(1)

U komunikaciji naslovljenoj „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet (1)” Europska komisija iznosi viziju europskog prostora obrazovanja u kojem granice ne koče visokokvalitetno, uključivo obrazovanje, osposobljavanje i istraživanje; boravak u drugoj državi članici radi studija, učenja ili rada postao je standard; mnogo je raširenije da ljudi osim materinskog jezika govore još dva jezika i imaju snažan osjećaj europskog identiteta, te da su svjesni zajedničke europske kulturne i jezične baštine i njezine raznolikosti.

(2)

Tijekom neformalnog radnog sastanka u okviru sastanka na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu šefovi država ili vlada raspravljali su o ulozi obrazovanja i kulture za budućnost Europe. U zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. (2) pozivaju se države članice, Vijeće i Komisija da u skladu sa svojim nadležnostima nastave s radom u tom području.

(3)

U zaključcima usvojenima u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002. Europsko vijeće pozvalo je na daljnje djelovanje u području obrazovanja u svrhu poboljšanja ovladavanja temeljnim vještinama, posebice poučavanjem najmanje dvaju stranih jezika od vrlo rane dobi.

(4)

Kompetencija pismenosti i kompetencija višejezičnosti među osam su ključnih kompetencija definiranih u Preporuci Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (3).

(5)

Kompetencija višejezičnosti (4) u središtu je vizije europskog prostora obrazovanja. S obzirom na sve veću mobilnost u svrhu obrazovanja, osposobljavanja i rada unutar Unije, rastuće migracije iz trećih zemalja u Uniju te cjelokupnu globalnu suradnju, u okviru sustavâ obrazovanja i osposobljavanja treba ponovno razmotriti izazove u poučavanju i učenju jezika te mogućnosti koje pruža jezična raznolikost Europe.

(6)

Povećanjem i poboljšanjem učenja i poučavanja jezikâ mogla bi se ojačati europska dimenzija u obrazovanju i osposobljavanju. Tako bi se mogli potaknuti razvoj europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti, dopunjujući pritom lokalne, regionalne i nacionalne identitete i tradicije, te bolje razumijevanje Unije i njezinih država članica. Kompetencijom višejezičnosti omogućuje se bolje razumijevanje drugih kultura, čime se doprinosi razvoju kompetencije građanstva i demokratske kompetencije.

(7)

Gotovo polovina Europljana (5) navodi da ne može sudjelovati u razgovoru ni na jednom drugom jeziku osim na svojem prvom jeziku (6). Nedostatak kompetencije višejezičnosti dovodi do poteškoća i otežava smislene kontakte između javne uprave i pojedinaca, posebice u pograničnim regijama (7).

(8)

Samo četiri od deset učenika u sekundarnom obrazovanju dostignu razinu znanja „samostalnog korisnika” u prvom stranom jeziku, što znači da mogu voditi jednostavan razgovor. Samo četvrtina njih dostigne tu razinu u drugom stranom jeziku (8). Komparativnom analizom jezikâ u obrazovanju i osposobljavanju pokazalo se da se većina država članica suočava s izazovima u osiguravanju primjerenih ishoda učenja u području jezika. Iako izazovi postoje u svim obrazovnim sektorima, osobito su izraženi u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, u kojem učenje jezika nije toliko naglašeno.

(9)

Ograničena kompetencija višejezičnosti ostaje jedna od glavnih prepreka iskorištavanju mogućnosti dostupnih u okviru europskih programa za obrazovanje, osposobljavanje i mlade. S druge strane, bolja kompetencija višejezičnosti omogućit će osobama da bolje iskoriste mogućnosti koje pruža unutarnje tržište, kao što su slobodno kretanje radnika, te da donose informiranije odluke o mogućnostima u drugim zemljama EU-a.

(10)

Kompetencija višejezičnosti pruža konkurentsku prednost i poduzećima i tražiteljima zaposlenja, ako je dio šireg skupa potrebnih vještina. Postoji pozitivna veza između znanja stranih jezika i vjerojatnosti da je osoba zaposlena. Međutim, iz rezultata najnovijeg Istraživanja o trajnom stručnom osposobljavanju (CVTS 2016.) proizlazi da samo 7,9 % poduzeća (koja omogućuju osposobljavanje zaposlenicima) šalje svoje zaposlenike na tečajeve jezika (od 22,1 % u Slovačkoj do 0,5 % u Irskoj).

(11)

Kako bi se održao trenutačan životni standard, poduprle visoke stope zaposlenosti i potaknula socijalna kohezija u kontekstu društva i svijeta rada budućnosti, potrebne su odgovarajuće vještine i kompetencije. Stjecanjem bolje kompetencije višejezičnosti mogle bi se poduprijeti rastuća mobilnost i suradnja unutar Unije. To je ključno i za osiguravanje potpune integracije imigrantske djece, učenika, studenata i odraslih.

(12)

Potrebno je istražiti nove načine učenja za društvo koje postaje sve mobilnije i digitalnije. Sve više jezika može se učiti i upotrebljavati izvan učionice i kurikuluma posebice zahvaljujući digitalnim dostignućima. Sadašnji postupci vrednovanja ne prate u potpunosti taj razvoj.

(13)

U skladu s prvim načelom europskog stupa socijalnih prava svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada. Kompetencija višejezičnosti jedna je od ključnih kompetencija koja bi mogla potaknuti zapošljivost, osobno ispunjenje, aktivno građanstvo, međukulturno razumijevanje i socijalnu uključenost, a definira se kao „sposobnost prikladne i učinkovite upotrebe različitih jezika za komunikaciju”.

(14)

Više od polovice država članica službeno priznaje regionalne ili manjinske jezike unutar svojih granica za pravne ili administrativne svrhe, uključujući nacionalne znakovne jezike. Neki od tih jezika nadilaze nacionalne granice. Jezicima koje donose imigranti ili izbjeglice upotpunjuje se jezična slika Europe.

(15)

Škole su sve svjesnije potrebe da se osigura da sva djeca, neovisno o svojem podrijetlu i prvom jeziku, steknu vrlo dobru razinu poznavanja jezika na kojem se školuju, prema potrebi s pomoću posebnih mjera potpore. Time se podupiru jednakost i jednake mogućnosti te smanjuje rizik od ranog napuštanja školovanja.

(16)

Svijest o važnosti jezika u školama mogla bi uključivati svijest i razumijevanje o kompetenciji pismenosti i kompetenciji višejezičnosti svih učenika, uključujući kompetencije za jezike koji se ne uče u školi. Škole mogu razlikovati različite razine potrebne kompetencije višejezičnosti, ovisno o kontekstu i svrsi te u skladu s okolnostima, potrebama, sposobnostima i interesima svakog učenika.

(17)

Nedostatak učitelja i nastavnika određenih predmeta, među ostalim suvremenih stranih jezika, navodi se kao izazov u više od polovice obrazovnih sustava Europske unije, a nekoliko država članica uvelo je reforme ili poticaje za rješavanje nedostatka učitelja i nastavnika jezika. Te reforme i poticaji mogli bi uključivati stipendije kako bi se osobe s diplomom jezika koje imaju drugačije profesionalno iskustvo zainteresiralo za poučavanje ili osuvremenjene programe obrazovanja učitelja i nastavnika.

(18)

Inicijative za poboljšanje ključnih kompetencija u školskom obrazovanju, među ostalim boljim povezivanjem iskustva iz stvarnog života s akademskim učenjem, upotrebom digitalnih tehnologija i potporom inovacijama u školama, stavile su veći naglasak na ishode učenja. Njima je ujedno pružena potpora stjecanju kompetencije višejezičnosti.

(19)

Integrirano učenje jezika i nastavnog sadržaja, odnosno poučavanje nastavnih predmeta na stranom jeziku, te digitalni i internetski alati za učenje jezika pokazali su se učinkovitima za različite kategorije učenika. Učitelji i nastavnici jezika diljem Europe mogli bi imati koristi od trajnog profesionalnog razvoja u pogledu unapređenja vlastite digitalne kompetencije i učenja o tome kako im različite metodologije i nove tehnologije mogu najbolje pomoći u nastavi. Popis otvorenih obrazovnih sadržaja mogao bi im u tome pomoći, uzimajući u obzir rad Vijeća Europe.

(20)

Različite inicijative u Europi podupiru definiranje i razvoj kompetencije višejezičnosti. Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike podupire se učenje i poučavanje svih jezika kao transparentnim, ujednačenim i sveobuhvatnim referentnim instrumentom za vrednovanje i usporedbu razina kompetencija. U njemu se razlikuju razine temeljnog korisnika, samostalnog korisnika i iskusnog korisnika, pri čemu potonji može raditi ili studirati na jeziku čija se razina vrednuje. Taj je instrument 2018. dopunjen novim opisnicima za medijaciju, znakovni jezik i druga područja te kompilacijom deskriptora za mlade učenike i studente kako bi se okvir učinilo pristupačnijim široj javnosti.

(21)

Jezična putovnica Europass standardizirani je predložak za samoprocjenu jezičnih vještina koji se koristi Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike. Njome se pomaže građanima da tijekom razdoblja mobilnosti u svrhu obrazovanja, zapošljavanja ili osposobljavanja opišu svoje jezične vještine, a poslodavcima da razumiju jezične vještine radne snage.

(22)

Europskom jezičnom oznakom (9) nagrađuju se izvrsnost i inovacije u poučavanju jezika u svim zemljama sudionicama. Ona je poticaj školama i drugim ustanovama da se služe novim metodologijama i strategijama koje se odnose na lokalne, regionalne, nacionalne ili europske prioritete. Doprinijela je jačanju svijesti o europskoj suradnji u području poučavanja i učenja jezika te poboljšanju višejezične dinamike u obrazovnim sektorima.

(23)

Sve države članice prepoznale su potrebu za povećanjem višejezičnosti i razvojem kompetencije višejezičnosti u Uniji. Europska komisija radit će na prijedlogu novog skupa europskih referentnih mjerila za obrazovanje i osposobljavanje, zajedno s opcijama za prikupljanje podataka, što bi moglo obuhvaćati referentno europsko mjerilo jezičnih kompetencija, s ciljem pružanja točnije slike kompetencije višejezičnosti u Uniji. O tim mjerilima raspravljat će i odlučiti Vijeće u kontekstu uspostave novog strateškog okvira za obrazovanje i osposobljavanje nakon 2020.

(24)

Iako se uvažava da se kompetencija višejezičnosti stječe tijekom cijelog života i da bi mogućnosti trebale biti dostupne u svim životnim fazama, ova se Preporuka posebice odnosi na primarno i sekundarno obrazovanje i osposobljavanje, uključujući, ako je to moguće, i rani i predškolski odgoj i obrazovanje te početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

(25)

Ovom se Preporukom u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

(12)