P7_TC1-COD(2013)0091

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. veljače 2014. radi donošenja Uredbe (EU) br. …/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju i osposobljavanje tijela za provedbu zakona (Europol) i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća Odluka 2009/371/PUP i 2005/681/PUP [Am. 1]

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 88. i članak 87. stavak 2. točku (b), [Am. 2]

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Europol je osnovan Odlukom Vijeća 2009/371/PUP (2) kao tijelo Unije financirano iz općeg proračuna Unije radi podupiranja i jačanja djelovanja nadležnih tijela država članica i njihove zajedničke suradnje u sprečavanju i suzbijanju organiziranog kriminala, terorizma i drugih oblika teških kaznenih djela koji utječu na dvije ili više država članica. Odluka 2009/371/PUP zamijenila je Konvenciju zasnovanu na članku K.3 Ugovora o Europskoj uniji (UEU) o osnivanju Europskoga policijskog ureda (Konvencija o Europolu) (3).

(2)

Člankom 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da Europol bude uređen uredbom koja će se usvojiti u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Njime se također se zahtijeva uspostavljanje postupaka za nadzor aktivnosti Europola koji provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima u skladu s člankom 12. točkom (c) UEU-a i člankom 9. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji u cilju jačanja demokratske legitimnosti i odgovornosti Europola prema građanima Europe. Stoga je nužno Odluku 2009/371/PUP zamijeniti uredbom koja utvrđuje pravila o parlamentarnom nadzoru. [Am. 3]

(3)	Europska policijska akademija („CEPOL”) osnovana je Odlukom 2005/681/PUP  (4) radi olakšavanja suradnje između nacionalnih policijskih snaga organiziranjem i usklađivanjem aktivnosti osposobljavanja s europskom policijskom dimenzijom. [Am. 4]

(4)

„Stockholmski program – otvorena i sigurna Europa koja služi svojim građanima i štiti ih” (5) poziva Europol da se razvije i postane „središte razmjene informacija između tijela za provedbu zakona država članica, pružatelja usluga i platforme službi za provedbu zakona.” Na osnovi procjene funkcioniranja Europola potrebno je daljnje poboljšanje njegove operativne učinkovitosti za postizanje tog cilja. Stockholmski program također postavlja cilj stvaranja izvorne europske kulture provedbe zakona uspostavljanjem europskih programa za osposobljavanje i programa razmjene za sve relevantne stručnjake odgovorne za provedbu zakona na nacionalnoj razini i razini Unije. [Am. 5]

(5)

Velike kriminalne i terorističke mreže predstavljaju značajnu prijetnju za unutarnju sigurnost Unije te za sigurnost i sredstva za život njezinih građana. Dostupne procjene prijetnji pokazuju da se kriminalne skupine u svojim aktivnostima sve više bave s više vrsta kriminala i preko granica jedne zemlje. Nacionalna tijela za provedbu zakona stoga trebaju bliskije surađivati sa svojim partnerima u drugim državama članicama. U tom smislu potrebno je opremiti Europol za veću podršku državama članicama u sprečavanju kriminala, analizi i istragama diljem Unije. To je potvrđeno i u ocjeni Odluke procjenama Odluka 2009/371/PUP i 2005/681/PUP. [Am. 6]

(6)	S obzirom na veze između zadataka Europola i CEPOL-a, integriranje i racionaliziranje funkcija tih dviju agencija poboljšalo bi djelotvornost operativnih aktivnosti, važnost osposobljavanja i učinkovitost policijske suradnje Unije. [Am. 7]

(7)

Odluke Odluku 2009/371/PUP i 2005/681/PUP potrebno je stoga staviti izvan snage i zamijeniti ovom uredbom koja se koristi lekcijama naučenim iz provedbe te Odluke .obiju odluka. Agencija Europol uspostavljen ustanovljena ovom Uredbom uredbom trebao bi treba zamijeniti i preuzeti funkcije Europola i CEPOL-a uspostavljene dvjema ukinutim Odlukama Odlukom stavljenom izvan snage. [Am. 8]

(8)

Budući da se kriminal često odvija preko unutarnjih granica, Europol bi trebao podupirati i jačati aktivnosti država članica i njihovu suradnju u sprečavanju i suzbijanju teških kaznenih djela koja utječu na dvije ili više država članica. Budući da je terorizam jedna od najvažnijih prijetnji predstavlja prijetnju za sigurnost Unije, Europol bi trebao pomagati državama članicama u suočavanju s najčešćim izazovima u tom pogledu. Kao agencija EU-a za provedbu zakona Europol bi trebao također podržavati i jačati aktivnosti i suradnju u suočavanju s onim oblicima kriminala koji utječu na interese EU-a. Također bi trebao pružati podršku u sprečavanju i suzbijanju povezanih kaznenih djela počinjenih radi nabavljanja sredstava, olakšavanja, izvođenja ili osiguravanja nekažnjivosti djela koja su u nadležnosti Europola. [Am. 9]

(9)	Europol bi trebao osigurati osposobljavanje bolje kakvoće, povezanosti i dosljednosti za službenike za provedbu zakona svih činova unutar jasnog okvira u skladu s prepoznatim potrebama osposobljavanja. [Am. 10]

(10)	Europol bi trebao moći zatražiti od država članica da u određenim slučajevima, gdje bi prekogranična suradnja dodala vrijednost, započnu, provedu ili koordiniraju kaznene istrage. Europol bi o takvim zahtjevima trebao obavijestiti Eurojust. Europol bi trebao obrazložiti zahtjev. [Am. 11]

(10a)

Europol bi trebao voditi zapisnik o sudjelovanju u aktivnostima zajedničkih istražnih timova koji se bave suzbijanjem kaznenih djela obuhvaćenih njegovim ciljevima. [Am. 12]

(10b)

Prilikom svake uspostave suradnje između Europola i država članica u pogledu određene istrage, Europol i uključene države članice trebale bi izraditi jasne odredbe, koje utvrđuju pojedine zadaće koje je potrebno obaviti, stupanj sudjelovanja u istražnim ili sudskim postupcima država članica te podjelu odgovornosti i pravo koje je primjenjivo u smislu sudskog nadzora. [Am. 13]

(11)

Radi povećanja djelotvornosti Europola kao središta razmjene informacija u Uniji, trebalo bi utvrditi jasne obveze država članica za pružanje podataka Europolu nužnih za ispunjavanje njegovih ciljeva. Tijekom provedbe takvih obveza, države članice moraju trebale bi obratiti posebnu pozornost na dostavljanje podataka povezanih samo za borbu protiv kaznenih djela koja se smatraju strateškim i operativnim prioritetima unutar bitnih instrumenata politike Unije. Države članice također bi trebale pružiti Europolu primjerak bilateralnih i multilateralnih razmjena informacija s drugim državama članicama o kriminalu koji spada pod ciljeve Europola te pritom navesti njihov izvor . Istovremeno, Europol bi trebao povećati razinu svoje podrške državama članicama radi poboljšanja zajedničke suradnje i dijeljenja informacija. Europol mora bi trebao podnijeti godišnji izvještaj svim institucijama Unije i nacionalnim parlamentima o mjeri u kojoj mu je pojedina država članica pruža informacije. [Am. 14]

(12)

Radi osiguranja učinkovite suradnje između Europola i država članica u svakoj bi državi članici trebala biti osnovana nacionalna jedinica. Ona bi trebala biti primarna veza između nacionalnih tijela za provedbu zakona, ustanova za osposobljavanje i Europola. U ovoj bi se Uredbi trebala održati uloga nacionalnih jedinica Europola kao jamstvo i zaštita nacionalnih interesa u Agenciji. Nacionalne jedinice trebale bi i dalje biti mjesta kontakta između Europola i nadležnih tijela vlasti i time jamčiti centraliziranu ulogu koordinatora svih oblika suradnje država članica sa i preko Europola te osiguravati jedinstven odgovor država članica na zahtjeve Europola. Radi osiguranja kontinuirane i djelotvorne razmjene informacija između Europola i nacionalnih jedinica te olakšavanja njihove suradnje, svaka bi nacionalna jedinica trebala uputiti barem jednog službenika za suradnju u Europol. [Am. 15]

(13)

Vodeći računa o decentraliziranoj strukturi nekih država članica i potrebi za osiguravanjem brzih razmjena informacija u nekim slučajevima, Europolu bi u pojedinim istragama trebalo biti dopušteno surađivati izravno s tijelima za provedbu zakona u državama članicama uz obavještavanje Europolovih nacionalnih jedinica.

(14)

Radi osiguravanja visoke kakvoće, povezanosti i dosljednosti osposobljavanja za provedbu zakona na razini Unije, Europol bi trebao djelovati u skladu s politikom Unije za osposobljavanje policijskih snaga. Osposobljavanje na razini Unije trebalo bi biti dostupno službenicima za provedbu zakona svih činova. Europol bi trebao osigurati da se osposobljavanje procjenjuje te da zaključci procjena o potrebama osposobljavanja budu dio planiranja za smanjenje udvostručenja. Europol bi trebao promicati prepoznavanje osposobljavanja pruženog na razini Unije u državama članicama. [Am. 16]

(15)	Također je potrebno poboljšati upravljanje Europolom težeći povećanju učinkovitosti i racionalizaciji postupaka.

(16)

Komisija i države članice trebale bi imati predstavnike na Upravnom odboru Europola radi djelotvornog nadzora njegovog rada. Radi odražavanja dvostrukog ovlaštenja ove nove agencije, operativne podrške i osposobljavanja za provedbu zakona, punopravni Članovi Upravnog odbora trebali bi biti imenovani na osnovi svoga znanja o suradnji u provedbi zakona. a zamjenici bi trebali biti imenovani na osnovi svoga znanja o osposobljavanju službenika odgovornih za provedbu zakona. Zamjenici bi trebali djelovati kao punopravni članovi u odsustvu punopravnog člana te u svakom slučaju kada se raspravlja ili odlučuje o osposobljavanju. Znanstveni bi odbor trebao savjetovati upravni odbor o tehničkim pitanjima osposobljavanja. [Am. 17]

(17)

Upravnom odboru trebale bi biti dane potrebne ovlasti, osobito za donošenje proračuna, provjeravanje njegovog izvršavanja, usvajanje prikladnih financijskih pravila i dokumenata planiranja, donošenje mjera za zaštitu financijskih interesa Unije te borbu protiv prijevara, kao i donošenje pravila za sprečavanje i upravljanje sukobima interesa, uspostavljanje uspostavljanje transparentnih radnih postupaka rada za donošenje odluka izvršnog direktora Europola te usvajanje donošenje godišnjeg izvješća o radu. On bi u pogledu osoblja agencije, uključujući izvršnog direktora, trebao raspolagati ovlastima tijela za imenovanje. Treba se koristiti ovlastima tijela odgovornoga za imenovanje osoblja Agencije, uključujući izvršnog direktora.Kako bi se racionalizirao postupak donošenja odluka te osnažio nadzor administrativnog i proračunskog upravljanja, Upravni odbor također bi trebao imati pravo osnovati Izvršni odbor. [Am. 18]

(18)

Kako bi se osiguralo svakodnevno funkcioniranje Europola izvršni bi direktor trebao biti njegov pravni zastupnik i upravitelj, obavljajući sve zadaće potpuno neovisno i osiguravajući da Europol izvršava zadatke predviđene ovom Uredbom. Izvršni direktor osobito bi trebao biti odgovoran za pripremu dokumenata vezanih uz proračun i planiranje predanih Upravnom odboru na odlučivanje, provedbu godišnjih i višegodišnjih programa rada Europola i drugih dokumenata planiranja.

(19)

U svrhu sprečavanja i suzbijanja kriminala koji spada pod njegove ciljeve, nužno je da Europol ima što je moguće potpunije i ažurnije informacije. Stoga bi Europol trebao moći obrađivati podatke dobivene od država članica, trećih zemalja, međunarodnih organizacija i tijela Unije kao one iz javno dostupnih izvora, pod uvjetom da se Europol može smatrati zakonitim primateljem tih podataka , kako bi razvio razumijevanje fenomena i trendova kriminala, prikupljao informacije o kriminalnim mrežama i uočavao veze među kaznenim djelima .između različitih kaznenih djela. [Am. 19]

(20)

Europol bi trebao koristiti nove tehnologije za obradu podataka kako bi poboljšao svoju djelotvornost u pružanju precizne kriminalističke analize tijelima država članica za provedbu zakona. Europol bi trebao moći brzo uočavati poveznice između istraga i zajedničkih modi operandi različitih kriminalnih skupina, provjeravati podudarnosti podataka i imati jasan pregled trendova uz zajamčenu istovremenu visoku razinu zaštite osobnih podataka pojedinaca. Stoga Europolove baze podataka ne bi smjele biti unaprijed definirane, već Europolu treba biti pružena mogućnost odabira najučinkovitije strukture informacijske tehnologije. Kako bi se osigurala visoka razina zaštite podataka potrebno je utvrditi svrhu operacija obrade i prava pristupa kao i određene dodatne zaštitne mjere. Pri obradi osobnih podataka moraju se poštovati načelo svrhe i načelo proporcionalnosti. [Am. 20]

(21)

Radi poštivanja vlasništva podataka i zaštite informacija države članice i tijela u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama trebali bi moći odrediti svrhu u koju Europol smije obrađivati podatke koje oni pružaju i ograničiti prava pristupa. Ograničenje svrhe doprinosi transparentnosti, pravnoj sigurnosti i predvidljivosti i od osobito je velike važnosti na području policijske suradnje gdje osobe na koje se podaci odnose obično nisu svjesne da se njihovi osobni podaci prikupljaju i obrađuju te gdje uporaba osobnih podataka može imati vrlo značajan utjecaj na živote i slobode pojedinaca. [Am. 21]

(22)

Kako bi se osiguralo da podacima pristupaju samo osobe kojima je pristup nužan radi izvršavanja njihovih zadataka, ova bi Uredba trebala utvrditi detaljna pravila o različitim stupnjevima prava pristupa podacima koje obrađuje Europol. Takva pravila ne bi trebala dovoditi u pitanje ograničenja pristupa koja postavlja davatelj podataka, jer je potrebno poštovati načelo vlasništva podataka. Radi povećanja učinkovitosti sprečavanja i suzbijanja kriminala koji spada pod ciljeve Europola, Europol bi trebao obavijestiti države članice o informacijama koje se na njih odnose.

(23)

Radi poboljšanja operativne suradnje između agencija, a osobito Radi poboljšanja operativne suradnja među agencijama, a osobito radi uspostavljanja poveznic među podacima koji su već u posjedu različitih agencija , a između podataka koje razne agencije već posjeduju, Europol treba bi trebao omogućiti Eurojustu da Eurojust i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) imaju pristup podacima i njihovo pretraživanje, u skladu s određenim jamstvima . dostupnim u Europolu i da ih mogu pretraživati. [Am. 22]

(24)	Europol bi trebao održavati odnose suradnje s drugim tijelima Unije, tijelima za provedbu zakona i ustanovama trećih zemalja za osposobljavanje policijskih snaga, međunarodnim organizacijama te privatnim stranama do mjere potrebne za izvršavanje svojih zadaća. [Am. 23]

(25)

Radi osiguravanja operativne učinkovitosti Europol bi trebao moći razmijeniti sve informacije, s iznimkom osobnih podataka, s drugim tijelima Unije, tijelima trećih zemalja za provedbu zakona i ustanovama trećih zemalja za osposobljavanje policijskih snaga te međunarodnim organizacijama do mjere potrebne za izvršavanje svojih zadaća. Budući da tvrtke, poduzeća, poslovna udruženja, nevladine organizacije i druge privatne strane posjeduju stručnost i podatke od izravne važnosti za sprečavanje i suzbijanje teških kaznenih djela i terorizma, Europol bi također trebao moći razmjenjivati takve podatke s privatnim stranama. Radi sprečavanja kibernetičkog kriminala i borbe protiv njega, vezano uz incidente povezane s mrežama i sigurnošću informacija, Europol bi, sukladno Direktivi [naziv usvojene Direktive] Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za osiguravanje visoke opće razine sigurnosti mreža i informacija diljem Unije (*1), trebao surađivati i razmjenjivati informacije, s iznimkom osobnih podataka, s nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost mreže i informacijskih sustava. [Am. 24]

(26)

Europol bi trebao moći razmjenjivati osobne podatke s drugim tijelima Unije do mjere koja je potrebna za izvršenje njegovih zadataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se razmjena podataka ograničava na one subjekte koji su počinili zločine za koje je Europol nadležan ili su za njih osumnjičeni. [Am. 25]

(27)

Teška kaznena djela i terorizam često imaju poveznice izvan teritorija EU-a. Europol bi stoga trebao moći razmjenjivati osobne podatke s tijelima za provedbu zakona trećih zemalja i međunarodnim organizacijama poput Interpola do mjere koja je potrebna za izvršenje njegovih zadataka. Pri razmjeni osobnih podataka s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama mora postojati primjerena ravnoteža između nužnosti za učinkovitom provedbom zakona i zaštite osobnih podataka. [Am. 26]

(28)

Europol bi trebao moći prenijeti osobne podatke tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji na osnovi odluke Komisije kojom se utvrđuje da dotična zemlja ili međunarodna organizacija osiguravaju prikladnu razinu zaštite podataka ili, u slučaju nepostojanja odluke o prikladnosti, međunarodnog sporazuma koji je zaključila Unija prema članku 218. UFEU-a, ili sporazuma o suradnji zaključenoga između Europola i te treće zemlje prije stupanja ove Uredbe na snagu. U smislu članka 9. protokola 36. o prijelaznim odredbama priloženima Ugovoru, pravni učinci takvih sporazuma bit će važeći sve dok se ti sporazumi ne stave izvan snage, ponište ili izmijene u provedbi Ugovora.

(29)

Kada se prijenos osobnih podataka ne može zasnivati na odluci o prikladnosti koju je donijela Komisija, međunarodnom sporazumu koji je zaključila Unija ili postojećem sporazumu o suradnji, Upravnom odboru i europskom nadzorniku za zaštitu podataka trebalo bi omogućiti odobravanje prijenosa ili skupa prijenosa uz uvjet da su osigurane prikladne zaštitne mjere. U slučaju kada se ne može primijeniti ništa od gore navedenoga, izvršnom direktoru trebalo bi biti dopušteno da u iznimnim slučajevima na osnovi svakog pojedinog slučaja odobri prijenos podataka ako je to nužno radi zaštite bitnih interesa neke države članice, sprečavanja neposredne opasnosti povezane s kriminalom ili terorizmom, ako je prijenos inače nužan ili zakonski potreban zbog važnih javnih razloga, ako je osoba na koju se odnose podaci dala svoj pristanak ili ako su ugroženi vitalni interesi osobe na koju se odnose podaci.

(30)

Europol bi trebao moći obrađivati osobne podatke koji dolaze od privatnih strana i privatnih osoba samo ako ih je Europolu prenijela Europolova nacionalna jedinica države članice u skladu sa svojim nacionalnim zakonom, ili kontaktna točka treće zemlje s kojom je uspostavljena suradnja putem sporazuma o suradnji zaključenoga u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP prije stupanja ove Uredbe na snagu, ili tijelo treće zemlje ili međunarodna organizacija s kojima je Unija zaključila međunarodni sporazum prema članku 218. UFEU-a.

(31)	Svaka informacija koja je od treće zemlje ili međunarodne organizacije dobivena očiglednim kršenjem ljudskih prava neće biti obrađena. [Am. 27]

(32)

Pravila o zaštiti podataka u Europolu trebalo bi jačati i usklađivati s drugim mjerodavnim instrumentima za zaštitu podataka koji se odnose na obradu osobnih podataka na području policijske suradnje u Europskoj uniji radi osiguravanja visoke razine zaštite pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. Iako Odluka 2009/371/PUP predviđa snažan sustav zaštite podataka za Europol, potrebno ju je još razraditi radi usklađivanja Europola sa zahtjevima Ugovora iz Lisabona, odražavanja rastuće uloge Europola, poboljšanja prava osoba na koje se podaci odnose i daljnjeg poboljšanja povjerenja između država članica i Europola koje je potrebno za uspješnu razmjenu informacija. Pravila o zaštiti podataka u Europolu trebalo bi jačati i donositi na načelima koja podupiru Uredbu (EC) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (6) ili instrument kojim se zamjenjuje Uredba (EZ) br. 45/2001 radi osiguravanja visoke razine zaštite pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. , kao i na drugim načelima zaštite podataka, uključujući načelo odgovornosti, procjenu učinka zaštite podataka, „dizajniranu privatnost” („privacy by design”) i zadanu privatnost te obavješćivanje o prekršajima protiv osobnih podataka . Čim novi okvir zaštite podataka institucija i tijela EU-a bude donesen, trebao bi se primjenjivati na Europol. Kako potvrđuje Budući da Deklaracija 21. priložena Ugovoru , specifična narav prepoznaje specifičnost obrade osobnih podataka u kontekstu provedbe zakona dokazuje da je nužno za Europol uspostaviti specifična pravila za zaštitu u vezi sa zaštitom osobnih podataka i slobodnim kretanjem takvih podataka na temelju članka 16. UFEU-a te uskladiti ih Europola trebala bi biti autonomna i usklađena s drugim bitnim instrumentima za zaštitu podataka primjenjivima na području policijske suradnje u Uniji, osobito s Konvencijom br. 108 (7) i njezinim dodatnim Protokolom od 8. studenog 2001., Preporukom br. R(87) Vijeća Europe (8) te Okvirnom odlukom Vijeća 2008/977/PUP o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i sudske suradnje u kaznenim pitanjima (9) [zamijeniti važećom Direktivom koja je na snazi u trenutku usvajanja]. Transparentnost je ključan dio zaštite podataka s obzirom na to da omogućava primjenu drugih načela i prava zaštite podataka. Radi poboljšanja transparentnosti, Europol bi trebao imati transparentne politike zaštite podataka koje bi trebao učiniti lako dostupnima javnosti navodeći, u razumljivom obliku i koristeći jasan i jednostavan jezik, odredbe u vezi s obradom osobnih podataka i dostupnim načinima za ostvarivanje prava osoba na koje se podaci odnose, kao i objaviti popis međunarodnih sporazuma i sporazuma o suradnji koje ima s trećim zemljama, tijelima Unije i međunarodnim organizacijama. [Am. 28]

(33)	Trebalo bi što je više moguće praviti razliku među osobnim podacima prema stupnju njihove točnosti i pouzdanosti. Trebalo bi Mora se praviti razliku između činjenica i osobnih procjena kako bi se osigurale zaštita pojedinaca te kvaliteta i pouzdanost informacija koje obrađuje Europol. [Am. 29]

(33a)

S obzirom na posebnost Agencije, ona bi trebala imati vlastiti sustav koji je poseban i jamči zaštitu podataka, a koji ni u kojem slučaju ne bi trebao biti na nižoj razini od općeg sustava koji se primjenjuje na Europsku uniju i njezine agencije. Reforme koje se odnose na opća pravila o zaštiti podataka trebaju se što prije početi odnositi i na Europol i to najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu novih općih pravila; zakonodavna usklađenost među posebnim sustavima zaštite podataka Europola i EU-a trebala bi se ostvariti prije isteka dvije godine nakon donošenja bilo kakvih odgovarajućih pravila. [Am. 30]

(34)

Osobni podaci povezani s različitim kategorijama osoba na koje se odnose podaci obrađuju se u području policijske suradnje. Europol bi trebao raditi što je moguće jasnije razlike između osobnih podataka različitih kategorija osoba na koje se odnose podaci. Osobito bi se trebali zaštiti osobni podaci osoba kao što su žrtve, svjedoci, osobe koje posjeduju važne informacije kao i osobni podaci maloljetnika. Stoga ih Europol ne bi trebao obrađivati osim ako nije izričito nužno radi sprečavanja i suzbijanja kriminala u okviru svojih ciljeva te ako ti podaci ne dopunjuju osobne podatke koje je Europol već obradio.

(35)	U svjetlu temeljnih prava na zaštitu osobnih podataka Europol ne bi trebao pohranjivati osobne podatke duže nego što je to potrebno za izvršavanje njegovih zadataka. Najkasnije tri godine od unosa podataka potrebno je provjeriti je li potrebno njihovo daljnje čuvanje. [Am. 32]

(36)	Radi jamstva sigurnosti osobnih podataka Europol mora bi trebao provesti prikladne tehničke i organizacijske nužne mjere. [Am. 33]

(37)

Svaka bi osoba trebala imati pravo pristupa osobnim podacima koji je se tiču, pravo da svi netočni podaci povezani s njom budu ispravljeni te da podaci povezani s njom budu izbrisani ili blokirani. ako više nisu potrebni. Prava osobe na koju se podaci odnose i njihovo korištenje ne bi smjeli utjecati na obveze Europola i trebali bi biti podložni ograničenjima utvrđenima u ovoj Uredbi. [Am. 34]

(38)

Zaštita prava i sloboda osoba na koje se podaci odnose zahtijeva jasno pripisivanje odgovornosti u skladu s ovom Uredbom. Države članice bi osobito trebale biti odgovorne za točnost i ažuriranje podataka koje su prenijele Europolu te za zakonitost takvog prijenosa. Europol bi trebao biti odgovoran za točnost i ažuriranje podataka dobivenih od drugih dobavljača podataka. Europol bi također trebao mora osigurati da obrada podataka bude poštena i zakonita, da se podaci skupljaju i obrađuju za određenu svrhu, da su prikladni, bitni, da nisu prekomjerni u odnosu na svrhu u koju se obrađuju te da se ne pohranjuju dulje nego što je potrebno za tu svrhu. [Am. 35]

(39)

Europol bi trebao voditi evidenciju o prikupljanju, izmjenama, pristupu, otkrivanju, kombinaciji ili brisanju osobnih podataka u svrhu provjere zakonitosti obrade podataka, samonadzora i osiguravanja prikladne cjelovitosti i sigurnosti podataka. Europol bi trebao biti obvezan surađivati s europskim nadzornikom za zaštitu podataka i voditi dnevnike ili dokumentaciju koji bi bili dostupni na zahtjev kako bi ih se moglo koristiti za nadzor postupaka obrade. [Am. 36]

(40)

Europol bi trebao imenovati službenika za zaštitu podataka koji bi mu pomagao pri nadziranju sukladnosti s odredbama ove Uredbe. Službenik za zaštitu podataka trebao bi biti u stanju obavljati svoje dužnosti i zadatke neovisno i učinkovito. Službenika za zaštitu podataka mora se opremiti sredstvima nužnima za obavljanje njegovih zadataka. [Am. 37]

(41)

Za zaštitu pojedinaca u odnosu na obrađivanje osobnih podataka, potrebna je samostalna, dovoljno ovlaštena, transparentna, odgovorna i učinkovita struktura nadzora, sukladno zahtjevima članka 8. Povelje o temeljnim pravima i članka 16. UFEU-a. Nacionalna nadležna tijela za nadzor obrade osobnih podataka trebala bi nadzirati zakonitost obrade podataka koju provode države članice. Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi nadzirati zakonitost Europolovih obrada podataka izvršavanjem svojih funkcija u potpunoj neovisnosti. [Am. 38]

(42)	Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela trebali bi surađivati jedni s drugima u vezi sa specifičnim pitanjima koja zahtijevaju nacionalno sudjelovanje te kako bi se osigurala usklađena primjena ove Uredbe diljem Unije.

(43)	Budući da Europol obrađuje i neoperativne osobne podatke, nepovezane s bilo kakvim istragama kriminala, poput osobnih podataka osoblja Europola, pružatelja usluga ili posjetitelja , obrada takvih podataka trebala bi podlijegati Uredbi (EZ) br. 45/2001. [Am. 40]

(44)

Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi rješavati i istraživati pritužbe koje podnose osobe na koje se podaci odnose. Istragu pokrenutu na temelju pritužbe treba sukladno sudskom preispitivanju provesti u mjeri koja je za određeni slučaj primjerena potrebna za potpuno razjašnjavanje svakog određenog slučaja . Nadzorno tijelo trebalo bi odmah u razumnom roku obavijestiti osobu na koju se podaci odnose o tijeku i ishodu pritužbe. [Am. 41]

(45)	Svaka bi osoba trebala imati pravo na pravni lijek protiv odluke europskog nadzornika za zaštitu podataka koja se tiče te osobe.

(46)	Europol bi trebao podlijegati općim pravilima o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti primjenjivoj na institucije EU-a, agencija i tijela, s iznimkom odgovornosti za nezakonitu obradu podataka.

(47)	Osobi kojoj je nanesena šteta zbog nezakonite obrade podataka može biti nejasno je li to posljedica djelovanja Europola ili pak države članice. Europol i država članica u kojoj se odvio događaj koji je doveo do nastanka štete trebali bi stoga biti zajednički i pojedinačno odgovorni.

(48)

Kako Da bi se osiguralo da je poštovala uloga parlamenata u praćenju europskog područja slobode, sigurnosti i pravde i političkih odgovornosti nacionalnih parlamenata te uloga Europskog parlamenta u poštovanju i izvršavanju svojih ovlasti u zakonodavnom postupku, potrebno je da Europol bude u potpunosti odgovorna i transparentna unutarnja interna organizacija potrebno je, u svjetlu članka 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, utvrditi postupke za nadzor aktivnosti Europola koji provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima, uz dužno poštovanje potrebe da se zaštiti povjerljivost operativnih podataka. U tu svrhu, na temelju članka 88. UFEU-a, treba utvrditi postupke za nadzor djelatnosti Europola koji provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima u skladu s odredbama o međuparlamentarnoj suradnji utvrđenim u Glavi II. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, uzimajući u obzir potrebu da se zaštiti povjerljivost operativnih podataka. [Am. 42]

(49)

Pravilnik o osoblju Europskih zajednica i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđeni u Uredbi (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 Vijeća (10) trebali bi se primjenjivati na osoblje Europola. Europol bi trebao moći zapošljavati osoblje zaposleno kod nadležnih tijela država članica kao privremeno osoblje čiji je period službe ograničen radi održavanja načela rotacije, s obzirom da naknadna reintegracija članova osoblja u službu njihova nadležna tijela olakšava blisku suradnju između Europola i nadležnih tijela država članica. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da se članovi osoblja angažirani u Europolu kao privremeno osoblje na kraju svoje službe u Europolu mogu vratiti u nacionalnu javnu službu kojoj pripadaju.

(50)

Uzimajući u obzir narav dužnosti Europola i ulogu izvršnog direktora, izvršni direktor treba biti pozvan da podnese izjavu zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor i odgovara na njegova pitanja može prije svog imenovanja, nego što je imenovan , kao i prije produljenja bilo kakva produženja njegova mandata, biti pozvan dati izjavu i odgovoriti na pitanja nadležnog odbora Europskog parlamenta. Izvršni bi direktor također trebao podnositi treba podnijeti godišnje izvješće zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor Europskom parlamentu i Vijeću. Nadalje, Osim toga, Europski parlament treba imati mogućnost pozvati ovlast pozivanja izvršnog direktora da ga izvijesti o ispunjavanj svojih dužnosti. [Am. 43]

(51)

Kako se mogla jamčiti potpuna autonomija i neovisnost Europola, trebao bi mu se odobriti autonomni proračun s prihodima koji ponajprije dolaze od doprinosa iz proračuna Unije. Trebao bi biti primjenjiv proračunski postupak Unije u pogledu doprinosa Unije i drugih subvencija koje se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Reviziju računa trebao bi vršiti Revizorski sud.

(52)	Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebala bi se primjenjivati na Europol.

(53)	Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebala bi se primjenjivati na Europol.

(54)

Europol obrađuje podatke za koje je potrebna posebna zaštita s obzirom da uključuju klasificirane informacije EU-a i neklasificirane osjetljive informacije. Europol bi stoga trebao izraditi pravila o povjerljivosti i obradi takvih informacija, vodeći račun o osnovnim načelima i minimalnim standardima utvrđenima u Odluci Vijeća 2011/292/EU (13)

(55)	Prikladno je redovito procjenjivati primjenu ove Uredbe.

(56)

Nužne odredbe u vezi smještaja Europola u državi članici u kojoj on ima svoje sjedište, u Nizozemskoj, i specifična pravila primjenjiva na sve osoblje Europola i članove njihovih obitelji trebale bi biti utvrđene u sporazumu o sjedištu. Nadalje, država članica domaćin trebala bi omogućiti najbolje moguće uvjete kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje Europola, uključujući škole i prijevoz za djecu kako bi se privuklo ljudske resurse visoke kakvoće sa što je moguće šireg geografskog područja. [Am. 44]

(57)

Europol, osnovan ovom Uredbom, zamjenjuje će i nasljeđuje Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP i CEPOL osnovan Odlukom 2005/681/PUP. On bi stoga trebao biti pravnim sljednikom svih njihovih ugovora, uključujući ugovore o zapošljavanju, obveza i stečene imovine. Međunarodni sporazumi koje je sklopio zaključioEuropol kakav je ustanovljen osnovan Odlukom 2009/371/PUP trebaju te CEPOL osnovan Odlukom 2005/681/PUP trebali bi ostati na snazi, s iznimkom sporazuma o sjedištu koji je zaključio CEPOL. [Am. 45]

(58)

Kako bi se omogućilo da Europol nastavi mogao što je bolje nastaviti ispunjavati zadaće zadatke Europola osnovanog kakav je ustanovljen Odlukom 2009/371/PUP , trebaju se odrediti i CEPOL-a osnovanog Odlukom 2005/681/JHA najbolje što može, trebalo bi utvrditi prijelazne mjere, posebno u odnosu na Upravni odbor i izvršnog direktora . osobito u vezi s Upravnim odborom, izvršnim direktorom i dijelom proračuna Europola namijenjenog za osposobljavanje u trajanju od tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe. [Am. 46]

(59)

Budući da cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu pravnog subjekta odgovornog za suradnju i osposobljavanje u vezi s provedbom zakona na razini Unije, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego ga se, zbog opsega i učinaka mjera, može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom člankom, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. [Am. 47]

(60)

[U skladu s člankom 3. Protokola (br. 21) o položaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske u odnosu na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženo UEU-u i UFEU-u, te države članice objavile su svoju želju za sudjelovanjem u usvajanju i primjeni ove Uredbe] ILI [Ne dovodeći u pitanje članak 4. Protokola (br. 21) o položaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske u odnosu na područje slobode, sigurnosti i pravde priloženo UEU-u i UFEU-u, te države članice neće sudjelovati u donošenju ove Uredbe i neće biti njome vezane niti podložne njezinoj primjeni].

(61)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22) o stajalištu Danske koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe pa nije njome vezana niti podliježe njezinoj primjeni.

(62)	Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i postupa se u skladu s načelima priznatima Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravom na zaštitu osobnih podataka i pravom na privatnost zaštićenima člancima 8. i 7. Povelje kao i člankom 16. UFEU-a.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

OPĆE ODREDBE I CILJEVI EUROPOLA

Članak 1.

Osnivanje Agencije Europske unije za suradnju i osposobljavanje odgovornih za provedbu zakona [Am. 48]

1.   Agencija Europske unije za suradnju i osposobljavanje u vezi s provedbom zakona (Europol) ovime se osniva radi poboljšanja zajedničke suradnje među tijelima za provedbu zakona u Europskoj uniji, jačanja i podupiranja njihova djelovanja kao i donošenja koherentne europske politike u vezi s osposobljavanjem. [Am. 49]

2.   Europol osnovan ovom Uredbom zamjenjuje i nasljeđuje Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP i CEPOL osnovan Odlukom 2005/681/PUP. [Am. 50]

2a.     Europol je u svakoj državi članici povezan s jedinstvenom nacionalnom jedinicom koja se osniva ili imenuje u skladu s člankom 7. [Am. 51]

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)	„nadležna tijela država članica” su sva policijska javna tijela koja i druge službe za provedbu zakon koje postoje u državama članicama, a koja koje su prema nacionalnom zakonodavstvu odgovorne odgovorna za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela za koja je nadležan Europol ; [Am. 52]

(b)	„analiza” je prikupljanje, obrada ili korištenje podataka pažljivo proučavanje informacija radi otkrivanja njihova značenja i posebnih značajki s ciljem pružanja pomoći u kaznenim istragama i vršenja bilo kojih drugih zadaća navedenih u članku 4. ; [Am. 53]

(c)	„tijela Unije” su institucije, tijela, misije, uredi i agencije osnovane UEU-om i UFEU-om ili na temelju njih;

(d)

„službenici za provedbu zakona” su službenici policije, carine i drugih bitnih službi, uključujući tijela Unije, odgovorni za sprečavanje i suzbijanje teških kaznenih djela koji utječu na dvije ili više država članica, terorizam i oblika kriminala koji utječu na zajedničke interese obuhvaćene politikom Unije te za upravljanje civilnim kriznim situacijama i međunarodnu policijsku djelatnost na velikim događajima;

(e)	„treće zemlje” su zemlje koje nisu države članice Europske unije;

(f)	„međunarodne organizacije” su međunarodne organizacije i njihova podređena tijela uređena javnim zakonom ili druga tijela koja su sporazumom ili na osnovi sporazuma osnovale dvije ili više zemalja;

(g)	„privatne strane” su subjekti i tijela osnovana u skladu s pravom države članice ili treće zemlje, osobito trgovačka društva i tvrtke, poslovna udruženja, neprofitne organizacije i druge pravne osobe koje ne potpadaju pod točku (f);

(h)	„privatne osobe” su sve fizičke osobe;

(i)

„osobni podaci” su sve informacije povezane s fizičkom osobom koja je identificirana ili ju je moguće identificirati, dalje u tekstu;„osoba na koju se podaci odnose”; osoba koju je moguće identificirati je osoba koju je moguće izravno ili neizravno identificirati, osobito pozivanjem na identifikacijski broj identifikator poput imena, identifikacijskog broja, podataka o lokaciji, jedinstvenog identifikatora ili na jedan ili više čimbenika specifičnih za njegov/njezin fizički, psihološki, fiziološki , genetski, mentalni, gospodarski, kulturni , društveni ili društveni rodni identitet te osobe ; [Am. 54]

(j)

„obrada osobnih podataka”, dalje u tekstu „obrada”, znači bilo koji postupak ili skup postupaka koji se provode nad osobnim podacima, bilo automatskim putem ili ne, kao što je prikupljanje, bilježenje, organiziranje, pohrana, prilagođavanje ili mijenjanje, vraćanje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenje ili stavljanje na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje;

(k)	„primatelj” je fizička ili pravna osoba, javno tijelo, agencija ili bilo koje drugo tijelo kojem se otkrivaju osobni podaci, neovisno o tome je li on treća strana ili nije; međutim, tijela koja mogu primati podatke u okviru određene istrage ne smatraju se primateljima; [Am. 55]

(l)	„prijenos osobnih podataka” je priopćavanje osobnih podataka, koji se aktivno stavljaju na raspolaganje, između ograničenog broja identificiranih strana uz znanje ili namjeru pošiljatelja da primateljima pruži pristup osobnim podacima;

(m)	„sustav arhiviranja osobnih podataka”, dalje u tekstu „sustav arhiviranja”, je svaki strukturirani skup osobnih podataka koji su dostupni prema određenim kriterijima, bilo da su centralizirani, decentralizirani ili raspršeni na funkcionalnoj ili geografskoj osnovi;

(n)	„pristanak osobe na koju se podaci odnose” je svako svojevoljno izričito i informirano iskazivanje njegovih/njezinih želja kojim osoba na koju se podaci odnose daje svoju jasnu i nedvosmislenu suglasnost obradom podataka o sebi; [Am. 56]

(o)	„administrativni osobni podaci” su svi podaci koje obrađuje Europol osim onih koji se obrađuju radi ispunjenja ciljeva utvrđenih u članku 3. stavcima 1. i 2.

Članak 3.

Ciljevi

1.   Europol podupire i jača djelovanje nadležnih tijela država članica i njihovu međusobnu suradnju u sprečavanju i suzbijanju organiziranog kriminala, terorizma i drugih oblika teškog kriminala , kako je utvrđeno u Prilogu I. i koji zahvaća dvije ili više država članica, na takav način da zahtijeva zajednički pristup država članica vodeći računa o opsegu , važnosti i posljedicama kaznenih djela . terorizma i oblika kriminala koji utječu na zajedničke interese obuhvaćene politikom Unije, kako je navedeno u Prilogu 1. [Am. 57]

2.   Europol također podupire i jača djelovanje nadležnih tijela država članica i njihovu međusobnu suradnju u sprečavanju i suzbijanju kaznenih djela povezanih s kaznenim djelima iz točke (a). Sljedeća kaznena djela smatraju se povezanim kaznenim djelima:

(a)	kaznena djela počinjena s ciljem stjecanja sredstava za počinjenje djela u nadležnosti Europola;

(b)	kaznena djela počinjena radi omogućavanja ili izvršavanja djela u nadležnosti Europola;

(c)	kaznena djela počinjena radi osiguranja da djela u nadležnosti Europola ostanu nekažnjena.

3.   Europol podupire, razvija, ostvaruje i koordinira aktivnosti osposobljavanja za službenike za provedbu zakona. [Am. 58]

Poglavlje II.

ZADAĆE POVEZANE SA SURADNJOM ZA PROVEDBU ZAKONA

Članak 4.

Zadaće

1.   Europol je agencija Europske unije koja obavlja sljedeće zadaće u skladu s ovom Uredbom:

(a)	prikupljanje, pohrana, obrada, analiza i razmjena informacija;

(b)	obavješćivanje država članica bez odgode preko nacionalnih jedinica Europola kao što je navedeno u članku 7., o informacijama koje se na njih odnose te o svim vezama između kaznenih djela; [Am. 59]

(c)

koordiniranje, organiziranje i provedba istražnih i operativnih radnji (i) izvršenih zajedno s nadležnim tijelima država članica, u istragama koje su pokrenule države članice ili istragama koje su nastale na temelju zahtjeva Europola državi članici da pokrene kaznenu istragu ; ili [Am. 60] (ii) u kontekstu zajedničkih istražnih timova, u skladu s člankom 5., po potrebi povezivanjem s Eurojustom;

(d)	sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima kao i predlaganje njihovog osnivanja u skladu s člankom 5.;

(e)	pružanje informacija i analitičke potpore državama članicama u vezi velikih međunarodnih događaja;

(f)	priprema procjene prijetnja, strateških i operativnih analiza i izvješća o općem stanju;

(g)	razvoj, dijeljenje i promicanje stručnog znanja o metodama sprečavanja kriminala, istražnim postupcima i tehničkim i forenzičkim metodama te savjetovanje država članica;

(h)	pružanje tehničke i financijske potpore prekograničnim operacijama i istragama država članica, uključujući zajedničke istražne timove u skladu s člankom 5. ; [Am. 61]

(i)	podupiranje, razvoj, ostvarivanje, koordinacija i provedba osposobljavanja službenika za provedbu zakona u suradnji s mrežom ustanova za osposobljavanje u državama članicama kako je utvrđeno u Poglavlju III.; [Am. 62]

(j)	pružanje kriminalističkih obavještajnih podataka i analitičke potpore tijelima Unije osnovanima na osnovi Glave V. Ugovora i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), u područjima koja potpadaju pod njihovu nadležnost; [Am. 63]

(k)	pružanje informacija i potpore strukturama EU-a za upravljanje kriznim situacijama te misijama EU-a za upravljanje kriznim situacijama osnovanima na temelju UEU-a;

(l)	razvoj centara Unije specijaliziranih za suzbijanje određenih vrsta kriminala koji potpadaju pod ciljeve Europola, osobito Europskog centra za kibernetički kriminal.

(la)	pomoći u istragama u državama članicama, posebice prosljeđivanjem svih relevantnih informacija nacionalnim jedinicama; [Am. 64]

2.   Europol pruža strateške analize i procjene prijetnji radi pružanja pomoći Vijeću i Komisiji pri utvrđivanju strateških i operativnih prioriteta Unije u borbi protiv kriminala. Europol također pomaže pri operativnoj provedbi tih prioriteta.

3.   Europol pruža strateške obavještajne podatke radi pomaganja učinkovite i djelotvorne uporabe sredstava dostupnih na nacionalnoj razini i razini Unije za operativne aktivnosti te podupiranja tih aktivnosti.

4.   Europol također djeluje kao središnji ured za suzbijanje krivotvorenja eura u skladu s Odlukom Vijeća 2005/511/PUP (14) Europol također potiče koordinaciju mjera koje nadležna tijela država članica poduzimaju u borbi protiv krivotvorenja eura ili u kontekstu zajedničkih istražnih timova, po potrebi povezivanjem tijela Unije i tijela trećih zemalja.

4a.     Europol ne primjenjuje prisilne mjere. [Am. 65]

Članak 5.

Sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima

1.   Europol može sudjelovati u aktivnostima zajedničkih istražnih timova koji se bave kriminalom koji potpada pod ciljeve Europola.

2.   Europol može u okviru ograničenja koja određuju zakonodavstva država članica u kojima djeluje zajednički istražni tim pomagati u svim aktivnostima i razmjeni informacija sa svim članovima zajedničkog istražnoga tima. Službenici Europola ne sudjeluju u provedbi prisilnih mjera. [Am. 66]

3.   U slučaju kada Europol ima razloga vjerovati da bi osnivanje zajedničkog istražnoga tima istrazi dodalo vrijednost, on to može predložiti državama članicama kojih se to tiče i poduzeti mjere kako bi im pomogao osnovati zajednički istražni tim.

3a.     Sudjelovanje Europola u zajedničkom istraživačkom timu mora biti dogovoreno od strane nadležnih tijela vlasti država članica koji čine taj tim i zabilježeno je u dokumentu koji je unaprijed potpisao direktor Europola i koji se prilaže odgovarajućem sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima. [Am. 67]

3b.     Prilogom iz stavka 3.a uređuju se uvjeti sudjelovanja službenika Europola u zajedničkom istraživačkom timu, uključujući propise o povlasticama i imunitetu tih službenika te odgovornostima koje proizlaze iz mogućih nepravilnosti u njihovu radu. [Am. 68]

3c.     Službenici Europola koji sudjeluju u zajedničkom istražnom timu podliježu, kad je riječ o prekršajima protiv njih ili prekršajima koje mogu počiniti, nacionalnom zakonodavstvu države članice u kojoj djeluje zajednički istražni tim, koje se primjenjuje na članove zajedničkog istražnog tima koji provode slične funkcije u dotičnoj državi članici. [Am. 69]

3d.     Službenici Europola koji sudjeluju u zajedničkom istražnom timu mogu razmjenjivati informacije iz sustava Europola za pohranu informacija s članovima tima. Budući da to podrazumijeva neposredan kontakt, kao što je utvrđeno u članku 7., Europol simultano informira svoje nacionalne jedinice u državama članicama koje su zastupljene u zajedničkim istraživačkim timovima i nacionalne jedinice u državama članicama koje pružaju informacije. [Am. 70]

3e.     Informacije koje službenici Europola dobiju u sklopu zajedničkih istraživačkih timova mogu se prenijeti u bilo koji sustav pohrane Europola preko nacionalnih jedinica Europola, s pristankom i odgovornosti nadležnog tijela koje dostavlja te informacije. [Am. 71]

4.   Europol ne primjenjuje prisilne mjere.

Članak 6.

Zahtjevi Europola za pokretanje kaznenih istraga

1.   U određenim slučajevima kada Europol smatra da je potrebno pokrenuti kaznenu istragu u pogledu kaznenog djela koji potpada pod njegove ciljeve, on o tome obavještava Eurojust. [Am. 72]

2.   Europol istovremeno od nacionalnih jedinica predmetnih država članica osnovanih na temelju članka 7. stavka 2. traži može zatražiti pokretanje, vođenje ili koordinaciju kaznene istrage. [Am. 73]

2a.     U slučaju sumnje na zlonamjerni napad na mrežu i informacijski sustav dviju ili više država članica ili tijela Unije, koji vrši državni ili nedržavni subjekt iz treće zemlje, Europol pokreće istragu na vlastitu inicijativu. [Am. 74]

3.    Države članice takvim obrazloženim zahtjevima posvećuju dužnu pozornost i putem svojih nacionalnih jedinica Nacionalne jedinice bez odgode obavješćuju Europol hoće li istraga biti pokrenuta ili ne .o pokretanju istrage. [Am. 75]

4.   Ako nadležna tijela dotičnih država članica odluče ne postupiti u skladu sa zahtjevom Europola, one Europolu u roku od mjesec dana od podnošenja zahtjeva dostavljaju razloge za tu odluke. Razloge je moguće uskratiti ako bi njihovo otkrivanje:

(a)	nanijelo štetu temeljnim interesima državne sigurnosti; ili

(b)	ugrozilo napredak istraga koje su u tijeku ili sigurnost pojedinaca.

5.   Europol obavješćuje Eurojust o odluci nadležnog tijela države članice o pokretanju ili odbijanju pokretanja istrage.

Članak 7.

Suradnja država članica s Europolom

1.   Države članice surađuju s Europolom i Europol u ispunjenju njegovih zadaća Europola . [Am. 76]

2.   Svaka država članica osniva ili imenuje nacionalnu jedinicu koja djeluje kao tijelo za vezu je poveznica između Europola i imenovanih nadležnih tijela vlasti država članica.kao i ustanova za osposobljavanje službenika za provedbu zakona. Države članice imenuju dužnosnika za Svaka država članica imenuje voditelja nacionalne jedinice. [Am. 77]

3.   Države članice osiguravaju da su njihove nacionalne jedinice u mogućnosti ispunjavati svoje zadaće utvrđene u ovoj Uredbi, a posebno da imaju pristup nacionalnim bazama podataka tijela za provedbu zakona.

4.    Nacionalna jedinica predstavlja samo tijelo za vezu između Europola i nadležnih tijela država članica. Međutim, Europol u okviru pojedinačnih istraga koje vrše ta tijela Europol u pogledu pojedinačnih istraga može izravno surađivati s nadležnim tijelima država članica , pod uvjetom da taj izravan kontakt predstavlja dodanu vrijednost s ciljem uspješnog zaključivanja istrage i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom .Europol unaprijed u tom slučaju bez odgode obavješćuje nacionalnu jedinicu o potrebi za takvim kontaktom. Europol što je prije moguće putem tih i dostavlja primjerak svih informacija koje su razmijenjene tijekom izravnih kontakata pruža presliku razmijenjenih informacija .između Europola i dotičnih nadležnih tijela. [Am. 78]

5.   Države članice, preko svoje nacionalne jedinice ili nadležnog tijela države članice, posebice: [Am. 79]

(a)

pružaju Europolu informacije potrebne na vlastitu inicijativu opskrbljivati Europol potrebnim informacijama i podacima za ispunjenje njegovih funkcija i odgovoriti na Europolove zahtjeve za informacije, podatke i procjenu ; ciljeva. To uključuje bez odgode pružanje Europolu informacija u vezi s područjima kriminala koje Unija smatra prioritetima. To također uključuje dostavljanje primjerka bilateralnih ili multilateralnih razmjena s drugom državom članicom ili državama članicama ako se razmjena odnosi na kazneno djelo koje spada pod ciljeve Europola; Ne dovodeći u pitanje odgovornosti država članica u odnosu na održavanje javnog reda i zaštite unutarnje sigurnosti, nacionalne jedinice nemaju obvezu u određenom slučaju prenijeti podatke i informacije ako to podrazumijeva: (i) ugrožavanje ključnih nacionalnih sigurnosnih interesa; (ii) ugrožavanje istrage u tijeku ili sigurnosti osoba; or (iii) otkrivanje podataka povezanih s organizacijama ili određenim obavještajnih djelatnostima povezanima s državnom sigurnošću. [Am. 80]

(b)	osiguravaju djelotvornu komunikaciju i suradnju svih bitnih nadležnih tijela vlasti država članica i ustanova za osposobljavanje službenika za provedbu zakona unutar država članica s Europolom; [Am. 81]

(c)	podižu svijest o Europolovim aktivnostima. [Am. 82]

(ca)	Tražiti od Europola sve relevantne informacije koje bi mogle olakšati istrage koje provode imenovana nadležna tijela vlasti; [Am. 83]

(cb)	osigurati djelotvornu komunikaciju i suradnju s nadležnim tijelima vlasti; [Am. 84]

(cc)	osigurati da je svaka razmjena informacija s Europolom u skladu sa zakonom. [Am. 85]

6.   Voditelji nacionalnih jedinica redovito se sastaju, osobito kako bi raspravljali i rješavali probleme koji nastaju u kontekstu njihove operativne suradnje s Europolom.

7.   Svaka država članica utvrđuje organizaciju i osoblje nacionalne jedinice sukladno svom nacionalnom zakonodavstvu.

8.   Troškove nacionalnih jedinica i one nadležnih tijela država članica nastale u komunikaciji s Europolom snosi država članica te se, osim troškova povezivanja, ne naplaćuju Europolu.

9.   Države članice osiguravaju minimalnu najvišu moguću razinu sigurnosti svih sustava koji se koriste za povezivanje s Europolom. [Am. 86]

10.   Europol svake godine izrađuje izvješće o informacijama koje je podijelila svaka država članica količini i kakvoći informacija dobivenih od svake države članice prema stavku 5. točki (a) te o uspješnosti njezine nacionalne jedinice. Godišnja se izvješća Izvješće analizira Upravni odbor s ciljem poboljšanja međusobne suradnje između Europola i država članica. Godišnje izvješće šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. [Am. 229]

Članak 8.

Časnici za vezu

1.   Svaka nacionalna jedinica imenuje u Europol barem jednog službenika za zajedničko djelovanje. Osim ako ovom Uredbom nije drugačije propisano, na časnike za vezu primjenjuje se nacionalno zakonodavstvo države članice koja ih imenuje.

2.   Časnici za vezu čine nacionalni ured za vezu pri Europolu i primaju naredbe od svojih nacionalnih jedinica unutar Europola u skladu s nacionalnim pravom države članice koje ih imenuju i odredbama primjenjivim na administraciju Europola.

3.   Časnici za vezu pomažu u razmjeni informacija između prenose informacije iz svojih nacionalnih jedinica u Europol te iz Europola u nacionalne jedinice . i svojih država članica. [Am. 87]

4.   Časnici za vezu pomažu u razmjeni informacija između svojih država članica i časnika za vezu drugih država članica u skladu s nacionalnim pravom. Europolova infrastruktura može se, u skladu s nacionalnim pravom, koristiti za takve bilateralne razmjene kako bi se obuhvatila i kaznena djela izvan ciljeva Europola. Upravni odbor određuje prava i obveze časnika za vezu u odnosu na Europol. Sve takve razmjene informacija moraju biti u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, posebno Odlukom Vijeća 2008/977/JHA ili Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (15) prema potrebi. Europol obrađuje podatke dobivene u skladu s ovom odredbom samo kada se može smatrati zakonitim primateljem u skladu s nacionalnim pravom ili pravom Unije. [Am. 88]

5.   Časnici za vezu uživaju povlastice i imunitete nužne za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 65.

6.   Europol osigurava da su časnici za vezu potpuno obaviješteni o svim njegovim aktivnostima i povezani s njima, toliko koliko je to potrebno radi izvršavanja njihovih zadaća.

7.   Europol snosi trošak pružanja potrebnih prostorija državama članicama u zgradi Europola i prikladne podrške časnicima za vezu za izvršavanje njihovih dužnosti. Sve druge troškove koje nastaju u vezi s imenovanjem časnika za vezu snosi država članica koja ih imenuje, uključujući i troškove opreme za časnike za vezu, osim ako proračunsko tijelo na preporuku Upravnog odbora ne odluči suprotno.

Poglavlje III.

ZADAĆE POVEZANE S OSPOSOBLJAVNJEM SLUŽBENIKA ZA PROVEDBU ZAKONA

Članak 9.

Akademija Europol

1.   Odjel u okviru Europola, pod imenom Akademija Europol, kako je predviđeno ovom Uredbom, podupire, razvija, provodi i usklađuje osposobljavanje službenika odgovornih za provedbu zakona posebno u područjima borbe protiv teških kaznenih djela koja obuhvaćaju na dvije ili više država članica i terorizma, upravljanja javnim redom i sportskim događajima visokog rizika, strateškog planiranja i vođenjem civilnih misija Unije, kao i vođenja odgovornih za provedbu zakona i jezičnih sposobnosti, posebice radi:

(a)

podizanja svijesti i znanja o: i. međunarodnim instrumentima i instrumentima Unije o suradnji u provedbi zakona; ii. tijelima Unije, osobito Europolu, Eurojustu i Frontexu, njihovom funkcioniranju i ulozi; iii. sudskim aspektima suradnje u provedbi zakona i praktičnom znanju o pristupu informacijskim kanalima;

(b)	poticanje razvoja regionalne i bilateralne suradnje između država članica i između država članica i trećih zemalja;

(c)	bavljenja određenim tematskim područjima u odnosu na kaznena djela ili policijski nadzor u kojima osposobljavanje na razini Unije može predstavljati dodatnu vrijednost;

(d)	izrada specifičnih zajedničkih planova obuke za službenike odgovorne za provedbu zakona s ciljem njihova osposobljavanja za sudjelovanje u civilnim misijama Unije;

(e)	potpora državama članicama u bilateralnim aktivnostima u svrhu jačanja kapaciteta provedbe zakona u trećim zemljama;

(f)	obuka instruktora i pomaganje pri poboljšanju i razmjeni dobrih praksi učenja.

2.   Akademija Europol razvija i redovito ažurira alate za učenje i metodologije te ih primjenjuje u perspektivi cjeloživotnog učenja radi osnaživanja vještina službenika odgovornih za provedbu zakona. Akademija Europol procjenjuje rezultate tih aktivnosti s ciljem poboljšanja kakvoće, dosljednosti i učinkovitosti budućih aktivnosti.

Članak 10.

Zadaće Akademije Europol

1.   Akademija Europol priprema analize višegodišnjih strateških potreba osposobljavanja i višegodišnje programe učenja.

2.   Akademija Europol razvija i provodi aktivnosti osposobljavanja i primjenjuje proizvode za učenje, što može uključivati:

(a)	tečajeve, seminare, konferencije, aktivnosti temeljene na internetu i učenja na daljinu;

(b)	zajedničke planove obuke za podizanje svijesti, pokrivanje nedostataka i/ili olakšavanje zajedničkog pristupa u pogledu fenomen prekograničnog kriminala;

(c)	module osposobljavanja u stupnjevima u skladu s progresivnim fazama ili razinama složenosti vještina koje zahtijeva relevantna ciljna skupina, usredotočene na određenu geografsku regiju, specifično tematsko područje kriminalne aktivnosti ili na određeni skup profesionalnih vještina;

(d)	programe razmjene i upućivanja službenika odgovornih za provedbu zakona u okviru osposobljavanja temeljenog na operativnom pristupu.

3.   Kako bi osigurala dosljednu europsku politiku osposobljavanja za podupiranje civilnih misija i izgradnju kapaciteta u trećim zemljama, Akademija Europol:

(a)	procjenjuje utjecaj postojećih politika i inicijativa za osposobljavanje odgovornih za provedbu zakona povezanih s Unijom;

(b)	razvija i pruža osposobljavanje za pripremu službenika država članica odgovornih za provedbu zakona za sudjelovanje u civilnim misijama, uključujući omogućavanje stjecanja bitnih jezičnih vještina;

(c)	razvija i pruža osposobljavanje službenika za provedbu zakona trećih zemalja, osobito iz zemalja koje su kandidati za pristupanje Uniji;

(d)	upravlja namjenskim fondovima Unije za vanjsku pomoć radi pomaganja trećim zemljama u izgradnji njihovih kapaciteta u bitnim područjima politike u skladu s utvrđenim prioritetima Unije.

4.   Akademija Europol promiče uzajamno priznavanje osposobljavanja odgovornih za provedbu zakona u državama članicama i odgovarajuće postojeće europske standarde kakvoće.

Članak 11.

Istraživanje bitno za osposobljavanje

1.   Akademija Europol pridonosi razvoju istraživanja bitnih za aktivnosti osposobljavanja obuhvaćenima ovim poglavljem.

2.   Akademija Europol promiče i osniva partnerstvo s tijelima Unije kao i s javnim i privatnim akademskim institucijama te potiče stvaranje snažnijih partnerstva između sveučilišta i ustanova za osposobljavanje odgovornih za provedbu zakona u državama članicama. [Am. 89]

Poglavlje IV.

ORGANIZACIJA EUROPOLA

Članak 12.

Administrativna i upravljačka struktura Europola

Administrativna i upravljačka struktura Europola sastoji se od:

(a)	upravnog odbora koji obavlja funkcije iz članka 14.;

(b)	izvršnog direktora koji obavlja dužnosti iz članka 19.;

(c)	znanstvenog odbora za osposobljavanje u skladu s člankom 20.; [Am. 90]

(d)	po potrebi od svakog drugog tijela koje je osnovao Upravni odbor u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (p);

(e)	po potrebi od izvršnog odbora u skladu s člancima 21. i 22. [Am. 91]

ODJELJAK 1.

UPRAVNI ODBOR

Članak 13.

Sastav upravnog odbora

1.   Upravni odbor sastoji se od jednog predstavnika svake države članice i dva predstavnika jednog predstavnika Komisije, od kojih svi imaju pravo glasa. [Am. 92]

1a.     Sjednicama Upravnog odbora može prisustvovati sa statusom promatrača jedan predstavnik zajedničke skupine za parlamentarni nadzor. Taj predstavnik ima pravo glasa. [Am. 93]

2.   Članovi upravnog odbora imenovani su na osnovi svoga iskustva u upravljanju organizacijama javnog ili privatnog sektora i znanja o suradnji u provedbi zakona.

3.   Svakog člana Upravnog odbora predstavlja zamjenski član imenovan na osnovi svoga iskustva u upravljanju organizacijama javnog i privatnog sektora i poznavanja nacionalne politike u pogledu osposobljavanja službenika odgovornih za provedbu zakona kojeg imenuje punopravni član na temelju kriterija iznesenih u članku 13. stavku 2 . Zamjenski član djeluje kao punopravni član u svim pitanjima povezanima s osposobljavanjem službenika odgovornih za provedbu zakona. Zamjenski član predstavlja punopravnog člana u njegovoj odsutnosti. Punopravni član predstavlja zamjenskog člana u njegovoj odsutnosti u svim pitanjima povezanima s osposobljavanjem službenika odgovornih za provedbu zakona [Am. 94]

4.   Sve strane zastupljene u Upravnom odboru ulažu napore kako bi ograničili fluktuaciju svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta rada upravnog odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru. [Am. 95]

5.   Mandat članova i i zamjenskih članova određeno je vremenom koje im je dodijelila država članica koja ih je imenovala .zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produžiti. Nakon isteka mandata ili u slučaju ostavke, članovi ostaju u službi sve dok se njihovo imenovanje ne obnovi ili ne budu zamijenjeni. [Am. 96]

5a.     Predsjednik na raspolaganju ima tajništvo upravnog odbora. Tajništvo posebno:

(a)	sudjeluje blisko i kontinuirano u organizaciji, usklađivanju i nadzoru dosljednosti rada upravnog odbora; u skladu s odgovornošću i smjernicama predsjednika;

(b)	upravnom odboru pruža administrativnu pomoć potrebnu za izvršavanje njegovih funkcija. [Am. 97]

5b.     Na početku svog mandata svaki član Upravnog odbora podnosi izjavu o interesima. [Am. 98]

Članak 14.

Funkcije upravnog odbora

1.   Upravni odbor:

(a)	svake godine dvotrećinskom većinom članova i u skladu s člankom 15. donosi Europolov program rada za sljedeću godinu;

(b)	dvotrećinskom većinom članova i u skladu s člankom 15. donosi višegodišnji program rada;

(c)	dvotrećinskom većinom svojih članova donosi godišnji proračun Europola i izvršava druge funkcije u smislu proračuna Europola prema poglavlju XI.;

(d)

donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Europola i šalje ga,do 1. srpnja sljedeće godine, e Europskom parlamentu, i predstavlja zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor te šalje Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka najkasnije do 1. srpnja sljedeće godine.. Konsolidirano godišnje izvješće o aktivnosti javno se objavljuje; [Am. 99]

(e)	donosi financijska pravila primjenjiva na Europol u skladu s člankom 63.;

(f)	do 31. siječnja, nakon što u obzir uzme mišljenje Komisije, donosi višegodišnji plan politike o osoblju;

(g)	donosi strategiju za borbu protiv prijevara koja je razmjerna rizicima od prijevare uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti; [Am. 100]

(h)	donosi pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njima po pitanju svojih članova, kao i članova znanstvenog odbora za osposobljavanje; [Am. 101]

(i)	u skladu sa stavkom 2. u vezi s osobljem Europola izvršava ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanje i ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela nadležnog za imenovanja”); [Am. 102]

(j)	na prijedlog direktora , usvaja odgovarajuća provedbena pravila za davanje učinka Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju; [Am. 103]

(k)	imenuje izvršnog direktora i zamjenike izvršnog direktora i po potrebi produljuje njihov mandat ili ih smjenjuje iz službe u skladu s člancima 56. i 57.;

(l)	uspostavlja pokazatelje uspješnosti i nadgleda uspješnost izvršnog direktora, uključujući i provedbu odluka Upravnog odbora;

(m)	imenuje računovodstvenog službenika, sukladno Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja drugih službenika, funkcionalno neovisnog u izvršavanju svojih dužnosti;

(n)	imenuje članove znanstvenog odbora za osposobljavanje; [Am. 104]

(o)	osigurava prikladno praćenje rezultata i preporuka proizašlih iz unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i procjena, kao i iz istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskog nadzornika za zaštitu podataka ; [Am. 105]

(p)	donosi sve odluke o osnivanju unutarnjih struktura Europola i, po potrebi, njihovoj promjeni; [Am. 106]

(q)	usvaja svoj poslovnik.

(qa)

imenuje službenika za zaštitu podataka, koji je u obavljanju svoje funkcije neovisan od Upravnog odbora te odgovoran za uspostavljanje i upravljanje sustavima za obradu podataka; [Am. 107] Upravni odbor može, sukladno s člankom 46. stavkom 3. točkom (f) nakon iznošenja prijedloga europskog nadzornika za zaštitu podataka, dvotrećinskom većinom glasova članova privremeno ili trajno zabraniti obradu. [Am. 108]

2.   Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se navedene ovlasti tijela nadležnog za imenovanja prenose na izvršnog direktora i utvrđuju uvjeti pod kojima se ti prijenosi ovlasti mogu obustaviti. Izvršni direktor ima pravo na daljnji prijenos tih ovlasti.

Upravni odbor može u iznimnim okolnostima na temelju svoje odluke privremeno obustaviti prijenos ovlasti tijela za imenovanja na izvršnog direktora i ovlasti koje je izvršni direktor prenio dalje te ih izvršavati sam ili prenijeti te ovlasti na jednog od svojih članova ili zaposlenika koji nije izvršni direktor. [Am. 109]

Članak 15.

Godišnji program rada i višegodišnji program rada

1.   Upravni odbor donosi godišnji program rada najkasnije do 30. studenog svake godine na osnovi nacrta koji iznosi izvršni direktor, i predstavlja zajednička skupina za parlamentarni nadzor uzimajući u obzir mišljenje Komisije. On ga šalje Europskom parlamentu, zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor , Vijeću, Komisiji, nacionalnim parlamentima i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka . [Am. 110]

2.   Godišnji program rada sadrži detaljno navedene ciljeve i očekivane rezultate, uključujući indikatore uspješnosti. Također sadrži opis aktivnosti koje je potrebno financirati i podatke o financijskim i ljudskim resursima dodijeljenima svakoj aktivnosti, u skladu s načelima donošenja proračuna i upravljanja po aktivnostima. Godišnji program rada je usklađen s višegodišnjim programom ovisi o višegodišnjem programu rada iz stavka 4. Jasno naznačuje zadatke koji su dodani, promijenjeni ili brisani u odnosu na prethodnu financijsku godinu. [Am. 111]

3.   Upravni odbor mijenja usvojeni godišnji program rada ako se Europolu zada novi zadatak.

Svaka značajna promjena Promjene godišnjeg programa rada usvaja se po istom postupku kao i kod početnog godišnjeg programa. Upravni odbor može ovlast za donošenje nematerijalnih izmjena godišnjeg programa rada dodijeliti izvršnom direktoru. [Am. 112]

4.   Upravni odbor također usvaja višegodišnji strateški program rada i ažurira ga do 30. studenog svake godine, uzimajući u obzir mišljenje Komisije te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i nacionalnim parlamentima i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka . [Am. 114]

Godišnje izvješće prosljeđuje se i podnosi zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor te se prosljeđuje Usvojeni višegodišnji program rada prosljeđuje se Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, nacionalnim parlamentima i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka . [Am. 113]

Višegodišnji program rada utvrđuje strateške ciljeve i očekivane rezultate, uključujući indikatore uspješnosti. Također sadrži podatke o iznosu i osoblju dodijeljenom svakom cilju, u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom i višegodišnjim planom politike o osoblju. On uključuje strategiju odnosa s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama iz članka 29.

Višegodišnji program rada provodi se putem godišnjih programa rada i po potrebi se ažurira u skladu s nalazima vanjskih i unutarnjih procjena. Zaključak tih procjena također se po potrebi odražava na godišnji program rada za sljedeću godinu.

Članak 16.

Predsjednik upravnog odbora

1.   Upravi odbor između svojih članova bira predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom članova Upravnog odbora.

Zamjenik predsjednika automatski mijenja predsjednika ako je on/ona spriječen/a izvršavati svoje dužnosti.

2.   Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje četiri pet godine. Njihov mandat može se jednom obnoviti. Međutim, ako njihovo članstvo u upravnom odboru završi tijekom njihovog mandata kao predsjednika ili zamjenika predsjednika, njihov mandat automatski istječe istog datuma. [Am. 115]

Članak 17.

Sastanci upravnog odbora

1.   Predsjednik saziva sastanke Upravnog odbora.

2.   Izvršni direktor Europola sudjeluje u dogovorima.

3.   Upravni odbor održava najmanje dva redovna sastanka godišnje. Uz to, sastaje se na inicijativu svog predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4.   Upravni odbor može bilo koju osobu čije mišljenje može biti bitno za raspravu pozvati na prisustvovanje sastanku u svojstvu promatrača bez prava glasa.

4a.     Sjednicama Upravnog odbora može prisustvovati sa statusom promatrača jedan predstavnik zajedničke skupine za parlamentarni nadzor. [Am. 116]

5.   Savjetnici ili stručnjaci mogu pomagati članovima Upravnog odbora, sukladno odredbama njegovog Poslovnika.

6.   Europol Upravnom odboru osigurava tajništvo.

Članak 18.

Pravila glasanja

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) i članak 14. stavak 1. podstavak 1.a, članak 16. stavak 1. i članak 56. stavak 8., Upravni odbor donosi odluke većinom glasova članova. [Am. 117]

2.   Svaki član ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa, njegov zamjenik ima pravo koristiti njegovo pravo glasa.

3.   Predsjednik sudjeluje u glasanju.

4.   Izvršni direktor ne sudjeluje u glasanju.

4a.     Zastupnik zajedničke skupine za parlamentarni nadzor ne sudjeluje u glasovanjima. [Am. 118]

5.   Poslovnik Upravnog odbora uspostavlja detaljnija pravila glasanja, osobito u okolnostima u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana te, po potrebi, o zahtjevima kvoruma.

ODJELJAK 2.

IZVRŠNI DIREKTOR

Članak 19.

Odgovornosti izvršnog direktora

1.   Izvršni direktor upravlja Europolom. Odgovoran je Upravnom odboru.

2.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Upravnog odbora ili Izvršnog odbora, izvršni direktor je u obavljanju svojih dužnosti neovisan i ne traži niti prima upute od bilo koje vlade niti od bilo kojeg drugog tijela.

3.   Izvršni direktor pojavljuje se pred zajedničkom skupinom za parlamentarni nadzor i redovito je izvještava Europski parlament o svom radu kad je pozvan da to učini. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da izvijesti o svom radu. [Am. 119]

4.   Izvršni direktor pravni je zastupnik Europola.

5.   Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadataka dodijeljenih Europolu ovom Uredbom. Izvršni direktor posebno je odgovoran za:

(a)	svakodnevno upravljanje Europolom;

(b)	provođenje odluka koje je donio Upravni odbor;

(c)	pripremu godišnjeg programa rada i višegodišnjeg programa rada te njihovo podnošenje Upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom , uzimajući u obzir mišljenje Komisije ; [Am. 120]

(d)	provedbu godišnjeg programa rada i višegodišnjeg programa rada te izvještavanje Upravnog odbora o njihovoj provedbi;

(e)	pripremu konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima Europola i njegovo podnošenje Upravnom odboru koji ga odobrava;

(f)	pripremu plana djelovanja na temelju zaključaka unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća kao i izvješća o istragama i preporuka istraga OLAF-a te izvješćivanje o napretku dva puta godišnje Komisiji i redovito Upravnom odboru;

(g)

zaštitu financijskih interesa Unije primjenjivanjem mjera za sprečavanje prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti i, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a, neposrednim provjerama, te, u slučaju otkrivanja nepravilnosti, povratom pogrešno uplaćenih iznosa i, po potrebi bezuvjetnim, razmjernim i odvraćajućim upravnim i financijskim sankcijama;

(h)	pripremu strategije strateške analize Europola za borbu protiv prijevara i strategije za sprečavanje i upravljanje sukobima interesa i njezino podnošenje Upravnom odboru na odobravanje odobrenje ; [Am. 121]

(i)	pripremu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Europol;

(j)	pripremu nacrta izjave Europola o procjeni prihoda i rashoda te provedbu njegova proračuna;

(k)	pripremu nacrta višegodišnjeg plana kadrovske politike i njegovo podnošenje Upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom uzimajući u obzir mišljenje Komisije ; [Am. 122]

(ka)

izvršavanje u odnosu prema osoblju Europola ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica dodijeljene tijelu za imenovanja, a Uvjetima zapošljavanja koji se primjenjuju na ostale dužnosnike tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu (dalje u tekstu: ovlasti tijela za imenovanja), ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 1. točku (j); [Am. 123]

(kb)	donosi sve odluke o osnivanju unutarnjih struktura Europola i, po potrebi, njihovoj promjeni [Am. 124]

(l)	pomaganje predsjedniku Upravnog odbora u pripremanju sastanaka Upravnog odbora;

(m)	redovito obavještavanje Upravnog odbora o provedbi strategije Unije i operativnih prioriteta u borbi protiv kriminala.

ODJELJAK 3.

ZNANSTVENI ODBOR ZA OSPOSOBLJAVANJE

Članak 20.

Znanstveni odbor za osposobljavanje

1.   Znanstveni odbor za osposobljavanje nezavisno je savjetodavno tijelo koje jamči i usmjerava znanstvenu kakvoću Europolovog rada na osposobljavanju. U tu svrhu izvršni direktor od početka uključuje znanstveni odbor za osposobljavanje u pripremu svih dokumenata iz članka 14. u onoj mjeri u kojoj se odnose na osposobljavanje.

2.   Znanstveni odbor za osposobljavanje sastavljen je od 11 osoba najvišeg akademskog i profesionalnog statusa na područjima obuhvaćenima Poglavljem III. ove Uredbe. Upravni odbor imenuje članove putem transparentnog poziva za podnošenje prijava i postupka odabira koji se objavljuju u Službenom listu Europske unije. Članovi Upravnog odbora ne mogu biti članovi znanstvenog odbora za osposobljavanje. Članovi znanstvenog odbora za osposobljavanje moraju biti neovisni Oni ne smiju tražiti niti primati upute od bilo koje vlade ni bilo kojeg drugog tijela.

3.   Europol objavljuje i ažurira na svojim internetskim stranicama popis članova znanstvenog odbora za osposobljavanje.

4.   Mandat članova znanstvenog odbora za osposobljavanje traje pet godina. Mandat se ne produžuje i njegovi članovi mogu biti smijenjeni ako ne ispunjavaju uvjete neovisnosti.

5.   Znanstveni odbor za osposobljavanje bira svojeg predsjednika i zamjenika predsjednika na mandat od pet godina. Stajališta usvaja običnom većinom. Saziva ga njegov predsjednik najviše četiri puta godišnje. Ako je potrebno, predsjednik saziva izvanredne sjednice na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje četiri člana Odbora.

6.   Izvršni direktor, zamjenik izvršnog direktora za osposobljavanje ili njihovi predstavnici pozivaju se na sjednice kao promatrači bez prava glasa.

7.   Znanstvenom odboru za osposobljavanje pomaže tajnik koji je zaposlenik Europola kojeg predlaže Odbor, a imenuje izvršni direktor.

8.   Znanstveni odbor za osposobljavanje posebno:

(a)	savjetuje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora za osposobljavanje u sastavljanju godišnjeg programa rada i drugih strateških dokumenata kako bi se osigurala njihova znanstvena kakvoća i usklađenost s odgovarajućim resornim politikama i prioritetima Unije;

(b)	pružanje nezavisnog mišljenja i savjeta Upravnom odboru o pitanjima vezanim uz njegovu nadležnost;

(c)	daje neovisna mišljenja i savjete o kakvoći planova obuke, primijenjenim metodama učenja, mogućnostima učenja i znanstvenom razvoju;

(d)	izvršava sve ostale savjetodavne zadaće povezane sa znanstvenim aspektima rada Europola u vezi s osposobljavanjem na zahtjev Upravnog odbora ili izvršnog direktora ili zamjenika izvršnog direktora za osposobljavanje.

9.   Godišnji proračun znanstvenog odbora za osposobljavanje dodjeljuje se jedinstvenoj proračunskoj liniji Europola. [Am. 125]

ODJELJAK 4.

IZVRŠNI ODBOR

Članak 21.

Osnivanje

Upravni odbor može osnovati Izvršni odbor.

Članak 22.

Funkcije i organizacija

1.   Izvršni odbor pomaže Upravnom odboru.

2.   Izvršni odbor ima sljedeće funkcije:

(a)	priprema odluke koje usvaja Upravni odbor;

(b)	osigurava, zajedno s Upravnim odborom, prikladno praćenje rezultata i preporuka proizašlih iz unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i procjena, kao i izvješća o provedenoj istrazi i preporuka koje proizlaze iz istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

(c)	ne dovodeći u pitanje funkcije izvršnog direktora iz članka 19., pomaže izvršnom direktoru i savjetuje ga pri provedbi odluka Upravnog odbora s ciljem pojačanog nadzora administrativnog upravljanja.

3.   Po potrebi, u slučaju hitnosti, Izvršni odbor može donositi određene privremene odluke u ime Upravnog odbora, osobito o pitanjima u vezi s administrativnim upravljanjem, uključujući obustavu prijenosa ovlasti tijela nadležnog za imenovanja.

4.   Izvršni odbor sastavljen je od predsjednika Upravnog odbora, jednog predstavnika Komisije u Upravnom odboru i troje drugih članova koje imenuje Upravni odbor među svojim članovima. Predsjednik Upravnog odbora također je i predsjednik Izvršnog odbora. Izvršni direktor sudjeluje na sjednicama Izvršnog odbora, ali nema pravo glasa.

5.   Mandat članova Izvršnog odbora traje četiri godine. Mandat članova izvršnog odbora završava kada završi njihovo članstvo u Upravnom odboru.

6.   Izvršni odbor održava barem jednu redovnu sjednicu svaka tri mjeseca. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojega predsjednika ili na zahtjev svojih članova.

7.   Izvršni odbor pridržava se poslovnika koji donosi Upravni odbor. [Am. 126]

POGLAVLJE V.

OBRADA INFORMACIJA

Članak 23.

Izvori informacija

1.   Europol obrađuje isključivo podatke dobivene od:

(a)	država članica u skladu s njihovim nacionalnim zakonom;

(b)	tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija u skladu s poglavljem VI.;

(c)	privatnih strana u skladu s člankom 29. stavkom 2.

2.   Europol može izravno pribavljati i obrađivati informacije, uključujući i osobne podatke, iz javno dostupnih izvora, poput medija, uključujući internet i javne podatke.

3.   Europol može pribavljati i obrađivati informacije, uključujući osobne podatke, iz informacijskih sustava, bilo nacionalnih, Unijinih ili međunarodnih, uključujući putem izravnog računalnog pristupa, u mjeri kojoj to dopuštaju pravni instrumenti Unije ili međunarodni, i nacionalni pravni instrumenti te kada se može dokazati nužnost i razmjernost takvog pristupa za obavljanje zadatka koji spada u ovlasti Europola . Primjenjive odredbe takvih pravnih instrumenta Unije ili međunarodnih i nacionalnih pravnih instrumenata upravljaju Europolovim pristupom i njegovom uporabom informacija u mjeri u kojoj one osiguravaju stroža pravila o pristupu i uporabi od ove Uredbe. Pristup takvim informacijskim sustavima odobrava se samo propisno ovlaštenom osoblju Europola ako je to potrebno za obavljanje njihovih zadataka.

Njima se utvrđuju ciljevi, kategorije osobnih podataka i svrha, sredstva i postupak koji treba slijediti za prikupljanje i obradu informacija, uz poštovanje mjerodavnog zakonodavstva i načela o zaštiti podataka. Pristup takvim informacijskim sustavima odobrava se samo propisno ovlaštenom osoblju Europola ako je to izričito potrebno i razmjerno za obavljanje njegovih zadaća. [Am. 127]

Članak 24.

Svrhe aktivnosti obrade informacija

1.   Ako je to potrebno za obavljanje njegovih aktivnosti kako je utvrđeno u članku 3. stavcima 1. i 2., Europol može obrađivati obrađuje informacije, uključujući i osobne podatke. samo u svrhu:

Osobni podaci smiju se obrađivati samo u svrhu:

(a)

unakrsne provjere s ciljem prepoznavanja poveznica ili drugih relevantnih veza između informacija ograničene na: (i) osobe koje se sumnjiči za počinjenje ili sudjelovanje u kaznenom djelu za koje je nadležan Europol ili koje su osuđene za takvo kazneno djelo, (ii) osobe u pogledu kojih postoje činjenične naznake ili osnovane sumnje da će počiniti kaznena djela,

(b)	analize strateške ili tematske naravi;

(c)	operativnih analiza u specifičnim slučajevima.

Izvršavanje tih zadaća obavlja se uz poštovanje sljedećih kriterija:

—

provjere iz točke (a) provode se u skladu s potrebnim jamstvima za zaštitu podataka, a osobito pružaju dostatno opravdanje za zahtjev za podacima i njegovu svrhu. Također se poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo da samo tijela koja su prvotno odgovorna za prikupljanje podataka mogu te podatke mijenjati;

—

za svaki slučaj operativne analize iz točke (c) primjenjuje se sljedeći posebni zaštitni mehanizmi: (i) utvrđuje se određena svrha; osobni podaci mogu se obrađivati samo ako su značajni za ovu određenu svrhu. (ii) sve radnje unakrsnog podudaranja koje provodi Europol posebno se obrazlažu; prikupljanje podataka nakon savjetovanja izričito se ograničava na traženi minimum i posebno obrazlaže; (iii) sve radnje unakrsnog podudaranja koje provodi Europol posebno se obrazlažu; prikupljanje podataka nakon savjetovanja izričito se ograničava na traženi minimum i posebno obrazlaže;

Europol propisno dokumentira te radnje. Dokumentacija se, na zahtjev, stavlja na raspolaganje službeniku za zaštitu podatka i europskom nadzorniku za zaštitu podatka radi provjere zakonitosti radnji obrađivanja.

2.   Kategorije osobnih podataka i kategorije osoba na koje se podaci odnose, a čiji se podaci mogu prikupljati za svaku pojedinu svrhu iz stavka 1. navedene su u Prilogu 2.

2a.     Europol može u izvanrednim slučajevima privremeno obraditi podatke radi utvrđivanja jesu li ti podaci relevantni za njegove zadaće i za koju od svrha navedenih u stavku 1. Upravni odbor, koji djeluje na prijedlog direktora nakon savjetovanja s europskim nadzornikom za zaštitu podatka, utvrđuje uvjete vezane uz obradu takvih podataka, posebice u pogledu pristupa i korištenja tih podataka, kao i rokova za pohranjivanje i brisanje podataka koji ne smiju preći šest mjeseci, uvažavajući načela iz članka 34.

2b.     Europski nadzornik za zaštitu podataka izradit će smjernice koje određuju svrhe navedene u stavku 1. točkama (a), (b) i (c). [Am. 128]

Članak 25.

Određivanje svrhe aktivnosti obrade informacija

1.   Država članica, tijelo Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija koja Europolu dostavljaju informacije određuje pojedinu i dobro utvrđenu svrhu u koju se one smiju obrađivati kako je navedeno u članku 24. Ako oni to ne učine, Europol određuje važnost tih informacija kao i svrhu u koju će se obrađivati. Europol može obrađivati informacije i u druge određene i izričite svrhe različite od onih za koje su dostavljene samo uz izričito ovlaštenje pružatelja informacija , u skladu s mjerodavnim pravom . [Am. 129]

2.   Države članice, tijela Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije mogu u trenutku prijenosa informacija navesti sva općenita ili konkretna ograničenja pristupu ili uporabe, uključujući i ona za njihovo brisanje ili uništavanje. Ako potreba za takvim ograničenjima postane očita tek nakon prijenosa, o tome obavještavaju Europol. Europol se pridržava tih ograničenja.

3.   Europol može državama članicama, tijelima Unije, trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama ograničiti pristup ili uporabu informacija dobivenih iz javno dostupnih izvora.

Članak 25.a

Procjena učinka zaštite podataka

1.     Prije provođenja svakog niza obrada osobnih podataka, Europol provodi ocjenjivanje učinka predviđenih sustava obrade i postupaka za zaštitu osobnih podataka te o tome obavješćuje europskog nadzornika za zaštitu podataka.

2.     Procjena treba sadržavati barem općenit opis predviđenih postupaka obrade, procjenu rizika za prava i slobode osoba čiji se podaci obrađuju, predviđene mjere za rizike, jamstva, sigurnosne mjere i mehanizme kako bi se osigurala zaštita osobnih podataka i usklađenost s odredbama ove Uredbe, uzimajući u obzir prava i zakonite interese osoba čiji se podaci obrađuju i drugih uključenih osoba. [Am. 130]

Članak 26.

Pristup osoblja država članica i Europola informacijama pohranjenima u Europolu

1.   Države članice , kad mogu opravdati potrebu za legitimnim izvršavanjem svojih zadaća, imaju pristup i mogu pretraživati sve informacije koje su dostavljene u svrhu članka 24. stavka 1. točaka (a) i (b), ne dovodeći u pitanje pravo država članica, tijela Unije i trećih zemalja i međunarodnih organizacija da navedu na navođenje ograničenja pristupa takvim dotičnim podacima i njihovu uporab njihovog korištenja u. Države članice imenuju te nadležna tijela kojima je dopušteno izvoditi takva pretraživanja.

2.   Države članice imaju na temelju sustava uspješnog i neuspješnog pronalaska neizravan pristup informacijama dostavljenima u određenu svrhu članka 24. stavka 1. točke (c), ne dovodeći u pitanje ograničenja koja su navele države članice, tijela Unije i treće zemlje ili međunarodne organizacije koje su dostavile informacije, u skladu s člankom 25. stavkom 2. U slučaju uspješnog pronalaska Europol obavještava pružatelja informacija i pokreće postupak kojim se informacija koja je dovela do uspješnog pronalaska može podijeliti, u skladu s odlukom pružatelja informacija Europolu i u opsegu potrebnom za legitimno obavljanje zadaće dotične države članice koja je Europolu dostavila informaciju.

3.   Osoblje Europola koje izvršni direktor propisno ovlasti ima pristup informacijama koje obrađuje Europol u onoj mjeri koja je potrebna za izvršavanje njihovih dužnosti.

3a.     Europol vodi detaljnu evidenciju o svim uspješnim pronalascima i informacijama kojima je ostvaren pristup u skladu s člankom 43. [Am. 131]

Članak 27.

Pristup Eurojusta i OLAF-a informacijama Europola

1.   Europol poduzima sve prikladne mjere kako bi omogućio dopustio Eurojustu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) da, u okviru svojeg unutar svojih ovlasti imaju mandata ima pristup i mogu može pretraživati sve informacije koje su pružene u svrhu članka 24. stavka 1. točaka (a) i (b), ne dovodeći u pitanje pravo država članica, tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija da navedu ograničenja pristupa takvim podacima i njihove uporabe. Europol je obaviješten o tome kada pretraživanje Eurojusta ili OLAF-a se izvještava ako se pretraživanjem koje su obavili Eurojust ili OLAF otkrije podudaranje s informacijama koje obrađuje Europol.

2.   Europol poduzima sve prikladne mjere kako bi omogućio Eurojustu i OLAF-u da unutar svojih ovlasti imaju ima neizravan pristup na temelju sustava uspješnog ili neuspješnog pronalaska informacijama koje su dostavljene u specifičnu svrhu članka 24. stavka 1. točke (c), ne dovodeći u pitanje ograničenja koja su navela navele države članice, tijela Unije i treće zemlje ili međunarodne organizacije koje pružaju informacija, u skladu s člankom 25. stavkom 2. U slučaju uspješnog pronalaska Europol pokreće postupak kojim se informacija koja je dovela do uspješnog pronalaska može dijeliti, u skladu s odlukom države članice, tijela Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije koja je Europolu dostavila informaciju U slučaju uspješnog pronalaska, Eurojust navodi koje podatke treba, a Europol pruža podatke, ali samo u onoj mjeri u kojoj su podaci koji generiraju uspješan pronalazak potrebni za pravilno izvršenje zadataka. Europol evidentira koji su podaci dostupni. .

3.   Pretraživanja informacija Pretraživati se mogu samo informacije u skladu sa stavcima 1. i 2. kako bi se utvrdilo da izvode se samo u svrhu prepoznavanja toga odgovaraju li se informacije dostupne koje su na raspolaganju u Eurojustu ili OLAF-u podudaraju s informacijama koje se obrađuju u Europolu.

4.   Europol dopušta pretraživanja u skladu sa stavcima 1. i 2. tek nakon što od Eurojusta dobije informacije o tome koji su nacionalni članovi, zamjenici, pomoćnici, kao i zaposlenici Eurojusta ovlašteni za obavljanje takvih pretraživanja te od OLAF-a o tome koji su njegovi zaposlenici ovlašteni za takva pretraživanja.

5.   Ako tijekom Europolove obrade informacija u vezi s konkretnom istragom Europol ili država članica prepoznaju potrebu utvrde da postoji potreba za koordinacijom, suradnjom ili potporom u skladu s mandatom Eurojusta ili OLAF-a, Europol ih obavještava o tome izvještava i pokreće započinje postupak za dijeljenje razmjene informacija, u skladu s odlukom države članice koja je dostavila informaciju dala . U tom se slučaju Eurojust ili OLAF savjetuju se savjetuje s Europolom.

6.   Eurojust, uključujući kolegij, nacionalne članove, zamjenike, pomoćnike, kao i zaposlenike Eurojusta i OLAF-a, poštuje sva općenita ili konkretna moraju se pridržavati svih općenitih ili konkretnih ograničenja pristupa ili uporabe koja su navela korištenja koje su navele države članice, tijela Unije, treće zemlje i ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 25. stavkom 2.

6a.     Europol i Eurojust međusobno se informiraju ako se uvidom u podatke ustanovi da bi mogli biti netočni ili se sukobljavaju s ostalim podacima. [Am. 132]

Članak 28.

Dužnost obavještavanja država članica

1.   Ako Europol u skladu sa svojom zadaćom iz članka 4. stavka 1. točke (b) mora državu članicu obavijestiti o informacijama koje se na nju odnose, te za te informacije vrijede ograničenja iz članka 25. stavka 25. 2 kojima se zabranjuje njihov prijenos, Europol se o tome savjetuje s pošiljateljem podataka koji je odredio ograničenje pristupa te moli traži njegov pristanak za prijenos podataka

Informacije se ne mogu distribuirati bez tog odobrenja

Bez jasnog pristanka prijenos podataka nije dozvoljen .

Ako navedene informacije nisu predmetom ograničenja pristupa sukladno članku 25., Europol o njihovoj distribuciji obavještava državu članicu koja te informacije dostavlja. [Am. 133]

2.   Bez obzira na bilo kakva ograničenja pristupa, Europol obavještava državu članicu o informaciji o njoj ako je to:

(a)	apsolutno nužno u interesu sprečavanja izravne opasnosti povezane s teškim kaznenim ili terorističkim djelima; ili

(b)	ako je to nužno radi sprečavanja neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti te države članice.

U takvom slučaju Europol čim je prije moguće obavještava pružatelja podataka o dijeljenju te informacije uz objašnjenje svoje analize te situacije.

Poglavlje VI.

ODNOS S PARTNERIMA

ODJELJAK 1.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 29.

Zajedničke odredbe

1.   Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može uspostaviti i održavati odnose suradnje s tijelima Unije u skladu s ciljevima tih tijela, tijelima za provedbu zakona trećih zemalja, ustanovama trećih zemalja za osposobljavanje na području provedbe zakona, međunarodnim organizacijama i privatnim stranama.

2.   Ako je to bitno za izvršavanje njegovih zadataka i podložno ograničenjima utvrđenima u članku 25. stavku 2., Europol može izravno razmjenjivati sve informacije, s iznimkom osobnih podataka, s pravnim osobama iz stavka 1.

3.   Europol može primiti i obraditi osobne podatke koji dolaze od skupina navedenih koje čuvaju skupine navedene u stavku 1. osim od pojedinaca, onoliko koliko je neophodno potrebno te razmjerno za legitimno obavljanje njegovih zadaća te i sukladno odredbama iz ovog poglavlja.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 36. stavak 4., Europol prenosi osobne podatke tijelima Unije, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama samo ako je to potrebno radi sprečavanja i suzbijanja kriminala koji potpada pod ciljeve u skladu sa zadaćama Europola te u skladu s ovim poglavljem i ako se primatelj obveže da će se podaci koristiti isključivo u svrhu za koju su dostavljeni . Ako je podatke koji se trebaju prenijeti prenose dostavila država članica, Europol unaprijed traži izričiti pristanak te države članice, osim ako:

(a)	smatra se da je autorizacija odobrena jer država članica nije izričito ograničila mogućnost daljnjeg prenošenja; or

(b)	je država članica prethodno dala odobrenje za takve daljnje prijenose, bilo načelno ili pod posebnim uvjetima. Takav pristanak može se u svakom trenutku povući.

5.   Daljnji prijenosi prijenos osobnih podataka koje provode države članice, tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija zabranjeni su zabranjen je osim uz prethodni izričiti pristanak Europola. te ako se primatelj izričito obveže da će se podaci koristiti isključivo u svrhu za koju su dostavljeni .

5a.     Europol osigurava vođenje detaljne evidencije o svim prijenosima osobnih podataka i njihovoj osnovi u skladu s ovom Uredbom.

5b.     Neće se obraditi nijedna informacija dobivena od treće zemlje, međunarodne organizacije ili privatne osobe koja krši temeljna prava kako su navedena u Povelji o temeljnim pravima EU-a. [Am. 134]

ODJELJAK 2.

RAZMJENE/PRIJENOSI OSOBNIH PODATAKA

Članak 30.

Prijenosi osobnih podataka tijelima Unije

Podložno svim mogućim ograničenjima utvrđenima u skladu s člankom 25. stavcima 2. ili 3. , i ne dovodeći u pitanje članak 27., Europol može izravno prenijeti osobne podatke tijelima Unije u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća ili zadaća tijela Unije koje prima podatke. Europol na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis institucija i tijela EU-a s kojima dijeli informacije. [Am. 135]

Članak 31.

Prijenos osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.   Europol može prenositi osobne podatke tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji, u mjeri u kojoj ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadataka, na osnovi:

(a)	odluke Komisije usvojene u skladu s [člancima 25. i 31. Direktive 95/46/EZ] tim da ta zemlja ili međunarodna organizacija, ili sektor koji u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji obrađuje podatke osigura prikladnu razinu zaštite (odluka o prikladnosti); ili

(b)	međunarodnog ugovora zaključenoga između Unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije sukladno članku 218. Ugovora navodeći prikladne zaštite mjere u odnosu na zaštitu privatnosti te temeljnih prava i sloboda pojedinaca; ili

(c)	sporazuma o suradnji zaključenoga između Europola i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP prije datuma primjene ove Uredbe.

Ti sporazumi o suradnji mijenjaju se u roku od pet godina nakon stupanja ove Uredbe na snagu, a zamjenjuje ih idući sporazum u skladu s točkom (b). [Am. 136]

Prije i tijekom pregovora o takvom međunarodnom sporazumu iz točke (b), a osobito prije usvajanja mandata za takve prijenose nije potrebno dodatno odobrenje. pregovore kao i prije finalizacije ugovora, traži se stručni savjet Europskog nadzornika za zaštitu podataka .

Europol na svojoj internetskoj stranici objavljuje redovni ažurirani popis svojih međunarodnih sporazuma i sporazuma o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. [Am. 137]

Europol može zaključiti radne dogovore za provedbu takvih sporazuma ili odluka o prikladnosti.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. izvršni direktor može , pridržavajući se obveza diskrecije, povjerljivosti i razmjernosti, odobriti prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama za svaki pojedini slučaj ako:

(a)	je prijenos podataka nužan je kako da bi se zaštitili vitalni temeljni interesi jedne ili više država članica u okviru ciljeva Europola, osobe čiji se podaci obrađuju ili druge osobe; ili

(b)

je prijenos nužan da bi se zaštitili legitimni interesi osobe čiji se podaci obrađuju kada je zakonodavstvom države članice ili treće zemlje koja obavlja prijenos osobnih podataka je apsolutno nužan u interesu sprečavanja neposredne opasnosti povezane sa zločinom ili terorističkim kaznenim djelima; tako predviđeno; ili

(c)	je prijenos inače nužan ili zakonski potreban na temelju važnih javnih interesa, ili radi uspostavljanja, ostvarenja ili obrane zakonskih prava; podataka ključan da bi se spriječila neposredna i ozbiljna prijetnja javnoj sigurnosti države članice ili treće zemlje ; ili

d)	je prijenos nužan u pojedinačnim slučajevima radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija; ili zaštite vitalnih interesa osobe na koju se podaci odnose ili druge osobe.

(da)	je prijenos nužan u pojedinačnim slučajevima radi uspostave, izvršenja ili obrane zakonskog prava u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem ili progonom posebnog kaznenog djela ili izvršavanjem posebne kaznenopravne sankcije.

Izvršni direktor u svakom slučaju uzima u obzir razinu zaštite podataka primjenjivu u dotičnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji uzimajući u obzir prirodu podataka, njihovu svrhu, trajanje namjeravane obrade, opće ili posebne odredbe za zaštitu podataka primjenjive u toj zemlji te jesu li prihvaćeni posebni uvjeti u pogledu podataka koje postavlja Europol.

Moguće je da se odstupanja ne primjenjuju na sustavne, masovne i strukturne prijenose.

Nadalje, Upravni odbor može, u dogovoru s Europskim nadzornikom Osim toga, Europski nadzornik za zaštitu podataka može odobriti prijenos ili niz prijenosa u skladu s navedenim točkama a) do d), uzimajući u obzir postojanje zaštitnih mehanizama u odnosu na zaštitu osiguravajući odgovarajuće zaštitne mehanizme u pogledu zaštite privatnosti i temeljnih prava i sloboda osoba u razdoblju koje ne prelazi jednu godinu i koje je obnovljivo. [Am. 138]

3.   Izvršni direktor bez odlaganja obavještava Upravni odbor i europskog nadzornika za zaštitu podataka o slučajevima u kojima je primijenio stavak 2. [Am. 139]

3a.     Europol vodi detaljnu evidenciju o svim prijenosima obavljenim na temelju ovog članka. [Am. 140]

Članak 32.

Osobni podaci privatnih strana

1.   U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća, Europol može obrađivati osobne podatke koji dolaze od pojedinaca pod uvjetom da su nisu zaprimljeni izravno od pojedinaca nego samo putem: [Am. 141]

(a)	nacionalne jedinice države članice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;

(b)	kontaktne točke treće zemlje s kojom je Europol zaključio sporazum o suradnji u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP prije datuma primjene ove Uredbe; ili

(c)	tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije s kojom je Unija zaključila međunarodni ugovor sukladno članku 218. UFEU-a.

2.   Ako primljeni podaci utječu na interese države članice, Europol odmah obavještava nacionalnu jedinicu dotične države članice.

3.   Europol Europol ne uspostavlja neposredan kontakt s privatnim osobama radi prikupljanja osobnih podataka. [Am. 142]

4.   Komisija procjenjuje nužnost i mogući utjecaj izravnih razmjena osobnih podataka s privatnim stranama u roku od tri godine nakon primjene ove Uredbe. Takva razmjena naznačuje, između ostaloga, razloge o tome jesu li razmjene osobnih podataka s privatnim stranama nužne za Europol.

Članak 33.

Informacije od fizičkih osoba

1.   Informacije, uključujući i osobne podatke, koje dolaze od privatnih osoba Europol može obrađivati uz uvjet da su primljeni putem:

(a)	nacionalne jedinice države članice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;

(b)	kontaktne točke treće zemlje s kojom je Europol zaključio sporazum o suradnji u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP prije datuma primjene ove Uredbe; ili

(c)	tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije s kojom je Europska Unija zaključila međunarodni ugovor sukladno članku 218. UFEU-a.

2.   Ako Europol primi informacije, uključujući i osobne podatke, od fizičke osobe koja stanuje u trećoj zemlji s kojom ne postoji zaključen međunarodni ugovor, zaključen bilo na osnovi članka 23. Odluke 2009/371/PUP ili na osnovi članka 218. UFEU-a, Europol može samo proslijediti te informacije državi članici ili trećoj zemlji koje se to tiče s kojom su zaključeni takvi međunarodni ugovori.

3.   Europol ne stupa u neposredan kontakt s privatnim osobama radi prikupljanja informacija. [Am. 143]

Poglavlje VII

JAMSTVA ZAŠTITE PODATAKA

Članak 34.

Opća načela zaštite podataka

1.    Osobni podaci:

(a)	s biti obrađeni pošteno i obrađuju se u skladu sa zakonom , pošteno, transparentno i na provjerljiv način u odnosu na osobu čiji se podaci obrađuju ;;

(b)

prikupljaju se prikupljaju u posebne, izričite i zakonite svrhe te ih se dalje ne obrađuje na način koji bi bio nespojiv s tim svrhama. Daljnja obrada osobnih podataka u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe ne smatra se nespojivom uz uvjet da Europol pruži prikladne jamstva, osobito kako bi se osiguralo da se ti podaci ne obrađuju u neku drugu svrhu;

(c)	su primjereni i relevantni te ne smiju biti pretjerani prikladni su, relevantni i ograničeni na neophodni minimum u odnosu na svrhu obrade obrađuju se samo i dok god se ta svrha ne može ispuniti obradom informacija koje ne uključuju osobne podatke;

(d)	biti točni i, po potrebi, su ažurirani; potrebno je poduzeti sve razumne mjere kako bi se osobni podaci koji su netočni bez odlaganja izbrisali ili ispravili, uzimajući u obzir svrhu obrade;

(e)	čuvaju se čuvaju u obliku koji omogućuje identifikaciju osoba na koje se podaci odnose, ne duže nego što je nužno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju.

(ea)	obrađuju se na način kojim se učinkovito omogućava osobi čiji se podaci obrađuju ostvarivanje njezinih prava;

(eb)	obrađuju se na način kojim se štite od neovlaštene i nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništavanja ili oštećivanja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera;

(ec)	obrađuje samo ono propisno ovlašteno osoblje kojemu su potrebni za obavljanje posla;

1a.     Europol stavlja na raspolaganje javnosti dokument u kojem se na razumljiv način navode odredbe u pogledu obrade osobnih podataka te sredstva koja su osobama čiji se podaci obrađuju dostupna za ostvarivanje njihovih prava. [Am. 144]

Članak 35.

Različite razine točnosti i pouzdanosti osobnih podataka

1.   Izvor informacija iz države članice koliko je to moguće ocjenjuje država članica koja šalje informacije, pri čemu upotrebljava sljedeće oznake za ocjenu izvora: [Am. 145]

(A):	kada ne postoji sumnja o vjerodostojnosti, pouzdanosti i mjerodavnosti izvora, ili ako je izvor u svim slučajevima pokazao kao pouzdan;
(B):	kada informacije pruža izvor koji se u većini slučajeva pokazao kao pouzdan;
(C):	kada informacije pruža izvor koji se u većini slučajeva pokazao kao nepouzdan;
(X):	kada se pouzdanost izvora ne može procijeniti.

2.   Država članica iz koje potječe izvor informacija provjerava informacije koliko je moguće koristeći sljedeće oznake procjene pouzdanosti informacije: [Am. 146]

(1):	informacije u čiju se točnost ne sumnja;
(2):	informacije osobno poznate izvoru, ali ne i osobno poznate službeniku koji ih prosljeđuje;
(3):	informacije nepoznate izvoru osobno, ali potvrđene drugim već zabilježenim informacijama;
(4):	informacije nepoznate izvoru osobno i ne može ih se potvrditi.

3.   Kada Europol na osnovi informacija koje već posjeduje zaključi da je potrebno ispraviti procjenu, on o tome obavještava dotičnu državu članicu i traži postizanje dogovora oko izmjene procjene. Europol ne mijenja procjenu bez takvog dogovora.

4.   Kada Europol primi informacije od države članice bez procjene, Europol nastoji koliko je to moguće procijeniti procjenjuje pouzdanost izvora informacija na osnovi informacija koje već posjeduje. Procjena određenih podataka i informacija odvija se u dogovoru s državom članicom koja je isporučila podatke. Država članica također se može načelno dogovoriti s Europolom o procjeni određenih vrsta podataka i naznačenih izvora. Ako se u određenom slučaju ne postigne dogovor, ili dogovor općenito ne postoji, Europol procjenjuje informacije ili podatke i takvim informacijama ili podacima dodjeljuje oznake procjene X i 4 iz stavaka 1. i 2. [Am. 147]

5.   Kada Europol primi podatke ili informacije od treće zemlje, međunarodne organizacije ili tijela Unije, ovaj se članak primjenjuje sukladno tome.

6.   Informacije iz javno dostupnih izvora procjenjuje Europol koristeći oznake procjena navedene u stavcima 1. i 2 X i 4 . [Am. 148]

Članak 36.

Obrada posebnih kategorija osobnih podataka i različitih kategorija osoba na koje se podaci odnose

1.   Obrađivanje osobnih podataka žrtava kaznenih djela, svjedoka ili drugih osoba koje mogu pružiti informacije o kaznenim djelima, ili osoba ispod 18 godina starosti zabranjeno je osim ako nije izričito nužno i primjereno opravdano radi sprečavanja ili suzbijanja kriminala koji potpada pod ciljeve Europola. [Am. 149]

2.   Obrađivanje osobnih podataka, automatiziranim ili drugim načinima, koji otkrivaju rasno , etničko ili etničko socijalno podrijetlo, političke stavove, vjeru ili vjerovanja, članstvo u sindikatu i podatke vezane za zdravlje ili spolni život zabranjeno je osim ako to nije izričito nužno i primjereno opravdano radi sprečavanja ili suzbijanje kriminala koji potpada pod ciljeve Europola te ako ti podaci nadopunjavaju druge osobne podatke koje je Europol već obradio. [Am. 150]

3.   Samo Europol ima pristup osobnim podacima iz stavaka 1. i 2. Izvršni direktor propisno daje ovlast ograničenom broju službenika koji će imati takav pristup ako je to potrebno radi izvršavanja njihovih zadataka.

4.   Odluka koja za dotičnu osobu ima pravne učinke, ni u kom slučaju ne smije se temeljiti isključivo na automatiziranom prijenosu podataka iz stavka 2., osim ako takva odluka izričito nije odobrena u nacionalnom ili europskom zakonodavstvu ili, po potrebi, od strane Europskog nadzornika za zaštitu podataka. [Am. 151]

5.   Osobni podaci iz stavaka 1 i 2. ne prenose se državama članicama, tijelima Unije, trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama osim ako to nije izričito nužno i primjereno opravdano u pojedinačnim slučajevima u vezi s kriminalom koji potpada pod ciljeve Europola. Takav je prijenos u skladu s odredbama iznesenim u poglavlju VI. ove Uredbe. [Am. 152]

6.   Europol svakih šest mjeseci europskom nadzorniku za zaštitu podataka dostavlja pregled svih osobnih podataka iz stavka 2. koje je obradio.

Članak 37.

Rokovi za pohranjivanje i brisanje osobnih podataka

1.   Osobne podatke koje obrađuje Europol pohranjuje samo onoliko dugo koliko je strogo potrebno za postizanje njegovih ciljeva svrhe radi koje se podaci obrađuju . [Am. 153]

2.   Europol u svakom slučaju provjerava postojanje potrebe za nastavkom čuvanja najkasnije tri godine od početka obrađivanja osobnih podataka. Ako i dalje postoji potreba za nastavkom čuvanja radi izvršavanja njegovih zadaća, Europol može o nastavku pohranjivanja odlučiti do sljedeće provjere nakon dodatnog razdoblja od tri godine. Razlozi za nastavak pohranjivanja opravdavaju se i bilježe. Ako se ne donese odluka o nastavku čuvanja osobnih podataka, ti se podaci automatski brišu nakon tri godine.

3.   Ako su podaci koji se tiču osoba iz članka 36. stavaka 1. i 2. pohranjeni dulje od pet godina, o tome se obavješćuje europski nadzornik za zaštitu podataka.

4.   Kada država članica, tijelo Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija u trenutku prijenosa u skladu s člankom 25. stavkom 2. naznače ograničenja u pogledu ranijeg brisanja ili uništenja osobnih podataka, Europol briše osobne podatke u skladu s tim ograničenjima. Ako se nastavak pohranjivanja podataka smatra nužnim za izvršavanje njegovih zadaća, Europol na osnovi informacija koje su opsežnije od onih koje posjeduje dobavljač podataka traži odobrenje dobavljača podataka da nastavi čuvati podatke i pruža obrazloženje tog zahtjeva.

5.   Kada država članica, tijelo Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija iz nacionalnih datoteka izbrišu podatke pružene Europolu, o tome obavještavaju Europol. Europol briše podatke osim ako se nastavak čuvanja ne smatra nužnim za postizanje ciljeva Europola, na osnovi informacija koje su opširnije od onih koje posjeduje dobavljač podataka. Europol obavještava dobavljača podataka o nastavku čuvanja takvih podataka i pruža opravdanje za takvo produljeno čuvanje.

6.   Osobni podaci ne brišu se ako:

(a)	to bi štetilo interesima osobe na koji se podaci odnose i kojoj je potrebna zaštita. U tom se slučaju podaci smiju koristiti takvim slučajevima podaci se koriste samo uz izričiti i pisani pristanak dotične osobe na koju se podaci odnose. [Am. 154]

(b)	njihovu točnost osporava osoba na koju se podaci odnose, i to na period koji državama članicama ili Europolu, po potrebi, omogućava provjeru točnosti podataka;

(c)	osobni podaci moraju biti sačuvani kao dokaz ili radi uspostavljanja, izvršenja ili obrane pravnih zahtjeva ; [Am. 155]

(d)	se osoba čiji se podaci obrađuju protivi njihovu brisanju i umjesto toga traži njihovo ograničeno korištenje.

Članak 38.

Sigurnost obrade podataka

1.   Europol provodi prikladne tehničke i organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka od nenamjernog ili nezakonitog uništenja, nenamjernog gubitka ili neovlaštenog otkrivanja, izmjena ili bilo kakvog drugog oblika neovlaštenog obrađivanja.

2.   U odnosu na automatiziranu obradu podataka, Europol provodi mjere čiji je cilj:

(a)	uskratiti neovlaštenim osobama pristup opremi za obradu podataka koja se koristi za obradu osobnih podataka (nadzor pristupa opremi);

(b)	spriječiti neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili uklanjanje nosača podataka (nadzor nosača podataka);

(c)	spriječiti neovlašteno unošenje podataka te neovlašteno pregledavanje, mijenjanje ili brisanje pohranjenih osobnih podataka (nadzor pohrane);

(d)	spriječiti korištenje sustava automatske obrade podataka neovlaštenim osobama koje se koriste opremom za prijenos podataka (nadzor korisnika);

(e)	osigurati da osobe koje su ovlaštene za korištenje sustava automatske obrade podataka imaju pristup samo podacima za koje su prema svom odobrenju za pristup ovlaštene (nadzor pristupa podacima);

(f)	osigurati mogućnost da se provjeri i utvrdi kojim tijelima su osobni podaci mogli biti ili su preneseni korištenjem opreme za priopćavanje podataka (nadzor priopćavanja);

(g)	osigurati mogućnost da se provjeri i utvrdi koji su osobni podaci uneseni u sustave automatske obrade podataka te tko ih je i kada unio (nadzor unosa);

(ga)	osigurati mogućnost provjeravanja i određivanja toga koji je član osoblja i u koje vrijeme pristupio kojim podacima (podaci o pristupu); [Am. 156]

(h)	spriječilo neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili tijekom prijevoza nosača podataka (nadzor prijevoza);

(i)	osigurati da ugrađeni sustavi mogu, u slučaju prekida, biti odmah ponovno uspostavljeni (ponovna uspostava);

(j)	osigurati da funkcije sustava rade bez greške, da se pojave grešaka u funkcioniranju sustava odmah prijave (pouzdanost) i da se pohranjeni podaci ne mogu uništiti kvarovima u sustavu (cjelovitost).

3.   Europol i države članice utvrđuju mehanizme kako bi se osiguralo da se sigurnosne potrebe uvažavaju i izvan granica informacijskog sustava.

Članak 38.a

Tehnička i integrirana zaštita podataka

1.     Europol provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere i postupke tako da obrada ispunjava zahtjeva odredbi donesenih u skladu s ovom Uredbom i osigurava zaštitu prava osobe na koju se podaci odnose.

2.     Nadzornik provodi mehanizme kojima će se osigurati da se automatski obrađuju samo oni osobni podaci koji su nužni za svrhu obrade. [Am. 157]

Članak 38.b

Obavještavanje Europskog nadzornika za zaštitu podataka o povredi osobnih podataka

1.     U slučaju povrede osobnih podataka, Europol bez odgode i, ako je moguće, ne kasnije od 24 sata nakon što je saznao za povredu osobnih podataka, o tome obavješćuje Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Europol na zahtjev dostavlja primjereno obrazloženje u slučaju kada obavijest nije poslana u roku od 24 sata.

2.     Obaviješću iz stavka 1. mora se barem:

(a)	opisati priroda povrede osobnih podataka uključujući kategorije i broj dotičnih osoba čiji se podaci obrađuju te kategorije i broj dotičnih podataka;

(b)	predložiti mjere kojima bi se ublažili mogući štetni učinci povrede osobnih podataka;

(c)	opisati moguće posljedice povrede osobnih podataka;

(d)	opisati mjere koje je nadzornik predložio ili poduzeo kao odgovor na povredu osobnih podataka.

3.     Europol dokumentira sve povrede osobnih podataka, prikuplja činjenice povezane s povredom, posljedice i poduzete popravne mjere, čime se Europskom nadzorniku za zaštitu podataka omogućava provjeravanje sukladnosti s ovim člankom. [Am. 158]

Članak 38.c

Obavještavanje osobe čiji se podaci obrađuju o povredi osobnih podataka

1.     Ako postoji vjerojatnost da povreda osobnih podataka iz članka 38.b štetno utječe na zaštitu osobnih podataka ili privatnost osobe na koju se podaci odnose, Europol bez odgode obavješćuje osobu na koju se podaci odnose o povredi osobnih podataka.

2.     Obavijest iz stavka 1. osobi na koju se podaci odnose sadržava detalje o povredi osobnih podataka te identitet i kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka iz članka 44.

3.     Obavještavanje osobe na koju se podaci odnose o povredi osobnih podataka nije potrebno ako Europol dokaže da je proveo odgovarajuće tehnološke mjere zaštite, s kojima je Europski nadzornik za zaštitu podataka zadovoljan, te da su te mjere primijenjene na dotične osobne podatke pogođene povredom osobnih podataka. Navedene tehničke mjere zaštite trebaju podatke učiniti nedostupnima svim osobama koje nisu ovlaštene pristupiti im.

4.     Obavijest osobi na koju se podaci odnose može biti odgođena, zabranjena ili izostavljena ako za to postoji potreba i ako to odgovara zakonskim interesima dotične osobe:

(a)	kako bi se izbjeglo ometanje službenih, sudskih ili drugih istraga ili postupaka;

(b)	kako bi se izbjeglo dovođenje u pitanje sprečavanje, otkrivanje, istraga i progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija;

(c)	kako bi se zaštitila javna i nacionalna sigurnost;

(d)	kako bi se zaštitila prava i slobode trećih strana. [Am. 159]

Članak 39.

Pravo osobe na koju se podaci odnose na pristup podacima

1.   Svaka osoba na koju se podaci odnose ima pravo u razumnim intervalima dobiti informaciju o tome obrađuje li Europol informacije vezane uz nju. Ako se takvi osobni podaci obrađuju, Europol pruža osobi na koju se podaci odnose barem sljedeće informacije: [Am. 160]

(a)	potvrdu o tome obrađuju li se podaci koji se na nju odnose;

(b)	barem informaciju o svrhama obrade, kategorijama dotičnih podataka , razdoblju u kojem će podaci biti pohranjeni i primateljima kojima se podaci otkrivaju; [Am. 161]

(c)	priopćenje u razumljivom obliku o podacima koji se obrađuju i svim dostupnim informacijama o njihovim izvorima.

(ca)	podaci o pravnoj osnovi na temelju koje se obrađuju podaci; [Am. 162]

(cb)	postojanje prava da se od Europola zatraži ispravak, brisanje ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se tiču osobe čiji se podaci obrađuju; [Am. 163]

(cc)	kopija podataka koji se obrađuju. [Am. 164]

2.   Svaki subjekt obrade podataka koji Svaka osoba na koju se podaci odnose koja želi primijeniti ostvariti pravo pristupa na pristup osobnim podacima može u tu svrhu besplatno za to podnijeti zahtjev tijelu koje je imenovano u imenovanom za tu svrhu u državi članici po njegovom vlastitom izboru bez stvaranja pretjeranih troškova. To tijelo zahtjev bez odlaganja upućuje Europolu, a, u svakom slučaju, u roku od mjesec dana od primitka. Europol potvrđuje primitak zahtjeva. [Am. 165 i 234]

3.   Europol odgovara na zahtjev bez nepotrebnog odgađanja, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca od njegova primitka zahtjeva od strane nacionalnog tijela . [Am. 166]

4.   Europol se savjetuje s nadležnim tijelima dotične države članice o odluci koju će donijeti. Odluka o pristupu podacima ovisi o bliskoj suradnji između Europola i država članica kojih se izravno tiče pristup osobe na koju se podaci odnose takvim podacima. Ako država članica ima prigovor na prijedlog Europolovog odgovora, ona obavještava Europol o razlozima svog prigovora.

5.    Pružanje informacija kao odgovor na zahtjev u okviru stavka 1. Pristup osobnim podacima odbija se samo ili ograničava ako je to takvo djelomično ili potpuno odbijanje nužna mjera kako bi se: [Am. 167]

(a)	omogućilo Europolu da valjano izvršava svoje zadaće;

(b)	zaštitila sigurnosti i javni poredak u državi članici ili spriječilo kazneno djelo;

(c)	osiguralo da ni jedna nacionalna istraga neće biti ugrožena;

(d)	zaštitila prava i slobode trećih strana.

Svaka odluka o ograničavanju ili odbijanju zatraženih informacija uzima u obzir temeljna prava i interese osobe na koju se podaci odnose. [Am. 168]

6.   Europol pismeno obavještava osobu na koju se podaci odnose o svakom odbijanju ili ograničavanju pristupa, o razlozima takve odluke i o njezinom pravu na ulaganje prigovora europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Informacije o činjeničnim i pravnim razlozima na kojima se temelji ta odluka mogu se uskratiti ako bi pružanjem takvih informacija ograničenje iz stavka 5. bilo lišeno svoga učinka.

Članak 40.

Pravo na ispravljanje, brisanje i blokiranje

1.   Svaki subjekt obrade podataka ima pravo od Europola tražiti da popravi njegove osobne podatke ukoliko su nepravilni te, ako je to moguće i potrebno, da ih dopuni ili ažurira. [Am. 169]

2.   Svaka osoba na koju se podaci odnose ima pravo od Europola tražiti brisanje osobnih podataka povezanih s njom ako oni nisu više potrebni za svrhe u koje su bili zakonito prikupljeni ili se dalje zakonito ne obrađuju.

3.   Osobni podaci se umjesto brisanja blokiraju ako postoje razumne pretpostavke za vjerovati da bi brisanje moglo utjecati na zakonite interese osobe čiji se podaci obrađuju. Blokirani podaci obrađuju se samo u onu svrhu zbog koje nisu bili izbrisani.

4.   Ako su podatke opisane u stavcima 1., 2. i 3. koje drži Europol pružile treće zemlje, međunarodne organizacije ili su dobiveni kao rezultat Europolovih vlastitih analiza, Europol mijenja, briše ili blokira takve podatke te obavještava, kad je to primjereno, one od kojih potječu ti podaci . [Am. 170]

5.   Ako su podatke opisane u stavcima 1. i 2. koje drži Europol izravno Europolu pružile države članice, dotična država članica mijenja, briše ili blokira takve podatke u suradnji s Europolom.

6.   Ako su netočni podaci prenijeti drugim prikladnim sredstvima, ako su greške u podacima koje su pružile države članice nastale zbog pogreške pri prijenosu, ako su prenijeti kršenjem ove Uredbe ili nastali njihovim unošenjem, preuzimanjem ili pohranjivanjem na neprikladan način ili kršenjem ove Uredbe od strane Europola, Europol mijenja ili briše podatke u suradnji s dotičnim državama članicama.

7.   U slučajevima iz stavaka 4., 5. i 6., svi primatelji takvih podataka odmah se obavještavaju. U skladu s pravilima koja se na njih primjenjuju, primatelji mijenjaju, brišu ili blokiraju te podatke u svojim sustavima.

8.   Europol bez nepotrebnog odgađanja pismeno obavještava osobu na koju se podaci odnose, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca, da su podaci koji je se tiču izmijenjeni, izbrisani ili blokirani.

9.   Europol pismeno obavještava osobu na koju se podaci odnose o svakom odbijanju izmjene, o brisanju ili blokiranju te o mogućnosti ulaganja pritužbe europskom nadzorniku za zaštitu podataka i traženju pravnog lijeka.

Članak 41.

Odgovornost u pitanjima zaštite podataka

1.   Europol pohranjuje osobne podatke tako da osigurava da se njihov izvor može utvrditi sukladno članku 23.

1a.     Europol pohranjuje osobne podatke kako bi se mogli ispraviti i brisati. [Am. 171]

2.   Odgovornost za kakvoću osobnih podataka iz članka 34. točke (d) ima država članica koja je dostavila te osobne podatke Europolu, a Europol za osobne podatke koje su dostavili tijela Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije, kao i za osobne podatke koje je Europol dobavio iz javno dostupnih izvora. Tijela Unije odgovorna su za kvalitetu podataka prije prijenosa i uključujući trenutak prijenosa. [Am. 172]

3.   Odgovornost za sukladnost s načelima navedenima u članku 34. točkama (a), (b), (c) i (e) ima Europol.

4.   Odgovornost za zakonitost prijenosa primjenjiva načela zaštite podataka imaju: [Am. 173]

(a)	država članica koja je dostavila podatke u slučaju podataka koje su države članice dostavile Europolu; i

(b)	Europol u slučajevima osobnih podataka koje su Europolu dostavile države članice i treće zemlje ili međunarodne organizacije.

5.   U slučaju prijenosa između Europola i tijela Unije, odgovornost za zakonitost prijenosa ima Europol. Ne dovodeći u pitanje prethodnu rečenicu, kada Europol prenosi podatke na zahtjev primatelja, i Europol i primatelj nose odgovornost za zakonitost tog prijenosa. Uz to, Europol je odgovoran za sve radnje obrađivanja podataka koje on izvršava.

Europol provjerava nadležnost primatelja i procjenjuje potrebu za prijenosom podataka. Ako se pojave dvojbe u vezi potrebe za prijenosom, Europol od primatelja traži dodatne informacije. Primatelj osigurava da potreba za prijenosom podataka može biti provjerena. Primatelj obrađuje osobne podatke samo u svrhe zbog kojih su preneseni. [Am. 174]

Članak 42.

Prethodna provjera

1.   Obrađivanje osobnih podataka u svim skupovima postupaka obrade koji služe jednoj ili nekoliko povezanih svrha u vezi sa svojim osnovnim aktivnostima će sačinjavati dio novog sustava arhiviranja koji se stvara podložni su prethodnoj provjeri kada: [Am. 175]

(a)	se obrađuju posebne kategorije podataka navedene u članku 36. stavku 2.;

(b)	vrsta obrade, posebno zbog korištenja novih tehnologija, mehanizama ili postupaka, predstavlja posebne opasnosti za temeljna prava i slobode osoba na koje se podaci odnose, a posebno za zaštitu njihovih osobnih podataka.

2.   Prethodne provjere izvršava europski nadzornik za zaštitu osobnih podataka nakon zaprimanja izvješća službenika za zaštitu podataka koji se, u slučaju nedoumice o potrebi prethodne provjere, savjetuje s europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

3.   Europski nadzornik za zaštitu podataka dostavlja svoje mišljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja izvješća. Taj se period može obustaviti u bilo kojem trenutku sve dok europski nadzornik za zaštitu osobnih podataka ne dobije dodatne zatražene informacije. Ako to zahtijeva složenost pitanja, taj se period odlukom europskog nadzornika za zaštitu podataka može i produžiti za dodatna dva mjeseca. Nisu moguća više od dva produženja. O toj se odluci obavještava Europol prije isteka početnog roka od dva mjeseca. [Am. 176]

Ako mišljenje nije dostavljeno do kraja roka od dva mjeseca, ili do kraja njegova eventualnog produljenja, ono se smatra povoljnim.

Ako je mišljenje europskog nadzornika za zaštitu podataka da prijavljeno obrađivanje može uključivati kršenje neke odredbe ove Uredbe, on će po potrebi donijeti prijedloge za izbjegavanje takvih kršenja. Kada Europol ne prilagodi radnje obrađivanja sukladno tome, europski nadzornik za zaštitu podataka može iskoristiti ovlast koju ima u sklopu članka 46. stavka 3.

4.   Europski nadzornik za zaštitu podataka vodi registar svih radnji obrađivanja o kojima je obaviješten sukladno stavku 1. Takav registar integriran je u registar iz članka 27. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Članak 43.

Evidentiranje i dokumentacija

1.   Radi provjere zakonitosti obrade podataka, samonadzora i osiguravanja cjelovitosti podataka i sigurnosti, Europol vodi zapise o sakupljanju, izmjenama, pristupu, pronalaženju, otkrivanju, kombinaciji ili brisanju osobnih podataka. Takvi zapisi ili dokumentacija brišu se nakon tri godine, osim ako podaci nisu i dalje potrebni radi kontrole koja je u tijeku. Ne postoji mogućnost modificiranja tih zapisa. [Am. 177]

2.   Zapisi ili dokumentacija pripremljeni u skladu sa stavkom 1. na zahtjev se priopćuju europskom nadzorniku za zaštitu podataka radi nadzora zaštite podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka koristi te informacije samo za nadzor zaštite podataka i osiguravanje pravilnog obrađivanja podataka kao i cjelovitosti i sigurnosti podataka.

Članak 44.

Službenik za zaštitu podataka

1.   Upravni odbor imenuje službenika za zaštitu podataka koji je član osoblja. On je u izvršavanju svojih dužnosti nezavisan.

2.   Službenika za zaštitu podataka bira se na osnovi njegovih osobnih i profesionalnih kvaliteta te osobito stručnog znanja o zaštiti podataka.

3.   Odabir službenika za zaštitu podataka ne dovodi do sukoba interesa između njegove dužnosti kao službenika za zaštitu podataka i bilo koje druge službene dužnosti, osobito u odnosu na primjenu odredbi ove Uredbe.

4.   Službenik za zaštitu podataka imenuje se na razdoblje između dvije i pet godina. Moguće je njegovo ponovno imenovanje na trajanje mandata od najviše deset godina. S položaja službenika za zaštitu podataka može ga razriješiti institucija ili tijelo Zajednice koje ga je imenovalo uz pristanak europskog nadzornika za zaštitu podataka u slučaju ako više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti.

5.   Službenika za zaštitu podataka nakon njegovog imenovanja institucija ili tijelo koje ga je imenovale registrira pri europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

6.   Službenik za zaštitu podataka ne smije u pogledu svojih dužnosti primati nikakve upute.

7.   Službenik za zaštitu podataka ima sljedeće zadaće u pogledu osobnih podatka s iznimkom osobnih podataka članova osoblja Europola kao i administrativnih osobnih podataka:

(a)	nezavisno osiguravati zakonitost i sukladnost s odredbama unutarnju primjenu odredbi ove Uredbe u vezi s obradom osobnih podataka; [Am. 178]

(b)	osiguravati da se zapis o prijenosu i primitku osobnih podataka čuva u skladu s ovom Uredbom;

(c)	osiguravati da, na zahtjev, osobe na koje se podaci odnose budu obaviještene o svojim pravima iz ove Uredbe;

(d)	surađivati s osobljem Europola odgovornim za postupke, osposobljavanje i savjetovanje o obradi podataka;

(e)	surađivati s europskim nadzornikom za zaštitu podataka , posebice s obzirom na postupke obrade iz članka 42. ; [Am. 179]

(f)	pripremati godišnje izvješće i o tom izvješću obavještavati Upravni odbor i europskog nadzornika za zaštitu podataka.

(fa)	djelovati kao kontaktna točka za zahtjeve za pristupom u skladu s člankom 39.; [Am. 180]

(fb)	voditi registar o svim postupcima obrade koje Europol provodi, uključujući, gdje je potrebno, podatke o svrsi, kategorijama podataka, primateljima, vremenskim ograničenjima za blokiranje i brisanje, prijenosima u treće zemlje ili međunarodne organizacije te sigurnosnim mjerama; [Am. 181]

(fc)	voditi registar o događajima i kršenjima sigurnosti koji utječu na operativne i administrativne osobne podatke. [Am. 182]

8.   Nadalje, službenik za zaštitu podataka izvršava funkcije predviđene Uredbom (EZ) br. 45/2001 u pogledu osobnih podatka članova osoblja Europola kao i administrativnih osobnih podataka. [Am. 183]

9.   Službenik za zaštitu podataka pri obavljanju svojih zadataka ima pristup svim podacima koje Europol obrađuje te pristup svim Europolovim prostorijama. Takav pristup je moguć u bilo kojem trenutku i bez prethodnog zahtjeva. [Am. 184]

10.   Ako službenik za zaštitu podataka smatra da nisu poštovane odredbe ove Uredbe o obradi osobnih podataka, on o tome obavještava izvršnog direktora sa zahtjevom da u određenom roku riješi tu neusklađenost. Ako izvrši direktor ne riješi neusklađenost obrade podataka unutar određenog roka, službenik za zaštitu podataka obavještava Upravni odbor koji dogovara rok za odgovor. Ako Upravni odbor ne riješi neusklađenost obrade podataka unutar određenog roka, službenik za zaštitu podataka upućuje predmet europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

11.    Upravni odbor usvaja provedbena pravila u vezi sa službenikom za zaštitu podataka. Ta provedbena pravila osobito se odnose na postupak odabira za mjesto službenika za zaštitu podataka i njegovo razrješenje, zadaća, dužnosti i ovlasti i jamstva kojim se osigurava neovisnosti službenika za zaštitu osobnih podataka. Europol službeniku za zaštitu osobnih podataka osigurava osoblje i sredstva potrebna za izvršavanje njegovih dužnosti. Članovi tog osoblja imaju pristup osobnim podacima koji se obrađuju u Europolu i pristup prostorijama Europola samo do one mjere koja je potrebna za izvršavanje njihovih zadaća. Takav pristup je moguć u bilo kojem trenutku i bez prethodnog zahtjeva. [Am. 185]

11a.     Europski nadzornik za zaštitu podataka raspolaže potrebnim sredstvima za ispunjavanje svojih zadataka. [Am. 186]

Članak 45.

Nadzor nacionalnog nadzornog tijela

1.   Svaka država članica imenuje nacionalno nadzorno tijelo koje ima, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, zadaću nezavisnog nadzora dopustivosti prijenosa, njegovog dohvata i svakog obavještavanja Europola o osobnim podacima od strane dotične države članice te provjeravanja krše li takav prijenos, dohvat ili obavještavanje prava osobe na koju se podaci odnose. U tu svrhu nacionalno nadzorno tijelo ima pristup, u prostorijama nacionalne jedinice ili časnika za vezu, podacima koje je Europolu dostavila njegova država članice u skladu s mjerodavnim nacionalnim postupcima.

2.   Radi izvršavanja svoje nadzorne funkcije, nacionalna nadzorna tijela imaju pristup uredima i dokumentima svojih časnika za vezu u Europolu.

3.   Nacionalna nadzorna tijela u skladu s mjerodavnim nacionalnim postupcima nadziru aktivnosti nacionalnih jedinica i časnika za vezu u mjeri u kojoj su takve aktivnosti relevantne za zaštitu osobnih podataka. Ona o svim radnjama poduzetima u odnosu na Europol obavještavaju europskog nadzornika za zaštitu podataka.

4.   Svaka osoba ima pravo zatražiti od nacionalnog nadzornog tijela da provjeri jesu li prijenos ili obavještavanje Europola u bilo kojem obliku o podacima povezanima s njom te pristup dotične države tim podacima zakoniti. To se pravo primjenjuje u skladu s nacionalnim zakonom države članice u kojoj je zahtjev podnesen.

Članak 46.

Nadzor europskog nadzornika za zaštitu podataka

1.   Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za nadzor i osiguravanje primjene odredaba ove Uredbe koje se odnose na zaštitu temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba u odnosu na obradu osobnih podataka koju provodi Europol te za savjetovanje Europola i osoba na koje se podaci odnose o svim pitanjima u vezi s obradom osobnih podataka. On u tu svrhu ispunjava dužnosti iz stavka 2. i primjenjuje ovlasti koje ima iz stavka 3.

2.   Europski nadzornik za zaštitu podataka ima sljedeće dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a)	primati i istraživati pritužbe te u razumnom razdoblju obavještavati osobu na koju se podaci odnose o ishodu obrade;

(b)	provodi ispitivanja, bilo na vlastitu inicijativu ili na temelju pritužbe, te u razumnom roku odmah o ishodima obavještava osobe na koje se podaci odnose; [Am. 187]

(c)	nadzirati i osiguravati primjenu odredaba ove Uredbe i svih drugih akata Unije povezanih sa zaštitom fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka koju provodi Europol;

(d)	savjetovati Europol, bilo na vlastitu inicijativu ili kao odgovor na neko savjetovanje, o svim pitanjima koja se tiču obrađivanja osobnih podataka, osobito prije donošenja unutarnjih pravila u vezi s zaštitom temeljnih prava i sloboda u pogledu obrade osobnih podataka;

(e)	utvrđivati, javno objavljivati izuzeća, jamstva, ovlaštenja i uvjete iz članka 36. stavka 4. i pružati razloge za njih,

(f)	voditi registar postupaka obrade o kojima je obaviješten temeljem članka 42. stavka 1. i registriranih u skladu s člankom 42. stavkom 4.,

(g)	izvršavati prethodnu provjeru obrade o kojoj je obaviješten.

3.   Europski nadzornik za zaštitu podataka temeljem ove Uredbe može:

(a)	savjetovati osobe na koje se podaci odnose u vezi s ostvarenjem njihovih prava;

(b)	uputiti predmet Europolu u slučaju navodnog kršenja odredaba koje uređuju obradu osobnih podataka te po potrebi donositi prijedloge za otklanjanje tog kršenja i poboljšanje zaštite osoba na koje se podaci odnose;

(c)	narediti ispunjavanje zahtjeva za izvršavanje određenih prava u odnosu na podatke u slučajevima kada su takvi zahtjevi bili odbijeni radi kršenja članaka 39 i 40.;

(d)	upozoriti ili opomenuti Europol;

(e)	narediti ispravljanje, brisanje ili uništenje svih podataka koji su bili obrađeni kršenjem odredbi koje uređuju obradu osobnih podataka i o takvim mjerama obavijestiti treće strane kojima su podaci bili otkriveni;

(f)	narediti upravnom odboru predložiti da naredi privremenu ili konačnu djelomičnu ili potpunu zabranu obrade; [Am. 189]

(g)	proslijediti predmet Europolu te po potrebi i Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji;

(h)	proslijediti predmet Sudu Europske unije na temelju uvjeta iz Ugovora;

(i)	intervenirati u postupcima pred Sudom Europske unije.

4.   Europski nadzornik za zaštitu podataka ima ovlast:

(a)	dobiti od Europola pristup svim osobnim podacima i svim informacijama potrebnim za svoje istrage;

(b)	dobiti pristup svim prostorijama u kojima Europol obavlja svoje aktivnosti u slučaju kada postoje opravdani temelji za pretpostaviti da se tamo provode aktivnosti obuhvaćene ovom Uredbom.

5.   Europski nadzornik za zaštitu podataka izrađuje godišnje izvješće o aktivnostima nadzora nad Europolom. To je izvješće dio godišnjeg izvješća Europskog nadzornika za zaštitu podataka iz članka 48. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

To izvješće uključuje statističke podatke o pritužbama, upitima, istragama, obradi osjetljivih podataka, prijenosima osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, prethodnim provjerama i izvješćima te o korištenju ovlasti iz stavka 3.

To se izvješće prosljeđuje i podnosi zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor te se prosljeđuje Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. Na temelju tog izvješća, Europski parlament i Vijeće mogu zatražiti od Europskog nadzornika za zaštitu podataka da poduzme dodatne akcije kako bi osigurao primjenu odredbi ove Uredbe. [Am. 190]

6.   Članovi i osoblje europskog nadzornika za zaštitu podataka obvezani su obvezom povjerljivosti u skladu s člankom 69.

Članak 47.

Suradnja između europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnih tijela za zaštitu podataka

1.   Europski nadzornik za zaštitu podataka blisko surađuje s nacionalnim tijelima za zaštitu podataka o posebnim pitanjima za koja je potrebno nacionalno uključivanje, osobito ako europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno nadzorno tijelo pronađu velike nepodudarnosti između praksi država članica ili moguće nezakonit prijenos korištenjem Europolovih kanala za razmjenu informacija, ili u smislu pitanja koja je postavilo jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela o provedbi i tumačenju ove Uredbe.

2.    Europski nadzornik za zaštitu podataka može, kad je to relevantno, koristiti stručnost i iskustvo nacionalnih tijela za zaštitu podataka u slučajevima izvedbi svojih dužnosti iz članka 46 stavka 1. 2 . Pri provođenju aktivnosti suradnje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka , članovi i osoblje nacionalnih tijela za zaštitu podataka, vodeći računa o načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti, imaju jednake ovlasti kao one utvrđene u članku 46. stavku 4. i podliježu istim obavezama kao one utvrđene u članku 46. stavku 6. europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalno nadzorno tijelo, svatko djelujući unutar svoje nadležnosti, po potrebi razmjenjuju bitne informacije, pomažu jedno drugome u provođenju revizija i inspekcija, proučavaju poteškoća u tumačenju ili primjeni ove Uredbe, proučavaju probleme povezane s primjenom nezavisnog nadzora ili primjenom prava osoba na koje se podaci odnose, izrađuju usklađene prijedloge zajedničkih rješenja bilo kojeg problema te promiču svjesnost o pravima zaštite podataka. [Am. 191]

2a.     Europski nadzornik za zaštitu podataka stalno obavještava nacionalna nadzorna tijela o svim pitanjima koja su za njih relevantna. [Am. 192]

2b.     U slučajevima kad se posebna pitanja odnose na podatke koji dolaze iz jedne ili više država članica, Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se sa zainteresiranim i nadležnim nacionalnim nadzornim tijelima. Europski nadzornik za zaštitu podataka ne donosi odluku o daljnjem djelovanju prije nego što zainteresirana i nadležna nacionalna nadzorna tijela ne obavijeste Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svom stajalištu u roku koji utvrdi Europski nadzornik za zaštitu podataka, ali koji ne smije biti kraći od dva mjeseca. Europski nadzornik za zaštitu podataka posebno vodi računa o stajalištu zainteresiranih i nadležnih nacionalnih nadzornih tijela. U slučajevima kad Europski nadzornik za zaštitu podataka namjerava ne slijediti njihovo stajalište, obavještava ih o tome i daje obrazloženje. U slučajevima koje Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra iznimno hitnim, može odlučiti hitno djelovati. U takvim slučajevima Europski nadzornik za zaštitu podataka odmah obavještava zainteresirana i nadležna nacionalna nadzorna tijela i obrazlaže hitnost situacije i poduzeta djelovanja. [Am. 193]

2c.     Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se sa zainteresiranim i nadležnim nacionalnim nadzornim tijelima prije poduzimanja bilo koje radnje iz članka 46. stavka 3., točaka (e) do (h). Europski nadzornik za zaštitu podataka posebno vodi računa o stajalištu zainteresiranih i nadležnih nacionalnih nadzornih tijela koje je dostavljeno u roku koji je on odredio i koji nije kraći od dva mjeseca. Ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ima namjeru odluči da ne slijediti stajalište nacionalnih nadzornih tijela, obavještava ih o tome i daje obrazloženje. U slučajevima koje Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra iznimno hitnim, može odlučiti hitno djelovati. U takvim slučajevima Europski nadzornik za zaštitu podataka odmah obavještava zainteresirana i nadležna nacionalna nadzorna tijela i obrazlaže hitnost situacije i poduzeta djelovanja. Europski nadzornik za zaštitu podataka suzdržava se od poduzimanja radnji ako su sva nacionalna nadzorna tijela Europskog nadzornika za zaštitu podataka obavijestila o svom negativnom stajalištu. [Am. 194]

3.   Nacionalna nadzorna Šefovi nacionalnih nadzornih tijela i europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se po potrebi barem jednom godišnje kako bi raspravljali o strateškim i političkim pitanjima ili drugim pitanjima iz stavaka 1 . i 2. . Trošak i održavanje takvih sjednica snosi europski nadzornik za zaštitu podataka. Poslovnik se usvaja na prvoj sjednici. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički po potrebi. [Am. 195]

Članak 48.

Administrativni osobni podaci i podaci o osoblju [Am. 196]

Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na sve osobne podatke članova osoblja Europola kao i administrativne osobne podatke koje drži Europol. [Am. 197]

Poglavlje VIII.

PRAVNI LIJEKOVI I ODGOVORNOST

Članak 49.

Pravo na ulaganje pritužbe europskom nadzorniku za zaštitu podataka

1.   Svaka osoba na koju se podaci odnose ima pravo uložiti pritužbu europskom nadzorniku za zaštitu podataka ako smatra da obrada podataka povezanih s njom nije u skladu s odredbama ove Uredbe.

2.   Ako se pritužba odnosi na odluku kako je navedeno u članku 39. ili 40., europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se s nacionalnim nadzornim tijelima ili nadležnim sudskim tijelom u državi članici koja je izvor tih podataka ili državi članici koje se to izravno tiče. Odluka europskog nadzornika za zaštitu podataka, koja može čak biti odbijanje prenošenja ikakvih informacija, donosi se u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom ili nadležnim sudskim tijelom ili u državama članicama koje su izvor tih podataka ili kojih se to izravno tiče . [Am. 198]

3.   Ako se pritužba odnosi na obradu podataka koje je država članica dostavila Eurojustu Europolu , Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava ispravnu provedbu provjera u uskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom države članice koja je dostavila podatke osigurava zakonitu obradu podataka u dotičnoj državi članici i ispravnu provedbu potrebnih provjera . [Am. 199]

4.   Ako se pritužba odnosi na obrađivanje podataka koje je Europol dobio od tijela EU-a, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da je Europol izvršio potrebne provjere.

Članak 50.

Pravo na pravni lijek protiv europskog nadzornika za zaštitu podataka

Tužbe protiv odluka europskog nadzornika za zaštitu podataka pokreću se na Sudu Europske Unije.

Članak 51.

Opće odredbe o odgovornosti i pravu na nadoknadu

1.   Ugovorna odgovornost Europola uređuje se zakonom koji se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.   Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je sklopio Europol.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 52., u slučaju neugovorne odgovornosti, Europol u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica nadoknađuje svu štetu koju prouzroče njezini odjeli ili njezino osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.

4.   Sud Europske unije nadležan je u sporovima za naknadu šteta iz stavka 3.

5.   Osobna odgovornost osoblja Europola prema Europolu uređuje se odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju ili Uvjetima zaposlenja koji se primjenjuju na njih.

Članak 52.

Odgovornost za nepravilno obrađivanje osobnih podataka i pravo na nadoknadu

1.   Svaka osoba koja je pretrpjela štetu kao posljedicu nezakonitih radnji obrađivanja podataka ima pravo na primanje nadoknade za pretrpljenu štetu, bilo od Europola u skladu s člankom 340. UFEU-a ili od države članice u kojoj je došlo do događaja zbog kojeg je nastala šteta, u skladu s njezinim nacionalnim zakonodavstvom. Osoba pokreće postupak protiv Europola na Sudu Europske unije ili protiv države članice na nadležnom nacionalnom sudu te države članice.

2.   Svaki spor između Europola i država članica oko konačne odgovornosti za nadoknadu koja je dodijeljena nekoj osobi u skladu sa stavkom 1. upućuje se Upravnom odboru koji donosi odluku dvotrećinskom većinom svojih članova, ne dovodeći u pitanje pravo na pobijanje te odluke u skladu s člankom 263. UFEU-a.

Poglavlje IX.

PARLAMENTARNI NADZOR

Članak 53.

Zajednički parlamentarni nadzor

1.     Mehanizam za kontrolu aktivnosti Europola koju vrši Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima ostvaruje se u formi posebne zajedničke skupine za parlamentarni nadzor, koja se treba osnovati u okviru nadležnog odbora Europskog parlamenta, a članovi su joj punopravni članovi nadležnog odbora Europskog parlamenta i jedan predstavnik nadležnog odbora nacionalnog parlamenta za svaku državu članicu i zamjenik. Države članice s dvodomnim parlamentarnim sustavom mogu umjesto toga imati predstavnika iz svakog doma.

2.     Sastanke zajedničke skupine za parlamentarni nadzor uvijek saziva predsjednik nadležnog odbora Europskog parlamenta u prostorijama Europskog parlamenta. Sastancima supredsjedaju predsjednik nadležnog odbora Europskog parlamenta i predstavnik nacionalnog parlamenta države članice koja predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća.

3.     Zajednička skupina za parlamentarni nadzor nadzire primjenu odredaba ove Uredbe, pogotovo u vezi s njihovim učinkom na temeljna prava i slobode fizičkih osoba.

4.     U tu svrhu zajednička skupina za parlamentarni nadzor ima sljedeće zadaće:

1.    a) Predsjednik Upravnog odbora i izvršni direktor i predstavnik Komisije dolaze pred Europski parlament, zajedno s nacionalnim parlamentima, na njihov Odbor za parlamentarni nadzor na njegov zahtjev, kako bi raspravljali o pitanjima u vezi s Europolom, uzimajući u obzir, , po potrebi, obveze diskrecije i povjerljivosti Odbor može po potrebi odlučiti na svoje sastanke pozvati druge relevantne osobe; .

2.    b) Europski nadzornik za zaštitu podataka pojavljuje se pred zajedničkom skupinom za parlamentarni nadzor na njezin zahtjev najmanje jednom godišnje kako bi raspravljao o pitanjima u vezi sa zaštitom temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba, a posebno zaštitom podataka, u pogledu djelovanja Europola, uzimajući po potrebi u obzir obveze diskrecije i povjerljivosti . Europolovih aktivnosti koje provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima primjenjuje se u skladu s ovom Uredbom.

Na sastancima zajedničke skupine za parlamentarni nadzor predočavaju se sljedeći dokumenti o kojima se raspravlja:

—	nacrt godišnjih i višegodišnjih programa rada iz članka 15.;

—	konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Europola iz članka 14.

—	godišnje izvješće Europskog nadzornika za zaštitu podataka o nadzornim aktivnostima Europola iz članka 46.;

—	izvješće o ocjeni koje sastavlja Komisija kako bi se razmotrile djelotvornost i učinkovitost Europola, na koje se upućuje u članku 70.

Sljedeće osobe pojavljuje se pred zajedničkom skupinom za parlamentarni nadzor na njezin zahtjev:

—	kandidati odabrani za radno mjesto izvršnog direktora iz članka 56. stavka 2.;

—	izvršni direktor čiji se mandat planira produžiti, kako je predviđeno člankom 56. stavkom 5.;

—	izvršni direktor, kako bi podnijeli izvješće o radu.

Predsjednik Upravnog odbora obavještava zajedničku skupinu za parlamentarni nadzor prije smjene izvršnog direktora, kao i razloge i temelje za svoju odluku.

3.5.   Uz obveze obavještavanja i savjetovanja navedene u ovoj Uredbi, Europol, Europol , osim toga, vodeći računa o obvezama diskrecije i povjerljivosti zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor radi informacije , prenosi sljedeće :Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima informacije:

(a)	procjene prijetnji, strateške analize i izvješća o općim situacijama povezane s ciljevima Europola kao i rezultate studija i procjena koje je ovlastio Europol;

(b)	radne dogovore usvojene u skladu s člankom 31. stavkom 1.

6.    Zajednička skupina za parlamentarni nadzor može zatražiti sve relevantne dokumente potrebne za izvršavanje svojih zadaća uz poštovanje uvjeta iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001  (16) Europskog parlamenta i Vijeća i pravila o postupanju Europskog parlamenta s povjerljivim informacijama.

7.     Zajednička skupina za parlamentarni nadzor može sastaviti sažetak zaključak o aktivnostima nadzora nad Europolom za Europski parlament. [Am. 200]

Članak 54.

Pristup Europskog parlamenta klasificiranim informacijama koje su obrađene Europolu ili putem njega

1.   S ciljem omogućavanja izvršavanja parlamentarnog nadzora nad aktivnostima Europola u skladu s člankom 53., pristup klasificiranim informacijama Europske unije i osjetljivim neklasificiranim informacijama koje obrađuje Europol ili se obrađuju putem njega, može odobrava se na zahtjev odobriti Europskom parlamentu i njegovim i kad je to relevantno zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor i njezinim predstavnicima , a nakon pristanka pružatelja informacija .

2.    S obzirom na osjetljivost i povjerljivost tih informacija, pristup povjerljivim podacima Europske unije i osjetljivim podacima koji nisu povjerljivi mora biti u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima iz članka 69. pravilima o postupanju Europskog parlamenta s povjerljivim informacijama  (17). Dodatni detalji su mogu biti regulirani radnim sporazumom zaključenim između Europola i Europskog parlamenta. [Am. 201]

Poglavlje X.

OSOBLJE

Članak 55.

Opće odredbe

1.   Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja drugih službenika te pravila usvojena sporazumom između institucija Unije radi davanja učinka tom Pravilniku o osoblju i Uvjetima o zaposlenju ostalih službenika primjenjuju se na osoblje Europola uz iznimku osoblja koje na dan primjene ove Uredbe potpada pod ugovore koje je Europol zaključio na način utvrđen Konvencijom o Europolu.

2.   Osoblje Europola sastoji se od privremenog osoblja i/ili ugovornog osoblja. Upravni odbor odlučuje koja se privremena mjesta predviđena planom zapošljavanja mogu popuniti samo osobljem koje je zaposleno kod nadležnih tijela država članica. Osoblje zaposleno za popunjavanje takvih mjesta je privremeno osoblje kojem može biti dodijeljen samo ugovor na određeno vrijeme koji je moguće jednom produžiti na određeno razdoblje.

2a.     Tijelo odgovorno za imenovanja u potpunosti iskorištava mogućnosti iz Pravilnika o osoblju te omogućava specijaliziranom osoblju, kao što su stručnjaci za informacijske tehnologije, više funkcijsku skupinu i platni razred u skladu s njihovim kvalifikacijama kako bi na idealan način ispunili zadaće Agencije u skladu s člankom 4. [Am. 202]

Članak 56.

Izvršni direktor

1.   Izvršni direktor zaposlen je kao privremeni djelatnik Europola u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.   Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor , u skladu s postupkom suradnje, koji se odvija na sljedeći način:

(a)

na temelju popisa s najmanje tri kandidata koji je odbor koji čini predstavnik Komisije u Upravnom odboru i dva druga člana Upravnog odbora predložio nakon otvorenog i transparentnog selekcijskog postupaka, od kandidata će se zatražiti da se obrate Vijeću i zajedničkoj skupini za parlamentarni odbor i da odgovore na njihova pitanja;

(b)	Zajednička skupina za parlamentarni nadzor i Vijeće zatim će dati svoje mišljenje i navesti svoj redoslijed prednosti;

(c)	Upravni odbor imenuje izvršnog direktora uzimajući u obzir ta mišljenja.

Radi sklapanja ugovora s izvršnim direktorom, Europol zastupa predsjednik Upravnog odbora.

Kandidat kojeg izabere Upravni odbor može biti pozvan da prije imenovanja da izjavu ispred nadležnog odbora Europskog parlamenta te da odgovori na pitanja koja postave njegovi zastupnici. [Am. 203]

3.   Mandat izvršnoga direktora traje pet godina. Do kraja tog razdoblja Komisija provodi ocjenjivanje kojim se uzima u obzir ocjena rada izvršnog direktora te budući zadaci i izazovi Europola.

4.    Upravni odbor, nakon što zatraži mišljenje zajedničke skupine za parlamentarni nadzor te na prijedlog Komisije koja uzima u obzir ocjenu iz članka 3. Upravni odbor može jedanput produžiti mandat izvršnog direktora za najviše pet godina. [Am. 204]

5.   Upravni odbor obavještava Europski parlament ako namjerava produžiti mandat izvršnog direktora. U mjesecu koji prethodi takvom produženju mandata izvršni direktor može biti pozvan da da izjavu ispred nadležnog odbora Europskog parlamenta te da odgovori prije tog produljenja zajednička skupina za parlamentarni nadzor poziva izvršnog direktora kako bi dao na pitanja njegovih njezinih članova. [Am. 205]

6.   Izvršni direktor kojem je produžen mandat na kraju posljednjeg mandata ne smije sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

7.   Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Upravnog odbora, koja je obrazložena zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor i Vijeću .usvojene na prijedlog Komisije. [Am. 206]

8.   Upravni odbor donosi odluke o imenovanju, produženju mandata i smjenjivanju izvršnog direktora i/ili zamjenika izvršnog(ih) direktora na osnovi dvotrećinske većine svojih članova s pravom glasa.

Članak 57.

Zamjenici izvršnog direktora

1.   Četiri zamjenika izvršnog direktor, uključujući i jednog odgovornog za osposobljavanje, pomažu Izvršnom direktoru pomažu tri zamjenika . Zamjenik izvršnog direktora za osposobljavanje odgovoran je za upravljanje Akademijom Europola i njezinim aktivnostima. Izvršni direktor utvrđuje zadaće svih ostalih. [Am. 207]

2.   Članak 56. primjenjuje se na zamjenike izvršnog direktora. S izvršnim se direktorom savjetuje prije njegovog imenovanja ili smjenjivanja.

Članak 58.

Upućeni nacionalni stručnjaci i ostalo osoblje

1.   Europol može koristiti upućene nacionalne stručnjake ili drugo osoblje koje nije zaposleno u agenciji.

2.   Upravni odbor donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka Europolu.

Poglavlje XI.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 59.

Proračun

1.   Procjene svih prihoda i rashoda Europola pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Europola.

2.   Proračun Europola je izjednačen u pogledu prihoda i rashoda.

3.   Ne dovodeći u pitanje ostale resurse, prihod Europola obuhvaća prilog Unije koji ulazi u opći proračun Europske unije.

4.   Europol može imati koristi od financiranja iz Unije u obliku sporazuma o delegaciji ili ad-hoc i iznimnih odobrenja bespovratnih sredstava odgovarajućih instrumenata koji podržavaju politike Unije.

5.   Rashodi Europola uključuju naknade osoblju, administrativne i infrastrukturne troškove i operativne troškove.

Članak 60.

Donošenje proračuna

1.   Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izjave o procjenama prihoda i rashoda Europola za sljedeću financijsku godinu, uključujući i plan zapošljavanja, i šalje ga Upravnom odboru.

2.   Upravni odbor na osnovi tog nacrta donosi privremeni nacrt procjene o prihodima i rashodima Europola za sljedeću financijsku godinu. Taj privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Europola šalje se Komisiji svake godine do [datum je naznačen u Okvirnoj financijskoj uredbi]. Upravni odbor do 31. ožujka šalje i podnosi zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor, Komisiji, Vijeću i nacionalnim parlamentima konačni konačan nacrt procjene, koji uključuje i nacrt plana radnih mjesta. zapošljavanja, Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka. [Am. 208]

3.   Komisija šalje izjavu o procjeni Europskom parlamentu i Vijeću (proračunsko tijelo) zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

4.   Na osnovi izjave o procjenama, Komisija u nacrt općeg proračuna Europske unije unosi procjene koje smatra nužnima za plan zapošljavanja i svotu priloga koju tereti opći proračun, koji će predstaviti proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

5.   Proračunsko tijelo odobrava dodjelu doprinosa Europolu.

6.   Proračunsko tijelo usvaja Europolov plan zapošljavanja.

7.   Upravni odbor usvaja proračun Europola. On postaje konačan nakon konačnog usvajanja općeg proračuna Unije. Prema potrebi se usklađuje prema njemu.

8.   Za svaki projekt, osobito projekte građenja, za koji je vjerojatno da će imati značajan učinak na proračun, primjenjuju se odredbe [Okvirna financijska uredba].

Članak 61.

Izvršenje proračuna

1.   Proračun Europola provodi izvršni direktor.

2.   Izvršni direktor svake godine šalje proračunskom tijelu sve informacije koje se odnose na rezultate postupaka procjene.

Članak 62.

Podnošenje financijskih izvješća i izvješća o izvršenju proračuna

1.   Računovodstveni službenik Europola najkasnije do 1. ožujka nakon svake financijske godine dostavlja privremena financijska izvješća računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu.

2.   Europol šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju dostavlja Europskom parlamentu, i podnosi ga zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor , Vijeću i Revizorskom sudu najkasnije do 31. ožujka sljedeće financijske godine. [Am. 209]

3.   Računovodstveni službenik Komisije najkasnije do 31. ožujka nakon svake financijske godine dostavlja privremena financijska izvješća Europola konsolidirana s izvješćima Komisije Revizorskom sudu.

4.   Nakon primitka primjedbi Revizorskog suda na privremena financijska izvješća Europola u skladu s člankom 148. Financijske uredbe, računovodstveni službenik sastavlja završna financijska izvješća Europola. Izvršni direktor ga predaje Upravnom odboru na donošenje mišljenja.

5.   Upravni odbor daje mišljenje o završnim financijskim izvješćima Europola.

6.   Najkasnije do 1. srpnja po isteku svake financijske godine izvršni direktor prosljeđuje i podnosi završna financijska izvješća zajedno s mišljenjem Upravnog odbora Europskome parlamentu, zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor , Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima. [Am. 210]

7.   Završna financijska izvješća se objavljuju.

8.   Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na primjedbe objavljene u njegovom godišnjem izvješću najkasnije do [datum utvrđen u Okvirnoj financijskoj uredbi]. Taj odgovor dostavlja i Upravnom odboru.

9.   Izvršni direktor dostavlja Europskom parlamentu na njegov zahtjev sve podatke koji su potrebni za nesmetano provođenje postupka prihvaćanja izvješća o izvršenju za predmetnu financijsku godinu, u skladu s člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe.

10.   Europski parlament na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom prije 15. svibnja godine N + 2 prihvaćaju izvješća o izvršenju proračuna izvršnog direktora za izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 63.

Financijski propisi

1.   Nakon savjetovanja s Komisijom Upravni odbor donosi financijske propise koji se primjenjuju na Europol. Propisi se ne mogu razlikovati od [Okvirne financijske uredbe] osim ako je takvo odstupanje izričito nužno za rad Europola i ako Komisija unaprijed da svoj pristanak Europski parlament obavještava se o svakom takvom odstupanju. [Am. 211]

2.   Zbog posebnosti članova mreže nacionalnih ustanova za osposobljavanje, koje su jedina tijela sa specifičnim karakteristikama i tehničkim sposobnostima za izvršavanje odgovarajućih aktivnosti osposobljavanja, ti članovi mogu dobiti bespovratna sredstva bez poziva za dostavu prijedloga u skladu s člankom 190. stavkom 1. točkom (d) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012.  (18) [Am. 212]

Poglavlje XII.

RAZNE ODREDBE

Članak 64.

Pravni status

1.   Europol je tijelo Europske unije. On ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj državi članici Europol ima najširu moguću pravnu sposobnost dodijeljenu pravnim osobama u skladu sa zakonodavstvom države članice o kojoj je riječ. Europol može osobito stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom i biti stranka u sudskim postupcima.

3.   Sjedište Europola je u Haagu u Nizozemskoj.

Članak 65.

Povlastice i imunitet

1.   Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije primjenjuje se na Europol i njegovo osoblje.

2.   Privilegije i imuniteti časnika za vezu i članova njihovih obitelji predmet su sporazum između Kraljevine Nizozemske i ostalih država članica. Taj sporazum predviđa privilegije i imunitete potrebne za pravilno izvršavanje zadaća časnika za vezu.

Članak 66.

Jezični dogovori

1.   Odredbe utvrđene u Uredbi br. 1 (19) primjenjuju se na Europol.

2.   Prevoditeljske usluge potrebne za rad Europola pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 67.

Transparentnost

1.   Za dokumente Europola vrijedi Uredba (EZ) br. 1049/200143 primjenjuje se na sve administrativne dokumente koje posjeduje Europol. [Am. 213]

2.   Na osnovi prijedloga izvršnog direktora, a najkasnije šest mjeseci nakon stupanja ove Uredbe na snagu, upravni odbor donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u odnosu na Europolove dokumente.

3.   Odluke koje Europol donosi u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom Europske unije, u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima 228. i 263. UFEU-a.

3a.     Na svojoj internetskoj stranici Europol objavljuje popis članova svog Upravnog odbora, vanjskih i internih stručnjaka, zajedno s njihovim imovinskim karticama i životopisima. Zapisnici sa sastanaka Upravnog odbora sustavno se objavljuju. Europol može privremeno ili trajno ograničiti objavljivanje dokumenata ako bi to dovelo do rizika ugrožavanja provođenja zadaća Europola, uzimajući u obzir njegove obveze diskrecije i povjerljivosti. [Am. 214]

Članak 67.a

Prvo obavještavanje i mehanizam upozorenja

Komisija aktivira sustav za upozoravanje u slučaju ozbiljne zabrinutosti da bi Upravni odbor mogao donijeti odluke koje ne bi bile u skladu s mandatom Europola, koje bi kršile pravo Unije ili bi bile u suprotnosti s ciljevima politike Unije. U takvim slučajevima Komisija službeno postavlja pitanje Upravnom odboru te od njega traži da se suzdrži od donošenja odgovarajuće odluke. U slučaju da Upravni odbor odbije udovoljiti tom zahtjevu, Komisija o tome službeno obavještava Europski parlament i Vijeće radi brzog odgovora. Komisija može od Upravnog odbora tražiti da se suzdrži od provođenja sporne odluke sve dok predstavnici institucija još raspravljaju o tom pitanju. [Am. 215]

Članak 68.

Borba protiv prijevara

1.   Kako bi olakšao borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih djelatnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1073/1999, u roku od šest mjeseci od početka rada Europola, on pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (20) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Europola uz uporabu obrasca iz Priloga tom sporazumu.

2.   Europski revizorski sud ovlašten je za provođenje revizija, na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika nepovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su od Europola primili sredstva Unije.

3.   OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, kako bi ustanovio eventualno postojanje slučajeva prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom kojeg financira Europol, u skladu s odredbama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (21).

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Europola o bespovratnim sredstvima sadrže odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 69.

Sigurnosna pravila o zaštiti klasificiranih informacija

Europol donosi vlastita pravila o obvezama diskrecije i povjerljivosti te zaštiti klasificiranih informacija i osjetljivih neklasificiranih informacija Europske unije, vodeći računa o osnovnim načelima i minimalnim standardima Odluke 2011/292/EU. Time su, među ostalim, obuhvaćene odredbe o razmjeni, obradi i pohranjivanju takvih podataka.

Članak 70.

Ocjena i pregled

1.   Najkasnije pet godina nakon [datum primjene ove Uredbe], a potom nakon svakih pet godina, Komisija naručuje procjenu, prije svega, ocjenjivanje kako bi se ocijenili, prije svega, učinak, djelotvornost i učinkovitost Europola i njegovih njegova načina rada , kao i funkcioniranje mehanizama koje Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima koristi za nadzor aktivnosti Europola . Ocjena se osobito usmjerava na moguću potrebu prilagodbe ciljeva Europola te financijske posljedice takve prilagodbe. [Am. 216]

2.   Komisija prosljeđuje i dostavlja izvješće o ocjenjivanju zajedno sa svojim zaključcima o njemu, a ako je primjenjivo i s prijedlogom izmjene ove Uredbe, zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor, Europskom parlamentu, Vijeću, nacionalnim parlamentima i Upravnom odboru. Osim toga, Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima dostavlja sve ostale informacije o ocjenjivanju, ako oni to zatraže. [Am. 217]

3.   Pri svakom drugom ocjenjivanju Komisija ocjenjuje i rezultate koje je Europol postigao u pogledu svog cilja, mandata i zadaća. Ako Komisija smatra da daljnje postojanje Europola više nije opravdano u pogledu ciljeva i zadaća koje su mu dodijeljene, ona može sukladno tome predložiti da se ova Uredba izmjeni ili stavi izvan snage u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom . [Am. 218]

Članak 71.

Administrativne istrage

Aktivnosti Europola podložne su nadzoru Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 72.

Sjedište

1.   Potrebne dogovore u pogledu smještaja Europola u državi članici domaćinu te prostor koji država članica domaćin treba staviti na raspolaganje zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Europola i članove njihovih obitelji utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Europola i države članice u kojoj je sjedište smješteno, donesenom nakon dobivenog odobrenja Upravnog odbora i najkasnije do [2 godine nakon stupanja ove Uredbe na snagu].

2.   Država članica domaćin osigurava najbolje moguće uvjete za rad Europola, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Poglavlje XIII.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 73.

Opće pravno sljedništvo

1.   Europol osnovan ovom Uredbom glavni je pravni sljednik svih ugovora koje je zaključio , su zaključili, obveza koje je preuzeo su preuzeli i imovine koju je stekao su stekli Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP i CEPOL osnovan Odlukom 2005/681/PUP. [Am. 219]

2.   Ova Uredba ne utječe na pravnu snagu sporazuma koje je zaključio Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP prije datuma stupanja ove Uredbe na snagu.

3.   Ova Uredba ne utječe na pravnu snagu sporazuma koje je zaključio CEPOL osnovan Odlukom 2005/681/PUP prije datuma stupanja ove Uredbe na snagu. [Am. 220]

4.   Iznimno od stavka 3., Sporazum o sjedištu zaključen na osnovi Odluke 2005/681/PUP završava s datumom početka primjene ove Uredbe. [Am. 221]

Članak 74.

Prijelazna rješenja u vezi s Upravnim odborom

1.   Mandat članova Upravnog odbora CEPOL-a koji je osnovan na temelju članka 10. Odluke 2005/681/PUP završava [datum stupanja ove Uredbe na snagu]. [Am. 222]

2.   Mandat članova Upravnog odbora Europola koji je osnovan na temelju članka 37. Odluke 2009/371/PUP završava [datum početka primjene ove Uredbe].

3.   Upravni odbor koji je osnovan na temelju članka 37. Odluke 2009/371/PUP u razdoblju između datuma stupanja na snagu i datuma početka primjene:

(a)	vrši funkcije Upravnog odbora prema članku 14. ove Uredbe;

(b)	priprema usvajanje pravila o obvezama povjerljivosti i diskrecije te zaštiti povjerljivih informacija EU-a iz članka 69. ove Uredbe;

(c)	priprema sve instrumente potrebne za primjenu ove Uredbe; te

(d)	revidira nezakonodavne mjere za provedbu Odluke 2009/371/PUP kako bi omogućio Upravnom odboru osnovanom prema članku 13. ove Uredbe donošenje odluke prema članku 78. stavku 2.

4.   Komisija bez odgađanja poduzima potrebne mjere nakon stupanja ove Uredbe na snagu kako bi osigurala da Upravni odbor osnovan u skladu s člankom 13. započne s radom [datum početka primjene ove Uredbe];

5.   Najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe države članice obavještavaju Komisiju o imenima osoba koje su imenovale kao članove i zamjenike članova Upravnog odbora, u skladu s člankom 13.

6.   Upravni odbor osnovan prema članku 13. ove Uredbe održava svoju prvu sjednicu [datum početka primjene ove Uredbe]. Tom prigodom, po potrebi, donosi odluku sukladno članku 78. stavku 2.

6a.     Upravni odbor sastavlja detaljne odredbe kojima se uređuje postupak iz članka 67.a i podnosi ih Komisiji na odobrenje. [Am. 223]

Članak 75.

Prijelazne odredbe u pogledu izvršnih direktora i zamjenika direktora

1.   Izvršnom direktoru imenovanom na temelju članka 38. Odluke 2009/371/PUP dodjeljuju se za preostalo razdoblje njegovog mandata, obveze izvršnog direktora u skladu s člankom 19. ove Uredbe. Preostali uvjeti njegovog ugovora ostaju nepromijenjeni. Ako mu mandat završi nakon [datum stupanja ove Uredbe na snagu], ali prije [datum početka primjene ove Uredbe], automatski se produžuje do godine dana nakon datuma početka primjene ove Uredbe.

2.   Ako izvršni direktor nije voljan ili nije u mogućnosti postupiti u skladu sa stavkom 1., Komisija imenuje službenika Komisije koji djeluje kao privremeni izvršni direktor i izvršava dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru na razdoblje koje nije dulje od 18 mjeseci, do imenovanja predviđenih člankom 56.

3.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se na zamjenike direktora imenovane na temelju članka 38. Odluke 2009/371/PUP.

4.   Izvršnom direktoru CEPOL-a imenovanom na temelju članka 11. stavka 1. Odluke 2005/681/PUP dodjeljuju se, za preostalo razdoblje njegovog mandata, funkcije zamjenika izvršnog direktora za osposobljavanje Europola. Preostali uvjeti njegovog ugovora ostaju nepromijenjeni. Ako mu mandat završi nakon [datum stupanja ove Uredbe na snagu], ali prije [datum početka primjene ove Uredbe], automatski se produžuje do godine dana nakon datuma početka primjene ove Uredbe. [Am. 224]

Članak 76.

Prijelazne odredbe u pogledu proračuna

1.   Za svaku od tri proračunske godine koje slijede nakon stupanja ove Uredbe na snagu, barem 8 milijuna EUR iz operativnih troškova Europola osigurano je za osposobljavanje, kako je opisano u Poglavlju III. [Am. 225]

2.   Postupak prihvaćanja izvješća o izvršenju u smislu odobrenih proračuna na temelju članka 42. Odluke 2009/371/PUP obavlja se u skladu s pravilima uspostavljenima člankom 43. Odluke 2009/371/PUP i financijskim pravilima Europola.

Poglavlje XIV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 77.

Zamjena

Ovom Uredbom zamjenjuju zamjenjuje se i stavlja tavljaju izvan snage Odluka 2009/371/PUP i Odluka 2005/681/PUP.

Upućivanja na zamijenjene Odluke zamijenjenu odluku tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu. [Am. 226]

Članak 78.

Stavljanje izvan snage

1.   Sve zakonodavne mjere za provedbu Odluke 2009/371/PUP i Odluke 2005/681/PUP stavljaju se izvan snage počevši s učinkom od datuma dana početka primjene ove Uredbe.

2.   Sve nezakonodavne mjere kojima se provodi Odluka vrši provedba Odluke 2009/371/PUP kojom se osniva Europski policijski ured (Europol) ostaje i Odluke 2005/681/PUP kojom se osniva CEPOL ostaju na snazi nakon [datuma početka primjene ove Uredbe], osim ako Upravni odbor Europola tijekom provedbe ne odluči drukčije u provedbi ove Uredbe ne odluči drugačije. [Am. 227]

Članak 79.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Primjenjuje se od [datum početka primjene].

Međutim, članci 73., 74. i 75. primjenjuju se od [datum stupanja ove Uredbe na snagu].

---

(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 25. veljače 2014.

(2)  Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37.).

(3)  SL C 316, 27.11.1995., str. 1.

(4)   SJ L 256, 1.10.2005., str. 63.

(5)  SL C 115, 4.5.2010., str. 1.

(*1)  Prijedlog COM(2013)0048.

(6)   Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.)

(7)  Konvencija o zaštiti osoba glede automatske obrade osobnih podataka, Strasbourg, 28.1.1981.

(8)  Preporuka br. R(87)15 Odbora ministara Vijeća Europe o uporabi osobnih podataka u policijskom sektoru, 17.9.1987.

(9)   Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. Studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u sklopu policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (SL L 350, 30.12.2008., str. 60.).

(10)  Uredba (EEZ, Euratom, EGSV) br. 259/68 Vijeća od 29. veljače 1968. o utvrđivanju Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i izdavanju posebnih mjera privremeno važećih za dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(11)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(12)  Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (SL L 136, 31.5.1999., str. 1.).

(13)  Odluka Vijeća br. 2011/292/EU od 31. ožujka 2011. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU (SL L 141, 27.5.2011., str. 17.).

(14)  Odluka Vijeća 2005/511/PUP od 12. srpnja 2005. o zaštiti eura od krivotvorenja imenovanjem Europola središnjim uredom za sprečavanje krivotvorenja eura (SL L 185, 16.7.2005., str. 35.).

(15)   Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(16)   Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.)

(17)   Kako je utvrđeno Odlukom Predsjedništva Europskog parlamenta od 15. travnja 2013.

(18)   SL L 362, 31.12.2012., str. 1.

(19)  EEZ Vijeće: Uredba br. 1 kojom se određuju jezici za korištenje u Europskoj ekonomskoj zajednici. (SL 17, 6.10.1958., str. 385/58).

(20)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(21)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).