19.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 181/61

—

uzimajući u obzir odluku Europskog suda za ljudska prava od 13. prosinca 2012. kojom se bivša jugoslavenska Republika Makedonija osuđuje za „iznimno ozbiljno” kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima (članci 3., 5., 8. i 13.) za vrijeme izvanrednog izručenja Khaleda El-Masrija,

—

uzimajući u obzir sljedeće neriješene slučajeve koji se nalaze na Europskom sudu za ljudska prava: Al-Nashiri protiv Poljske, Abu Zubaydah protiv Litve, Abu Zubaydah protiv Poljske te Nasr i Ghali protiv Italije; uzimajući u obzir prijavu koju je g. Al-Nashiri uložio protiv Rumunjske u kolovozu 2012. i prijavu koju su u prosincu 2012. uložili Institut za praćenje ljudskih prava (HRMI) i Pravna inicijativa Otvorenog društva protiv Litve zbog kršenja njihova prava na informacije i prava na učinkovito pravno sredstvo,

—

uzimajući u obzir odluku talijanskog Vrhovnog suda iz rujna 2012. o potvrdi osude 23 američkih državljana u slučaju otmice Abu Omara iz 2003., uključujući osudu bivšeg načelnika ureda CIA-e u Milanu Roberta Seldona Ladyja, koji je osuđen na devet godina zatvora,

—

uzimajući u obzir odluku milanskog Žalbenog suda iz veljače 2013. kojom se trojicu ostalih agenata CIA-e (1) za koje se prethodno smatralo da imaju diplomatski imunitet osuđuje na zatvorsku kaznu od šest do sedam godina; uzimajući u obzir odluku istog suda kojom se Nicolu Pollarija, bivšeg ravnatelja talijanske Vojne obavještajne i sigurnosne službe (SISMI), osuđuje na deset godina zatvora, bivšeg zamjenika ravnatelja SISMI-a Marca Mancinija na devet godina zatvora, a trojicu agenata SISMI-a na šest godina zatvora,

—

uzimajući u obzir odluku talijanskog predsjednika od 5. travnja 2013. o pomilovanju američkog brigadira Josepha Romana koji je u Italiji osuđen zbog svoje odgovornosti u slučaju otmice Abu Omara u Italiji;

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 11. rujna 2012. o „navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim zemljama od strane CIA-e: praćenje izvješća Privremenog odbora Europskog parlamenta za navodno korištenje CIA-e europskim zemljama za prijevoz i nezakonito pritvaranje zatvorenika (TDIP)” (2),

—

uzimajući u obzir dokumente koje je Komisija proslijedila izvjestitelju, uključujući pisma koja se ne odnose ni na jednu određenu državu poslana u ožujku 2013. svim državama članicama od kojih je samo nekolicina odgovorila (Finska, Mađarska, Španjolska i Litva),

—

uzimajući u obzir rezolucije o Guantanamu, od kojih je najnovija ona od 23. svibnja 2013. pod naslovom „Guantanamo: štrajk glađu zatvorenika” (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2012. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2010. – 2011.) (4),

—

uzimajući u obzir podatke o letovima koje je za razdoblje do rujna 2012. dostavila Europska organizacija za sigurnost zračnog prometa (Eurocontrol),

—

uzimajući u obzir zahtjev za suradnjom na objavi podataka o letovima koji je izvjestitelj u travnju 2013. uputio Agenciji za sigurnost zračnog prometa u Africi i na Madagaskaru (ASECNA), te pozitivan odgovor primljen u lipnju 2013.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o temeljnim pravima i vladavini prava te o izvješću Komisije iz 2012. o primjeni Povelje o temeljnim pravima Europske unije (Luksemburg, 6. – 7. lipnja 2013.),

—

uzimajući u obzir Stockholmski program – otvorenu i sigurnu Europu u službi i zaštiti građana (2010. – 2014.),

—

uzimajući u obzir brojna medijska izvješća i radove istraživačkih novinara, posebno, ali ne isključivo, istraživački rad objavljen na rumunjskom televizijskom kanalu Antena 1 u travnju 2013.,

—

uzimajući u obzir istraživanja i istrage međunarodnog centra Interights, organizacije Redress i Reprieve i izvješća nastala nakon usvajanja spomenute Rezolucije 11. rujna 2012., a koja su sastavili nezavisni istraživači, organizacije civilnog društva te državne i međunarodne nevladine organizacije, osobito izvješće Pravne inicijative Otvorenog društva pod nazivom „Globaliziranje mučenja: tajno pritvaranje od strane CIA-e i izvanredno izručenje” (veljača 2013.), nezavisnu dvostranačku studiju provedenu u SAD-u od strane radne skupine organizacije Constitution Project o postupanju s pritvorenicima (travanj 2013.), bazu podataka o letovima izručenja koja je objavljena na britanskoj akademskoj internetskoj stranici Rendition Project (svibanj 2013.), izvješće organizacije Amnesty International „Otkrivanje istine: uloga Poljske u tajnim pritvaranjima CIA-e” (lipanj 2013.) te pismo koje je organizacija Human Rights Watch uputila litavskim vlastima (lipanj 2013.),

—

uzimajući u obzir pitanja koja su postavili Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbor za vanjske poslove (O-000079/2013 – B7-0215/2013 i O-000080/2013 – B7-0216/2013),

—

uzimajući u obzir članak 115. stavak 5. i članak 110. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je poštovanje temeljnih prava ključan sastavni dio uspješnih protuterorističkih politika;

B.

budući da je Parlament osudio programe izručenja i tajnog pritvora CIA-e pod vodstvom SAD-a koji uključuju višestruko kršenje ljudskih prava te nezakonito i proizvoljno pritvaranje, mučenje i drugo loše postupanje, kršenje načela zabrane vraćanja i prisilni nestanak uz korištenje europskim zračnim prostorom i teritorijem od strane CIA-e; budući da je Parlament u više navrata zahtijevao detaljne istrage o suradnji nacionalnih vlada i agencija na programima CIA-e;

C.

budući da se Parlament obvezao nastaviti s ispunjenjem mandata koji mu je povjerio Privremeni odbor u skladu s člancima 2., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji te od svojih relevantnih odbora traži da se o tom pitanju očituju Parlamentu na plenarnoj sjednici godinu dana nakon usvajanja prethodno spomenute Rezolucije od 11. rujna 2012. jer smatra da je ključno procijeniti u kojoj su mjeri prijedlozi koje je usvojio Parlament primijenjeni;

D.

budući da je odgovornost za izručenja neophodna za učinkovitu zaštitu i promociju ljudskih prava u vanjskoj i unutarnjoj politici EU-a te za osiguranje legitimne i učinkovite sigurnosne politike temeljene na vladavini prava; budući da su institucije EU-a nedavno sudjelovale u raspravi o tome na koji način EU može bolje zaštititi i promicati temeljna prava i vladavinu prava;

E.

budući da nije bilo sadržajnih odgovora Vijeća ili Komisije na preporuke Parlamenta;

F.

budući da su litavske vlasti ponovile svoju namjeru da u slučaju novih saznanja ponovno pokrenu kaznenu istragu o litavskom sudjelovanju u programu CIA-e, ali to još uvijek nisu učinile; budući da su u svojim zapažanjima poslanima Europskom sudu za ljudska prava u slučaju Abu Zubaydaha litavske vlasti pokazale kritične nedostatke u svojim istragama te nemogućnost shvaćanja značenja novih informacija; budući da Litva predsjeda Vijećem Europske unije u drugoj polovici 2013.; budući da je 13. rujna 2013. podnesena pritužba litavskom glavnom tužitelju u kojoj se zahtijeva istraga zbog optužbi da je Mustafa al-Hawsawi, koji trenutačno čeka suđenje pred vojnim povjerenstvom u bazi Guantanamo Bay, nezakonito prebačen u Litvu i ondje u tajnosti pritvoren i mučen, u sklopu programa pod vodstvom CIA-e;

G.

budući da je temeljiti istraživački rad objavljen na televizijskom kanalu Antena 1 u travnju 2013. pokazao dodatne naznake o središnjoj ulozi Rumunjske u zatvorskoj mreži; budući da je bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Ioan Talpeş izjavio da je Rumunjska pružala logističku podršku CIA-i; budući da je bivši zastupnik rumunjskog Senata priznao nedostatke prijašnje parlamentarne istrage te pozvao tužitelje da pokrenu sudske postupke;

H.

budući da je 11. lipnja 2013. poljskim tužiteljima upućen zahtjev za službenim priznanjem kojim bi treći čovjek, Walid Mohammed Bin Attash iz Jemena, bio priznat kao žrtva nakon što je nezakonito uhićen u Pakistanu 2003., zadržan u tajnom zatvoru u Poljskoj od lipnja do rujna 2003. te nakon toga premješten u bazu Guantanamo Bay gdje boravi do sada; budući da su poljski tužitelji produžili kaznenu istragu do listopada 2013.;

I.

budući da britanske vlasti uklanjaju proceduralne prepreke za privatnu tužbu koju je u Ujedinjenoj Kraljevini podignuo Libijac Abdel Hakim Belhadj koji je navodno bio podvrgnut mučenju u Libiji od strane CIA-e uz britansku pomoć, te su izrazile namjeru da saslušanje o dokazima održe u tajnosti;

J.

budući da je u prosincu 2012. Italija izdala međunarodni uhidbeni nalog za Roberta Seldona Ladyja koji je uhićen u Panami u srpnju 2013.; budući da Panama nije prihvatila naknadni zahtjev za izručenjem koji je podnijela Italija te je Robert Seldon Lady u srpnju 2013. vraćen u SAD; budući da je talijanski predsjednik 5. travnja 2013. odlučio pomilovati američkog brigadira Josepha Romana kojeg je talijanski sud osudio zbog njegove odgovornost u otmici Abu Omara u Italiji;

K.

budući da je u studenom 2012. finski pučki pravobranitelj pokrenuo istragu o upotrebi finskog teritorija, zračnog prostora i sustava evidentiranja letova u programu izručenja CIA-e, uputio detaljne pismene zahtjeve za informacijama 15 vladinih agencija te od litavskih vlasti zatražio detaljne informacije o povezanim letovima;

L.

budući da istraga koju je do svibnja 2012. provodila Danska, s obzirom na svoje nedovoljne ovlasti i ograničen raspon, ne spada u nezavisne, nepristrane, temeljite i učinkovite istrage u skladu sa zahtjevima međunarodnog prava i međunarodnih standarda o ljudskim pravima;

M.

budući da su samo dvije države članice (Njemačka i Ujedinjena Kraljevina) odgovorile na popratna pisma koja su Posebni postupci UN-a poslali u osam država članica (Francuska, Njemačka, Italija, Litva, Poljska, Rumunjska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina), tražeći dodatne informacije nakon zajedničke studije UN-a o globalnim postupcima kad je riječ o tajnim pritvaranjima u kontekstu borbe protiv terorizma (5);

N.

budući da je američki predsjednik Obama, unatoč otporu u Kongresu SAD-a ponovio svoju namjeru da zatvori Guantanamo, objavivši 23. svibnja 2013. da će ponovno započeti postupak otpuštanja zatvorenika te ukinuti moratorij na otpuštanje jemenskih zatvorenika čiji se povratak u Jemen smatra sigurnim; budući da vlasti SAD-a moraju poštovati svoje međunarodne obveze i pokrenuti kazneni postupak protiv Roberta Seldona Ladyja;

O.

budući da je u uvodnoj izjavi na 23. sjednici Vijeća za ljudska prava (Ženeva, svibanj 2013.) visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pillay citirala prethodno spomenutu Rezoluciju Parlamenta od 11. rujna 2012. te zatražila provođenje „vjerodostojnih i nezavisnih istraga” koje su „ključan prvi korak prema odgovornosti” i „[pozvala] države da to bude njihov prioritet”,

P.

budući da je u svojem godišnjem izvješću iz 2013. (6) posebni izvjestitelj UN-a za promoviranje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma Ben Emmerson pohvalio rad Parlamenta i podržao neke prijedloge iz prethodno spomenute Rezolucije od 11. rujna 2012.;

1.

duboko žali što preporuke navedene u spomenutoj Rezoluciji od 11. rujna 2012. nisu naišle na odaziv, posebice Vijeća, Komisije, vlada država članica, država kandidatkinja i pridruženih država, NATO-a i nadležnih tijela Sjedinjenih Američkih Država, osobito u kontekstu ozbiljnih kršenja temeljnih ljudskih prava nanesenih žrtvama programâ CIA-e;

2.

smatra da je praksa nekažnjavanja u kontekstu programâ CIA-e omogućila nastavak kršenja temeljnih prava u protuterorističkim politikama EU-a i SAD-a, što potvrđuju opsežni programi nadzora američke Nacionalne agencije za sigurnost i nadzornih tijela u raznim državama članicama, koje Parlament trenutno ispituje;

3.

ponavlja svoj poziv onim državama članicama koje nisu ispunile svoju pozitivnu obvezu provedbe neovisnih i učinkovitih istraga kršenja ljudskih prava, uzimajući u obzir sve nove otkrivene dokaze, te objavljivanja potrebnih informacija o svim sumnjivim zrakoplovima povezanim sa CIA-om i njihovim teritorijem; posebno poziva države članice da istraže jesu li vođene operacije u kojima su osobe u okviru programa CIA-e u tajnosti držane u prostorima na njihovu teritoriju; poziva dotične države članice (Francuska, Italija, Litva, Poljska, Rumunjska i Švedska) da odgovore na pisma koja su primili od Posebnih postupaka UN-a;

4.

potiče Litvu da ponovno pokrene kaznenu istragu tajnih zatvorskih objekata CIA-e i ozbiljno istraži sve otkrivene činjenične dokaze, osobito one u slučaju Europskog suda za ljudska prava Abu Zubaydah protiv Litve; traži od Litve da dopusti voditeljima istrage da temeljito ispitaju zrakoplovnu mrežu izručenja i stupe u kontakt s osobama za koje je poznato u javnosti da su organizirale letove u pitanju ili sudjelovale u njima; traži od litavskih nadležnih tijela da provedu forenzičko istraživanje mjesta pritvora i analizu zapisa telefonskih poziva; potiče ih da u potpunosti surađuju s Europskim sudom za ljudska prava u slučajevima Abu Zubaydah protiv Litve i Institut za praćenje ljudskih prava protiv Litve; poziva Litvu, u kontekstu ponovnog pokretanja kaznene istrage, da razmotri prijave drugih potencijalnih žrtava za sudjelovanje u istrazi; poziva Litvu da u cijelosti ispuni zahtjeve za informacije drugih država članica EU-a, osobito zahtjev finskog pučkog pravobranitelja za informacije o letu ili letovima koji bi mogli povezati Finsku i Litvu u moguću rutu izručenja; potiče litavskog glavnog tužitelja da provede kaznenu istragu na temelju pritužbe Mustafe al-Hawsawija;

5.

potiče rumunjska nadležna tijela da brzo pokrenu neovisnu, nepristranu, temeljitu i učinkovitu istragu, pronađu sve dokumente parlamentarne istrage koji nedostaju te da u potpunosti surađuju s Europskim sudom za ljudska prava u slučaju Al-Nashirija protiv Rumunjske; poziva Rumunjsku da se u potpunosti pridržava svojih obveza povezanih s temeljnim pravima;

6.

traži od Poljske da nastavi svoju istragu uz veću transparentnost, posebice predstavljanjem dokaza o poduzetim konkretnim koracima, dopuštanjem zastupnicima žrtava da učinkovito zastupaju svoje klijente dajući im, kako im i pripada, pravo pristupa svim relevantnim tajnim dokumentima, te djelovanjem u skladu s prikupljenim materijalima; poziva poljska nadležna tijela da pokrenu kazneni postupak protiv svih upletenih državnih sudionika; potiče poljskog glavnog tužitelja da hitno preispita prijavu koju je uložio Walid Bin Attash te donese odluku; poziva Poljsku da u potpunosti surađuje s Europskim sudom za ljudska prava u pogledu slučajeva Al-Nashiri protiv Poljske i Abu Zubaydah protiv Poljske;

7.

poziva britanska nadležna tijela da u potpunosti surađuju u provedbi kaznenih istraga koje su u tijeku i da omoguće transparentan nastavak građanskih parnica, kako bi se okončale istrage i postupci u vezi s izručenjem stranih državljana u inozemstvo; traži od britanskih nadležnih tijela da pokrenu istragu u skladu s ljudskim pravima o izručenju i mučenju pritvorenika u inozemstvu te lošem postupanju prema njima;

8.

potiče talijanska nadležna tijela da nastave sa svojim naporima za zadovoljenjem pravde u slučajevima CIA-inih kršenja ljudskih prava na talijanskom teritoriju, ustrajući na izručenju Roberta Seldona Ladyja i zahtijevajući izručenje ostala 22 državljana SAD-a osuđena u Italiji;

9.

potiče finskog pučkog pravobranitelja da provede svoju istragu transparentno i odgovorno, i, u tu svrhu, potiče sva nadležna tijela da u potpunosti surađuju; traži od Finske da slijedi sve tragove koji upućuju na finske državne sudionike u programu izručenja;

10.

duboko je razočaran odbijanjem Komisije da sadržajno odgovori na preporuke Parlamenta, i smatra da su pisma koja je Komisija poslala državama članicama nedovoljna za poticanje odgovornosti s obzirom na njihov generički karakter;

11.

ponavlja svoje posebne preporuke Komisiji:

12.

potiče litavska nadležna tijela da iskoriste priliku predsjedanja Litve Vijećem Europske unije kako bi osigurali potpunu provedbu preporuka navedenih u izvješću Parlamenta i stavili to pitanje na dnevni red Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (PUP) prije kraja litavskog predsjedanja;

13.

ponavlja svoje posebne preporuke Vijeću:

14.

poziva Vijeće i Komisiju da uključe u svoje višegodišnje programe koji slijede Stockholmski program posebne mjere kojima će osigurati vladavinu prava i utvrđivanje odgovornosti za kršenja temeljnih prava, osobito onih za koja su odgovorne obavještajne službe i tijela za provedbu zakona; poziva Komisiju da stavi pitanje odgovornosti na dnevni red konferencije „Assises de la Justice” koja će se održati u studenom 2013.;

15.

podsjeća da je vrlo važno, kako bi se osigurala vjerodostojnost Parlamenta, bitno povećati njegova prava na istragu kršenja temeljnih prava u EU-u, što podrazumijeva i punu ovlast za saslušanje upletenih osoba pod prisegom, uključujući ministre vlada (7);

16.

traži od Europske organizacije za sigurnost zračnog prometa (Eurocontrol) da prepozna, kao i američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo, da se podaci o letovima ne mogu ni u kojem slučaju smatrati povjerljivima te da otkrije takve podatke jer su potrebni za ostvarivanje učinkovite istrage;

17.

očekuje da istraga programa nadzora američke Nacionalne agencije za sigurnost i nadzornih tijela različitih država članica rezultira predlaganjem mjera za djelotvoran demokratski parlamentarni nadzor obavještajnih službi, s obzirom da je ključna demokratska kontrola tih tijela i njihovih aktivnosti uz pomoć odgovarajućeg unutarnjeg, izvršnog i nezavisnog sudskog i parlamentarnog nadzora;

18.

žali što države članice EU-a nisu postigle napredak u pristupanju Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka, uz izuzetak Litve koja ju je ratificirala u kolovozu 2013.; poziva 21 državu članicu koje još nisu ratificirale Konvenciju da to hitno učine;

19.

poziva Belgiju, Finsku, Grčku, Irsku, Latviju, Litvu i Slovačku da što prije ratificiraju Fakultativni protokol uz Konvenciju UN-a protiv mučenja (OPCAT); žali zbog vrlo ograničene potpore Posebnom fondu OPCAT-a kojim upravlja UN, i poziva države članice EU-a i Komisiju da podrže rad Posebnog fonda znatnim dobrovoljnim doprinosima; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (EEAS) i Komisiju da pojačaju svoje napore za olakšavanje uspostave i funkcioniranja nacionalnih preventivnih mehanizama OPCAT-a u trećim zemljama;

20.

poziva EU da pažljivo preispita napredak bivše jugoslavenske Republike Makedonije u provedbi odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju El-Masri protiv bivše jugoslavenske Republike Makedonije, koji je Vijeće ministara podvrgnulo pojačanom postupku u kontekstu zahtjeva bivše jugoslavenske Republike Makedonije za pristupanje EU-u; potiče nadležna tijela bivše jugoslavenske Republike Makedonije da pokrenu kaznenu istragu o suučesništvu državnih sudionika u slučaju El-Masri i počinitelje pozovu na odgovornost;

21.

poziva vladu SAD-a da surađuje s državama članicama EU-a u svim njihovim zahtjevima za informacije ili izručenja u vezi s programom CIA-e; potiče je da prestane izdavati stroge zaštitne naredbe koje sprječavaju odvjetnike zatvorenika baze Guantanamo Bay da objavljuju informacije u vezi s detaljima njihova tajnog pritvaranja u Europi; potiče je da izvrši svoj plan hitnog zatvaranja zatvora Guantanamo Bay;

22.

potiče države članice da pojačaju napore oko premještaja neeuropskih pritvorenika puštenih iz baze Guantanamo koji ne mogu biti izručeni svojim matičnim državama, budući da su izloženi prijetnji smrti, mučenja ili okrutnog i nečovječnog postupanja (8); traži od EU-a da ponovo pokrene zajedničke inicijative iz 2009. osiguravajući okvir za naseljavanje zatvorenika Guantanama u državama članicama EU-a te da sudjeluje u dijalogu o konkretnim planovima za suradnju s novim američkim posebnim izaslanikom za transfere zatvorenika iz Guantanama, Cliffordom Sloanom;

23.

poziva Agenciju za sigurnost zračnog prometa u Africi i na Madagaskaru da hitno započne suradnju s Parlamentom pružanjem traženih informacija o letovima;

24.

poziva sljedeći saziv Parlamenta (2014. – 2019.) da nastavi izvršavati i provoditi mandat koji mu je dao Privremeni odbor i tako osigura da se slijede njegove preporuke, da prouči nove dokaze koji se pojave te iskoristi i poveća svoja prava na istragu;

25.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.