(1)

Direktivom 2011/92/EU usklađena su načela za procjenu utjecaja projekata na okoliš uvođenjem minimalnih zahtjeva (s obzirom na vrstu projekata koji se procjenjuju, najvažnije obveze nositelja projekata, sadržaj procjene te sudjelovanje nadležnih tijela i javnosti) te ona doprinosi visokoj razini zaštite okoliša i ljudskog zdravlja.

(1)

Direktivom 2011/92/EU usklađena su načela za procjenu utjecaja projekata na okoliš uvođenjem minimalnih zahtjeva (s obzirom na vrstu projekata koji se procjenjuju, najvažnije obveze nositelja projekata, sadržaj procjene te sudjelovanje nadležnih tijela i javnosti) te ona doprinosi visokoj razini zaštite okoliša i ljudskog zdravlja. Trebalo bi dopustiti državama članicama da utvrde stroža pravila za zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja.

(3)

Potrebno je izmijeniti Direktivu 2011/92/EU kako bi se ojačala kvaliteta postupka procjene utjecaja na okoliš, racionalizirale različite faze postupka te poboljšala povezanost i sinergija s drugim zakonodavstvom i politikama Unije kao i sa strategijama i politikama koje su razvile države članice na područjima nacionalne nadležnosti.

(3)

Potrebno je izmijeniti Direktivu 2011/92/EU kako bi se ojačala kvaliteta postupka procjene utjecaja na okoliš, racionalizirale različite faze postupka , uskladio postupak s načelima pametne regulative te poboljšala povezanost i sinergija s drugim zakonodavstvom i politikama Unije kao i sa strategijama i politikama koje su razvile države članice na područjima nacionalne nadležnosti. Glavni cilj izmjene ove Direktive je učinkovitija primjena na razini država članica. U brojnim slučajevima administrativni postupci postaju presloženi i dugotrajni, što uzrokuje kašnjenja i stvara dodatne rizike za zaštitu okoliša. Stoga bi jedan od ciljeva ove Direktive trebalo biti pojednostavljenje i usklađivanje postupaka. Potrebno je uzeti u obzir primjerenost stvaranja po načelu „sve na jednom mjestu” kako bi se omogućila usklađena procjena ili zajednički postupci ako se zahtijeva više procjena utjecaja na okoliš, primjerice u prekograničnim projektima, te kako bi se utvrdila specifičnija mjerila za obvezne procjene.

(3a)

Kako bi se jamčila usklađena primjena i jednaka zaštita okoliša širom Unije, Komisija bi, u svojoj ulozi kao zaštitnica Ugovora, trebala osigurati kvalitativnu i postupovnu sukladnost s odredbama Direktive 2011/92/EU, uključujući odredbe o javnom savjetovanju i sudjelovanju.

(3b)

U slučaju projekata koji bi mogli imati prekogranični utjecaj obuhvaćene države članice trebale bi na temelju jednake zastupljenosti osnovati zajedničko tijelo za vezu nadležno za bavljenje svim fazama postupka. Za konačno odobrenje projekta trebala bi se zahtijevati suglasnost svih obuhvaćenih država članica.

(3c)

Trebalo bi također revidirati Direktivu 2011/92/EU tako da se osigura poboljšanje zaštite okoliša, povećana učinkovitost resursa i poduprt održiv rast u Europi. U tu svrhu trebalo bi pojednostaviti i uskladiti postupke koji su u njoj utvrđeni.

(4)

U posljednjem desetljeću pitanja okoliša kao što su učinkovitost resursa, biološka raznolikost, klimatske promjene i opasnosti od katastrofa postala su važnija u oblikovanju politika te bi stoga trebala predstavljati ključne elemente u postupcima procjene i donošenja odluka, posebno u odnosu na infrastrukturne projekte.

(4)

U posljednjem desetljeću pitanja okoliša kao što su učinkovitost resursa i održivost, zaštita biološke raznolikosti, korištenje zemljišta, klimatske promjene te opasnost od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem postala su važnija u oblikovanju politika. Ona bi stoga također trebala predstavljati važne elemente u postupcima procjene i donošenja odluka s obzirom na sve javne ili privatne projekte koji bi mogli znatno utjecati na okoliš , posebno u odnosu na infrastrukturne projekte. Budući da Komisija nije utvrdila smjernice za primjenu Direktive 2011/92/EU o očuvanju povijesne i kulturne baštine, trebala bi predložiti popis kriterija i pokazatelja, također u pogledu vizualnog utjecaja, s namjenom bolje provedbe Direktive.

(4a)

Propisivanje boljeg poštovanja okolišnih kriterija u svim projektima moglo bi biti kontraproduktivno ako postupci postaju složeniji i ako se produžuju rokovi za izdavanje odobrenja i potvrđivanje svake faze. Time bi se mogli povećati troškovi te bi čak moglo doći do prijetnje za okoliš ako dovršenje infrastrukturnih projekata predugo traje.

(4b)

Od iznimne je važnosti da pitanja okoliša u vezi s infrastrukturnim projektima ne skreću pozornost s činjenice da svaki projekt neminovno utječe na okoliš, te da je potrebno usredotočiti se na ravnotežu između koristi projekta i njegovog utjecaja na okoliš.

(5)

U svojoj Komunikaciji pod naslovom „Plan za resursno učinkovitu Europu” Komisija se obvezala da će u reviziju Direktive 2011/92/EU uključiti opsežnija razmatranja o učinkovitijem korištenju resursa.

(5)

U svojoj Komunikaciji pod naslovom „Plan za resursno učinkovitu Europu” Komisija se obvezala da će u reviziju Direktive 2011/92/EU uključiti opsežnija razmatranja o učinkovitijem i održivijem korištenju resursa.

(11)

Zaštita i promidžba kulturne baštine i krajolika, koje su sastavni dio kulturne raznolikosti koju se Unija obvezala poštovati i promicati u skladu s člankom 167. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, može se temeljiti na definicijama i načelima razvijenim u relevantnim konvencijama Vijeća Europe, posebno Konvenciji o zaštiti aritektonskog blaga Europe, Europskoj konvenciji o krajoliku i Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturne baštine za društvo.

(11)

Zaštita i promidžba kulturne baštine i krajolika, koje su sastavni dio kulturne raznolikosti koju se Unija obvezala poštovati i promicati u skladu s člankom 167. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, može se temeljiti na definicijama i načelima razvijenim u relevantnim konvencijama Vijeća Europe, posebno Konvenciji o zaštiti aritektonskog blaga Europe, Europskoj konvenciji o krajoliku, Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturne baštine za društvo i Međunarodnoj preporuci o zaštiti povijesnih područja i njihovoj sadašnjoj ulozi koju je 1976. UNESCO donio u Nairobiju .

(11a)

Vizualni utjecaj je ključni kriterij u procjeni utjecaja na okoliš u vezi s očuvanjem povijesne i kulturne baštine, prirodnih krajolika i urbanih područja; To je drugi faktor koji bi trebalo primijeniti pri procjenama.

(12)

Pri primjeni Direktive 2011/92/EU treba osigurati konkurentno poslovno okruženje, posebno za mala i srednja poduzeća kako bi se ostvario pametan, održiv i uključiv rast u skladu s ciljevima iz Komunikacije Komisije pod naslovom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”.

(12)

Pri primjeni Direktive 2011/92/EU treba osigurati pametan, održiv i uključiv rast u skladu s ciljevima iz Komunikacije Komisije pod naslovom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast”.

(12a)

U svakoj državi članici trebao bi postojati središnji portal na kojem bi pravovremeno u elektroničkom obliku bile stavljene na raspolaganje informacije o okolišu u vezi s provedbom ove Direktive.

(12b)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, pojednostavilo donošenje odluka i smanjili troškovi projekta, trebalo bi poduzeti potrebne mjere prema normizaciji kriterija u skladu s Uredbom (EU) 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji  (2) s ciljem omogućavanja potpore uporabi najbolje dostupne tehnologije, poboljšanja konkurentnosti i izbjegavanja da se norme tumače na različit način.

(12c)

Također s ciljem daljnjeg pojednostavljenja i olakšanja rada nadležnih tijela, trebalo bi sastaviti vodeće kriterije kojima se uzimaju u obzir osobine različitih gospodarskih i industrijskih sektora. To bi se trebalo temeljiti na uputama u skladu s člankom 6. Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa divlje faune i flore  (3) .

(12d)

Kako bi se osiguralo nabolje moguće očuvanje povijesne i kulturne baštine, vodeće kriterije trebali bi sastaviti Komisija i/ili države članice.

(13)

Iskustvo je pokazalo da u civilnim izvanrednim stanjima sukladnost s odredbama Direktive 2011/92/EU može imati negativne učinke te bi stoga trebalo uvesti odredbu kojom bi se državama članicama dopustilo da tu Direktivu ne primjenjuju u odgovarajućim slučajevima.

(13a)

Člankom 1. stavkom 4. Direktive 2011/92/EU kojim se utvrđuje da se ta Direktiva ne primjenjuje na projekte koji su odobreni posebnim aktom nacionalnog zakonodavstva, predviđeno je otvoreno odstupanje s ograničenim postupovnim jamstvima i mogla bi se bitno zaobići provedba te Direktive.

(13b).

Iskustvo je pokazalo da treba uvesti posebna pravila kako bi se izbjegao sukob interesa do kojeg može doći između investitora projekta koji podliježe procjeni učinka na okoliš i nadležnih tijela iz članka 1. stavka 2. točke (f) Direktive 2011/92/EU. Nadležna tijela posebno ne bi trebala biti investitor niti na bilo koji način ovisna o investitoru, povezana s njim ili mu biti podređena. Iz istih razloga tijelo koje je imenovano nadležnim tijelom u skladu s Direktivom 2011/92/EU ne bi smjelo imati ulogu u vezi s projektima koji podliježu procjeni utjecaja za okoliš koje je naručilo samo to tijelo.

(13c)

Pri procjeni utjecaja projekata na okoliš mora se uzeti u obzir razmjernost. Zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri procjeni utjecaja projekta na okoliš trebali bi biti razmjerni njegovoj veličini i fazi.

(16)

Kad određuju postoji li vjerojatnost prouzrokovanja znatnih utjecaja na okoliš, nadležna bi tijela trebala utvrditi najvažnije kriterije koje je potrebno uzeti u obzir te koristiti dodatne informacije koje mogu biti dostupne nakon drugih procjena koje se zahtijevaju zakonodavstvom Unije kako bi se učinkovito primijenio postupak provjere. U vezi s time primjereno je utvrditi sadržaj odluke o provjeri, naročito ako se procjena utjecaja na okoliš ne zahtijeva.

(16)

Kad određuju postoji li vjerojatnost prouzrokovanja znatnih utjecaja na okoliš, nadležna tijela trebala bi jasno i strogo utvrditi najvažnije kriterije koje je potrebno uzeti u obzir te koristiti dodatne informacije koje mogu biti dostupne nakon drugih procjena koje se zahtijevaju zakonodavstvom Unije kako bi se učinkovito i transparentno primijenio postupak provjere. U vezi s tim primjereno je utvrditi sadržaj odluke o provjeri, naročito ako se procjena utjecaja na okoliš ne zahtijeva.

(16a)

Kako bi se izbjegli nepotrebni napori i troškovi, projekti u okviru Priloga II. trebali bi uključivati pismo namjere od najviše 30 stranica te osobine projekta i informacije o lokaciji projekta koji će biti podvrgnut provjeri, koja bi se trebala sastojati od prve procjene njegove provedivosti. Ta provjera trebala bi biti javna i poštovati faktore iz članka 3. Ona bi trebala pokazati značajne izravne i neizravne utjecaje projekta.

(17)

Od nadležnih tijela trebalo bi zahtijevati da utvrde opseg i razinu podrobnosti informacija u vezi s okolišom koje je potrebno podnijeti u obliku izvješća o okolišu (utvrđivanje opsega). Kako bi se poboljšala kvaliteta procjene i racionalizirali postupci donošenja odluka važno je na razini Unije odrediti kategorije informacija na temelju kojih bi nadležna tijela to trebala odrediti.

(17)

Nadležna tijela trebala bi, kad to smatraju neophodnim ili kad to zahtijeva investitor, dati mišljenje u kojem se utvrđuje opseg i razina podrobnosti informacija u vezi s okolišom koje je potrebno podnijeti u obliku izvješća o okolišu (utvrđivanje opsega). Kako bi se poboljšala kvaliteta procjene, pojednostavili postupci i racionalizirali postupci donošenja odluka važno je na razini Unije odrediti kategorije informacija na temelju kojih bi nadležna tijela to trebala odrediti.

(18)

Izvješće o okolišu projekta koji mora pripremiti investitor trebalo bi uključivati procjenu razumnih mogućih izbora koji su relevantni za predloženi projekt, uključujući vjerojatni razvoj postojećeg stanja okoliša u slučaju da se projekt ne provodi (osnovni scenarij), čime bi se poboljšala kvaliteta postupka procjene i omogućilo uključivanje razmatranja o okolišu u ranijim fazama oblikovanja projekta.

(18)

Izvješće o okolišu projekta koji mora pripremiti investitor trebalo bi uključivati procjenu razumnih mogućih izbora koji su relevantni za predloženi projekt, uključujući vjerojatni razvoj postojećeg stanja okoliša u slučaju da se projekt ne provodi (osnovni scenarij), čime bi se poboljšala kvaliteta usporednog postupka procjene i omogućilo uključivanje razmatranja o okolišu u ranijim fazama oblikovanja projekta kako bi se omogućio odabir najodrživijeg izbora s najmanjim utjecajem na okoliš .

(19)

Trebalo bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da su podaci i informacije u izvješću o okolišu u skladu s Prilogom IV. Direktive 2011/92/EU potpuni i dovoljno kvalitetni. Kako bi se izbjeglo podvostručavanje procjena, države članice trebale bi uzeti u obzir činjenicu da se procjene okoliša mogu provoditi na različitim razinama ili različitim instrumentima.

(19)

Trebalo bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da su podaci i informacije u izvješću o okolišu u skladu s Prilogom IV. Direktive 2011/92/EU potpuni i dovoljno kvalitetni.

(19.a)

Trebalo bi osigurati da osobe koje provjeravaju izvješća o okolišu imaju, na temelju svojih kvalifikacija i iskustva, potrebno tehničko stručno znanje za obavljanje zadaća iz Direktive 2011/92/EU znanstveno objektivno i potpuno neovisno o investitoru i nadležnim tijelima.

(20)

Kako bi se osigurale transparentnost i odgovornost, od nadležnog bi tijela trebalo zahtijevati da obrazloži svoju odluku da za određeni projekt dade suglasnost za provedbu, navodeći pritom da je uzelo u obzir rezultate provedenih savjetovanja i relevantnih prikupljenih informacija.

(20)

Kako bi se osigurale transparentnost i odgovornost, od nadležnog bi tijela trebalo zahtijevati da sveobuhvatno i podrobno obrazloži svoju odluku da za određeni projekt dade suglasnost za provedbu, navodeći pritom da je uzelo u obzir rezultate provedenih savjetovanja s javnosti o kojoj je riječ i svih relevantnih prikupljenih informacija. Ako se taj uvjet ne ispuni, javnost o kojoj je riječ trebala bi imati pravo žalbe na odluku.

(21)

Primjereno je upostaviti zajedničke minimalne zahtjeve za praćenje znatnih negativnih učinaka sastava i djelovanja projekata kako bi se osigurao zajednički pristup u svim državama članicama te kako nakon provedbe mjera ublažavanja i kompenzacijskih mjera ne bi bilo učinaka koji su veći od prvotno predviđenih. Takvo praćenje ne bi smjelo podvostručavati ili povećavati opseg praćenja koji se zahtijeva u skladu s drugim zakonodavstvom Unije.

(21)

Primjereno je upostaviti zajedničke minimalne zahtjeve za praćenje znatnih negativnih učinaka provedbe projekta i upravljanja njime kako bi se osigurao zajednički pristup u svim državama članicama te kako nakon provedbe mjera ublažavanja i kompenzacijskih mjera ne bi bilo učinaka koji su veći od prvotno predviđenih. Takvo praćenje ne bi smjelo podvostručavati ili povećavati opseg praćenja koji se zahtijeva u skladu s drugim zakonodavstvom Unije. Ako rezultat praćenja upućuje na postojanje nepredviđenih negativnih učinaka, treba donijeti odredbu za poduzimanje odgovarajućih popravnih radnji radi rješavanja problema, u obliku dodatnih mjera ublažavanja i/ili kompenzacijskih mjera.

(22)

Trebalo bi uvesti vremenski okvir za različite faze procjene utjecaja projekata kako bi se poticalo učinkovitije odlučivanje i povećala pravna sigurnost, pri čemu bi se trebale uzeti u obzir priroda, složenost, lokacija i veličina predloženog projekta. Takav vremenski okvir ni pod kojim okolnostima ne bi smio dovesti u pitanje visoke standarde za zaštitu okoliša, posebno one koji su rezultat drugog zakonodavstva Unije o okolišu te učinkovito sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu.

(22)

Trebalo bi uvesti razuman i predvidiv vremenski okvir za različite faze procjene utjecaja projekata kako bi se poticalo učinkovitije odlučivanje i povećala pravna sigurnost, pri čemu bi se trebale uzeti u obzir priroda, složenost, lokacija i veličina predloženog projekta. Takav vremenski okvir ni pod kojim okolnostima ne bi smio dovesti u pitanje visoke standarde za zaštitu okoliša, posebno one koji su rezultat drugog zakonodavstva Unije o okolišu te učinkovito sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu, a svako produženje roka trebalo bi odobriti samo u iznimnim slučajevima .

(22a)

Jedan od ciljeva Konvencije Gospodarske komisije UN-a za Europu (UN-ECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) koju je Unija ratificirala i prenijela u zakonodavstvo Unije, je osigurati pravo javnosti da sudjeluje u odlučivanju u pitanjima okoliša. Zbog toga bi to sudjelovanje, uključujući sudjelovanje udruga, organizacija i skupina, a posebno nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, trebalo i dalje poticati. Povrh toga, člankom 9. stavcima 2. i 4. Arhuške konvencije predviđen je pristup sudskim ili drugim postupcima za pobijanje materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, radnji ili propusta, uključujući sudjelovanje javnosti. Također bi trebalo ojačati elemente ove Direktive u prekograničnim projektima u području prometa korištenjem postojećih struktura za razvoj prometnih koridora i instrumenata za identificiranje mogućeg utjecaja na okoliš  (4) .

(24.a)

Države članice i drugi promicatelji projekata trebali bi osigurati učinkovitu procjenu prekograničnih projekata, izbjegavajući nepotrebna kašnjenja.

(26)

Kako bi se kriteriji odabira i informacije koje treba dostaviti u izvješću o okolišu prilagodili najnovijim dostignućima u tehnologiji i relevantnim praksama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s Prilozima II.A, III. i IV. Direktive 2011/92/EU. Posebno je važno da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini.

(26)

Kako bi se kriteriji odabira i informacije koje treba dostaviti u izvješću o okolišu prilagodili najnovijim dostignućima u tehnologiji i relevantnim praksama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s Prilozima II.A, III. i IV. Direktive 2011/92/EU. Posebno je važno da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(27)

Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(aa)

u točki (a) stavka 2. Druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

(ab)

točka (c) stavka 2. zamjenjuje se sljedećim:

(b)

u stavku 2., dodaje se sljedeća definicija :

(b)

u stavku 2. dodaju se sljedeće definicije :

(g)

„procjena utjecaja na okoliš” je postupak pripreme izvješća o okolišu, savjetovanja (uključujući sa zainteresiranom javnosti i tijelima nadležnima za okoliš), procjene koju vrše nadležna tijela, uzimajući u obzir izvješće o okolišu i rezultate savjetovanja u postupku odobravanja provedbe, kao i dostupnost informacija o odluci u skladu s člancima 5. do 10.

(g)

„procjena utjecaja na okoliš” je postupak pripreme izvješća o okolišu za kojeg je zadužen investitor, savjetovanja (uključujući sa zainteresiranom javnosti i tijelima nadležnima za okoliš), procjene koju vrše nadležna tijela i/ili tijela iz članka 6. stavka 1., uzimajući u obzir izvješće o okolišu, uključujući podatke o onečišćenju uzrokovanom emisijama , i rezultate savjetovanja u postupku odobravanja provedbe kao i dostupnost informacija o odluci u skladu s člancima 5. do 10;

(gb)

„prekogranična dionica” je dionica koja osigurava nastavak projekta od zajedničkog interesa između najbližih urbanih čvorišta s obje strane granice dviju država članica ili između države članice i susjedne države;

(gc)

„norma” jest tehnička specifikacija koju je odobrilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu uporabu s kojom sukladnost nije obvezna i koja spada u jednu od sljedećih kategorija:

(gd)

„Urbana povijesna mjesta” dio su šire cjeline, uključujući prirodni i izgrađeni okoliš, kao i svakodnevno životno iskustvo njihovih stanovnika. Unutar tog šireg okoliša, obogaćenog vrijednostima starijeg ili novijeg porijekla neprestano prolazeći kroz dinamičan proces naknadnih promjena, novi urbani prostori u nastajanju mogu se smatrati okolišnim dokazom;

(ge)

„korektivna radnja” znači daljnje mjere ublažavanja i/ili kompenzacije koje može poduzeti investitor kako bi ispravio nepredvidive negativne utjecaje ili svaki gubitak biološke raznolikosti koji je utvrđen u provedbi projekta i do kojega može doći zbog nedostatka u ublažavanju utjecaja do kojih dolazi tijekom izrade projekta ili radova vezanih za projekt koji je već dobio odobrenje provedbe;.

(gf)

„vizualna procjena utjecaja”: vizualni utjecaj je promjena u izgledu ili pogledu na izgrađeni ili prirodni krajolik i urbana područja koja je rezultat razvoja koji može biti pozitivan (poboljšanje) ili negativan (pogoršanje). Vizualna procjena utjecaja uključuje i rušenje izgrađenih objekata koji su zaštićeni ili koji imaju stratešku ulogu u tradicionalnom poimanju dotičnog mjesta ili krajolika. Uključuje očite izmjene u geološkoj topografiji te sve druge prepreke poput zgrada ili zidova koje ograničavaju pogled na prirodu kao i sklad krajolika. Vizualni utjecaj većinom se ocjenjuje kvalitativnim procjenama koje uključuju ljudsku ocjenu krajolika, kao i interakciju s njim te značaj kojeg ljudi daju određenom mjestu (genius loci);

(gg)

„zajednički postupak”: U okviru zajedničkog postupka nadležne vlasti objavljuju procjenu utjecaja na okoliš, koja uključuje procjene jednog ili više tijela ne dovodeći u pitanje druge odredbe relevantnog zakonodavstva Unije.;

(gh)

„pojednostavljivanje” znači manji broj formulara i administrativnih postupaka, stvaranje zajedničkih postupaka ili alata za koordinaciju kako bi se integrirale procjene koje su izvršila brojna nadležna tijela. To znači uspostavljanje zajedničkih kriterija, skraćivanje postupka podnošenja izvješća i jačanje objektivnih i znanstvenih ocjena.

(c)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.   Države članice mogu odlučiti, na temelju pojedinačnog slučaja i ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, ne primjenjivati ovu Direktivu na projekte čija je jedina svrha nacionalna obrana ili reagiranje na izvanredna stanja , ako smatraju da bi ta primjena mogla imati negativan učinak na te svrhe.

3.   Države članice mogu odlučiti, na temelju pojedinačnog slučaja i ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, ne primjenjivati ovu Direktivu na projekte čija je jedina svrha nacionalna obrana ako smatraju da bi ta primjena mogla imati negativan učinak na te svrhe.

(ca)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.     a Države članice imenuju nadležno tijelo ili nadležna tijela osiguravajući njihovu potpunu neovisnost u obnašanju dužnosti koje su im dodijeljene ovom Direktivom. Posebno, nadležno tijelo ili nadležna tijela imenuju se tako da se izbjegne svaki ovisan, povezan ili podređen odnos između njih ili njihovih članova i investitora. Nadležno tijelo može izvršavati dužnosti koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Direktivom u projektu čiji je i sam nosioc.

(1a)

„1.     Države članice usvajaju sve potrebne mjere kako bi se prije davanja odobrenja osiguralo da se projekti koji bi mogli imati značajne učinke na okoliš, između ostalog na temelju njihove prirode, veličine ili lokacije, podvrgnu obvezi dobivanja suglasnosti za izvođenje radova i procjeni u pogledu njihovih učinaka nakon savjetovanja s javnošću. Nadležno tijelo po potrebi provodi mjere za nadzor značajnih nepredviđenih štetnih utjecaja na okoliš te mjere ublažavanja i kompenzacije kad je provedba odobrena. Ti su projekti utvrđeni u članku 4.”

(2.a)

"4.     Ne dovodeći u pitanje članak 7., države članice, u izuzetnim slučajevima i ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, od odredbi te Direktive mogu, djelomično ili u potpunosti, izuzeti određeni projekt čija je jedina svrha odgovor na izvanredna stanja, ako smatraju da bi ta primjena mogla imati negativan učinak na te svrhe.

U tom slučaju, države članice mogu obavijestiti zainteresiranu javnost ili se s njome savjetovati te:

Komisija odmah prosljeđuje primljene dokumente ostalim državama članicama.

Komisija svake godine izvještava Europski parlament i Vijeće o primjeni ovog stavka.

(a)

stanovništvo, ljudsko zdravlje i bioraznolikost, s posebnom pažnjom usmjerenom na vrste i staništa zaštićene Direktivom Vijeća 92/43/EEZ i Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2009/147/EZ;

(a)

stanovništvo, ljudsko zdravlje i bioraznolikost, uključujući floru i faunu , s posebnom pažnjom usmjerenom na vrste i staništa zaštićene Direktivama 92/43/EEZ, 2000/60/EZ i 2009/147/EZ;

(b)

zemlja, tlo, voda, zrak i klimatske promjene ;

(b)

zemlja, tlo, , voda, zrak i klima ;

(c)

materijalna dobra, kulturno naslijeđe i krajolik;

(c)

materijalna dobra, kulturno naslijeđe i krajolik;

(d)

interakciju između čimbenika iz točaka (a), (b) i (c);

(d)

interakciju između čimbenika iz točaka (a), (b) i (c);

(e)

izloženost i podložnost čimbenika navedenih u točkama (a), (b) i (c) opasnostima od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem te njihova otpornost na te opasnosti.

(e)

izloženost i podložnost čimbenika navedenih u točkama (a), (b) i (c) vjerojatnim opasnostima od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem te njihova otpornost na te opasnosti.

(4)

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(4)

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

pribavljene odluke i mišljenja

(b)

tijela vlasti i javnost na koje se projekt može odnositi;

(b)

tijela vlasti i javnost na koje se projekt može odnositi;

(c)

pojedinačne faze postupka i njihovo trajanje;

(c)

pojedinačne faze postupka i vremenske okvire za njihovo trajanje;

(d)

razumne alternative relevantne za predloženi projekt i njegove posebne karakteristike;

(d)

razumne alternative koje može razmotriti investitor, koje su relevantne za predloženi projekt, njegove posebne karakteristike i znatan utjecaj na okoliš;

(e)

ekološke značajke iz članka 3. na koje bi moglo biti znatnog utjecaja;

(f)

informacije koje treba podnijeti relevantne za određena svojstva pojedinog projekta ili vrste projekta;

(f)

informacije koje treba podnijeti relevantne za određena svojstva pojedinog projekta ili vrste projekta;

(g)

informacije i znanja dostupna i dobivena na drugim razinama donošenja odluka ili putem drugog zakonodavstva Unije i metode procjene koje treba koristiti.

(g)

informacije i znanja dostupna i dobivena na drugim razinama donošenja odluka ili putem drugog zakonodavstva Unije i metode procjene koje treba koristiti.

(a)

investitor osigurava da su izvješće o okolišu izradili akreditirani i tehnički kompetentni stručnjaci ili

(a)

investitor osigurava da su izvješće o okolišu izradili kompetentni stručnjaci; te

(b)

nadležno tijelo osigurava da su izvješće o okolišu provjerili akreditirani i tehnički kompetentni stručnjaci i/ili odbori nacionalnih stručnjaka.

(b)

nadležno tijelo osigurava da su izvješće o okolišu provjerili kompetentni stručnjaci i/ili odbori nacionalnih stručnjaka, čija se imena objavljuju .

(5a)

„Članak 5a

Za prekogranične projekte, države članice i susjedne države koje u njima sudjeluju poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da odgovarajuća nadležna tijela surađuju da bi se u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o sufinanciranju koje osigurava EU zajednički osigurala integrirana i smislena prekogranična procjena utjecaja na okoliš počevši od rane faze planiranja.

U slučaju projekata u okviru transeuropske prometne mreže mogući utjecaj na mrežu Natura 2000 identificira se primjenom sustava Komisije pod nazivom TENTec i softvera Natura 2000 te alternativa.”

(-a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nadležnim tijelima koja bi zbog svojih specifičnih odgovornosti vezanih uz okoliš ili lokalne nadležnosti mogla biti zainteresirana za projekt omogući da daju svoje mišljenje o informacijama koje je dostavio investitor i o zahtjevu za izdavanje suglasnosti za izvođenje radova. U tu svrhu države članice određuju tijela s kojima se treba savjetovati, općenito ili u pojedinačnim slučajevima. Informacije prikupljene na temelju članka 5. dostavljaju se tim tijelima. Pojedinosti postupka savjetovanja utvrđuju države članice.”;

(-aa)

"2.     Javnost će biti informirana putem središnjeg portala koji je elektronički dostupan javnosti u skladu s člankom 7. stavkom 1. Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu*, javnih obavijesti i drugih odgovarajućih sredstava kao što su elektronički mediji, u ranoj fazi postupka donošenja odluka o okolišu iz članka 2. stavka 2. i najkasnije čim se informacija može dati:

(-ab)

„3.     Države članice u razumnom roku osiguravaju da se sljedeće informacije daju na raspolaganje barem putem središnjeg elektronički dostupnog portala:

(-ac)

„5.     Države članice utvrđuju detaljne načine informiranja javnosti i savjetovanja sa zainteresiranom javnosti. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se relevantne informacije pružaju putem središnjeg portala koji je dostupan javnosti elektroničkim putem u skladu s člankom 7. stavkom 1. Direktive 2003/4/EZ.”:

(ba)

dodaje se sljedeći stavak:

„7a.     Kako bi osigurale djelotvorno sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima odlučivanja, države članice osiguravaju da javnost u svakom trenutku ima informacije o tijelu ili tijelima zaduženima za obavljanje dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive te da može u svakom trenutku jednostavno i brzo stupiti u kontakt s njima bez obzira na bilo koji specifični projekt u tijeku koji podliježe procjeni utjecaja na okoliš, te da se komentarima i mišljenjima koje iznese javnost poklanja primjerena pozornost.”.

(7a)

„5.a     U prekograničnim projektima od zajedničkog interesa na području prometa, obuhvaćenih jednim od koridora utvrđenih u Prilogu I. Uredbe…  (*) o uspostavljanju instrumenta za povezivanje Europe, države članice sudjeluju u koordiniranju javnih savjetovanja. Koordinator osigurava sveobuhvatan postupak javnog savjetovanja sa svim dionicima i civilnim društvom tijekom planiranja nove infrastrukture. Koordinator u svakom slučaju može predložiti načine razvijanja plana koridora i njegove uravnotežene provedbe.”

(a)

procjenu okoliša koju vrše nadležna tijela iz članka 3. i ekološke uvjete priložene odluci, uključujući opis glavnih mjera kako bi se izbjegli, smanjili te, ako je moguće, neutralizirali značajni štetni utjecaji;

(a)

rezultate procjene okoliša koju vrše nadležna tijela iz članka 3. , uključujući sažetak primjedbi i mišljenja dobivenih u skladu s člancima 6. i 7., i ekološki uvjeti priloženi odluci, uključujući opis glavnih mjera kako bi se izbjegli, smanjili te, ako je moguće, neutralizirali štetni utjecaji;

(b)

glavne razloge odabira projekta, kako je usvojen, u svjetlu drugih alternativa koje su se razmatrale, uključujući vjerojatni razvoj postojećeg stanja okoliša bez provedbe projekta (osnovni scenarij) ;

(b)

pregled glavnih alternativnih rješenja koja je investitor proučio s naznakom najvažnijih razloga njegovog odabira, uzimajući u obzir učinke na okoliš ;

(c)

sažetak komentara primljenih u skladu s člancima 6. i 7.;

(d)

izjavu u kojoj se sažima kako su ekološka razmatranja uključena u suglasnost za izvođenje radova i kako su rezultati savjetovanja i informacije prikupljene u skladu s člancima 5., 6. i 7. uključeni ili drukčije razmotreni.

(d)

izjavu u kojoj se sažima kako su ekološka razmatranja uključena u suglasnost za izvođenje radova i kako su izvješće o okolišu te rezultati savjetovanja i informacije prikupljene u skladu s člancima 5., 6. i 7. uključeni ili drukčije razmotreni.

*

(a)

sadržaj odluke i svi uvjeti koji iz nje proizlaze;

(b)

razmotrivši izvješće o okolišu te primjedbe i mišljenja koje je iznijela zainteresirana javnost, glavne razloge i okolnosti na kojima se odluka temelji, uključujući informacije o postupku sudjelovanja javnosti;

(c)

prema potrebi, opis najvažnijih mjera za izbjegavanje, smanjenje i po mogućnosti neutraliziranje bitnih štetnih utjecaja.

(d)

prema potrebi, opis mjera praćenja iz članka 8. stavka 2.

(9a)

„Članak 9.a

Države članice osiguravaju da se nadležno tijelo ili tijela u obavljanju dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive ne nalaze u sukobu interesa u skladu s bilo kojim zakonodavstvom koje je za njih obvezujuće.”

(9b)

„Odredbe ove direktive ne utječu na obvezu nadležnih tijela da poštuju ograničenja utvrđena nacionalnim zakonima i drugim propisima, te prihvaćenom pravnom praksom u pogledu poslovnih i industrijskih tajni, uključujući intelektualno vlasništvo, i zaštite javnog interesa, pod uvjetom da su usklađena s Direktivom 2003/4/EZ”.

(9c)

„Članak 10.a

Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje su primjenjive na kršenja nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće .”

(9d)

„Svaki je takav postupak odgovarajući, učinkovit, dopušta zahtjeve za privremene sudske mjere, pošten je, pravedan, pravovremen i nije pretjerano skup.”

(-1)

(-1a)

1.

Opis projekta, uključujući posebno :

1.

Opis projekta, uključujući:

2.

Opis aspekata okoliša na koje bi predloženi projekt mogao znatnije utjecati.

2.

Opis aspekata okoliša na koje bi predloženi projekt mogao znatnije utjecati.

3.

4. Opis učinaka kojima bi predloženi projekt u znatnoj mjeri mogao utjecati na okoliš, koji su posljedica:

3.

Opis učinaka kojima bi predloženi projekt u znatnoj mjeri mogao utjecati na okoliš, uključujući zdravstvene rizike za stanovništvo toga područja te učinke na krajobraz i kulturnu baštinu, koji su posljedica:

4.

Opis mjera predviđenih za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjenje svih znatnih štetnih utjecaja na okoliš.

4.

Opis mjera predviđenih za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjenje znatnih štetnih utjecaja na okoliš, posebno ako isti mogu prouzročiti nepovratnu štetu.

(ii)

obalna područja;

(ii)

obalna područja i morski okoliš ;

1.

Opis projekta, uključujući posebno:

1.

Opis projekta, uključujući posebno:

2.

Opis tehničkih, lokacijskih i ostalih aspekata (npr. u pogledu osmišljavanja projekta, tehničkog kapaciteta, veličine i opsega) razmotrenih alternativnih rješenja, uključujući određivanje onoga koje je najmanje štetno za okoliš , te navođenje glavnih razloga za odabir, uzimajući u obzir učinak na okoliš.

2.

Opis tehničkih, lokacijskih i ostalih aspekata (npr. u pogledu osmišljavanja projekta, tehničkog kapaciteta, veličine i opsega) razumnih alternativnih rješenja koje je razmotrio investitor, a koji se odnose na predloženi projekt i njegove , te navođenje glavnih razloga za odabir.

3.

Opis relevantnih aspekata postojećeg stanja okoliša te vjerojatan razvoj istog bez provedbe projekta (osnovni scenarij) . Opis bi trebao obuhvaćati sve postojeće probleme u vezi s okolišem koji su relevantni za projekt, uključujući posebno one koji se odnose na sva područja od osobite važnosti za okoliš i na korištenje prirodnih resursa.

3.

Opis relevantnih aspekata trenutačnog stanja okoliša (osnovni scenarij) te vjerojatan razvoj istog bez provedbe projekta kada se promjene okoliša i društvene promjene iz osnovnog scenarija mogu donekle predvidjeti . Opis bi trebao obuhvaćati sve postojeće probleme u vezi s okolišem koji su relevantni za projekt, uključujući posebno one koji se odnose na sva područja od osobite važnosti za okoliš i na korištenje prirodnih resursa.

4.

Opis aspekata okoliša na koje bi predloženi projekt mogao utjecati u znatnijoj mjeri, uključujući posebno stanovništvo, zdravlje ljudi, faunu, floru, biološku raznolikost i usluge ekosustava koje pruža , zemljište (davanje zemljišta u zakup), tlo (organske tvari, erozija, zbijenost, zatvaranje tla), vodu (kvantiteta i kvaliteta), zrak, klimatske čimbenike, klimatske promjene (emisije stakleničkih plinova, uključujući one koje su posljedica korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva, potencijal ublažavanja, učinci bitni za prilagodbu ukoliko se u projektu u obzir uzimaju rizici u vezi s klimatskim promjenama), materijalna sredstva, kulturnu baštinu, uključujući onu arhitekturnu i arheološku, krajobraz; taj bi opis trebao obuhvaćati međusobne odnose između gore nabrojanih čimbenika, kao i njihovu izloženost, ugroženost i otpornost na opasnost od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

4.

Opis čimbenika okoliša na koje bi predloženi projekt mogao utjecati u znatnijoj mjeri, uključujući posebno stanovništvo, zdravlje ljudi, faunu, floru, biološku raznolikost, kroz faunu i floru zemljište (davanje zemljišta u zakup), tlo (organske tvari, erozija, zbijenost, zatvaranje tla), vodu (kvantiteta i kvaliteta), zrak, klimatske čimbenike, klimu (emisije stakleničkih plinova, uključujući one koje su posljedica korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva, potencijal ublažavanja, učinci bitni za prilagodbu ukoliko se u projektu u obzir uzimaju rizici u vezi s klimatskim promjenama), materijalna sredstva), kulturnu baštinu, uključujući arhitekturnu i arheološku, krajobraz; taj bi opis trebao obuhvaćati međusobne odnose između gore nabrojanih čimbenika, kao i njihovu izloženost, ugroženost i otpornost na opasnost od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

5.

Opis učinaka kojima bi predloženi projekt u znatnoj mjeri mogao utjecati na okoliš, koji su, između ostalog, posljedica:

5.

Opis učinaka kojima bi predloženi projekt u znatnoj mjeri mogao utjecati na okoliš, koji su, između ostalog, posljedica:

Opis potencijalno znatnih učinaka trebao bi obuhvaćati izravne i sve neizravne učinke, sekundarne, kumulativne, prekogranične, kratko-, srednje- i dugoročne, trajne i privremene, pozitivne i negativne učinke projekta. Prilikom opisa trebalo bi u obzir uzeti ciljeve zaštite okoliša koji su utvrđeni na razini EU-a i država članica i koji se tiču projekta;

Opis potencijalno znatnih učinaka trebao bi obuhvaćati izravne i sve neizravne učinke, sekundarne, kumulativne, prekogranične, kratko-, srednje- i dugoročne, trajne i privremene, pozitivne i negativne učinke projekta. Prilikom opisa trebalo bi u obzir uzeti ciljeve zaštite okoliša koji su utvrđeni na razini Unije i država članica i koji se tiču projekta.

6.

Opis metoda predviđanja koje su korištene prilikom procjene učinka na okoliš iz točke 5., kao i prikaz glavnih nedoumica i njihova utjecaja na procjene učinka i na izbor najprimjerenijeg alternativnog rješenja.

6.

Opis metoda predviđanja koje su korištene prilikom procjene učinka na okoliš iz točke 5., kao i prikaz glavnih nedoumica i njihova utjecaja na procjene učinka i na izbor najprimjerenijeg alternativnog rješenja.

7.

Opis predviđenih mjera za sprečavanje, smanjenje i, ako je to moguće , neutraliziranje štetnih utjecaja na okoliš iz točke 5. te, po potrebi, svih predloženih mjera za praćenje, uključujući pripremu analize štetnih utjecaja na okoliš po završetku projekta. U tom bi opisu trebalo obrazložiti u kojoj se mjeri smanjuju ili neutraliziraju znatni štetni utjecaji te bi se on trebao odnositi i na izgradnju i na operativnu fazu.

7.

Opis predviđenih mjera čiji je prioritet sprečavanje, smanjenje i, kao posljednje rješenje , neutraliziranje svih štetnih utjecaja na okoliš iz točke 5. te, po potrebi, svih predloženih mjera za praćenje, uključujući pripremu analize štetnih utjecaja na okoliš po završetku projekta. U tom bi opisu trebalo obrazložiti u kojoj se mjeri sprečavaju, smanjuju ili neutraliziraju znatni štetni utjecaji te bi se on trebao odnositi i na izgradnju i na operativnu fazu.

8.

Procjena opasnosti od prirodnih katastrofa i katastrofa prouzročenih djelovanjem čovjeka te rizika od nezgoda, koje bi mogle ugroziti projekt, te po potrebi opis mjera predviđenih za sprečavanje tih opasnosti, kao i mjera pripravnosti za odgovor na hitna stanja (npr. mjere koje se nalažu u Direktivi 96/82/EZ, kako je izmijenjena ).

8.

Procjena potencijalnih opasnosti od prirodnih katastrofa i katastrofa prouzročenih djelovanjem čovjeka te rizika od nezgoda, koje bi mogle ugroziti projekt, te po potrebi opis mjera predviđenih za sprečavanje tih opasnosti, kao i mjera pripravnosti za odgovor na hitna stanja (npr. mjere koje se nalažu u Direktivi 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli velikih nesreća uključujući opasne tvari, ili uvjeti koji proizlaze iz ostalih zakonskih propisa Unije ili međunarodnih konvencija).

9.

Netehnički sažetak podataka iz prethodnih točaka.

9.

Netehnički sažetak podataka iz prethodnih točaka.

10.

Navođenje bilo koje poteškoće (tehničkih nedostataka ili nedostataka stručnog znanja) na koju je naišao investitor prilikom prikupljanja potrebnih podataka te resursa korištenih uslijed opisivanja i procjenjivanja, kao i prikaz glavnih nedoumica i njihova utjecaja na procjene učinka i na izbor najprimjerenijeg alternativnog rješenja.

10.

Navođenje bilo koje poteškoće (tehničkih nedostataka ili nedostataka stručnog znanja) na koju je naišao investitor prilikom prikupljanja potrebnih podataka te resursa korištenih uslijed opisivanja i procjenjivanja, kao i prikaz glavnih nedoumica i njihova utjecaja na procjene učinka i na izbor najprimjerenijeg alternativnog rješenja.