i da su prije izbora organizacije za ljudska prava izrazile zabrinutost zbog toga što se njime 25 % zastupničkih mjesta u parlamentu jamči Tatmadawu i time vojnoj vlasti zapravo daje pravo veta na sve daljnje ustavne promjene za koje bi trebalo biti potrebno 75 % glasova; budući da se Ustavom osigurava da Tatmadaw zadrži potpunu kontrolu nad sigurnosnim snagama, policijom i ministarstvima unutarnjih poslova, obrane i graničnih pitanja;

O.

budući da se nakon niza prosvjeda i unutarnjih borbi zemlja počela postupno demokratski otvarati početkom 2010.-ih, što je dovelo do povećanja građanskih sloboda, uključujući spor demokratski napredak, koji se očitovao kroz opće izbore 2015. kao i niz dopunskih izbora, na kojima je velikom većinom pobijedila oporbena stranka NLD;

P.

budući da je Mjanmar, s obzirom na osjetljivu ukupnu situaciju te unatoč tomu što od 2015. ima poludemokratsku i civilnu vladu, i dalje u nestabilnom i napetom položaju jer su prodemokratske snage i Tatmadaw, usprkos uglavnom zajedničkim stajalištima o određenim projektima gospodarskog razvoja i gospodarskim reformama, imali bitno različite vizije o budućem putu te zemlje;

Q.

budući da je demokratsko otvaranje u Mjanmaru, koje se bilježi od 2010., uvelike potaknuto potrebom za gospodarskim razvojem te zemlje, s obzirom na to da joj su nametnute stroge međunarodne sankcije kao posljedica njezine vojne vladavine i poražavajućeg stanja u pogledu ljudskih prava; budući da su zbog opreznih demokratskih reformi određene međunarodne sankcije polako ukinute, što je omogućilo gospodarski razvoj i donijelo korist velikim dijelovima mjanmarskog stanovništva; naglašava da se državnim udarom vraća u stanje prije demokratizacije i narušavaju uvjeti za davanje povlastica u okviru programa „Sve osim oružja” i ukidanje sankcija;

R.

budući da su se kršenja ljudskih prava, osobito prava muslimanske manjine u Mjanmaru i naročito prava Rohindža koje vlada Mjanmara nije priznala kao etničku skupinu u svojoj zemlji, nastavila i nakon demokratskog otvaranja te su tragično kulminirala strahotama počinjenima 2017., koje je UN okarakterizirao kao etničko čišćenje te koje su dovele do masovnog egzodusa izbjeglica prema susjednom Bangladešu; budući da su pripadnici manjine Rohindža, unatoč brojnim pozivima međunarodne zajednice, i dalje žrtve progona u Mjanmaru;

S.

budući da je vlada Mjanmara u velikoj mjeri zanemarila međunarodne pozive na zaustavljanje etničkog čišćenja usmjerenog protiv Rohindža i poboljšanje njihova stanja; budući da je kao posljedica toga Parlament u rujnu 2019. naposljetku izuzeo Aung San Suu Kyi, tadašnju državnu savjetnicu i ministricu vanjskih poslova Mjanmara, iz svoje zajednice dobitnika Nagrade Saharov za ljudska prava jer nije djelovala protiv tih detaljno dokumentiranih slučajeva kršenja ljudskih prava; budući da su od tada protiv vojske i vladajućeg generala Mina Aunga Hlainga te drugih osoba izrečene međunarodne sankcije zbog kršenja ljudskih prava;

T.

budući da u Mjanmaru postoji 135 različitih etničkih skupina, među kojima su i narod Rohindža, Karen, Rakhine, Shan i Chin; budući da su unutarnji sukobi tijekom proteklih desetljeća doveli do tragičnog gubitka tisuća života; budući da je zbog nedavnih sukoba u saveznoj državi Kayin od prosinca 2020. raseljeno 4 000 osoba; budući da je posljednjih godina vojska navodno počinila teška kršenja ljudskih prava i zlodjela, uključujući silovanja i ratne zločine, zbog čega je Međunarodni kazneni sud pokrenuo istragu s posebnim naglaskom na položaju manjine Rohindža; budući da je Međunarodna misija za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru pozvala na istragu i kazneni progon generala Mina Aunga Hlainga zbog genocida na sjeveru savezne države Rakhine, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u saveznim državama Rakhine, Kachin i Shan;

U.

budući da je Međunarodni sud (ICJ) odlukom od 23. siječnja 2020. odredio privremene mjere u predmetu koji je Gambija pokrenula protiv Mjanmara u vezi s Konvencijom o genocidu i narodom Rohindža; budući da je mjanmarska vlada, čiju je obranu pred Međunarodnim sudom vodila Aung San Suu Kyi, nazvala optužbe o genocidu zavaravajućom i nepotpunom činjeničnom slikom stanja; budući da je mjanmarska vlada s nekoliko predsjedničkih ukaza poduzela ograničen broj koraka u borbi protiv kršenja ljudskih prava; budući da vlada još nije izmijenila ili stavila izvan snage ključne zakone kojima se olakšava diskriminacija Rohindža, uključujući Zakon o državljanstvu iz 1982.;

V.

budući da EU dosljedno poziva na privođenje pravdi počinitelja takvih kaznenih djela te je podržao rezolucije donesene 27. rujna 2018. u Vijeću UN-a za ljudska prava i 16. studenoga 2018. u Trećem odboru Opće skupštine UN-a; budući da su najviši vojni činovnici koji su koordinirali napade na Rohindže i dalje na svojim položajima te su sudjelovali u vojnom udaru; budući da je Parlament u više navrata osudio kršenja ljudskih prava te sustavne i raširene napade na Rohindže;

W.

budući da Europska unija od 2013. politički i financijski podupire proces demokratske tranzicije u Mjanmaru te da je uložila goleme napore u promicanje mira, ljudskih prava i razvoja u toj zemlji; budući da je EU u listopadu 2015. kao međunarodni svjedok potpisao Sporazum o prekidu vatre na nacionalnoj razini, što odražava njegovu ključnu ulogu u podupiranju mirovnog procesa; budući da je u razdoblju od 2014. do 2020. EU izdvojio 688 milijuna EUR za razvojnu potporu Mjanmaru; budući da Mjanmar ostvaruje korist od trgovinskih povlastica u okviru programa „Sve osim oružja”, kojim se omogućuje bescarinski pristup jedinstvenom tržištu EU-a bez kvota; ističe da je već 2018. pokrenut proces pojačane suradnje Europskog nadzornog tijela za bankarstva kojim se usredotočuje na poštovanje konvencija o ljudskim pravima i pravima radnika;

X.

budući da je 23. travnja 2020. Vijeće produljilo mjere ograničavanja protiv Mjanmara za jednu godinu, do 30. travnja 2021., uključujući zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, koje se primjenjuju na 14 viših vojnih dužnosnika, službenika graničnog nadzora i policijskih službenika u Mjanmaru odgovornih za kršenja ljudskih prava pripadnika zajednice Rohindža, seljaka pripadnika etničkih manjina i civila u saveznim državama Rakhine, Kachin i Shan; budući da nisu uvedene nikakve restriktivne mjere protiv generala Mina Aunga Hlainga ili zamjenika glavnog zapovjednika Soea Wina;

Y.

budući da prema procjenama otprilike 600 000 Rohindža i dalje živi u državi Rakhine te su žrtve stalnih diskriminirajućih politika i praksi, sustavnih kršenja temeljnih prava, proizvoljnih uhićenja, pritvora u prenapučenim kampovima, nedostatka slobode kretanja i vrlo ograničenog pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi;

Z.

budući da je Međunarodni monetarni fond (MMF) tjedan prije državnog udara Mjanmaru doznačio 350 milijuna USD za hitno financiranje borbe protiv koronavirusa;

AA.

budući da se Tatmadaw i njegovi generali suočavaju s brojnim optužbama za korupciju i da su znatno umreženi s gospodarstvom Mjanmara jer posjeduju moćne konglomerate, nadziru trgovinu t dragocjenim žadom i drvom u toj zemlji, upravljaju infrastrukturom poput lukama i branama te su na čelu banaka, osiguravajućih društava, bolnica, sportskih centara i medija; budući da se državnim udarom ugrožavaju daljnja međunarodna ulaganja, turizam i financije;

AB.

budući da je državni udar naišao na osudu, kritiku i zabrinutost velikog broja međunarodnih dionika kao što su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjena Kraljevina, Japan, Indija, Australija, Kanada; budući da je predsjednik ASEAN-a dao izjavu kojom potiče „dijalog, pomirenje i povratak u normalu”; budući da su 5. veljače 2021. indonezijski predsjednik Joko Widodo i malezijski premijer Muhyiddin Yassin pozvali na poseban sastanak ASEAN-a o tom pitanju;

AC.

budući da je glavni tajnik UN-a António Guterres državni udar okarakterizirao kao „potpuno neprihvatljiv”; budući da je Vijeće sigurnosti UN-a izdalo izjavu za medije u kojoj se izražava „dubinska zabrinutost” zbog vojnog preuzimanja vlasti u Mjanmaru te se poziva da se odmah puste na slobodu političarka koja je izabrana za vođu te zemlje Aung San Suu Kyi i predsjednik Win Myint; budući da su Kina i Rusija spriječile Vijeće sigurnosti UN-a da usvoji oštriji tekst; budući da je 7. veljače 2021. posebni izvjestitelj UN-a za Mjanmar Tom Andrews objavio izjavu u kojoj, među ostalim dionicima, poziva i Vijeće UN-a za ljudska prava, da odmah sazove posebnu sjednicu;

AD.

budući da je predsudsko vijeće III. Međunarodnog kaznenog suda 14. studenoga 2019. odlučilo odobriti istragu zločina deportacije naroda Rohindža iz Mjanmara u Bangladeš; budući da su prema posljednjem izvješću UNIFFM-a od 16. rujna 2019. postupci vlade Mjanmara i dalje dio široko rasprostranjenog i sustavnog napada protiv preostalih Rohindža u državi Rakhine koji se može smatrati progonom i drugim zločinima protiv čovječnosti;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.