—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

—

uzimajući u obzir Strateški plan za razdoblje 2016. – 2020. Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju (DG TAXUD) i njezin Plan upravljanja za 2016. od 14. ožujka 2016. (Ares(2016)1266241),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 21. kolovoza 2014. pod nazivom „Strategija EU-a i Akcijski plan za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima: rješavanje rizika, jačanje sigurnosti lanca opskrbe i olakšavanje trgovine” (COM(2014)0527),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 19. srpnja 2016. pod nazivom „Izvješće o napretku u provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima” (COM(2016)0476),

—

uzimajući u obzir Smjernice za ovlaštene gospodarske subjekte (TAXUD/B2/047/2011),

—

uzimajući u obzir pilot-projekt EU-a i Kine Pametni i sigurni trgovinski pravci (SSTL),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća o Carinskom akcijskom planu EU-a za borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva za razdoblje od 2013. do 2017. (1),

—

uzimajući u obzir izvješće DG TAXUD-a o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva u EU-u za 2015.,

—

uzimajući u obzir Strateški okvir za carinsku suradnju između EU-a i Kine,

—

uzimajući u obzir akcijski plan za carinsku suradnju u pogledu prava intelektualnog vlasništva između EU-a i Kine za razdoblje 2014. – 2017.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2014. naslovljenu „Akcijski plan za praćenje funkcioniranja povlaštenih trgovinskih sporazuma” (COM(2014)0105),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. veljače 2016. pod nazivom „Akcijski plan za jačanje borbe protiv financiranja terorizma” (COM(2016)0050),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. prosinca 2016. pod nazivom „Razvoj carinske unije i upravljanja njome” (COM(2016)0813),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama (2),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2016: „Pomorski promet u EU-u suočen je s problemima – mnoga ulaganja nedjelotvorna su i neodrživa”,

—

uzimajući u obzir Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,

—

uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 18. travnja 2016. pod nazivom „Nezakonita trgovina, povezanost kriminalnih mreža”,

—

uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir članke 207., 208. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (3) i povezani delegirani akt (Delegirana uredba (EU) 2015/2446 (4)), provedbeni akt (Provedbena uredba (EU) 2015/2447 (5)), prijelazni delegirani akt (Delegirana uredba (EU) 2016/341 (6)) i program rada (Provedbena odluka (EU) 2016/578 (7)),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (8),

—

uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM(2013)0884 koji je Komisija dala 13. prosinca 2013. i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu o tom prijedlogu upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (9),

—

uzimajući u obzir članak 24. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (10),

—

uzimajući u obzir načelo usklađenosti politika u interesu razvoja kako je navedeno u UFEU-u,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o rješavanju problema u vezi s provedbom Carinskog zakonika unije (11),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0162/2017),

A.

budući da je carinska unija temeljni stup Europske unije kao jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova i budući da je potpuno funkcionalna carinska unija ključna za vjerodostojnost koju EU treba kako bi zajamčio svoj utjecaj u pregovorima o trgovinskim sporazumima;

B.

budući da je provedba Carinskog zakonika Unije ključna za zaštitu sredstava EU-a, posebno carinskih pristojbi, ali i nacionalnih poreznih interesa;

C.

budući da je potpuno funkcionalna carinska unija temelj za djelotvornu borbu protiv nezakonitih financijskih tokova i pranja novca u trgovini;

D.

budući da bi provedba Carinskog zakonika Unije, koja je započela 1. svibnja 2016., mogla biti odgođena zbog nedostatka odgovarajućeg financiranja zajedničkih i funkcionalnih informatičkih sustava do 31. prosinca 2020.;

E.

budući da je u izvješću o napretku u provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima istaknuto da nedovoljna financijska sredstva za modernizaciju postojećih informatičkih sustava i razvoj potrebnih novih sustava predstavljaju velik problem koji otežava napredak, posebice u pogledu novog sustava kontrole uvoza; budući da zbog nedostatka dodatnih sredstava brojne mjere neće biti moguće provesti do kraja 2020., kako je predviđeno Strategijom i Akcijskim planom; budući da bi kašnjenje također utjecalo na provedbu obveza koje se odnose na carinu u kontekstu Programa EU-a o sigurnosti;

F.

budući da trenutačna rascjepkanost politika carinskog nadzora među državama članicama ne smije dovesti do dodatnog administrativnog i vremenskog opterećenja ili narušavanja unutarnjih trgovinskih tokova;

G.

budući da u Prijedlogu direktive o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije nije navedena jasna razlika između kaznenih i administrativnih sankcija država članica uz potpuno poštovanje supsidijarnosti; budući da to može potaknuti nepoštene gospodarske subjekte da donose strateške odluke pri uvozu iz trećih zemalja, čime bi uzrokovali poremećaje u naplati poreza i negativan utjecaj na okoliš, što bi značilo da su te mjere neučinkovite u odvraćanju od nezakonitih trgovinskih aktivnosti;

H.

budući da složena carinska pravila i postupci, kao i različiti kriteriji i sankcije koje primjenjuju nadležna tijela, mogu preopteretiti mala i srednja poduzeća (MSP) uvelike opterećujući njihova ograničena sredstva i utječući na njihov trgovački plan;

I.

budući da učinkovita carinska suradnja među carinskim upravama država članica, njihovim ovlaštenim gospodarskim subjektima, policijskim snagama, pravosudnim tijelima te drugim relevantnim dionicima s trećim zemljama i na multilateralnoj razini ima ključnu ulogu zbog velike trgovinske razmjene te predstavlja temelj borbe protiv nezakonite trgovine, terorizma, organiziranog kriminala, pranja novca, nezakonite trgovine divljom faunom i florom, utaje poreza, krijumčarenja droge i duhana te krivotvorenih lijekova, ali i zaštite prava intelektualnog vlasništva u EU-u, provedbe i poštovanja postupaka temeljne analize proizvoda u globalnom lancu vrijednosti, kako je naznačeno u strategiji Komisije „Trgovina za sve”, te praćenja i mogućeg eliminiranja veza između nepoštenih dionika uključenih u nezakonite trgovinske aktivnosti u međunarodnom opskrbnom lancu;

J.

budući da je EU zaključio sporazume o carinskoj suradnji i o uzajamnoj administrativnoj pomoći s Južnom Korejom, Kanadom, SAD-om, Indijom, Kinom i Japanom;

K.

budući da neki trgovinski partneri i dalje isporučuju većinu nezakonitih ili krivotvorenih proizvoda koji ulaze u Uniju; budući da je Malezija odgovorna samo za otprilike 2,5 milijuna EUR takvog izvoza, dok je Kina odgovorna za više od 300 milijuna EUR, a Hong Kong za 100 milijuna EUR; budući da je Bjelarus samo u 2015. godini prouzročio porezni gubitak za EU u iznosu od 1 milijarde EUR izvozom proizvoda koji u cijelosti zaobilaze pravila o PDV-u i zdravstvene propise;

L.

budući da se, prema najnovijem izvješću Komisije o provedbi prava intelektualnog vlasništva u radu carinskih službi EU-a, količina krivotvorene robe koju su zaplijenile te službe povećala za 15 % od 2014. do 2015. godine; budući da je na vanjskim granicama Unije zaplijenjeno više od 40 milijuna proizvoda za koje se sumnja da krše prava intelektualnog vlasništva, ukupne vrijednosti gotovo 650 milijuna EUR;

M.

budući da međunarodne zone slobodne trgovine, zajedno s onim trećim zemljama koje su najčešći izvori nezakonite trgovine, predstavljaju potencijalna ishodišta za nastavak širenja trgovine nezakonitim proizvodima u EU-u, što vodi do intenzivnijih graničnih kontrola i stoga će vjerojatno zahtijevati daljnju posebnu analizu;

N.

budući da trgovina krivotvorenim proizvodima može pridonijeti financiranju zločinačkih organizacija koje sudjeluju u terorizmu, trgovini drogom i vatrenim oružjem, pranju novca i trgovini ljudima;

O.

budući da je suzbijanje krivotvorenja ključno za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Europi, očuvanje znanja i poticanje inovacija;

P.

budući da je uloga carinskih službi u području sigurnosti osobito važna u sprečavanju terorističkih organizacija da premještaju svoja financijska sredstva i u uništavanju njihovih izvora prihoda, kako je prepoznato u Akcijskom planu Komisije za jačanje borbe protiv financiranja terorizma;

Q.

budući da u kontekstu globalizirane trgovine carinske službe imaju važnu ulogu u sprečavanju štete koju nezakonita trgovina nanosi službenom gospodarstvu te pridonose boljem razumijevanju nezakonite trgovine i borbi protiv nje;

R.

budući da mreže nezakonitih aktivnosti negativno utječu na gospodarstva država članica u pogledu rasta, radnih mjesta, stranih ulaganja, integriteta tržišta, trgovine i gubitka carinskih prihoda čiji trošak u konačnici snose europski porezni obveznici;

S.

budući da je nezakonita trgovina jedan od glavnih problema u poslovanju i da, s obzirom na to da se naslanja na globalne trgovinske mehanizme i lance opskrbe, predstavlja ozbiljnu prijetnju koja za sobom povlači sve veće globalne rizike u područjima transparentnosti, integriteta i financijske vrijednosti;

T.

budući da transnacionalni organizirani kriminal ostvaruje veliku zaradu krivotvorenjem i nezakonitom trgovinom oružjem i drogom preko ilegalnih gospodarskih i poslovnih kanala;

U.

budući da porast krijumčarenja, nedopuštene trgovine i drugih oblika nezakonite trgovine ne samo da utječe na ubiranje carinskih pristojbi država članica i na proračun EU-a nego je i tijesno povezan s organiziranim međunarodnim kriminalom, predstavlja prijetnju za potrošače te ima negativne posljedice na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, čime se ugrožavaju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sva konkurentska poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća;

V.

budući da je zaštita prava intelektualnog vlasništva ključna za zaštitu i podupiranje gospodarstva EU-a, kao i za rast i otvaranje radnih mjesta;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.