9.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 289/53

—

uzimajući u obzir nedavno javno savjetovanje o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i odgovarajući nacrt revidiranih smjernica za procjenu učinka,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o jamčenju neovisnih procjena učinka (1),

—

uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da procjene učinka kao alat u ranoj fazi donošenja zakonodavstva imaju ključnu ulogu u programu Komisije za pametno donošenje propisa u svrhu pružanja transparentnih, sveobuhvatnih i uravnoteženih dokaza o učincima na gospodarstvo, društvo i okoliš, dodanoj vrijednosti djelovanja EU-a, očekivanom regulatornom i administrativnom opterećenju te troškovima i koristima alternativnih načina djelovanja za sve zainteresirane strane;

B.

budući da prema postojećim smjernicama za procjenu učinka Glavno tajništvo Komisije i Odbor za procjenu učinka imaju središnju ulogu po pitanju odluke o nužnosti provođenja procjene učinka za određenu inicijativu;

C.

budući da Odbor za procjenu učinka ima važnu ulogu kao središnje tijelo za kontrolu kvalitete procjene učinka;

D.

budući da Ugovori sadrže horizontalne odredbe o društvu i okolišu te obveze na poštovanje načela supsidijarnosti i razmjernosti koje treba uzeti u obzir tijekom određivanja i provedbe politika i aktivnosti Unije te koje zahtijevaju temeljitu analizu relevantnog učinka svakog predloženog zakonodavstva;

E.

budući da prema stručnoj skupini Komisije trošak usklađivanja s uredbom može biti deset puta veći za mala i srednja poduzeća nego za veća poduzeća; budući da je stoga ispravna i neovisna procjena učinka posebno važna za mala i srednja poduzeća koja u odnosu na veća poduzeća često nailaze na veće poteškoće u prilagodbi novim zakonskim i regulatornim zahtjevima te zbog svoje veličine mogu u manjoj mjeri predvidjeti regulatorne promjene koje su u izradi;

F.

budući da je načelo „počnimo od malih” („think small first”) temelj Zakona o malom poduzetništvu za Europu iz 2008.; budući da je ono od 2009. dio smjernica za procjenu učinka i od 2005. dio drugih tekstova Komisije; budući da je cilj tog načela uzimanje u obzir interesa malih i srednjih poduzeća u vrlo ranoj fazi donošenja politika kako bi zakonodavstvo bilo sklonije malim i srednjim poduzećima; budući da je na raspolaganju niz alata kojima se omogućuje učinkovita provedba tog načela, uključujući primjenu testa MSP na predstojeće zakonodavne prijedloge;

G.

budući da postojeće smjernice za procjenu učinka sadrže posebnu smjernicu u obliku testa MSP, uključujući moguće mjere ublažavanja; budući da nacrt revidiranih smjernica ne uključuje odredbe o testu MSP;

H.

budući da odgovarajuća procjena suštinskih izmjena koje Parlament uvodi u izvorne prijedloge Komisije Parlamenta ukazuje na dodanu vrijednost stajališta Parlamenta u pregovorima u okviru trijaloga;

1.

pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala da će redovito revidirati smjernice za procjenu učinka u cilju poboljšanja postupaka za procjenu učinka;

2.

ističe činjenicu da bi Komisija trebala osigurati da se aspekti povezani s gospodarstvom, društvom, administracijom i okolišem procjene na jednako temeljit način;

3.

boji se, međutim, da je nacrt revidiranih smjernica mnogo manje specifičan od postojećih smjernica u pogledu područja primjene procjena učinka i da je nadležnoj glavnoj upravi dano znatno više slobode pri odlučivanju o nužnosti provođenja procjene učinka; smatra da je potrebno zadržati postojeću praksu u kojoj proces donošenja odluka uključuje Odbor za procjenu učinka;

4.

smatra da bi Komisija trebala zadržati svoj trenutačni pristup prema kojem se procjena učinka provodi za sve inicijative koje pripadaju barem jednoj od sljedećih kategorija:

5.

napominje da procjena učinka mora biti rigorozna i temeljita te da se mora temeljiti na najtočnijim, najobjektivnijim i najpotpunijim dostupnim podacima, uz ravnomjernu analizu usmjerenu na svrhu i cilj prijedloga, kako bi se omogućila informirana politička odluka;

6.

uvjeren je da su procjene učinka važno sredstvo za potporu donošenja odluka u svim institucijama EU-a te da su važan element za postizanje postupka donošenja bolje regulative; međutim, prepoznaje da procjene učinka ne mogu zamijeniti političku procjenu i političke odluke;

7.

naglašava važnost savjetovanja sa svim relevantnim dionicima u ranoj fazi procesa procjene učinka kako bi se njihov doprinos mogao uzeti u obzir pri pripremi procjena učinka i prije njihove objave;

8.

primjećuje da područje primjene procjene učinka možda ne odgovara usvojenim prijedlozima ako su oni promijenjeni nakon što su podneseni Kolegiju povjerenika na odobrenje; zahtijeva da se u nacrtu revidiranih smjernica navede da je potrebno ažurirati procjenu učinka kako bi se osigurao kontinuitet između predmeta na koje se procjena učinka odnosi i prijedloga koje konačno usvoji Komisija;

9.

izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da uloga Odbora za procjenu učinka u procesu procjene učinka nije jasnije definirana u nacrtu revidiranih smjernica; snažno inzistira na tome da Komisija ponovno razmotri taj propust i da kod odgovora na ovu rezoluciju koju je Parlament usvojio u novom nacrtu revidiranih smjernica jasnije odredi postupke povezane s Odborom za procjenu učinka;

10.

smatra da bi ti novi postupci trebali na jasan, razumljiv i transparentan način utvrditi proces podnošenja, revizije i konačnog odobravanja procjena učinka koje se predlože Odboru;

11.

ponavlja svoje stajalište da bi Komisija prijedloge trebala prihvatiti samo ako su popraćeni mišljenjem Odbora za procjenu učinka kojim se odobravaju;

12.

nadalje, podsjeća Komisiju na zahtjev Parlamenta da se ojača neovisnost Odbora za procjenu učinka te, posebno, da članovi Odbora za procjenu učinka ne podliježu političkoj kontroli; smatra da bi u Odboru za procjenu učinka trebale biti samo visokokvalificirane osobe koje su sposobne procijeniti predstavljenu analizu u pogledu učinaka na gospodarstvo, društvo i okoliš;

13.

sa zadovoljstvom iščekuje pojašnjenja nove Komisije o tome kakav pristup namjerava usvojiti u pogledu aspekata iz ove Rezolucije kako bi se o tom pristupu moglo u potpunosti voditi računa pri izradi svog stajališta o nedavnoj Komunikaciji Komisije o programu za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT), a da se pritom ne dovede u pitanje stajalište Parlamenta u tom kontekstu;

14.

podsjeća da je u svojoj reviziji Zakona o malom poduzetništvu iz 2011. Komisija izrazila žaljenje zbog činjenice da je samo osam država članica uključilo test MSP u svoje nacionalne postupke donošenja odluka; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se bolje proširila načela testa MSP u kontekstu nacionalnih postupaka, podupirući politiku za mala i srednja poduzeća;

15.

pozdravlja činjenicu da se Komisija u toj reviziji jasno obvezala na daljnje poboljšanje testa MSP; žali, međutim, zbog činjenice da se, suprotno najavama, test za mala i srednja poduzeća uopće ne spominje u nacrtu revidiranih smjernica za procjenu učinka;

16.

podsjeća da se Komisija u Zakonu o malom poduzetništvu obvezala na provedbu načela „počnimo od malih” u procesu donošenja politika i da to uključuje test MSP kako bi se procijenio utjecaj predstojećeg zakonodavstva i administrativnih inicijativa na mala i srednja poduzeća; naglašava da je pravilna primjena ovog testa od ključne važnosti i smatra da je još uvijek potrebno ostvariti znatan napredak;

17.

inzistira na tome da se test MSP, kako je definiran u Prilogu 8. Smjernicama, zadrži kako bi se izbjeglo da zbog inicijativa Komisije mala i srednja poduzeća budu nesrazmjerno pogođena ili stavljena u nepovoljan položaj u odnosu na velika poduzeća;

18.

naglašava da bi u tim slučajevima procjene učinka trebale sadržavati alternativne mehanizme i/ili biti fleksibilne kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima da se usklade s određenom inicijativom (kako je predviđeno Prilogom 8.4.); s tim u vezi pozdravlja mogućnost isključivanja mikropoduzeća iz područja primjene zakonodavnog prijedloga navedenu u nacrtu revidiranih smjernica; no smatra da automatsko izuzimanje mikropoduzeća možda nije uvijek najbolji pristup i da se to stoga mora procijeniti za svaki pojedini prijedlog kako bi se slijedila politika prebacivanja tereta dokazivanja, tj. da mikropoduzeća trebaju ostati izvan područja primjene prijedloga osim ako se ne dokaže da bi ih trebalo uključiti; podupire razmatranje rješenja po mjeri i blažih režima za mala i srednja poduzeća u procjenama učinaka ako se time ne ograničava na neprimjeren način učinkovitost zakonodavstva;

19.

primjećuje da postoji mogućnost da se konačni oblik zakonodavnog akta znatno razlikuje od prijedloga koji usvoji Komisija; smatra da bi bilo korisno da se za usvojene zakonodavne akte pripremi sažetak procijenjenih koristi i troškova te da ga se ažurira u skladu s promjenama iz analize koju sadrži procjena učinka, a do kojih dođe kao rezultat amandmana podnesenih tijekom zakonodavnog procesa; smatra da bi se tom praksom pojednostavili nadzor i procjena učinka prijedloga;

20.

priznaje rad i konačno izvješće Skupine na visokoj razini za administrativna opterećenja, kako je odredila Komisija; podsjeća da Komisija namjerava osnovati skupinu na visokoj razini za bolju regulativu koja bi se sastojala od predstavnika zainteresiranih strana i nacionalnih stručnjaka, kako je navedeno u njezinoj zadnjoj komunikaciji o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) iz lipnja 2014.;

21.

predlaže da Komisija čim prije osnuje tu skupinu kao savjetodavno tijelo na visokoj razini o boljoj regulativi koje će uključivati i stručno znanje zainteresiranih strana i nacionalne stručnjake; predlaže da se tom tijelu, koje bi trebalo nadopunjavati rad Komisije na procjenama učinka, da snažan i neovisan savjetodavni mandat; vjeruje da bi stručnost takvog tijela, uključujući stručnost na području supsidijarnosti i proporcionalnosti, osigurala dodanu vrijednost postupku procjene učinka i drugim inicijativama koje se odnose na bolju regulativu; traži da se Parlament i Vijeće uključe u postupak imenovanja stručnjaka; sugerira da bi trebalo uzeti u obzir najbolje prakse i iskustva iz postojećih tijela za izradu bolje regulative (npr. iz Švedske, Češke, Nizozemske, Ujedinjene Kraljevine i Njemačke);

22.

poziva Komisiju da podnese novi nacrt revidiranih smjernica za procjenu učinka, uzimajući u obzir točke navedene u ovoj Rezoluciji te nedavno uvedenu strukturu Komisije, posebno ulogu novog potpredsjednika nadležnog za bolju regulativu;

23.

poziva da procjene učinka Komisije čim prije sustavno pregleda Parlament, posebno na razini odbora;

24.

podsjeća na svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o jamčenju neovisnih procjena učinka, u kojoj se traži dosljednija primjena procjene učinka Parlamenta, alata koji je već dostupan; podsjeća da su za provođenje procjena učinka na raspolaganju posebna proračunska linija i specijalizirane službe; smatra da je primjena procjene učinka Parlamenta od posebne važnosti u slučaju uvođenja suštinskih promjena u izvorni prijedlog Komisije;

25.

očekuje od Vijeća da poštuje svoju obvezu sustavne procjene učinka vlastitih suštinskih izmjena;

26.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.