52017AE5392

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52017AE5392 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017AE5392

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o provedbi akcijskog plana o PDV-u „Put k jedinstvenom EU-ovom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje” (COM(2017) 566 final), Prijedlogu Uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu ovjerenog poreznog obveznika (COM(2017) 567 final – 2017/0248 (CNS)), Prijedlogu Provedbene uredbe Vijeća o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu određenih izuzeća za transakcije unutar Zajednice (COM(2017) 568 final – 2017/0249 (NLE)) i Prijedlogu Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama (COM(2017) 569 final – 2017/0251 (CNS))

EESC 2017/05392

SL C 237, 6.7.2018, p. 40–45 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

6.7.2018

Službeni list Europske unije

C 237/40

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o provedbi akcijskog plana o PDV-u „Put k jedinstvenom EU-ovom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje”

(COM(2017) 566 final),

Prijedlogu Uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu ovjerenog poreznog obveznika

(COM(2017) 567 final – 2017/0248 (CNS))

Prijedlogu Provedbene uredbe Vijeća o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu određenih izuzeća za transakcije unutar Zajednice

(COM(2017) 568 final – 2017/0249 (NLE))

i Prijedlogu Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama

(COM(2017) 569 final – 2017/0251 (CNS))

(2018/C 237/07)

Izvjestitelj:	Giuseppe GUERINI
Suizvjestitelj:	Krister ANDERSSON

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 23.10.2017.; Europska komisija, 17.11.2017. i 13.12.2017.
Pravni temelj:	članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te gospodarsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	28.2.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.3.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	533
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	185/9/7

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO smatra da je trenutačni sustav PDV-a u EU-u izrazito rascjepkan i složen te da se njime posljedično smanjuju i narušavaju trgovina i ulaganja stvaranjem nepotrebnog i znatnog administrativnog opterećenja i trgovinskih zapreka za poduzeća.

1.2.

EGSO smatra da bi sustav PDV-a trebao biti usmjeren na olakšavanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Konkretno, sustav PDV-a trebao bi biti manje rascjepkan i njime je potrebno učinkovitije upravljati, posebno u pogledu prekogranične trgovine, te ga je potrebno osuvremeniti s obzirom na rastuću globalizaciju i digitalizaciju gospodarstva.

1.3.

EGSO pozdravlja odlučnost Europske komisije kad je riječ o uklanjanju razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a, kao i nedavno usvojenu Direktivu br. 2017/1371 o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima, kojom se predviđa uključivanje Ureda europskog javnog tužitelja u slučajeve utaje PDV-a kod kojih šteta iznosi više od 10 milijuna EUR.

1.4.

EGSO smatra da bi porezna tijela trebala istražiti kako buduće tehnologije mogu pridonijeti borbi protiv utaje PDV-a. Digitalne tehnologije mogu biti i korisno sredstvo pojednostavljenja administrativnog opterećenja za poduzeća i porezne uprave jer unose potrebnu transparentnost. Države članice trebale bi uspostaviti odgovarajuće forume za razmjenu najboljih praksi kad je riječ o prikupljanju prihoda i načinima razvoja tehnologija za olakšavanje pravilnog prikupljanja poreza u slučajevima prekogranične trgovine. Trebalo bi razmisliti o provedbi dubinske analize u vezi s mogućnošću primjene viših stopa PDV-a na luksuznu robu. Rasprave o učinkovitim sustavima povrata PDV-a te poreznim obrascima i postupcima potrebno je voditi usporedno s raspravama o racionaliziranim sustavima za razmjenu informacija o osobama koje su počinile prijevare. Europska komisija trebala bi pridonijeti uspostavi takvih institucijskih foruma te tako povećati rast i smanjiti gubitke prihoda.

1.5.

EGSO smatra da je funkcionalna jedinstvena kontaktna točka ključna sastavnica sustava zasnovanog na odredištu. Stoga treba pozdraviti inicijative Komisije poput predloženog proširenja male jedinstvene kontaktne točke na sve usluge između poduzeća i potrošača te na prodaju robe između poduzeća i potrošača unutar i izvan Zajednice.

1.6.

EGSO poziva sve institucije uključene u postupak reforme sustava PDV-a da ispitaju kako što brže uvesti zajednički sustav za usluge i robu, čime će se ublažiti predvidljivi problemi koji proizlaze iz postojanja dvaju sustava, od kojih se jedan odnosi na robu, a drugi na usluge. EGSO bi takav razvoj smatrao pozitivnim, pod uvjetom da bude u skladu s načelom porezne neutralnosti.

1.7.

EGSO ističe važnost porezne neutralnosti među različitim poduzećima, napominjući da plaćanja PDV-a ne bi smjela negativno utjecati na likvidnost poduzeća. U tom pogledu, uvoznici robe morali bi plaćati PDV samo ako proizvodi zaista budu stavljeni na tržište, a ne ako su jednostavno uvezeni i uskladišteni.

1.8.

Kad je riječ o ovjerenom poreznom obvezniku, EGSO napominje da Komisija taj koncept smatra važnim za prelazak na sustav PDV-a zasnovan na načelu odredišta te se slaže da bi poduzeća koja su dokazano pouzdana kad je riječ o plaćanju poreza trebala moći ostvariti koristi od odgovarajućih mjera pojednostavljenja.

1.9.

EGSO usmjerava pozornost na činjenicu da će biti potrebno određeno vrijeme za dogovor država članica o konceptu ovjerenog poreznog obveznika i za ovjeravanje većine poduzeća te na važnost koju brza rješenja iznesena u prijedlogu imaju za funkcioniranje sustava PDV-a; stoga potiče države članice da prihvate brza rješenja za sva poduzeća prije nego što se koncept ovjerenog poreznog obveznika u cijelosti razvije.

1.10.

Kad je riječ o određenim izuzećima za transakcije unutar Zajednice navedenima u prijedlogu za izmjenu Provedbene uredbe br. 282/2011, EGSO napominje da zahtjev kojim Vijeće od Komisije traži pojednostavljenje i pojašnjenje pravnog okvira za izuzeća predstavlja koristan alat za smanjivanje slučajeva prijevara i ograničavanje troškova izvršenja obveza za MSP-ove.

1.11.

EGSO smatra važnim da Komisija provede sveobuhvatnu procjenu regulatornog učinka kako bi se utvrdile praktične posljedice koje akcijski plan o PDV-u u cjelini ima na pojedince, poduzeća i porezna tijela, pored ostalog i u kvantitativnom smislu.

1.12.

EGSO ponovno ističe da je potrebno poduzeti sve napore kako bi se u razumnom roku uveo konačni sustav PDV-a. U suprotnom bi navedeni ciljevi mogli biti dovedeni u pitanje ili tek djelomično postignuti, što bi moglo naštetiti unutarnjem tržištu i europskim poduzećima i potrošačima.

2. Uvod i kontekst

2.1.

Komisija je u svojoj Komunikaciji naslovljenoj „Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka” od 7. travnja 2016. predstavila akcijski plan usmjeren na osuvremenjivanje sustava PDV-a u EU-u i najavila nekoliko konkretnih prijedloga u vezi s tom temom.

2.2.

Konkretno, akcijskim planom predviđa se sljedeće: i. osuvremenjivanje sustava PDV-a i njegova prilagodba novim digitalnim tehnologijama; ii. olakšavanje izvršenja poreznih obveza za MSP-ove; iii. razvoj odgovarajuće politike za utvrđivanje stopa PDV-a; te iv. smanjenje razlika između planiranog i prikupljenog PDV-a u državama članicama i suzbijanje poreznih prijevara.

2.3.

Budući da prekogranična trgovina u EU-u ostvaruje promet u iznosu od više od 4,1 bilijun EUR (izvoz) i 3,9 bilijuna EUR (uvoz), funkcionalan sustav PDV-a od ključne je važnosti za sve europske građane.

2.4.

Komisija je 1. prosinca 2016. objavila dva prijedloga: jedan se odnosio na PDV za prekograničnu e-trgovinu (1), a drugi na stope PDV-a za e-publikacije (2).

2.5.

U cilju smanjenja utaje PDV-a i kao odgovor na zahtjeve koje su neke države članice podnijele u Vijeću, Komisija je 21. prosinca 2016. objavila prijedlog o privremenom općem mehanizmu prijenosa porezne obveze za robu i usluge u vrijednosti većoj od 10 000 EUR.

2.6.

U listopadu 2017. Europska komisija objavila je dodatni paket mjera u području PDV-a. Taj paket obuhvaća: i. prijedlog o izmjeni sadašnje Direktive o PDV-u br. 2006/112/EC uvođenjem pojma ovjerenog poreznog obveznika te nekoliko korektivnih mjera (3); ii. mjere s pomoću kojih se postavlja temelj za postupan prelazak na načelo oporezivanja u državi članici odredišta i opće pravilo o odgovornosti isporučitelja (4); iii. prijedlog o izmjeni Provedbene uredbe br. 282/2011 u cilju usklađivanja i pojednostavljenja pravila o dokazivanju prijevoza unutar Zajednice u svrhu izuzeća od PDV-a (5); iv. prijedlog o izmjeni Uredbe o administrativnoj suradnji nacionalnih tijela u području PDV-a (6).

2.7.

Točnije, Komisija je predstavila četiri „brza rješenja” kako bi se u okviru trenutačnog sustava smanjilo administrativno opterećenja za poduzeća. Ta četiri brza rješenja jesu: i. pojednostavljenje pravila o PDV-u za poduzeća koja se bave prijevozom robe iz jedne države članice u drugu državu članicu u kojoj se roba skladišti prije isporuke unaprijed poznatom kupcu; ii. pojednostavljenje i usklađivanje pravila o lančanim transakcijama; te iii. pojednostavljenje dokazivanja prijevoza robe između dvije države članice. Ta su pojednostavljenja ograničena na poduzeća sa statusom ovjerenog poreznog obveznika. Četvrto brzo rješenje, koje se odnosi na PDV identifikacijski broj trgovinskih partnera pohranjen u elektroničkom sustavu za razmjenu informacija o PDV-u (VIES), bit će dostupno poduzećima sa statusom ovjerenog poreznog obveznika i poduzećima koja nemaju taj status.

2.8.

Kad je riječ u budućim koracima, Komisija namjerava – pomoću niza zakonodavnih mjera i postupnih prilagodbi – postupno zamijeniti važeće prijelazne odredbe za oporezivanje trgovine među državama članicama konačnim odredbama koje se temelje na načelu oporezivanja robe u zemlji odredišta.

3. Opće napomene: suzbijanje prijevara i suradnja nacionalnih tijela

3.1.

Postojeći sustav PDV-a izrazito je rascjepkan i složen, što dovodi do nepotrebnog i znatnog administrativnog opterećenja i trgovinskih zapreka za poduzeća te posljedičnog smanjenja i narušavanja trgovine i ulaganja.

3.2.

EGSO smatra da bi sustav PDV-a u EU-u trebao biti usmjeren na olakšavanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Sustav PDV-a u EU-u osobito bi trebao biti manje rascjepkan i njime je potrebno učinkovitije upravljati, posebno u pogledu prekogranične trgovine, te ga je potrebno osuvremeniti s obzirom na rastuću globalizaciju i digitalizaciju gospodarstva.

3.3.

Odbor se istodobno slaže sa stajalištem Komisije da je utaja PDV-a ozbiljan problem, što dokazuju i procjene prema kojima gubitak prihoda zbog utaje iznosi 151 milijardu EUR, te da se u vezi s tim moraju poduzeti praktične i sve učinkovitije mjere radi smanjenja nezakonitih praksi, ali bez ugrožavanja konsolidacije jedinstvenog tržišta (7).

3.4.

3.5.

Stoga je važno dati prednost cilju osiguravanja istinskog unutarnjeg tržišta i suzbijanja prijevara ostvarivanjem konkretnih rezultata u tom području bez odgađanja, i to užom suradnjom poreznih tijela u pogledu razmjene informacija i razvoja baza podataka i platformi za razmjenu podataka među raznim nacionalnim tijelima kako bi se poduprla učinkovita provedba poreznih pravila. EGSO posebno poziva Komisiju i nacionalna porezna tijela na užu i intenzivniju svakodnevnu međusobnu suradnju kako bi se zajamčilo ispunjavanje zahtjeva unutarnjeg tržišta i smanjili administrativni troškovi za poduzeća i porezna tijela. Osim toga, Europska komisija i porezna tijela trebala bi, u suradnji s organiziranim civilnim društvom i ostalim dionicima, ispitati kako buduće tehnologije mogu pridonijeti borbi protiv utaje PDV-a s obzirom na to da nove tehnologije mogu biti koristan alat za pojednostavljenje administrativnog opterećenja koje pogađa poduzeća i porezne uprave, kao i za uvođenje potrebne transparentnosti.

3.6.

EGSO ističe da bi države članice trebale uspostaviti odgovarajuće forume za razmjenu najboljih praksi kad je riječ o prikupljanju prihoda i načinima razvoja tehnologija za olakšavanje pravilnog prikupljanja poreza u slučajevima prekogranične trgovine. Konkretno, rasprave o učinkovitim sustavima povrata PDV-a te poreznim obrascima i postupcima potrebno je voditi usporedno s raspravama o učinkovitim sustavima za razmjenu informacija o osobama koje su počinile prijevare. Europska komisija trebala bi pridonijeti uspostavi takvih institucijskih foruma te tako povećati rast i smanjiti gubitke prihoda.

4. Načelo odredišta i stope

4.1.

Kao što je naveo u svojem mišljenju o Akcijskom planu o PDV-u (8), EGSO smatra da bi preustroj trenutačnog sustava trebao dovesti do konačnog sustava PDV-a koji neće biti samo jasan, otporan i sveobuhvatan nego i razmjeran u odnosu na poduzeća te prilagođen brzim promjenama u gospodarstvu i na tržištima.

4.2.

U tom kontekstu Odbor prihvaća prijedlog da se načelo zemlje odredišta odredi kao temelj konačnog sustava PDV-a jer se očekuje da će se time stvoriti jednaki uvjeti za sve dobavljače na istom nacionalnom tržištu što će smanjiti narušavanje tržišta EU-a.

4.3.

Funkcionalna jedinstvena kontaktna točka ključna je sastavnica sustava zasnovanog na odredištu. Stoga treba pozdraviti inicijative Komisije poput predloženog proširenja male jedinstvene kontaktne točke na sve usluge između poduzeća i potrošača te na prodaju robe između poduzeća i potrošača unutar i izvan Zajednice. Bez potpuno funkcionalne jedinstvene kontaktne točke zasnovane na revizijama u matičnoj državi, prilagodljivim pojednostavljenjima i mogućnosti prebijanja ulaznog PDV-a iz svih država članica, svaki će sustav zasnovan na odredištu znatno povećati administrativno opterećenje, osobito za MSP-ove.

4.4.

EGSO ističe važnost porezne neutralnosti među različitim poduzećima, napominjući da plaćanja PDV-a ne bi smjela negativno utjecati na likvidnost poduzeća. U tom pogledu, uvoznici robe koji posluju na određenim nacionalnim tržištima morali bi plaćati PDV samo ako proizvodi zaista budu stavljeni na tržište, a ne ako su jednostavno uvezeni i uskladišteni u očekivanju kasnije komercijalizacije.

4.5.

Kad je riječ o prvoj fazi akcijskog plana, koja je usmjerena na isporuku određene robe, Odbor poziva sve institucije uključene u postupak reforme sustava PDV-a da ispitaju kako što brže uvesti zajednički sustav za usluge i robu, čime će se ublažiti predvidljivi problemi koji proizlaze iz postojanja dvaju sustava, od kojih se jedan odnosi na robu, a drugi na usluge.

4.6.

To je osobito važno s obzirom na činjenicu da u digitalnom gospodarstvu podjela između robe i usluga postaje sve nejasnija i da će se vjerojatno dodatno izmijeniti u trenutačnom okruženju u kojemu se tehnologija mnogo brže razvija nego pravila koja donose relevantne institucije. Stoga EGSO poziva Europsku komisiju da vodi računa o tom pitanju te ga eventualno razmotri u okviru tekuće reforme sustava PDV-a.

4.7.

EGSO smatra da bi politika stopa PDV-a koju provodi Komisija i koja je usmjerena na to da državama članicama omogući veću fleksibilnosti u pogledu smanjenih stopa načelno trebala biti usklađena s načelom zemlje odredišta jer će se u okviru tog sustava narušavanje trgovine vjerojatno smanjiti.

4.8.

Međutim, davanje veće slobode državama članicama da odrede vlastite stope ne smije dovesti do rascjepkanosti ili prekomjerne složenosti sustava u cjelini. Stoga je potrebno usvojiti razmjeran pristup, koji će dovesti do jasnog i predvidljivog provedbenog okvira, osobito u interesu MSP-ova te smanjenja troškova izvršenja obveza za gospodarske subjekte općenito (9).

4.9.

Iz toga proizlazi da je odobrena izuzeća potrebno ograničiti na konkretne i valjano opravdane slučajeve kako bi se zajamčio ujednačen i predvidljiv regulatorni okvir.

4.10.

Kad je riječ o mogućim izuzećima, Odbor smatra da bi se ciljem Komisije koji se odnosi na potporu društvenim inovacijama i jačanje europskog socijalnog stupa mogle opravdati smanjene stope za socijalna poduzeća i sektor socijalnih usluga na temelju posebnih inicijativa koje će države članice u tu svrhu provesti unutar novog pravnog okvira kojim se uređuje PDV.

4.11.

Važno je uspostaviti internetski alat za informiranje kako bi poduzeća mogla pratiti različite sustave stopa u 28 država članica. Taj alat treba biti pristupačan, pouzdan i po mogućnosti dostupan na svim jezicima EU-a.

5. Ovjereni porezni obveznik

5.1.

5.2.

U okviru koncepta ovjerenog poreznog obveznika i mehanizma prijenosa porezne obveze poduzećima se mogu ponuditi znatne olakšice. Međutim, da bi se poduzeća, a osobito mala i srednja poduzeća, mogla prijaviti za status ovjerenog poreznog obveznika, u svim državama članicama nužno je provesti usklađene, jasne i razmjerne kriterije i pravila koja će im omogućiti što širi pristup tom statusu.

5.3.

Budući da treba vremena za dogovor država članica o konceptu ovjerenog poreznog obveznika i ovjeravanje većine poduzeća te s obzirom na važnost koju brza rješenja iznesena u prijedlogu imaju za funkcioniranje sustava PDV-a, EGSO potiče države članice da prihvate brza rješenja za sva poduzeća prije nego što se koncept ovjerenog poreznog obveznika u cijelosti razvije.

5.4.

EGSO se također slaže da je za najbolje iskorištavanje statusa ovjerenog poreznog obveznika potrebno uspostaviti odgovarajuće elektroničke sustave za pohranu, koji bi trebali biti lako dostupni nacionalnim poreznim tijelima.

5.5.

Međutim, s obzirom na trenutačnu formulaciju prijedloga Komisije, nemoguće je provesti iscrpniju i detaljniju procjenu tog koncepta jer je on i dalje nejasan, a nisu jasne ni praktične posljedice njegove provedbe.

5.6.

Stoga EGSO u ovoj fazi ističe samo da bi instrument ovjerenog poreznog obveznika trebalo poduprijeti jasnim i transparentnim kriterijima provedbe. U tom pogledu valja napomenuti da bi utvrđivanje kriterija sličnih onima kojima se regulira koncept ovlaštenog gospodarskog subjekta moglo dovesti do smanjenog pristupa sustavu ovjerenog poreznog obveznika i brzim rješenjima te uključivati samo mali dio poslovne zajednice. Postoji opasnost da bi sustav ovjerenog poreznog obveznika mogao biti dostupan vrlo malom broju poduzeća.

5.7.

Europska komisija mora pozorno nadzirati taj koncept, osobito u prvoj fazi provedbe, kako gubitak pravne sigurnosti i regulatorne ujednačenosti na unutarnjem tržištu ne bi nadmašio prednosti koje proizlaze iz uporabe koncepta ovjerenog poreznog obveznika, odnosno pojednostavljenja poreza i olakšavanja izvršenja obveza.

5.8.

Kad je riječ o prijedlogu za izmjenu Provedbene uredbe br. 282/2011 u pogledu određenih izuzeća za transakcije unutar Zajednice, EGSO napominje da zahtjev kojim Vijeće od Komisije traži pojednostavljenje i pojašnjenje pravnog okvira za izuzeća predstavlja koristan alat za smanjivanje slučajeva prijevara i ograničavanje troškova izvršenja obveza za MSP-ove.

6. Sljedeći koraci i završne napomene

6.1.

Općenito, EGSO smatra važnim da Komisija provede sveobuhvatnu procjenu regulatornog učinka kako bi se utvrdile praktične posljedice koje akcijski plan o PDV-u u cjelini ima na pojedince, poduzeća i porezna tijela, pored ostalog i u kvantitativnom smislu.

6.2.

Naposljetku, pozivajući se na svoje prethodno mišljenje o akcijskom planu o PDV-u (10), EGSO ističe važnost provedbe svih dijelova akcijskog plana kao neodvojive cjeline.

6.3.

Odbor ponovno ističe da je potrebno poduzeti sve napore kako bi se u razumnom roku uveo konačni sustav PDV-a. U suprotnom bi navedeni ciljevi mogli biti dovedeni u pitanje ili tek djelomično postignuti, što bi moglo naštetiti unutarnjem tržištu i europskim poduzećima koja na njemu posluju.

Bruxelles, 14. ožujka 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS

(1) COM(2016) 757 final.

(2) COM(2016) 758 final.

(3) COM(2017) 567 final.

(4) COM(2017) 566 final.

(5) COM(2017) 568 final.

(6) COM(2017) 569 final.

(7) Vidjeti mišljenje EGSO-a o PDV-u, odstupanjima i prijenosu porezne obveze, osobito točke 1.2 – 3.2, SL C 288, 31.8.2017., str. 52.

(8) SL C 389, 21.10.2016., str. 43.

(9) Vidjeti mišljenje EGSO-a o akcijskom planu o PDV-u, (SL C 389, 21.10.2016., str. 43.), točke 3.1.6 i 3.1.7.

(10) SL C 389, 21.10.2016., str. 43.

Top

Choose the experimental features you want to try