(1)

Trend prema digitalnom društvu korisnicima omogućava nove načine pristupanja informacijama i uslugama. Pružatelji informacija i usluga, poput tijela javnog sektora, sve se više pouzdaju u internet kako bi proizveli, prikupili i pružili širok spektar informacija i usluga na internetu koje su važne za javnost. U tom su pogledu od velike važnosti sigurnost prijenosa informacija i zaštita osobnih podataka. [Am. 2]

(2)

Lakši pristup internetskim stranicama odnosi se na načela i tehnike koje treba poštovati pri stvaranju internetskih stranica kako bi sadržaj tih stranica bio dostupan svim korisnicima, posebno osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom. Sadržaj internetskih stranica uključuje informacije u obliku teksta i u drugim oblicima te preuzimanje obrazaca i dvosmjernu interakciju, npr. obradu digitalnih obrazaca, ovjeru i transakcije poput obrade predmeta i plaćanja. [Am. 3]

(2a)

Lakši pristup internetu, točnije obveza o omogućavanju lakšeg pristupa svim javnim internetskim stranicama do 2010., uključena je u Ministarsku deklaraciju o e-uključenosti iz Rige od 11. lipnja 2006. [Am. 4]

(2b)

Iako se ova Direktiva ne odnosi na internetske stranice institucija Unije, te bi institucije trebale ispunjavati zahtjeve sadržane u ovoj Direktivi te postaviti primjere dobre prakse. [Am. 5]

(3)

Akcijski plan Komisije e-vlada 2011. – 2015.  (3) poziva na mjere za razvoj elektroničkih vladinih usluga koje će osigurati uključenost i dostupnost.) U svojoj Komunikaciji od 15. prosinca 2010. pod naslovom „ Europski akcijski plan za e-vladu 2011. – 2015. – korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija za promicanje pametne, održive i inovativne vlade ”, Komisija je pozvala na djelovanje za razvoj usluga e-vlade kojima se osigurava uključenost i dostupnost. U isto vrijeme potrebni su jači napori za djelotvornu provedbu politike e-uključenosti čiji je cilj smanjiti razlike u korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija i promicati njihovo korištenje kako bi se nadišla isključenost i poboljšali gospodarski rezultati, mogućnosti zapošljavanja, kvaliteta života, društveno sudjelovanje i kohezija, uključujući demokratska savjetovanja. [Am. 6]

(4)

U svojoj komunikaciji od 19. svibnja 2010. pod naslovom „Digitalni program za Europu”  (4) inicijativa strategije Europa 2020., Komisija je najavila da bi internetske stranice javnog sektora (i internetske stranice koje građanima pružaju osnovne usluge) trebale biti u potpunosti dostupne do 2015. [Am. 7]

(4a)

Postoji rizik digitalne isključenosti starijih osoba zbog čimbenika kao što su nedostatak vještina u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te nedostatak pristupa internetu. Komunikacija Komisije od 8. studenog 2011. pod naslovom „Europska inicijativa i2010 o e-uključenos, Biti dio informacijskog društva” nastoji se svim skupinama korisnika osigurati najbolje mogućnosti korištenja interneta te ih upoznati s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Digitalni programom za Europu predlaže se niz mjera za promicanje korištenja novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija među zakinutim skupinama korisnika kao što su starije osobe. [Am. 8]

(5)

Okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (5) i Program za konkurentnost i inovacije (6) podupiru istraživanje i razvoj tehnoloških rješenja za probleme pristupa internetu.

(6)

Ratifikacijom konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom („Konvencija UN-a”) većina država članica i Unija obvezale su se, njezinim sklapanjem, „poduzeti odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti osoba s invaliditetom, između ostalog, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama” te „poduzeti odgovarajuće mjere radi:[…] promicanja pristupačnosti novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustavima, uključujući Internet”.

(6a)

U skladu s Konvencijom UN-a, pristup jedinstvenog dizajna trebao bi poslužiti kao temelj razvoja novih tehnologija. [Am. 9]

(7)

Komunikacija Komisije od 15. studenog 2010. pod naslovom Europska strategija o invaliditetu 2010. – 2020.  (7) : „ obnovljeno opredjeljenje za Europu bez barijera ” čiji je cilj ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom onemogućavaju ravnopravno sudjelovanje u društvu , oslanja se na Konvenciju UN-a i sadrži mjere u nekoliko prioritetnih područja, uključujući pristup internetu, s ciljem da se „osobama s invaliditetom osigura pristup dobrima i uslugama, uključujući i javne usluge i pomoćne naprave za osobe s invaliditetom”[Am. 10].

(8)

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8) sadrži odredbe koje se odnose na pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. No ona ne sadrži pojedinosti o lakšem pristupu internetu.

(8a)

U svojoj rezoluciji od 25. listopada 2011.  (9) Europski parlament je naglasio da se inovativna gospodarstva koja se temelje na znanju ne mogu razvijati bez sadržaja i oblika dostupnih osobama s invaliditetom u skladu s obvezujućim zakonima, kao što su internetske stranice dostupne slijepim osobama te sadržaj s titlovima za osobe s oštećenjima sluha, uključujući usluge masovnih medija, internetske usluge za osobe koje koriste znakovni jezik, aplikacije za pametne telefone te taktilnu i zvučnu pomoć u javnim medijima. [Am. 11]

(8b)

U Digitalnom programu za Europu naglašava se da su pozitivne mjere za pomoć osobama s invaliditetom pri pristupanju kulturnim sadržajima ključne za potpuno uživanje prava na građanstvo Unije te se poziva na potpunu provedbu Memoranduma o razumijevanju o digitalnom pristupu osoba s invaliditetom. Oblikovanje dokumenata koji su stavljeni na raspolaganje na javnim internetskim stranicama, kao što su izvješća, knjige, zakonodavni tekstovi, izvještaji itd., tako da su u potpunosti dostupni, zajedno sa željenim akcijama potpore privatnom sektoru kako bi se poticala ulaganja u to područje, može bitno doprinijeti tom cilju, pri čemu se promiče također razvoj kompetencija i pružatelja usluga u Uniji [Am. 12]

(9)

Brzorastuće tržište za lakši pristup internetu za lakši pristup internetu sastoji se od niza gospodarskih subjekata poput programera koji razvijaju internetske stranice ili softverske alate radi stvaranja, upravljanja i ispitivanja internetskih stranica, programera koji razvijaju korisničke agente poput internetskih pretraživača i povezanih pomoćnih tehnologija, službi za provođenje usluga certificiranja te voditelja obuka i kanala društvenih medija integriranih u internetske stranice . U tom su smislu veoma važni napori uloženi u okviru Velike koalicije za digitalne poslove, koja slijedi Paketu mjera za zapošljavanje i obraća se stručnjacima iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija te nastoji odgovoriti na razlike u vještinama, uključujući pismenost i radne vještine na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. [Am. 13].

(10)

Nekoliko država članica donijelo je mjere koje se temelje na međunarodnim smjernicama za osmišljavanje lako dostupnih internetskih stranica, no upute se često odnose na različite verzije ili razinu pridržavanja tih smjernica, ili su na nacionalnoj razini uvedene tehničke verzije smjernica.

(11)

Među dobavljače usluga za pristup internetu ubrajaju se brojna mala i srednja poduzeća. Dobavljači, a posebno mala i srednja poduzeća, obeshrabreni su u poslovanju van svojih nacionalnih tržišta. Zbog različitih zahtjeva i uredbi u vezi s lakšim pristupom internetu njihova konkurentnost i rast ograničeni su dodatnim troškovima do kojih bi došlo pri razvoju i reklamiranju međunarodnih proizvoda i usluga u vezi s lakšim pristupom internetu.

(11a)

Jamstvo neutralnosti mreže ključno je za sadašnju i buduću dostupnost internetskih stranica javnog sektora te za otvorenost interneta. [Am. 14]

(12)

Zbog ograničenog tržišnog natjecanja kupci internetskih stranica i povezanih proizvoda i usluga suočeni su s visokim cijenama usluga ili ovisnošću o samo jednom dobavljaču. Dobavljači često koriste varijante proizvođačevih „standarda” zbog čega se kasnije ograničava interoperabilnost korisničkih agenata te sveobuhvatni pristup internetskim sadržajima diljem Unije. Zbog neujednačenosti nacionalnih uredbi smanjuje se korist koja bi mogla proizaći iz razmjene iskustava na nacionalnoj i međunarodnoj razini o društvenom i tehnološkom razvoju.

(13)

Približavanje nacionalnih mjera na razini Unije, temeljeno na sporazumu o zahtjevima dostupnosti za internetske stranice tijela javnog sektora i internetske stranice kojima upravljaju tijela koja obavljaju javne zadatke , nužno je kako bi se obustavila neujednačenost. Time bi se umanjila nesigurnost razvojnih programera i potaknula interoperabilnost. Države članice trebale bi pri javnim natječajima za internetski sadržaj poticati uporabu odgovarajućih i interoperabilnih zahtjeva za lakši pristup internetu Uporaba tehnološki neutralnih zahtjeva za pristup internetu neće ugroziti inovacije , već ih čak može i potaknuti. [Am. 15]

(14)

Usklađen pristup trebao bi omogućiti tijelima javnog sektora Unije i poduzećima da imaju gospodarsku i socijalnu korist od proširenja internetskih usluga većem broju građana i korisnika. Time bi se trebao povećati potencijal unutarnjeg tržišta za proizvode i usluge u vezi s lakšim pristupom internetuusluge povezane s lakšim pristupom internetu te unaprijediti dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta . Zahvaljujući iz toga proizašlom rastu tržišta, poduzeća bi mogla pridonijeti gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta u Uniji. Osnaživanjem unutarnjeg tržišta bi ulaganja u Uniji trebala postati atraktivnija. Tijela javne uprave imala bi koristi od jeftinijeg pružanja usluga u vezi s lakšim pristupom internetu povezanih s lakšim pristupom internetu . [Am. 16].

(15)

Građani bi trebali imati koristi od šireg pristupa internetskim uslugama javnog sektora i trebali bi biti u mogućnosti pristupiti informativnim, kulturnim i zabavnim sadržajima koji im omogućuju potpunu integraciju na društvenoj i profesionalnoj razini , te primati usluge i informacije koje će im olakšati svakodnevni život i ostvarivanje njihovih prava diljem Unije, posebno prava slobodnog kretanja i boravka na području Unije, prava na pristup informacijama te prava na slobodu poslovnog nastana i pružanja usluga. [Am. 17]

(15a)

Internetske usluge sve su važnije u našem društvu. Internet je važno sredstvo pristupa informacijama, obrazovanja i sudjelovanja u društvu. U smislu socijalne uključenosti potrebno je stoga omogućiti neometani pristup internetskim stranicama tijela javnog sektora te internetskim stranicama koje nude osnovne usluge javnosti, primjerice važne informativne stranice i medijateke, bankarske usluge (internet-bankarstvo), i informacije i usluge interesnih skupina. [Am. 18]

(16)

Zahtjevi za lakši pristup internetu određeni ovom Direktivom tehnološki su neutralni. Oni samo upućuju na to koje se osnovne funkcije trebaju ispuniti kako bi korisnik mogao samostalno percipirati, navigirati, upravljati, interaktivno koristiti, čitati ili razumjeti internetsku stranicu i njezin sadržaj. Njima nije određeno na koji se to način treba postići ni koju tehnologiju treba odabrati za određenu internetsku stranicu, internetske informacije ili aplikaciju. Zbog toga ne ograničavaju inovacije.

(17)

Interoperabilnost povezana s lakšim pristupom internetu trebala bi se temeljiti na zajednički usvojenim i korištenim specifikacijama kojima se maksimalno povećava usklađenost internetskog sadržaja s trenutačnim i budućim korisničkim agentima i pomoćnim tehnologijama. Konkretnije, korisničkim agentima bi preko internetskog sadržaja trebalo osigurati zajedničko unutarnje kodiranje prirodnog jezika, strukture, odnose i nizove te podatke o uloženim dijelovima korisničkog sučelja. Korisnici stoga imaju koristi od interoperabilnosti jer im se njome omogućuje da maksimalno koriste svoje korisničke agente za potpuni pristup internetskim stranicama: također mogu iskoristiti veći izbor i niže cijene diljem Unije. Od interoperabilnosti bi koristi imali i dobavljači i kupci usluga i proizvoda u vezi s lakšim pristupom internetu.

(18)

Kao što je naglašeno Digitalnim planom za Europu javna tijela trebala bi sudjelovati u promicanju tržišta za internetski sadržaj. Vlade mogu poticati tržišta sadržaja omogućivši pristup informacijama javnog sektora pod transparentnim, učinkovitim i nediskriminirajućim uvjetima. To je važan temelj za mogući rast inovativnih mrežnih servisa.

(18.a)

Treba omogućiti javnim tijelima država članica da zahtijevaju da se određene internetske stranice smjeste na poslužiteljima unutar Unije kako bi se spriječilo špijuniranje strana izvan Unije te osiguralo da strane izvan Unije ne mogu obustaviti usluge koje imaju važnu ulogu u sigurnosti. [Am. 19]

(19)

Cilj ove Direktive jest osigurati da sve internetske stranice tijela javnog sektora, i internetske stranice kojima upravljaju tijela koja obavljaju javne zadatk e koje su javnosti nužne, budu u potpunosti dostupne osobama s invaliditetom kako im se omogućio samostalan život te njihovo potpuno sudjelovanje u svim aspektima života kao što je navedeno u Konvenciji UN-a. Te su Vrste internetskih stranica kojima upravljaju tijela koja obavljaju javne zadatke koje trebaju biti obuhvaćene ovom Direktivom trebaju se navesti određene 2001. komparativnom analizom e-vlade  (10) te su korištene kao osnova za popis u Prilogu. Rokovi za ispunjavanje zahtjeva iz ove Direktive trebaju biti postupni kako bi se moglo proširiti područje primjene na sve internetske stranice javnih tijela koja pružaju usluge izravno građanima [Am. 20]

(20)

Ovom Direktivom određuju se zahtjevi za lakši pristup internetu za određene vrste sve internetske stranice tijela javnog sektora i internetske stranice kojima upravljaju tijela koja obavljaju javne zadatke . Kako bi se olakšalo ocjenjivanje usklađenosti dotičnih internetskih stranica s navedenim uvjetima, potrebno je utvrditi pretpostavke usklađenosti dotičnih internetskih stranica koje su u skladu s usklađenim normama donesenim i objavljenim u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (11) o europskoj normizaciji kojom se izmjenjuju Direktive Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ te Direktive 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/105/EZ i 2009/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju van snage Odluke 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ u svrhu određivanja detaljnih tehničkih specifikacija navedenih uvjeta. U skladu s tom Uredbom države članice i Europski parlament mogu se protiviti usklađenim normama ako smatraju da ne ispunjavaju u potpunosti zahtjeve za lakši pristup internetu iz ove Direktive. [Am. 21]

(21)

Komisija je već europskim organizacijama za normizaciju izdala nalog (12) M/376 za razvoj europske norme kojom se određuju zahtjevi za funkcionalni pristup proizvodima i uslugama informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uključujući internetski sadržaj, koja bi se mogla koristiti za javnu nabavu te za ostale svrhe poput nabave u privatnom sektoru. U tu svrhu europske organizacije za normizaciju trebaju ostvariti usku suradnju s relevantnim forumima o industrijskim normama i konzorcijima uključujući konzorcij World Wide Web (W3C/WAI). Usklađene norme kojima bi se osigurale pretpostavke o usklađenosti sa zahtjevima o lakšem pristupu internetu iz ove Direktive trebaju se temeljiti na rezultatima ovog rada.

(21a)

Pri pripremi i mogućim budućim revizijama relevantnih europskih i usklađenih normi trebalo bi snažno potaknuti odgovorne europske organizacije za normizaciju da osiguraju usklađenost s relevantnim međunarodnim normama (trenutačno ISO/IEC 40500) kako bi se izbjegla rascjepkanost ili pravna nesigurnost. [Am. 22]

(22)

Dok se u Službenom listu Europske unije ne objave reference za usklađene norme ili njezine dijelove, za dotične internetske stranice koje zadovoljavaju europske norme ili njihov dio koji je određen delegiranim aktima Komisije, trebala bi vrijediti pretpostavka da su u skladu s zahtjevima o lakšem pristupu internetu iz navedenih normi ili njihovog dijela. Kandidat za takvu usklađenu normu mogla bi biti europska normu koju treba donijeti na temelju naloga M/376.

(23)

U nedostatku takve europske norme pretpostavka o usklađenosti sa zahtjevima o lakšem pristupu internetu trebala bi se osigurati za dotične internetske stranice koje zadovoljavaju dijelove međunarodne norme ISO/IEC 40500:2012 koja obuhvaća kriterij uspjeha i zahtjeve o usklađenosti za razinu usklađenosti AA. Međunarodna norma ISO/IEC 40500:2012 istovjetna je izvornim smjernicama u vezi s dostupnošću internetskog sadržaja 2.0. Kriterije uspjeha i zahtjeve za razinu usklađenosti AA određene za internetske stranice u verziji 2.0 smjernica u vezi s dostupnošću internetskog sadržaja koje je propisao konzorcij World Wide Web uvelike su prepoznali dionici na međunarodnoj i europskoj razini kako bi pružili osnovu za odgovarajuće uredbe u vezi s lakšim pristupom internetu. To je naglašeno u zaključcima Vijeća o lako dostupnom informacijskom društvu od 31. ožujka 2009.

(24)

Usklađenost sa zahtjevima za lakši pristup internetu trebala se neprestano pratiti od početka stvaranja dotične internetske stranice tijela javnog sektora do svih naknadnih ažuriranja njezinog sadržaja. Imenovanje nadležnog tijela u svakoj državi članici kao izvršnog tijela bio bi odgovarajući način osiguranja da se ispunjavanje zahtjeva za lakši pristup internetu prati i rigorozno provodi, uz blisko sudjelovanje dionika preko uspostave mehanizama pritužbi u slučajevima kada se utvrdi neispunjavanje zahtjeva. Usklađena metodologija praćenja obuhvaćala bi, na jednak način u svim državama članicama, način provjere stupnja usklađenosti dotične internetske stranice sa zahtjevima za lakši pristup internetu , skup reprezentativnih uzoraka i učestalost praćenja. Države članice trebale bi članice svake dvije godine izvještavati o ishodu praćenja i općenito o nizu mjera poduzetih pri primjeni ove Direktive [Am. 23].

( 24a)

Prva metodologija kojom se prati pridržavaju li se dotične internetske stranice trajno zahtjeva za lakši pristup internetu trebala bi biti donesena provedbenim aktima najkasnije jednu godinu nakon stupanja na snagu ove Direktive. [Am. 24]

(25)

Pomoću usklađenog okvira industrija razvojnog programiranja trebala bi se suočiti s manje prepreka pri djelovanju na unutarnjem tržištu, a troškovi za tijela državne uprave i druge koji nabavljaju proizvode i usluge u vezi s lakšim pristupom internetu trebali bi se smanjiti što bi doprinijelo gospodarskom rastu i zapošljavanju . [Am. 25]

(26)

Kako bi se osiguralo da se dotične internetske stranice učine dostupnima u skladu sa zahtjevima za lakši pristup internetu iz ove Direktive, te kako bi se osiguralo da su ti zahtjevi jasni i razumljivi dionicima koji sudjeluju u provedbi Direktive, uključujući vanjskim razvojnim programerima i unutarnjem osoblju tijela javne uprave i drugim tijelima koja obavljaju javne zadatke , ovlast donošenja akata, u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, treba se dodijeliti Komisiji kako bi odredila daljnje pojedinosti, ako je potrebno, u vezi s tim uvjetima, a bez njihove izmjene , te kako bi se utvrdile europske norme ili njihovi dijelovi kojima se u nedostatku usklađenih normi osigurava pretpostavka usklađenosti sa zahtjevima za lakši pristup internetu za dotične internetske stranice koje zadovoljavaju te norme ili dio njih i kako bi se izmijenio Prilog I.a radi uzimanja u obzir tehnološkog napretka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i razrade delegiranih akata, Komisija treba voditi računa da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. [Am. 26]

(27)

Da bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Postupak ispitivanja trebao bi se koristiti za određivanje metodologije koju bi države članice trebale koristiti za praćenje usklađenosti dotičnih internetskih stranica s tim zahtjevima. Savjetodavni postupak trebao bi se koristiti za određivanje predloška izjave o dostupnosti i aranžmana za izvještavanje Komisije od strane država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13)

(28)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno osnivanje usklađenog tržišta za lakši pristup internetskim stranicama tijela javnog sektora i internetskim stranicama kojima upravljaju tijela koja obavljaju javne zadatke , ne mogu dostatno ostvariti države članice jer on zahtijeva usklađivanje različitih postojećih pravila u njihovim pravnim sustavima, nego se zbog njegovog opsega i učinaka on mož e na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje toga cilja. Prihvaćanje usklađenog pristupa povezanog s lakšim pristupom internetu diljem Unije smanjilo bi troškove tvrtkama koje razvijaju internetske stranice i, shodno tomu, javnim tijelima koja se koriste njihovim uslugama. U budućnosti pristup informacijama i uslugama koje se pružaju preko internetskih stranica bit će sve važniji za ostvarivanje temeljnih prava građana, uključujući pristup zaposlenju, [Am. 27]

(a)

internetske stranice tijela javnog sektora; i

(b)

funkcije i sadržaj internetskih stranica kojima upravljaju druga tijela koja obavljaju vrste javnih zadataka navedenih u Prilogu I.a .

(-1.a)

„tijelo javnog sektora”znači tijela državne, regionalne ili lokalne vlasti kojima se upravlja u skladu s javnim pravom kako je određeno člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća  (15) 27b+ te udruženja koje su osnovale te vlasti ili jedno takvo tijelo ili više njih kojima se upravlja u skladu s javnim pravom. [Am. 33]

(-1.b)

„internetska stranica koja pripada tijelu javnog sektora”znači internetske stranice koje razvijaju, opskrbljuju, održavaju ili sufinanciraju tijela javnog sektora, ili se financiraju iz sredstava Unije. [Am. 34]

(-1c)

„internetske stranice kojima upravljaju tijela koja obavljaju javne zadatake” znači internetske stranice kojima upravljaju tijela koja obavljaju javne zadatke navedene u Prilogu I.a. [Am. 35]

(1)

Dotične internetske stranice‟ znači sve verzije onih internetskih stranica iz članka 1. stavka 2., uključujući one koje su osmišljene da im se pristupi mobilnim uređajem ili bilo kojim drugim sredstvom. Ako se aplikacijom koju su osmislili vlasnici internetske stranice nude usluge povezane s tom internetskom stranicom, ova se definicija također primjenjuje na takvu aplikaciju. [Am. 36]

(2)

„sadržaj internetskih stranica” znači informacije i komponente korisničkog sučelja koje se posreduju korisniku preko korisničkog agenta, uključujući kôd ili bilješku kojima se određuju struktura sadržaja, prikaz i interakcija. Sadržaj internetskih stranica sadrži informacije u obliku teksta i u drugim oblicima, mogućnost preuzimanje dokumenata i obrazaca te dvosmjernu interakciju poput obrade digitalnih obrazaca i dovršenje ovjere, identifikacije i postupka plaćanja. Također uključuje funkcije koje se pružaju preko internetskih stranica, a koje su vanjske u odnosu na dotičnu internetsku stranicu, primjerice korištenjem internetskih poveznica, pod uvjetom da je vanjska internetska stranica jedino sredstvo kojim se korisniku pružaju informacije i usluge . Sadržaj intenetske stranice također obuhvaća sadržaj koji kreiraju korisnici i, kad god je tehnički moguće, društvene medije, ako su oni ugrađeni u internetsku stranicu. Uključuje ne samo dijelove dotične internetske stranice koja nudi određenu uslugu, već i cijelu internetsku stranicu koja je povezana s njom. [Am. 37]

(2.a)

„autorski alat”podrazumijeva svaku internetsku i desktop aplikaciju koju mogu koristiti autori (pojedinačno ili u suradnji) kako bi stvarali i izmjenjivali internetski sadržaj koji će koristiti drugi autori ili krajnji korisnici. [Am. 38]

(3)

„Korisnički agent” znači bilo koji softver kojim se uspostavlja i prikazuje internetski sadržaj za korisnike, uključujući internetske pretraživače, reproduktore, programske priključke i drugu pomoć za uspostavljanje, pružanje na korištenje i interakciju s internetskim sadržajem bez obzira na to koji se uređaj koristi za interakciju sa sadržajem , uključujući mobilne uređaje . [Am. 39]

(3.a)

„lakši pristup internetu”znači načela i tehnike koje treba uzeti u obzir pri stvaranju dotičnih internetskih stranica kako bi sadržaj tih internetskih stranica bio dostupan svim korisnicima, posebno osobama s invaliditetom i starijim osobama. Lakši pristup internetu odnosi se posebno na načela i tehnike kojima se poboljšava percepcija korisnika, navigacija, upravljanje, interakcija i razumijevanje te uključuje korištenje pomoćne tehnologije ili povećane i alternativne komunikacije. [Am. 40]

(3.b)

„pomoćna tehnologija” znači svaki hardver ili softver koji djeluje kao korisnički agent ili zajedno s glavnim korisničkim agentom kako bi omogućio funkcionalnost za ispunjavanje zahtjeva korisnika s invaliditetom koji prelaze one koje nude glavni korisnički agenti. To obuhvaća alternativne prikaze, metode unosa, dodatne mehanizme navigacije ili orijentacije te preoblikovanje sadržaja. [Am. 41]

(3.c)

„jedinstveni dizajn”znači dizajn proizvoda, okruženja, programa i usluga kako bi ih koristili svi ljudi, u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe za prilagodbom ili posebnim dizajnom, kako je određeno Konvencijom UN-a. On ne isključuje pomoćne uređaje za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno. [Am. 42]

(4)

„Norma” znači norma kako je određeno člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012.

(5)

„Međunarodna norma” znači norma koju je donijelo međunarodno normizacijsko tijelo kao što je određeno člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1025/2012.

(6)

„Europska norma” znači Europska norma kao što je određeno člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1025/2012.

(7)

„Usklađena norma” znači europska norma koja je donesena na temelju zahtjeva Komisije radi primjene usklađenog zakonodavstva Unije kao što je određenom člankom 2. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012.

(8)

„Tijelo javnog sektora” znači tijela državne, regionalne ili lokalne vlasti kojima se upravlja u skladu s javnim pravom kako je određeno člankom 1. stavkom 9. Direktive 2004/18/EZ te udruženja koje su osnovale te vlasti ili jedno ili više takvih tijela kojima se upravlja u skladu s javnim pravom. [Am. 43]

(a)

na dosljedan i primjeren način za samostalnu percepciju korisnika, upravljanje navigaciju , interakciju , čitljivost i razumijevanje, uključujući prilagodljivost sadržaja prezentacije, te interakciju, ako je potrebno, pružajući pristupačnu elektroničku alternativu; [Am. 44]

(b)

na način kojim se olakšava se osigurava interoperabilnost s većim nizom korisničkih agenata i pomoćnih tehnologija na razini Unije i međunarodnoj razini; [Am. 45]

(ba)

koristeći pristup jedinstvenog dizajna. [Am. 46]

(a)

učestalost praćenja i prikupljanje uzoraka s dotičnih internetskih stranica koje će se pratiti; te

(b)

opis na koji se način na razini internetske stranice dokazuje pridržavanje zahtjeva za lakši pristup internetu iz članka 3. stavka 1., pri čemu, kada je to moguće, treba navesti relevantan opis usklađenih normi ili njihovo odsustvo prema europskim ili međunarodnim normama iz članka 4. odnosno 5.;

(ba)

istraživačku metodologiju koja objedinjuje stručne analize i iskustvo korisnika, uključujući korisnike s invaliditetom. [Am. 63]

(a)

praćenje usklađenosti dotičnih internetskih stranica sa zahtjevima za lakši pristup internetu, kako je utvrđeno u članku 7.

(b)

utvrđivanje mehanizma pritužbi kako bi se omogućilo fizičkim i pravnim osobama da obavijeste o svakom neispunjavanju zahtjeva za lakši pristup internetu dotični internetskih stranica; i

(c)

analiziranje uloženih pritužbi.