This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014IP0130
European Parliament resolution of 25 February 2014 on Single Market governance within the European Semester 2014 (2013/2194(INI))
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014. (2013/2194(INI))
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014. (2013/2194(INI))
SL C 285, 29.8.2017, p. 40–46
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
29.8.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 285/40 |
P7_TA(2014)0130
Upravljanje jedinstvenim tržištem
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014. (2013/2194(INI))
(2017/C 285/05)
Europski parlament,
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2014.” (COM(2013)0800) i izvješće Komisije naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i zapošljavanje: analiza ostvarenoga napretka i preostalih zapreka u državama članicama – doprinos godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785) te popratnu analizu za to izvješće naslovljenu „Međunarodni vrijednosni lanci unutar i izvan EU-a”, |
— |
uzimajući u obzir prvo izvješće Komisije od 28. studenog 2012.„Stanje integracije jedinstvenog tržišta 2013. – doprinos godišnjem pregledu rasta 2013.” (COM(2012)0752), |
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573), |
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259), |
— |
uzimajući u obzir radni dokument osoblja Komisije od 24. veljače 2012. naslovljen „Jačanje uspješnosti jedinstvenoga tržišta – godišnja provjera upravljanja za 2011. godinu” (SWD(2012)0025), |
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja: zajedničkim radom do stvaranja novog rasta” (COM(2011)0206), |
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020), |
— |
uzimajući u obzir Internetski pregled stanja jedinstvenog tržišta objavljen 4. srpnja 2013., |
— |
uzimajući u obzir Pregled stanja unutarnjeg tržišta br. 26 (veljača 2013.), |
— |
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013., |
— |
uzimajući u obzir zaključke Vijeća za konkurentnost od 29. i 30. svibnja 2013. o pametnom donošenju propisa, |
— |
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. ožujka 2013., |
— |
uzimajući u obzir razmatranja Vijeća za konkurentnost od 18. i 19. veljače 2013. o Godišnjem pregledu rasta 2013. i Aktu o jedinstvenom tržištu, |
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem (1) i naknadni odgovor Komisije usvojen 8. svibnja 2013., |
— |
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. i 25. listopada 2013., |
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu – sljedeći koraci prema rastu” (2) i naknadni odgovor Komisije usvojen 26. rujna 2012., |
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2011. o upravljanju i partnerstvu na jedinstvenom tržištu (3), |
— |
uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika, |
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A7-0066/2014), |
A. |
budući da je Godišnji pregled rasta 2013. pokrenuo treći ciklus Europskog semestra, uključujući – prvi put – godišnje izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta; |
B. |
budući da je učinkovito jedinstveno tržište koje dobro funkcionira, utemeljeno na iznimno konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, ključno za održiv i uključiv rast; |
C. |
budući da je Parlament zatražio potpuno uključivanje stupa jedinstvenog tržišta u ciklus Europskog semestra; |
D. |
budući da bi bolje upravljanje jedinstvenim tržištem trebalo imati za cilj osigurati bolje i brže prenošenje i provedbu direktiva i uredbi koje se na njega odnose, posebno ako su povezane s utvrđenim ključnim sektorima; |
E. |
budući da se kvaliteta nacionalnih programa reforme u Europskom semestru uvelike razlikuje u smislu sadržaja, transparentnosti i izvedivosti; |
F. |
budući da jedinstveno tržište treba smatrati blisko povezanim s drugim područjima horizontalne politike, kao što su zaštita potrošača i radnika, socijalna prava, okoliš i održivi razvoj; |
G. |
budući da Akti o jedinstvenom tržištu I. i II. predstavljaju dobru horizontalnu strategiju koja je odredila konkretne zakonodavne i nezakonodavne mjere koje imaju kapacitet za pokretanje neiskorištenog potencijala rasta i uklanjanje prepreka za jedinstveno tržište; |
H. |
budući da je Komisija utvrdila usluge, financijske usluge, promet, energetski sektor i digitalno tržište kao ključna područja za poboljšanje funkcioniranja i produbljivanje jedinstvenog tržišta; budući da bi metodologiju za definiranje ovih područja trebalo redovito ocjenjivati i revidirati, uzimajući u obzir ciljeve i izgled rasta, kao i kriterije za pružanje potrebne zaštite građana, posebno potrošača, stručnjaka i radnika; |
I. |
budući da još nismo postigli potpuno funkcionalno jedinstveno digitalno tržište mrežnih i komunikacijskih usluga u Europi; budući da je sloboda kretanja digitalnih usluga i prekogranične e-trgovine danas spriječena rascjepkanim pravilima na nacionalnoj razini; budući da će europska poduzeća i javne službe imati gospodarsku i socijalnu korist zbog uporabe naprednih ICT usluga i aplikacija; |
J. |
budući da su dostupna i učinkovita europska prometna infrastruktura, ambiciozna europska industrijska politika i stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta – s ciljem davanja potpore poslovnoj konkurentnosti EU-a te osiguravanja univerzalnog i cijenom prihvatljivog pristupa energiji za kućanstva i potrošače – temeljni za jedinstveno tržište EU-a; budući da je stoga potrebno definirati prioritetne aktivnosti u tim područjima; |
Europski semestar
1. |
ponavlja svoj poziv Komisiji da osnaži upravljanje jedinstvenim tržištem uspostavom godišnjeg ciklusa upravljanja jedinstvenim tržištem, kao zasebnog stupa Europskog semestra, koji obuhvaća pregled stanja na unutarnjem tržištu, godišnje izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta kao dijela godišnjeg pregleda rasta, upute Europskog vijeća državama članicama, nacionalne akcijske planove usmjerene na provedbu smjernica o jedinstvenom tržištu i namjenske preporuke za pojedine države; nadalje, poziva Komisiju da u cijelosti vodi računa o ključnim područjima rasta – za koje je utvrđeno da obuhvaćaju uslužni sektor, energetski sektor, sektor prijevoza i jedinstveno digitalno tržište – i mjerama obuhvaćenima Aktom o jedinstvenom tržištu I. i II.; |
2. |
naglašava potrebu za definiranjem jedinstvenog tržišta kao trećeg stupa Europskog semestra kako bi se obuhvatio jasan niz prioriteta koji se odnose na realno gospodarstvo; vjeruje da je definiranje i postizanje tih prioriteta ključno za poticanje rasta i premošćivanje postojećeg jaza do postizanja ciljeva strategije Europa 2020., istodobno osiguravajući gospodarsku konvergenciju između država članica unutar i izvan područja eura te u središnjim i perifernim područjima EU-a; |
3. |
podsjeća na svoje mišljenje da je prvo izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta bilo nedovoljno i nepotpuno; vjeruje stoga da bi buduća izvješća trebala biti jasnija o postojećim nedostacima u određenim državama članicama, ponuditi konkretnije smjernice o mogućim rješenjima i očekivanim koristima te navesti učinkovite poluge za poticanje rasta i konkurentnosti, a time i za otvaranje radnih mjesta, što bi zajedno pružilo konkretan odgovor na postojeću društvenu i gospodarsku krizu; |
4. |
pozdravlja Komisijino izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta 2014. (COM(2013)0785)) i snažno podupire napore Komisije u daljnjoj integraciji jedinstvenog tržišta u razmatranja Europskog semestra; cijeni činjenicu da izvješće o stanju jedinstvenog tržišta 2014. sadrži niz elemenata koji se osobito odnose na radnje koje su poduzele pojedinačne države članice; smatra, međutim, da izvješću nedostaje kvalitativna ocjena učinkovitosti poduzetih mjera, stvarno postignutog napretka i rezultata politike; poziva na razvijanje analitičkog alata za mjerenje integracije jedinstvenog tržišta unutar okvira stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra u odnosu na preporuke za pojedine države; vjeruje kako bi takav analitički alat mogao dodatno nadopuniti Pregled stanja jedinstvenog tržišta; |
5. |
vjeruje da je potrebna bolja horizontalna koordinacija i usklađenost u izradi zakonodavnih prijedloga koji se odnose na jedinstveno tržište; vjeruje da bi upravljanje jedinstvenim tržištem trebalo uzeti u obzir potrebe svih dionika te da je nužno snažnije i ranije uključenje socijalnih partnera, civilnog društva i drugih dionika u osmišljavanje, usvajanje, provedbu i praćenje mjera s ciljem poticanja rasta i provedbe prava građana na jedinstvenom tržištu; |
6. |
naglašava potrebu za sveobuhvatnim savjetovanjem i temeljitim procjenama učinka prije nego što Komisija donese prijedlog; naglašava da prijedlozi Komisije moraju biti u skladu s načelima pametne uredbe i prikladnosti propisa, uključivati procjenu učinka na mala i srednja poduzeća te da ih njezin vlastiti odbor za procjenu učinka mora odobravati; naglašava, nadalje, da procjene učinka moraju ocijeniti učinke novog zakonodavstva na izglede za rast te na konkurentnost Europe; |
7. |
smatra da bi provedba Europskog semestra trebala biti utemeljena na dubljem demokratskom procesu s većim sudjelovanjem nacionalnih parlamenata uz jačanje ovlasti Europskog parlamenta; |
8. |
vjeruje da bi preporuke za pojedine države koje se daju u tom procesu trebale uzeti u obzir napredak svake države članice te da nacionalni aranžmani za provedbu zakonodavstva jedinstvenog tržišta ne moraju nužno slijediti univerzalni pristup, nego bi trebali nastojati povećati djelotvornost poduzetih mjera i stvarno postignutih rezultata politike; |
9. |
traži da predstojeće preporuke za pojedinu državu u ciklusu Europskog semestra za 2014. odražavaju zaključke izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta na mnogo snažniji i stroži način nego preporuke za pojedinu državu za 2013.; |
10. |
zauzima stajalište da bi treći stup Europskog semestra, posvećen integraciji jedinstvenog tržišta, trebao biti usmjeren na utvrđivanje prioritetnih politika i mjera za poticanje i oživljavanje realnog gospodarstva; smatra da će se taj cilj učinkovito postići samo ako ga sve institucije EU-a dosljedno dijele i podupiru; potiče stoga usmjerenu organizaciju rada Vijeća za konkurentnost kako bi ono izričito bilo posvećeno pružanju mjerodavnih prioriteta realnom gospodarstvu u Europski semestar; |
Ključni sektori
11. |
smatra da ključni sektori koje je utvrdila Komisija – usluge, financijske usluge, promet, energetski sektor i digitalno tržište – ostaju presudni za potpunu integraciju jedinstvenog tržišta; smatra, nadalje, da bi radi ostvarivanja obnovljenog rasta, ponovno pokretanje dosljedne i integrirane industrijske politike koja je usmjerena na te sektore također trebalo uključivati napore za jačanje zaštite prava građana – uključujući ona potrošača i radnika – te model konkurentnosti utemeljen na znanju i inovacijama kroz poticaje EU-a kako bi se povećala ulaganja i pristup financiranju, istraživanje i razvoj te potpora višem obrazovanju; |
12. |
potiče Komisiju da izradi istinsku europsku industrijsku politiku; vjeruje da reindustrijalizacija treba biti međusektorski prioritet za Uniju; smatra da bi ova nova industrijska politika trebala uključivati provedbu pravila jedinstvenog tržišta, holističku strategiju za vanjsku dimenziju jedinstvenog tržišta s posebnim naglaskom na koherentne politike za zaštitu potrošača te poboljšani pristup kapitalu i infrastrukturi s ciljem povećanja konkurentnosti tvrtki i omogućivanja njihova pristupa tržištima diljem svijeta; |
13. |
naglašava da uklanjanjem prepreka slobodnom kretanju osoba, robe, usluga i kapitala jedinstveno tržište omogućuje poduzećima rad na širem području, čime se poboljšava njihova mogućnost inovacija, ulaganja, povećanja produktivnosti i stvaranja radnih mjesta; |
14. |
poziva Komisiju da predstavi detaljan akcijski plan mjera kojima bi se ostvarilo potpuno integrirano i međusobno povezano jedinstveno tržište energije; naglašava potrebu da se potrošačima osiguraju transparentne i usporedive cijene energije, uz istodobno osiguranu zaštitu potrošača, uključujući ranjive potrošače; ističe potrebu za znatnim ulaganjem u energetsku infrastrukturu te smatra kako svi sektori komunalnih usluga moraju pratiti napredak u energetskom sektoru; |
15. |
naglašava da je unapređenje infrastrukture – posebno prekograničnih veza i interoperabilnosti – ključno za osiguravanje učinkovitog funkcioniranja jedinstvenog tržišta; vjeruje da je jedinstven, međusobno povezan i učinkovit europski prometni sustav ključan za slobodno kretanje roba, osoba i usluga unutar jedinstvenog tržišta; vjeruje da su daljnja ulaganja važna za postizanje ovih ciljeva te ponavlja da bi za ove projekte trebalo uspostaviti širok raspon financijskih instrumenata; |
16. |
naglašava da dosljedna provedba postojećeg zakonodavstva i daljnjih prijedloga Komisije o digitalnim uslugama mogu Europi pomoći u potpunoj uporabi jedinstvenog tržišta; poziva na politiku digitalnog jedinstvenog tržišta koja internetske usluge u Europi čini konkurentnijima, dostupnijima preko granica te transparentnijima, pri čemu pruža visok stupanj dostupnosti i zaštite potrošača; naglašava važnost usmjerenih ulaganja te primjećuje da će rad na prijedlogu Povezani kontinent pridonijeti smanjivanju razlika u cijenama među državama članicama poticanjem konkurencije u telekomunikacijskom sektoru; |
17. |
poziva na ambicioznu provedbu Strategije zaštite potrošača, uključujući zakonodavne i programske mjere, s ciljem jačanja zaštite potrošača i povjerenja u jedinstveno tržište, davanja ovlasti potrošačima, poticanja odgovornog ponašanja prosječnog potrošača i povećanja zaštite ranjivih potrošača; |
18. |
zauzima stajalište da bi lakši pristup financiranju MSP-ova pomogao u slabljenju ograničenja likvidnosti i povećao radni kapital MSP-ova; pozdravlja činjenicu da, među prioritetima koje je Komisija odredila u Godišnjoj anketi rasta 2014. i izvješću o integraciji jedinstvenog tržišta, razvoj oblika alternativnog financiranja za male i srednje poduzetnike zauzima važno mjesto; snažno podupire cilj razvijanja posebnih obveznica i burze namijenjene MSP-ovima te poziva Komisiju i države članice da poduzmu praktične radnje u ostvarivanju ovog cilja; nadalje, podupire inicijative poduzete na razini EU-a za nadopunjavanje nacionalnih napora za povećanje mikrokredita i poticanje socijalnog poduzetništva, uključujući potporu razvojnih banaka koje pružaju zajmove po nižim cijenama nego komercijalne banke; napominje posebnu važnost potpore malim i srednjim poduzećima kroz programe COSME i Obzor 2020.; |
19. |
ističe važnost prepreka funkcioniranju jedinstvenog tržišta koje uzrokuje rascjepkanost usluga maloprodajnog financijskog tržišta, kako je istaknula Komisija u izvješću o integraciji jedinstvenog tržišta, osobito u odnosu na iznimno neujednačene kamatne stope za zajmove koje imaju snažan učinak na potrošače, kućanstva i male i srednje poduzetnike; uvjeren je da te razlike otežavaju učinkovit pristup financiranju i imaju negativan učinak na stvarno gospodarstvo; zabrinut je zbog negativne procjene potrošača u odnosu na rascjepkanost i loše rezultate maloprodajnih financijskih usluga, posebno s obzirom na bankovne račune, hipoteke, privatne mirovine i vrijednosne papire; |
20. |
vjeruje da bi uredba o financijskim uslugama trebala pružiti bolje informacije, poboljšanu zaštitu i učinkovitu pravnu zaštitu za potrošače; naglašava potrebu za brzim i pozitivnim završetkom rada na zakonodavnim prijedlozima o potrošačkom i maloprodajnom tržištu financijskih usluga, posebno o usporedivosti naknada za račun za obavljanje platnog prometa, promjenu računa za obavljanje platnog prometa te pristup računima za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama; zauzima stajalište da bi trebalo iznijeti daljnje prijedloge, poput posebnog režima nesolventnosti potrošača za poboljšanje trenutačnih fragmentiranih i neprikladnih aranžmana, kako bi se potaklo sigurno ulaganje privatnih ušteđevina u realno gospodarstvo; |
21. |
žali što unatoč snažnim dokazima da je unutarnje tržište važno za prevladavanje krize, slobodno kretanje građana, posebno radnika i stručnjaka, u Europi nije dovršeno te da su potrebne snažnije mjere kako bi se uklonile preostale prepreke i potaknuo rast te jamčila prava građana i radnika; naglašava potrebu za uravnoteženim razvojem unutarnjeg tržišta, utemeljenom na punoj primjeni ekonomskih sloboda u skladu s društvenom tržišnom ekonomijom; |
22. |
podsjeća da je ciklička metoda podnošenja Akata o jedinstvenom tržištu omogućila utvrđivanje i redovite rasprave o prioritetima za razvoj jedinstvenog tržišta; smatra da bi tu metodu trebalo unaprijediti i dalje razviti; |
23. |
pozdravlja paket zakonodavnih prijedloga za uredbu o sigurnost proizvoda i nadzoru tržišta te za otkrivanje nefinancijskih i drugih podataka velikih poduzeća i grupa; vjeruje da te inicijative mogu unaprijediti prava potrošača, bolje jamčiti zdravlje i sigurnost potrošača, olakšati trgovinu robama i uslugama te potaknuti novi model konkurentnosti; stoga poziva Komisiju na usku suradnju s Parlamentom i Vijećem kako bi se zaključak donio u razumnom roku; |
24. |
podvlači važnosti postignutih političkih dogovora o reformama Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija, paketa o javnoj nabavi i koncesijama, Direktive o alternativnom rješavanju sporova te Direktive o internetskom rješavanju sporova; potiče, stoga, Komisiju i države članice da započnu brzu i sveobuhvatnu provedbu svih novih odredbi; |
25. |
naglašava potrebu za ispravnim prijenosom zakona o javnoj nabavi i koncesijama; naglašava važnost javne nabave kao glavnog pokretača rasta, posebno za mala i srednja poduzeća; zauzima stajalište da provedba ove reforme pruža veliku priliku za modernizaciju javne uprave strateškom uporabom javne nabave u smislu inovacija i održivosti te poboljšanja kvalitete i djelotvornosti javne potrošnje kao odgovor na posebne zahtjeve lokalnih i nacionalnih vlada; smatra da su to ključni činitelji u uspješnoj provedbi pravila u vezi s javnom nabavom i koncesijama; |
26. |
vjeruje da su, posebno u borbi protiv nezaposlenosti mladih, nova pravila koja se odnose na profesionalne kvalifikacije (donesena u studenome 2013. te kojima se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva 2005/36/EZ te Uredba IMI) važan korak prema poboljšanju slobodnog kretanja radnika i profesionalaca, predviđajući visok zajednički standard obuke i poticanje uporabe Europske profesionalne iskaznice; naglašava kako je cjelovita i ispravna provedba Direktive o priznavanju profesionalnih kvalifikacija (te Direktive o uslugama) ključan pokretač gospodarskog rasta EU-a; vjeruje da je istodobno potrebna reforma reguliranih profesija radi pružanja boljeg pristupa mladim ljudima ovim profesijama i stvaranja dinamičnijeg tržišta koje potrošačima nudi odgovarajuća jamstva; |
Instrumenti upravljanja
27. |
prima na znanje odgovor Komisije na Rezoluciju Parlamenta od 7. veljače 2013. u odnosu na pravnu osnovu traženog zakonodavnog prijedloga koji bi sadržavao elemente navedene u toj Rezoluciji; smatra da sadržaj posebnih preporuka koje su u njemu navedene i dalje sadrži vrijedne ideje za poboljšano upravljanje jedinstvenim tržištem; |
28. |
primjećuje prilagođenu strukturu drugog izdanja izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta (COM(2013)0785); pozdravlja činjenicu da je Komisija time također odgovorila na zahtjeve koje je Parlament iznio u svojoj rezoluciji od 7. veljače 2013.; primjećuje da su određene mjere utvrđene u toj rezoluciji već dovele do poboljšane provedbe i primjene prava EU-a, uključujući strožu uporabu projekta EU Pilot; |
29. |
pozdravlja uspostavu Internetskog pregleda stanja na jedinstvenom tržištu, posebice njegov vizualan i informativan način predstavljanja uspješnosti država članica u odnosu na zakonodavstvo EU-a mjerodavno za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; smatra da bi Internetski pregled, ako mu je svrha olakšati razumijevanje ciklusa jedinstvenog tržišta za sve europske građane i njihove potencijalne uloge u njemu, trebao biti dostupan na svim jezicima Unije; |
30. |
smatra da bi trebalo uložiti napor u transparentniju provedbu i jedinstvenu primjenu zakonodavstva Unije u državama članicama; napominje da su rokovi za prijenos u prosjeku premašeni za devet mjeseci, s time da raste broj direktiva čiji prijenos kasni dvije ili više godina; smatra da bi svaku direktivu trebalo prenijeti na dosljedan način te da bi trebalo donijeti sve mjere za prijenos radi prikaza postignutih kompromisa na razini Unije; |
31. |
međutim, smatra da isključivo kvantitativna statistika o provedbi zakonodavstva o jedinstvenom tržištu nije dovoljna te da je potrebno usredotočiti se na kvalitetu načina provedbe zakonodavstva u državama članicama na osnovi posebnih ključnih pokazatelja za sektore jedinstvenog tržišta razvijenih na europskoj razini; |
32. |
pozdravlja izvješće naslovljeno „Međunarodni vrijednosni lanci unutar i izvan EU-a” kao pozitivan primjer uporabe posebnih pokazatelja kako bi se procijenila integracija jedinstvenog tržišta s posebnom pozornošću posvećenom širenju proizvodnih sustava u EU-u; smatra da će podupiranje daljnjih inicijativa za razvijanje prekograničnih lanaca opskrbe potaknuti uklanjanje dugotrajnih prepreka dovršavanju jedinstvenog tržišta te da može pomoći u poboljšavanju produktivnosti i konkurentnosti europskih tvrtki u okvirima svjetskog gospodarstva; |
33. |
pozdravlja poboljšanu razinu prosječnog nedostatka prijenosa, koji je sada pao na 0,6 %; naglašava da čak i vrlo mali nedostatak na važnom području politike može imati iznimno štetan učinak na prilike potrošača i poduzeća, a time i na cjelokupno europsko gospodarstvo; |
34. |
žali zbog prosječnog trajanja postupaka zbog povrede pravila, pogotovo zbog činjenice da slučajevi koji se bave uslugama traju najdulje (prosječno 49,8 mjeseci); smatra da su postupci zbog povrede pravila brzo otkrili brojna ograničenja u pogledu brzog rješavanja i ispravljanja nedostataka provedbe i primjene odredbi jedinstvenog tržišta; poziva države članice da učinkovitije surađuju s Komisijom u bržem rješavanju slučajeva te poziva Komisiju da provede daljnje „čišćenje” nacionalnih mjera štetnih za jedinstveno tržište; |
35. |
zauzima stajalište da bi postupke zbog povrede pravila trebalo smatrati posljednjim izborom i koristiti se njima tek nakon pokušaja koordinacije i ispravljanja stanja te da bi Komisija stoga trebala promicati uporabu projekta EU Pilot i drugih postupaka prije pokretanja postupka protiv države članice pred Sudom Europske unije; nadalje, ustraje u tome da bi se trebao poduzeti svaki napor prema djelotvornijoj uporabi postupaka zbog povrede odredbi zakona Unije na području jedinstvenog tržišta te da bi države članice i Europsko vijeće trebali nastaviti daljnji razvoj postupaka zbog povrede pravila u okviru budućih revizija UFEU-a; |
36. |
podupire aktivnosti Komisije za poboljšanje suradnje nacionalnih tijela u vezi s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta; slaže se da bi trajan mehanizam informacijske tehnologije koji bi olakšavao razmjenu relevantnih informacija mogao znatno poboljšati stanje s obzirom na to da sastanak skupine nacionalnih stručnjaka nekoliko puta godišnje nije baš prikladan način za bavljenje pitanjem od tolike važnosti; |
37. |
ponavlja važnost pravilnog funkcioniranja Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), kojem je nedavno pružena prikladna regulatorna osnova i trenutačno se širi radi uključivanja novih područja politika i sektora; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o radu alata za strojno prevođenje koji je predstavljen radi olakšavanja komunikacije između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela; |
38. |
poziva države članice da u cijelosti provedu mjere predviđene Digitalnom agendom te pojačaju napore u modernizaciji javne uprave – u najmanju ruku brzom provedbom mjera povezanih s e-vladom, e-zdravljem, e-izdavanjem računa i e-javnom nabavom – s ciljem pružanja brojnijih i boljih digitalnih usluga građanima i poduzećima diljem Europe te radi smanjenja troškova i poboljšanja učinkovitosti javnog sektora; |
39. |
primjećuje da se i dalje premalo upotrebljava mreža za rješavanje problema SOLVIT; poziva države članice da osiguraju da se za mrežu SOLVIT i jedinstvene kontaktne točke osiguraju odgovarajuća sredstva, kako se zahtijeva Direktivom o uslugama; jednako poziva Komisiju i države članice da poduzmu daljnje korake za širenje informacija o dostupnosti tih instrumenata među tvrtkama i poduzetnicima; osim toga, smatra da bi države članice trebale pokrenuti intenzivniju i širu razmjenu najboljih praksi; |
40. |
bilježi stalan porast korištenja portalima Your Europe i Your Europe Advice, koji bi trebali pružiti potrebne informacije svima koji se kreću po Europskoj uniji; |
41. |
pozdravlja Mjesec jedinstvenog tržišta, koji je između 23. rujna i 23. listopada 2013. okupio građane iz cijele Europe, donositelje politika, stručnjake i vođe EU-a da u internetskoj raspravi te u sklopu povezanih nacionalnih događanja raspravljaju o dosadašnjem napretku, izazovima koji ostaju i idejama za budućnost jedinstvenog tržišta te poziva Komisiju da napravi dobru inventuru zabrinutosti i prijedloga koje su sudionici iznijeli; poziva Komisiju da ocijeni format i učinkovitost izvedbe manifestacije 2013. godine, uključujući njezinu sposobnost da dopre do građana, poduzeća i potrošača te im pruži pravu priliku da pomognu oblikovati jedinstveno tržište; |
o
o o
42. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom Vijeću te parlamentima i vladama država članica. |
(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0054.
(2) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 72.
(3) SL C 296 E, 2.10.2012., str. 51.