12.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 342/51

1.

ističe da MSP-ovi kao glavni motori za stvaranje rasta i radnih mjesta u Europi iziskuju jednostavno, jasno, dosljedno i pravno stabilno regulatorno okruženje, kao i gospodarsko okruženje koje se temelji na zadovoljavajućoj razini javnih i privatnih ulagačkih kapaciteta;

2.

ističe nerazmjeran utjecaj birokracije na MSP-ove te napominje da su relativni troškovi ispunjavanja obveza u područjima poput oporezivanja ili izvješćivanja za MSP-ove viši u usporedbi s većim poduzećima;

3.

stoga snažno naglašava da je europsko regulatorno okruženje potrebno prilagoditi MSP-ovima uklanjanjem prepreka osnivanju poduzeća i rastu na svim razinama;

4.

prepoznaje napredak ostvaren u okviru Akta o malom poduzetništvu za Europu (SBA) iz 2008. (1), revizije Akta o malom poduzetništvu iz 2011. (2) i Akcijskog plana za poduzetništvo 2020. iz 2013. (3);

5.

ponovno izražava podršku Komisijinu cilju da pojednostavi obveze u vezi s prijavom PDV-a i izvješćivanjem o PDV-u u okviru strategije jedinstvenog tržišta, što je već učinio u mišljenju „Poboljšanje jedinstvenog tržišta” (4); izražava, međutim, žaljenje zbog toga što nije obavljeno formalno savjetovanje s lokalnim i regionalnim predstavnicima, koje bi služilo tomu da se u potpunosti uzmu u obzir njihovi interesi, npr. u pogledu potreba MSP-ova u prekograničnim regijama;

6.

ističe stalnu potrebu za dosljednom, prepoznatljivom i ažurnom europskom politikom za MSP-ove, koja će biti usmjerena na rezultate i provedbu, zasnivati se na prethodnim inicijativama i nadograđivati ih te uključivati načelo „počnimo od malih” u sve razine upravljanja i sve politike;

7.

stoga ponovno poziva na reviziju i nadogradnju Akta o malom poduzetništvu i na jačanje uloge regija i gradova u provedbi načela iz Akta; ponovno izražava predanost promicanju provedbe Akta o malom poduzetništvu posredstvom svog programa Europska poduzetnička regija;

8.

napominje da mreža izaslanika MSP-ova djeluje kao glavno sučelje između Europske komisije i nacionalnih kreatora politika; poziva Komisiju da u tu mrežu formalno i sustavno uključi regionalne i lokalne izaslanike MSP-ova;

9.

prepoznaje da regulatorno okruženje EU-a u biti pogoduje poduzetništvu; ističe, međutim, da postoje razlike u pogledu vremena, troška i broja postupaka potrebnih za osnivanje poduzeća; poziva države članice da se, u skladu s načelima supsidijarnosti i nakon ispitivanja primjerenosti, posvete usklađivanju vlastitih pravila s pravilima onih koji postižu najbolje rezultate; napominje da kao inspiracija u tom pogledu mogu poslužiti dobre prakse kao što je, primjerice, Iniciativa Lisboa, koja omogućuje osnivanje poduzeća za 36 minuta;

10.

ističe ulogu klastera u pomaganju malim poduzećima da povećaju rast uz pomoć ispitivanja tržišta i analiza, razvoja inovacija i kvalificiranja te preporučuje pružanje usmjerene potpore tim aktivnostima u okviru programa kao što je COSME;

11.

ističe zaključke seminara ECON-a „Pametno donošenje propisa – pametan rast” održanog u Seggaubergu, Štajerska, nakon kojeg je uslijedio dijalog s građanima; ti zaključci upućuju na potrebu za postizanjem konkretnih rezultata pomoću novih i inovativnih pristupa;

12.

naglašava važnost uključivanja načela „počnimo od malih” u sve politike EU-a i u cijeli postupak donošenja odluka; pozva na to da se kriteriji procjenjivanja učinka osmišljavaju u veću korist MSP-ova te, s obzirom na teritorijalni učinak pravila, na sustavniji način;

13.

naglašava da preklapajuća i proturječna pravila u različitim politikama EU-a – u regionalnoj politici i politici državnih potpora, javne nabave i zaštite okoliša – kao i napetosti između potpore klasterima i propisâ koji se odnose na tržišno natjecanje i ispunjavanje obveza nerazmjerno utječu na mala i srednja poduzeća;

14.

izražava zabrinutost zbog zastoja izazvanih nedosljednim uvjetima i proturječnim definicijama u raznim sektorskim politikama EU-a, kao što su zasebna pravila povezana s javnom nabavom, regionalnom politikom i politikom tržišnog natjecanja (5), ili različitim definicijama inovacija u regionalnoj politici i politici tržišnog natjecanja (6);

15.

uvjeren je da se pitanje tereta obveze izvješćivanja koji snose MSP-ovi ne može rješavati pojednostavljivanjem jednog jedinog zakonskog akta; stoga poziva Komisiju i države članice da usvoje cjeloviti pristup zasnovan na sveobuhvatnoj ocjeni svih zahtjeva izvješćivanja postavljenih pred MSP-ove;

16.

predlaže da se razmotre mogućnosti smanjenja tereta koji snose MSP-ovi pomoću mjera kao što su uvođenje praga ispod kojeg poduzeća moraju dostavljati manje informacija, ograničavanje broja obveznih upitnika te izbjegavanje stvaranja novih upitnika, primjerice objedinjavanjem statističkih podataka s već postojećima;

17.

pozdravlja to što će u novoj generaciji sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a posebna poglavlja biti posvećena MSP-ovima kako bi im se olakšao pristup drugom tržištu, pored ostalog jačanjem pravne sigurnosti, smanjenjem ili uklanjanjem necarinskih prepreka, proširenjem dodjele ugovora na temelju najboljeg ponuditelja te jačanjem zaštite prava intelektualnog i industrijskog vlasništva; upućuje na svoje mišljenje o TTIP-u od 12. veljače 2015.;

18.

pozdravlja napore za smanjenje tereta koji snose MSP-ovi u okviru agende za bolju regulativu, programa REFIT i Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (IIA);

19.

ponavlja zabrinutost izraženu u mišljenju o programu REFIT (7) zbog toga što izabrani predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, kao i OR kao njihov institucionalni predstavnik, nisu uključeni u sporazum IIA unatoč mandatu i važnosti koji su im dodijeljeni Ugovorom iz Lisabona;

20.

pozdravlja uključivanje načela bolje regulative u sve cikluse politika i proširenje procjena učinka na Parlament i Vijeće; izražava žaljenje što se Vijeće i Parlament u sporazumu IIA nisu obvezali sustavno provoditi procjene učinka;

21.

naglašava da bi uvođenje amandmana ili dodatnih pravila u kasnijim fazama zakonodavnog postupka ili tijekom prijenosa direktiva EU-a u zakonodavstvo država članica trebalo ići ruku pod ruku s obvezom provođenja procjena učinka kako bi se spriječilo prenormiranje i osiguralo da elementi odredbi povezani s REFIT-om ne budu razvodnjeni;

22.

prepoznaje važnost savjetovanja s dionicima prilikom pripremanja zakonodavnih prijedloga; napominje, međutim, da bi po okončanju tih savjetovanja sudionike možda moglo začuditi u kojoj su mjeri njihovi interesi uzeti u obzir; predlaže uključivanje lokalnih i regionalnih predstavnika u rad odbora za procjenu učinka, kako bi im se omogućilo da dodatno ispituju Komisijine prijedloge;

23.

ističe da se institucionalnu ulogu OR-a u platformi REFIT ne bi smjelo brkati s ulogom drugih dionika; stoga smatra da bi predstavnici povjerenstava OR-a morali biti u mogućnosti pružati podršku predstavnicima OR-a u toj platformi sudjelovanjem na njezinim sastancima na kojima se raspravlja o dosjeima u njihovoj nadležnosti;

24.

obvezuje se na uključivanje načela bolje regulative u sve aspekte vlastitog rada, pri čemu će se oslanjati na stručna znanja odgovarajućih tematskih povjerenstava prilikom izrade mišljenja o dosjeima koji se tiču MSP-ova;

25.

napominje da je rad platforme REFIT u prvom redu usredotočen na konkretna pitanja u okviru zakonodavstva EU-a koja se mogu unaprijediti bez korjenite promjene cijelog zakonskog akta; smatra da taj uski fokus treba biti popraćen ambicioznijim pristupom radi uvođenja strukturnih poboljšanja regulatornog okvira EU-a u srednjem roku;

26.

smatra da posebne prioritete pametnog donošenja propisa za MSP-ove predstavljaju pristup MSP-ova javnoj nabavi i propisi o PDV-u i oporezivanju; također smatra da postoji jasna potreba za djelovanjem u pogledu pristupa MSP-ova jedinstvenom tržištu i financijskim sredstvima, potpore koju MSP-ovi dobivaju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te pronalaženja bolje ravnoteže između potreba MSP-ova i zaštite radnika, potrošača i okoliša;

27.

pozdravlja pojednostavljenje europskih propisa o javnoj nabavi uvedenih novim direktivama o nabavi i europskom jedinstvenom dokumentacijom o nabavi (8); poziva države članice da osiguraju potpunu provedbu i ispravnu primjenu pojednostavljeno europskog prava o javnoj nabavi;

28.

ukazuje na važnu ulogu regionalnih i lokalnih vlasti u osiguravanju pristupa MSP-ova javnoj nabavi te stoga smatra da je smanjivanje prepreka s kojima se MSP-ovi susreću u javnoj nabavi posebno važno za regije i gradove;

29.

zabrinut je zbog toga što se postojeći propisi o javnoj nabavi koji su povoljni za MSP-ove često ne koriste u potpunosti; naglašava da te propise mora pratiti dobra provedba;

30.

potiče javne vlasti na svim razinama da se pobrinu za to da njihovi pozivi na nadmetanje budu pristupačni za MSP-ove i novoosnovana poduzeća u pogledu uvjeta prihvatljivosti i načina plaćanja na način da se obvezna jamstva prilagode karakteristikama MSP-ova, da se skrate rokovi plaćanja i nametne obavezna platna disciplina; poziva javne vlasti na svim razinama da se obvežu na zajedničke standarde javne nabave koja je pristupačna za MSP-ove;

31.

ističe da dobre prakse, među ostalima uključujući slučaj službe za javnu nabavu grada Pariza koja je znatno povećala pristup MSP-ova javnim tržištima i smanjila platne rokove, mogu poslužiti kao dobri primjeri za javne vlasti na svim razinama;

32.

poziva javne vlasti na promicanje sudjelovanja MSP-ova u javnoj nabavi povezanoj s inovacijama uz izbjegavanje prekomjerne specifikacije, davanje prednosti specifikacijama koje se temelje na rezultatima, davanje besplatnog pristupa informacijama i korištenje mogućnosti kao što su konkurenti dijalog i konkurentni postupak s pregovorima prije utvrđivanja konačnih uvjeta;

33.

naglašava važnost lakšeg pristupa MSP-ova financijskim instrumentima iz europskih programa, osobito programa COSME. Ti su programi za MSP-ove znatno manje složeni u usporedbi s tradicionalnijim izvorima financiranja. U tom pogledu naglašava važnost komponente za MSP-ove u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, kojom bi se i interno mogle promicati linije financiranja novoosnovanih poduzeća i mikropoduzeća kojima je potreban pristup kreditima;

34.

poziva na dodatno pojednostavljivanje i usklađivanje poreznih propisa koje većina europskih MSP-ova smatra područjem s najviše prepreka;

35.

ponovno iskazuje potporu, kao što je već iznio u svojem mišljenju o Akcijskom planu o PDV-u, ukidanju izuzeća od plaćanja PDV-a na uvoz malih pošiljaka iz trećih zemalja i uvođenju kontrola u obliku jedinstvene revizije prekograničnih poduzeća kako u pogledu konkurentnosti MSP-ovi iz EU-a više ne bi bili u nepovoljnom položaju o odnosu na MSP-ove iz trećih zemalja, što je posljedica tog izuzeća (9);

36.

ističe da rascjepkanost i složenost sustava PDV-a MSP-ovima koji sudjeluju u prekograničnoj trgovini stvaraju velike troškove usklađivanja kao i to da posebno utječu na granične regije; stoga poziva na dodatno pojednostavljenje propisa i postupaka povezanih s različitim sustavima PDV-a u prekograničnoj trgovini, na proširenje pojednostavljenog načela jedinstvene točke, koje je trenutačno ograničeno na telekomunikacije, usluge emitiranja i elektroničke usluge, ostalu prodaju robe i usluga na daljinu, kao i na utvrđivanje zajedničkog europskog prekograničnog praga ispod kojeg se PDV ne bi primjenjivao;

37.

poziva na smanjenje administrativnog opterećenja povezanog s PDV-om, kao što su uvjeti izvještavanja, rokovi i razdoblja čuvanja evidencije, kao i na ubrzavanje administrativnih praksi prilikom obrađivanja povrata PDV-a;

38.

primjećuje da jedinstveno tržište usluga i dalje trpi zbog mnogih ograničenja koja pogađaju MSP-ove, uključujući izdavanje dozvola za obavljanje neke profesije, propise o poslovnom nastanu, fiksnim ili minimalnim cijenama, uvjete povezane s pravnim oblicima i propise svojstvene određenom sektoru, poziva na ambiciozno pojednostavljenje i usklađivanje u sektoru usluga u svrhu promicanja većeg rasta koji je posljedica ekonomije razmjera, poticanja inovacija s pomoću jačanja tržišnog natjecanja na području uvoza i u svrhu privlačenja stranih ulaganja smanjivanjem rascjepkanosti tržišta;

39.

primjećuje da razlike u nacionalnim propisima o tržištima proizvoda predstavljaju veliku prepreku za MSP-ove jer se zbog njih u različitim državama članicama moraju lansirati različite linije proizvoda čime se ometa razvoj paneuropskih opskrbnih lanaca; poziva Komisiju i države članice da rade na postizanju snažnije usklađenosti u tom području;

40.

ističe važnost alternativnih metoda financiranja za nova poduzeća; zabrinut je zbog toga što pristup novoosnovanih poduzeća skupnom financiranju (crowdfunding) nije u potpunosti omogućen zahvaljujući različitim nacionalnim sustavima, zbog čega novoosnovana poduzeća imaju poteškoća s prikupljanjem sredstava izvan granica svojih država, kao i zahvaljujući tome što se novoosnovana poduzeća uobičajeno odlučuju za „jeftine” oblike poduzeća te tako dolazi do ograničene ponude vlasničkog kapitala potencijalno velikom broju ulagača;

41.

zahtijeva uspostavu usklađenog regulativnog okvira uz pomoć europske putovnice za platforme skupnog financiranja, koji bi za prekograničnu ponudu usluga zahtijevao jedno jedino odobrenje jednog nadležnog tijela, čime bi se omogućilo stvaranje istinskog europskog tržišta skupnog financiranja;

42.

ponavlja svoje upozorenje koje već iznio u svojem mišljenju o pojednostavljenju ESIF-a (10) o tome da postupci za korištenje ESIF-a postaju sve složenijima i težima; stoga poziva na hitno pojednostavljenje pravila o osnivanju, uvjetima izvješćivanja i reviziji financijskih instrumenata u okviru ESIF-a;

43.

ističe da su MSP-ovi suočeni s posebnim teškoćama pri korištenju sredstava ESIF-a, kao što je pokazalo istraživanje provedeno 2016. godine u regijama EPR-a, u kojem je utvrđeno da je sudjelovanje MSP-ova u projektima koji se financiraju iz ESIF-a apsolutno najvažniji prioritet ako se MSP-ovima želi olakšati poslovanje.

44.

podsjeća na važnost smanjivanja složenosti propisa, prekomjernog pritiska uzrokovanog revizijama i visokih izvedbenih troškova zbog kojih se MSP-ovima uskraćuje dobivanje potpore iz ESIF-ova te na važnost pojednostavljivanja ne samo posebnih propisa nego i čitavog skupa delegiranih i provedbenih akata, kao i „mekog prava” kao što su smjernice za javna tijela i MSP-ove;

45.

ističe da u svrhu postizanja ciljeva ESIF-a i politike EU-a o MSP-ovima, propise o ESIF-ima treba gledati sa stajališta proporcionalnosti, stvarajući partnerstvo za pojednostavljenje u kojem će se u obzir uzimati interesi svih strana; poziva na uspostavu odnosa koji se temelji na povjerenju, a ne na dubokom nepovjerenju koje institucije EU-a često pokazuju prema nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima;

46.

Ističe potrebu za ravnotežom između radničkih prava, zdravlja, sigurnosti, zaštite potrošača i okoliša s jedne strane i regulatornih opterećenja za MSP-ove s druge strane;

47.

primjećuje da zapošljavanje prvog zaposlenika može predstavljati poseban izazov za rast poduzeća i njegov proces te da radno pravo ima veći utjecaj na MSP-ove nego na velika poduzeća zbog čega su MSP-ovi suzdržani pri zapošljavanju osoblja; ističe da novi pristupi na ovom području posebice mogu značajno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti među mladima;

48.

stoga predlaže uspostavu europskog sustava „Take one” kojim se samostalni poduzetnici i mikropoduzeća putem financijskih poticaja i fleksibilnih pravila potiču na zapošljavanje svog prvog zaposlenika; smatra da bi se takav sustav mogao financirati putem programa COSME;

49.

poziva Komisiju da promiče mjere za pojednostavnjenje propisa u korist obrtničkih poduzeća i mikropoduzeća, budući da sadašnji suviše složeni sustav ugrožava njihov rad i važnu ulogu koju imaju u otvaranju radnih mjesta i gospodarskom razvoju regija i lokalnih zajednica, kao i u zaštiti kulturne i lokalne baštine;

50.

smatra da je opseg definicije ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija iz Direktive o pravima potrošača preširok te da bi ta definicija mogla biti štetna za obrtnike, koji na poziv potrošača dolaze u njihove domove; stoga poziva na jasniju definiciju u kojoj se u obzir uzimaju potrebe MSP-ova i mikropoduzeća;

51.

naglašava da Pametno donošenje propisa ne znači nužno i manje propisa, što može dovesti do nesigurnosti i regulatorne rascjepkanosti, već jasnija i jednostavnija pravila koja bi olakšala život MSP-ovima te omogućila postizanje ciljeva politika na određenim područjima.

52.

Ističe važnost pravila povoljnih za inovacije koji, prema potrebi, stvaraju mjesta za eksperimentiranje, uključujući putem stvaranja područja ograničenih pravila za pilot-projekte i uvođenja klauzula o vremenskom ograničenju u inovativna polja koja se brzo mijenjaju, kao što se vidi, između ostalog, u primjeru Flandrije;

53.

naglašava da pristupi poput dobrovoljne samoregulacije – koji se sastoje od dobrovoljnih sporazuma, obveza i pravila postupanja – mogu potaknuti kulturu suradnje između poduzeća i vlade; smatra da rad škotskog tijela Regulatory Review Group može poslužiti kao dobar primjer javnim vlastima na različitim razinama;

54.

ističe danski projekt Burden Hunter kao primjer dobre prakse na nacionalnoj razini koji omogućuje utvrđivanje prepreka u izravnom dijalogu i zajedničko traženje rješenja; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir primjere ove vrste i da, gdje je moguće, promiče njihovu upotrebu i prijenos;

55.

ističe potrebu za poticanjem poduzetničkog razmišljanja na svim razinama vlasti te za omogućavanjem inovativnih uzlaznih rješenja putem uspostavljanja mehanizma prava na osporavanje koji bi lokalnim i regionalnim vlastima omogućio da privremeno ne primjenjuju postojeća pravila radi pronalaženja alternativnih rješenja, u slučajevima gdje postoje dokazi da se postavljeni ciljevi mogu lakše postići inovativnim pristupom;