Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Olakšavanje pristupa nedržavnih aktera financijskim sredstvima za borbu protiv klimatskih promjena”

(samoinicijativno mišljenje)

(2019/C 110/03)

Izvjestitelj:

Cillian LOHAN (IE-III)

Pravni temelj:	pravilo 29. stavak 2. Poslovnika
	samoinicijativno mišljenje
Odluka Plenarne skupštine:	15.2.2018.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	27.11.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.12.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	539
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	114/6/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Iako su u okviru paktova za financiranje borbe protiv klimatskih promjena obećana znatna financijska sredstva, EGSO želi naglasiti da postoji problem u pogledu pristupa malih nedržavnih aktera koji djeluju u području klime financiranju kako bi se osigurala podrška potencijalno transformirajućim inicijativama i njihovo ostvarenje.

1.2.

Treba hitno početi s praćenjem i mapiranjem tokova financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u Europskoj uniji. Time će se olakšati mjerenje učinka za nedržavne aktere koji djeluju u području klime i osigurati mogućnost ocjenjivanja napretka postignutog u široj preobrazbi gospodarstva u gospodarstvo temeljeno na modelu niske razine ugljika.

1.3.

Postoje vrlo različiti izvori financiranja, kao i različite lokalne inicijative za koje je potreban pristup financiraju. Mehanizmi za rješavanje tog raskoraka nisu uspostavljeni. Taj problem trebalo bi riješiti uspostavom europskog uključivog foruma za financiranje borbe protiv klimatskih promjena.

1.4.

EGSO predlaže uspostavu foruma za financiranje borbe protiv klimatskih promjena putem kojeg bi se ključni problemi mogli rješavati okupljanjem ključnih dionika radi utvrđivanja prepreka, osmišljavanja rješenja i utvrđivanja najdjelotvornijih mehanizama za bolju raspodjelu financijskih sredstava, te određenom vrstom posredovanja kojim bi se projekti i odgovarajući izvori financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena međusobno povezivali.

1.5.

Potrebno je uspostaviti (i potom djelotvorno promicati) mehanizam kojim će se doprijeti do inicijativa koje zahtijevaju manje iznose novca i koji će uključivati: — pojednostavljeni postupak podnošenja zahtjeva, — pojednostavljene zahtjeve u pogledu izvješćivanja, — usklađeno financiranje, — potporu za projekte u fazi osmišljavanja, pretprijavu za financiranje, — podršku za izgradnju kapaciteta, umrežavanje, razmjenu i razvoj platforme na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

1.6.

Usmjerenost na financiranje borbe protiv klimatskih promjena ne bi trebala isključivati odgovorno financiranje u drugim područjima. Sve financiranje trebalo bi uvažavati borbu protiv klimatskih promjena kako bi se zajamčilo da sredstva koja nisu namijenjena specifično financiranju borbe protiv klimatskih promjena ne budu u suprotnosti s obvezama i ciljevima na području klime. Toga se treba pridržavati u kontekstu članka 2. stavka 1. točke c. Pariškog sporazuma kako bi se postojeći novčani tokovi uskladili s ciljem postizanja niskih emisija stakleničkih plinova i razvojem otpornim na klimatske promjene.

1.7.

Valjalo bi razviti skup alata i jasnu komunikacijsku strategiju, koji bi nedržavnim akterima na svim razinama pomogli da razumiju financiranje borbe protiv klimatskih promjena i da mu pristupe. Taj bi skup alata nositeljima projekata olakšao osmišljavanje projekata koji bi doprinijeli ostvarenju niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.

2.   Uvod

2.1.

Ovo mišljenje temelji se na prethodnim mišljenjima EGSO-a naslovljenima „Stvaranje koalicije civilnog društva i podnacionalnih vlasti radi ispunjavanja obveza proizašlih iz Pariškog sporazuma” (1) i „Poticanje klimatskih mjera nedržavnih aktera” (2) te na nedavnoj studiji EGSO-a (3) u kojoj su istaknute prepreke koje ometaju veće sudjelovanje nedržavnih aktera u klimatskim aktivnostima.

2.2.

EGSO je 2018. godine pozvao na „Europski dijalog o mjerama za borbu protiv klimatskih promjena koje poduzimaju nedržavni akteri” (ED-NSCA) kako bi se ojačali i povećali opseg i razmjeri klimatskih mjera koje poduzimaju nedržavni akteri na području Europe. Naveo je da svrha dijaloga ne bi trebala biti samo isticanje i demonstracija mjera već i odgovaranje na potrebe nedržavnih aktera poticanjem novih partnerstava među državnim i nedržavnim akterima, omogućavanjem učenja od kolega, osposobljavanjem i razmjenom savjeta među nedržavnim akterima, povećavanjem dostupnih financijskih sredstava te olakšavanjem pristupa financiranju.

2.2.1.

Izraz „nedržavni akteri” odnosi se na aktere koji nisu stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Taj izraz u širem smislu obuhvaća razne vrste poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća, ulagače, zadruge, gradove i regije, sindikate, zajednice i skupine građana, vjerske organizacije, skupine mladih i druge nevladine organizacije.

2.2.2.

Predloženim europskim dijalogom o klimatskim mjerama nedržavnih aktera trebao bi se podupirati pristup financiranju mjera koje poduzimaju nedržavni akteri. To bi trebalo uključivati: — mapiranje mogućnosti financiranja, — savjete o planovima koji se mogu financirati, — sagledavanje načina na koje se postojećim financijskim lancem vrijednosti (javnim i privatnim) osiguravaju financijska sredstva za ulaganje nedržavnih aktera u borbu protiv klimatskih promjena, — analizu mogućnosti za djelotvornu raspodjelu sredstava iz fondova/financiranja za manje projekte koji mogu dovesti do velikih promjena, — analizu postojećeg dijaloga i postupaka savjetovanja s nedržavnim akterima, u cilju uspostave novih tehnika i najboljih praksi kako bi se poboljšalo korištenje postojećih europskih i međunarodnih fondova, — zalaganje za to da predstojeći višegodišnji financijski okvir EU-a služi ambicioznijim ciljevima nedržavnih aktera u području klimatske politike i potiče njihovo djelovanje, — istraživanje mogućnosti inovativnog financiranja (uzajamno financiranje, skupno financiranje, mikrofinanciranje, zelene obveznice itd.).

2.3.

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena može se tumačiti na mnogo načina, no Stalni odbor za financije Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) definira ga kao „financiranje kojim se nastoji smanjiti emisije i povećati ponore stakleničkih plinova te smanjiti ranjivost, a održati i povećati otpornost, ljudskih i ekoloških sustava u pogledu negativnih učinaka klimatskih promjena”.

2.4.

U ovom se mišljenju financiranje borbe protiv klimatskih promjena razmatra u odnosu na države članice EU-a i, unutar njih, na one koje nisu potpisnice UNFCCC-a, uz omogućavanje organizacijama civilnog društva, općinama i lokalnim vlastima da pristupe financijskim instrumentima potrebnima za pružanje pomoći pri osmišljavanju i provedbi projekata, inicijativa i aktivnosti koje doprinose smanjenju emisija i povećanju otpornosti zajednica na klimatske promjene.

2.5.

Važno je ovo mišljenje razmotriti u kontekstu klimatske pravde (4) (NAT/712) kako bi se zajamčilo da troškovi klimatskih mjera ne budu nerazmjerno nametnuti najsiromašnijim i najranjivijim društvenim skupinama.

2.6.

Od ključne je važnosti financirati prve korake u prelasku na niskougljično gospodarstvo, kao i prilagodbu i ublažavanje, kako bi se zajamčila pravedna tranzicija i ubrzalo poduzimanje mjera na terenu.

2.7.

Mikroprojekti i mali projekti mogu imati poteškoća s pristupanjem iznosima od 2 000 do 25 000 EUR. Potrebni su učinkoviti mehanizmi kako bi se zajamčilo da manje mjere pod vodstvom zajednice ne budu isključene iz mogućnosti za preobrazbu koje nudi financiranje borbe protiv klimatskih promjena.

2.8.

U prošlom desetljeću EU je uspješno razvio niz mehanizama financiranja prilagođenih takvim potrebama (EIDHR – Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, GCCA – Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena, financijski instrumenti za sufinanciranje i decentraliziranu suradnju nevladinih organizacija) koji bi mogli nadahnuti razvoj odgovarajućih instrumenata za borbu protiv klimatskih promjena.

3.   Utvrđeni problemi

Kontekst

3.1.

EGSO je čvrsto predan Programu održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i Pariškom sporazumu. Međutim, ako se nastave trenutačna kretanja, porast temperature u najboljem bi se slučaju mogao ograničiti na 3 C ili više, što uvelike nadilazi odredbe iz Pariškog sporazuma. Pomak prema održivosti zahtijevat će ulaganje velikog truda i znatna financijska sredstva. Prema specijalnom izvješću IPCC-a o posljedicama globalnog zagrijavanja na 1,5 oC iznad razine predindustrijskog doba, ukupna prosječna godišnja ulaganja namijenjena ublažavanju klimatskih posljedica povezanih s energijom i ograničavanju zagrijavanja na 1,5 oC za razdoblje od 2015. do 2050. procjenjuju se na oko 900 milijardi USD.

3.2.

Iako su za rješavanje pitanja klimatskih promjena potrebna velika ulaganja, ona su još uvijek manja od sredstava koja su tijekom proteklih godina uložena u sanaciju kolapsa financijskog sektora, kada je mobilizirano 2,5 trilijuna EUR ulaganja. Potencijalni kolaps ekosustava koji nas održava na životu zaslužio je u najmanju ruku jednak odgovor.

3.3.

Rasprave o financiranju borbe protiv klimatskih promjena suviše se često bave stvaranjem novih eksplicitnih linija financiranja, dok Pariški sporazum poziva na usklađivanje svih financijskih tokova s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i razvoja otpornog na klimatske promjene.

3.4.

Partnerstvo iz Marakeša i globalni plan za mjere u području klime prilike su za uključivanje nedržavnih aktera u službeni postupak UNFCCC-a. Pri izradi financijskih paketa naglasak nije na utvrđivanju postojećih aktivnosti unutar EU-a i financiranju mjera s ciljem maksimalnog povećavanja njihovih potencijalnih učinaka.

3.5.

Iako je postignut napredak u pogledu financiranja borbe protiv globalnog zagrijavanja i njegovih učinaka, to nije dovoljno. U najnovijem izvješću Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) (5) jasno se navodi da smo u kritičnom razdoblju i da u narednom desetljeću treba poduzeti radikalne mjere kako bi se posljedice ograničile na razinu na kojoj je njima moguće upravljati. Političku prednost treba dati održivom financiranju i održivom gospodarstvu, posebice s pomoću jasnog, čvrstog i poticajnog zakonodavstva.

3.6.

Nije dovoljno dodijeliti određeni postotak proračuna financiranju borbe protiv klimatskih promjena ako se neki drugi dio proračuna troši na aktivnosti koje štete klimi. Sve izdatke treba razmatrati u skladu s njihovim utjecajem na klimu. U radnom dokumentu Međunarodnog monetarnog fonda procjenjuje se da izravne i neizravne subvencije za fosilnu energiju na svjetskoj razini godišnje iznose ukupno 5,3 trilijuna USD, što je više od 15 milijardi USD dnevno. Negativne se posljedice tih subvencija ne mogu nadoknaditi čak ni uz pomoć predviđenog Zelenog klimatskog fonda vrijednog 100 milijardi USD godišnje.

3.7.

Ako se pitanje energetskog siromaštva bude zanemarivalo s političkog aspekta, energetska tranzicija neće biti uspješna i neće se provesti na vrijeme i u skladu s obvezama koje je Europa preuzela u okviru Pariškog sporazuma. Potrebno je da se financijske i društvene koristi i troškovi koje će Europa imati od prelaska na održivu energiju pravedno podijele među svim razinama vlasti i tržišnim dionicima, uključujući građane. Znanstvena studija o toplinskom planu Europe (eng. Heat Roadmap Europe) (6) pokazuje da upotrebom postojećih tehnologija, Europa do 2050. godine može na cjenovno pristupačan i troškovno učinkovit način smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 86 % u odnosu na 1990.

3.8.

U istraživanju za potrebe ovog mišljenja istaknut je nedostatak informacija o mapiranju tokova financijskih sredstava namijenjenih borbi protiv klimatskih promjena unutar država članica. Teško je procijeniti raspoređuju li se sredstva u manje i pristupačne fondove ili kakav je transformacijski učinak financiranja. Taj nedostatak praćenja i izvješćivanja povećava nejasnoće u pogledu ovog problema i sprječava razvoj najdjelotvornijih rješenja.

Pristup poduzeća i MSP-ova

3.9.

Pristup financiranju i dalje je glavni izazov za sve vrste nedržavnih aktera, što uključuje razne izazove s kojima se suočavaju MSP-ovi i veća poduzeća. Taj izazov ne podrazumijeva samo dostupnost većih i dodatnih financijskih sredstava nego i jasnoću postojećih mehanizama financiranja.

3.10.

Povrh toga, postoje i poteškoće s definiranjem toga što se podrazumijeva pod pojmom „zeleno ulaganje”. Ulagače prvenstveno zanima rizik i povrat sredstava i teško im je ocijeniti potencijalni učinak predloženog projekta na klimu i odvagnuti njegove šanse za uspjeh. Privatni zajmodavci nerado će financirati projekt ako nisu jasno upoznati s rizicima ulaganja i mehanizmima ublažavanja rizika, drugim riječima, ako nemaju jamstva.

Pristup lokalnih i regionalnih vlasti

3.11.

Čimbenici koji ograničavaju pristup podnacionalnih vlada financiranju uključuju: nisku kreditnu sposobnost; ograničenu sposobnost mobiliziranja privatnog financiranja zbog premalog tržišta za ulaganje u infrastrukturu niskih emisija ugljika i neprivlačnog profila rizika-dobiti te ograničenja koja nacionalne vlade nameću na to koliko – i da li uopće – podnacionalne vlasti mogu posuđivati iz privatnog sektora.

Pristup inicijativa zajednice

3.12.

U Europi trenutačno postoje tisuće lokalnih inicijativa o klimatskim promjenama i održivosti. Te inicijative znatno doprinose klimatskim i energetskim ciljevima te ciljevima održivosti EU-a, ali se uglavnom oslanjaju na volontere, dok je glavna prepreka njihovu razvoju i napretku nedostatak financijskih sredstava i stručne potpore. Često zahtijevaju vrlo skromna sredstva, bez kojih se teže postiže napredak i pokreću projekti. Ne iskorištava se potencijal tih inicijativa za preobrazbu.

3.13.

Lokalne inicijative u mnogim slučajevima teže dolaze do konvencionalnih izvora financiranja. Minimalni iznos financijskih sredstava za koje se potrebno prijaviti često je previsok i znatno premašuje potrebe ili upravljački kapacitet malih lokalnih inicijativa, a uvjeti sufinanciranja stvaraju dodatne prepreke.

3.14.

Među problemima u pristupu financiranju koje su navele manje skupine jesu usklađeno financiranje, prekomjerna papirologija i složeni postupci. Iako su takve vrste projekata/inicijativa pojedinačno male, njihov je kumulativni učinak potencijalno velik. Kada je financijska potpora manjih programa u okviru zajednice odgovarajuća, ostvaruju se mnoge dodatne posljedične pogodnosti i prednosti na lokalnoj razini.

3.15.

Veći dio financiranja, ako ne i sve financiranje, usmjereno je na projekte i ne vodi računa o tome da resursi trebaju podržavati postupke na raznim razinama, od organiziranja zajednice do izgradnje kapaciteta na lokalnoj razini, umrežavanja, razmjene i razvoja platformi na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Financiranje mjera potpore u tom području moglo bi uvelike povisiti razinu angažmana građana i zajednica na poduzimanju mjera u području klime te osigurati dovoljan stupanj organizacije i suradnje kojim bi se podržalo njihovo širenje i doprinijelo razvoju politika.

Pristup u svrhu financiranja inovacija

3.16.

Poduzetnici u ranim fazama osnivanja poduzeća također se suočavaju s više izazova u pogledu pristupa financiranju, nedostatka znanja i iskustva, pristupa tržištima i širenja nakon početne faze. Financiranje inovacija ključan je dio rješenja za klimatsku krizu, a jednako je potrebno biti inovativan u pogledu mehanizama financiranja i njihovih rezultata. Cilj inicijativa poput EIT Climate-KIC jest pokušati riješiti te probleme uključivanjem klimatskih mjera u financijska tržišta, demokratizacijom informacija o klimatskim rizicima i podržavanjem ulaganja u novoosnovana inovativna poduzeća.

4.   Predložena rješenja

4.1.

EGSO predlaže da se na razini EU-a uspostavi određena vrsta foruma za financiranje borbe protiv klimatskih promjena zajedno s decentraliziranom mrežom. Takav bi forum okupio sve zainteresirane dionike i olakšao koordiniranu reakciju na ovdje utvrđene probleme te poslužio kao sredstvo za razvijanje potrebnih mehanizama, kako je utvrđeno u ovom mišljenju.

4.2.

Forum za financiranje borbe protiv klimatskih promjena trebao bi među ostalim služiti i kao platforma za dijalog putem koje bi se posebno obećavajuća i djelotvorna rješenja nedržavnih aktera povezivala s privatnim i institucionalnim ulagačima. Radi maksimalnog povećanja učinka, potrebna je jaka usmjerenost na potencijal za povećanje i replikaciju u svim državama članicama EU-a i drugdje. Zahvaljujući svojoj mreži skupina organiziranog civilnog društva u cijeloj Europi, EGSO je u dobroj poziciji da sudjeluje u forumu za financiranje borbe protiv klimatskih promjena, kao glas koji može zastupati probleme u pogledu pristupa financiranju na lokalnoj razini.

4.3.

Sve strategije namijenjene rješavanju problema koji se pojavljuju u financiranju borbe protiv klimatskih promjena morat će se oslanjati na učinkovitu komunikaciju. Komunikacija se mora širiti u svim smjerovima, jasno identificirati publiku te je učinkovitim, preciznim i odgovarajućim jezikom informirati o mogućnostima financiranja i njihovoj dostupnosti.

4.4.

Europska komisija i druge institucije EU-a trebaju izraditi dokumente sa smjernicama za nedržavne aktere kako bi im omogućile uporabu postojećih mehanizama financiranja. Postoji potreba za sustavom u okviru kojeg bi se utvrđivale, analizirale, objedinjavale i širile informacije o raznim izvorima financiranja koji su dostupni nedržavnim akterima za klimatske mjere. To se može nastaviti na rad Europskog odbora regija, koji utvrđuje koji se koraci trebaju poduzeti za razvoj skupa instrumenata koji bi sadržali razumljive informacije za lokalne i regionalne vlasti o financiranju dostupnom za klimatske aktivnosti.

4.5.

Potreban je mehanizam praćenja kako bi se mogao izraditi jasan pregled tokova financiranja borbe protiv klimatskih promjena, kojim bi se pomoglo utvrditi prepreke i usredotočilo na praktična rješenja za uklanjanje tih prepreka. Taj prvi korak mora se hitno poduzeti. Postupak izrade pregleda također bi bio ključan korak u razumijevanju prepreka pristupu malih nedržavnih aktera. Izrada pregleda financiranja također će pomoći u prepoznavanju propusta u uključivanju pozitivnih klimatskih mjera koje bi trebale biti dio Programa globalnog djelovanja protiv klimatskih promjena.

4.6.

EGSO poziva EU da bude predvodnik u pružanju modela za uključivanje nedržavnih aktera u postizanje klimatskih ciljeva. Europski nedržavni akteri koji djeluju u području klime, i to posebno oni manji, očekuju pomoć europskih institucija u pogledu mobilizacije namjenskih fondova za klimatska pitanja i boljeg pristupa financiranju putem jednostavnijih postupaka i jednostavnijeg izvještavanja. Time bi se olakšalo uključivanje mnogih aktivnosti koje nisu priznate u borbi protiv klimatskih promjena. Na primjer, za projekte koji su ispod određenog financijskog praga, recimo 50 000 EUR, mogao bi se uvesti pojednostavljen zahtjev od jedne stranice i pojednostavljen obrazac za izvješćivanje od jedne stranice.

4.7.

Postoji potreba za dodatnim financiranjem u obliku manjih iznosa bespovratnih sredstava (uz pojednostavljene postupke podnošenja zahtjeva i izvješćivanja) koja bi bila posebno namijenjena mjerama koje se na lokalnoj razini poduzimaju u području klimatskih promjena i održivosti, i to bez odvraćajućih stopa sufinanciranja. Mogli bi se osmisliti mehanizmi koji bi omogućili povezivanje projekata u klastere kako bi se poboljšao učinak financiranja i olakšao pristup financiranju. Te alate treba hitno razviti.

4.8.

Potrebno je razviti mehanizam potpore koji bi omogućio da projekti u fazi prije podnošenja zahtjeva za financiranje imaju na raspolaganju stručnu pomoć kako bi se projekti djelotvorno osmislili i na odgovarajući način predstavili.

4.9.

Na razini EU-a potrebno je pokrenuti sveobuhvatno razmatranje inovativnih mehanizama financiranja. Nedržavni akteri trebali bi otpočetka biti uključeni u tu raspravu kako bi se zajamčili jednostavni i jasni kriteriji dodjele sredstava.

4.10.

Općenito je potrebno uspostaviti bližu suradnju postojećih fondova za klimatska pitanja i održivost i financijskih programa s jedne strane i mreže nedržavnih aktera s druge. To je važno radi razmjene znanja, komunikacije i dijaloga. Forum za financiranje borbe protiv klimatskih promjena može to olakšati.

4.11.

Financijskim mjerama također bi se mogle potaknuti mjere nedržavnih aktera ili bi se, pak, nedržavni akteri mogli potaknuti da se ponašaju na način koji je pogodan za klimu. Na primjer, porezne olakšice na nacionalnoj razini mogle bi pomoći proizvodnji s niskom razinom ugljika i potaknuti sudjelovanje nedržavnih aktera u klimatskim aktivnostima.

4.12.

U izradi novog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a mogle bi se ukazati prilike da se nedržavnim akterima omogući poduzimanje klimatskih aktivnosti „odozdo prema gore” u cilju učinkovitog ispunjavanja klimatskih obveza EU-a u skladu s Pariškim sporazumom. U tom smislu, EGSO traži da se rashodi EU-a namijenjeni postizanju klimatskih ciljeva povećaju barem za 40 % (7). Također poziva na postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva i smatra da se energija iz fosilnih izvora ne bi smjela financirati nikakvim izravnim ili neizravnim (su)financiranjem iz europskih fondova.

4.13.

Potrebno je razviti alat kojim će se osiguravati da javna potrošnja ne podupire aktivnosti kojima se pogoršava klimatska kriza, a to bi trebalo vrijediti i za programe privatnog financiranja. Dodjeljivanje posebnih sredstava za financiranje borbe protiv klimatskih promjena ne smije značiti da se drugi dijelovi proračuna ili financijskih sredstava mogu dodjeljivati aktivnostima koje su u suprotnosti s klimatskim ciljevima. Treba ostvariti cilj iznesen u članku 2. stavku 1. točki c. Pariškog sporazuma.

4.14.

Glavni financijski instrument EU-a za podupiranje lokalnog razvoja „odozdo prema gore” jest pristup lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. Taj je instrument idealan za podupiranje inicijativa koje se kreću „odozdo prema gore” jer nudi mogućnost pružanja bespovratnih sredstava i potpora prilagođenih lokalnim uvjetima. EGSO je u prosincu 2017. usvojio mišljenje pod nazivom „Prednosti pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice za integrirani lokalni i ruralni razvoj” (8) u kojem poziva Europsku komisiju da temeljito istraži i analizira mogućnosti za osnivanje rezervnog fonda za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice na razini EU-a. Neovisno o tome, EGSO je Europskoj komisiji preporučio da osigura da države članice raspolažu nacionalnim fondom za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice kojem će doprinositi sva četiri ESIF-a (EPFRR, EFRR, ESF i EFPR). Struktura CLLD-a mogla bi biti jedno od sredstava podrške mikroprojektima i malim projektima iz točke 2.7.

4.15.

Kako bi se omogućila veća održivost cijelog financijskog vrijednosnog lanca, EGSO podupire plan djelovanja Komisije o financiranju održivog rasta (9) usvojen u ožujku 2018. godine. EGSO je u svojim mišljenjima o toj temi iznio konkretne preporuke za taj Akcijski plan (10).

---

(1)  Mišljenje EGSO-a „Koalicija za ispunjavanje obveza proizašlih iz Pariškog sporazuma” (SL C 389, 21.10.2016., str. 20.).

(2)  Mišljenje EGSO-a „Poticanje klimatskih mjera nedržavnih aktera” (SL C 227, 28.6.2018., str. 35.).

(3)  Studija EGSO-a „Skup alata za višedionička partnerstva u području klime – Okvir politike za poticanje uzlaznih klimatskih mjera”.

(4)  Mišljenje EGSO-a „Klimatska pravda” (SL C 81, 2.3.2018., str. 22.).

(5)  Posebno izvješće IPCC-a o učincima globalnog zagrijavanja od 1,5 oC iznad predindustrijskih razina (listopad 2018.).

(6)  Program za istraživanje i inovacije Obzor 2020. u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava Br. 695989 – Heat Roadmap Europe.

(7)  Mišljenje EGSO-a Europski pakt za financiranje klimatskih mjera, (SL C 62, 15.2.2019., str. 8.).

(8)  Mišljenje EGSO-a „Prednosti pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice”, SL C 129, 11.4.2018., str. 36.

(9)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan o financiranju održivog rasta

(10)  Mišljenja EGSO-a Akcijski plan za održivo financiranje, Održivo financiranje: taksonomija i referentne vrijednosti i Obveze institucijskih ulagača i upravitelja imovinom u pogledu održivosti (još nisu objavljena u Službenom listu).