Objava zahtjeva za registraciju prema članku 50. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 262/06

Ova objava otvara mogućnost podnošenja prigovora protiv zahtjeva prema članku 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

„BAYERISCHE BREZE”/„BAYERISCHE BREZN”/„BAYERISCHE BREZ’N”/„BAYERISCHE BREZEL”

EZ br.: DE-PGI-0005-0971-23.02.2012

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Naziv

„Bayerische Breze”/„Bayerische Brezn”/„Bayerische Brez’n”/„Bayerische Brezel”

2.   Država članica ili treća zemlja

Njemačka

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv naveden pod brojem 1.

Bavarski su pereci „Bayerische Breze” tradicionalno lužnato pecivo, koje se u prometu naziva i „Bayerische Brezn”, „Bayerische Brez’n” i „Bayerische Brezel”. Po obliku perec podsjeća na (i simbolizira) ruke sklopljene u molitvu. Taj oblik proizlazi iz savijanja (preklapanja) tanko razvaljane trake tijesta s dvostrukim čvorom u središnjem dijelu, pri čemu su dva kraja trake na određenoj udaljenosti pritisnuta na deblji luk pereca tako da po mogućnosti nastanu tri ravnomjerno velika polja. Tipična za izgled bavarskog lužnatog pereca jest zasićeno sjajna, bakrenastosmeđa boja kore, prema kojoj pri pečenju nastale prirodne pukotine u luku pereca čine svijetao kontrast.

Vrijednost užitka pri konzumaciji određuju lužnat okus u spoju s hrskavim, kratkim lomom pereca te još meka konzistencija sredine peciva nalik na vatu.

Pereci dolaze u različitim varijantama i veličinama, a najčešće su posuti krupnom solju. Alternativno se, međutim, mogu koristiti i mak, sezam, bundevine ili suncokretove sjemenke i sir. Ispečena je kora pereca tanka, kestenjastosmeđa i sjajna. Nasuprot tomu tijesto je sočno, nježno i svijetlo.

Pereci „Bayerische Breze” nude se i kao duboko zamrznuti komadi tijesta (npr. za daljnju preradu u vlastitom pogonu, za prodaju u obliku duboko zamrznute robe za samostalno pečenje u maloprodaji prehrambenih proizvoda, za veleprodaju itd.). I u zamrznutu stanju već imaju oblik pereca pa su time – naročito zbog recepture i oblika navedenih pod brojem 5.2. – također obuhvaćeni zaštitom pojma. Duboko zamrznuti komadi tijesta u pravilu se luže prije zamrzavanja.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Osim pšeničnog brašna, za proizvodnju tijesta za perec „Bayerische Breze” potrebni su voda, kvasac, eventualno sredstvo za pečenje s udjelom slada, kuhinjska sol, natrijev karbonat i mast.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju odvijati u naznačenom zemljopisnom području

Cjelokupni proces proizvodnje gotovih pereca za prodaju odnosno duboko zamrznutih komada tijesta.

Tijesto proizvedeno od sirovina navedenih u točki 3.3. intenzivno se mijesi, potom se dijeli na komade i oblikuje valjkom u traku koja se prema krajevima stanjuje. Ručno (specijalna ručna tehnika bacanja) ili mehanički iz toga se savija perec pa se krajevi čvrsto pritišću. Konačno oblikovani komadi tijesta mogu se prije stavljanja u natronsku lužinu izravno dalje prerađivati (skrućivanje) ili rashlađivati (odgađanje fermentacije). Luženje se vrši natronskom lužinom čiji je udio natrijeva hidroksida razrijeđen na ispod 4 %. Potom se pereci posipaju solju za perece i peku – zatim se moraju dobro ohladiti i čuvati na suhom mjestu jer bi inače tanka slana kora posebno privlačila vodu.

3.6.   Posebna pravila koja se odnose na rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7.   Posebna pravila koja se odnose na označivanje

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Pokrajina Bavarska

5.   Poveznica sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnost zemljopisnog područja

Perec ima simbolički oblik i vjerojatno potječe od rimskog prstenastog kruha, koji je služio kao kruh za večeru. Prstenasti kruh bio je posebno prisutan u samostanima. Prvo je iz njega nastao modificirani oblik kojemu je jedna ruka, slično broju šest, stršila izvan prstena. Korak prema današnjemu perecu predstavljalo je sastavljanje i spajanje dvaju jednoručnih pereca. Time je nastao perec kakav poznajemo danas. Samo pereci koji imaju taj opisani oblik smiju se nazivati „Bayerische Breze” (kao i nazivima „Bayerische Breze”, „Bayerische Brezn”, „Bayerische Brez’n”, „Bayerische Brezel”).

Njegov naziv upućuje preko starovisokonjemačkog „Brezitella” na latinsko „brachiatellium”, što bi se moglo prevesti kao „ručice”: Perec simbolizira – kao što je već spomenuto u točki 3.2. – ruke sklopljene u molitvu. Bio je posebno blagdansko pecivo i pekao se za Novu godinu, Cvjetnu nedjelju ili žetvenu zahvalnicu. Budući da je u južnoj Njemačkoj bilo posebno mnogo samostana, perec je u južnoj Njemačkoj posebno rasprostranjen.

5.2.   Posebnost proizvoda

Posebnost pereca „Bayerische Breze” s jedne strane leži u jedinstvenu načinu pisanja, a s druge pak strane u njegovim sasvim posebnim svojstvima. Tako su mu ručice deblje nego u švapskog pereca „Schwäbische Brezel”. Za razliku od pereca „Schwäbische Brezel”, pereci „Bayerische Breze” ne zarezuju se uzdužno na debeloj sredini (tj. nema urezane brazde), no ispucana površina tipično je obilježje pereca „Bayerische Breze”. Bavarski lužnati pereci sadržavaju manje masti (1,5 do 4 %) nego švapski lužnati pereci (4 do 8 %). Zbog relativno niska sadržaja masti od maksimalno 4 % u brašnu rahlost je pereca „Bayerische Breze” posebno izražena. Za razliku od pereca „Schwäbische Brezel”, perec „Bayerische Breze” mora biti ravnomjerno ispečen.

Lokalne razlike prije svega se mogu prepoznati po obliku. Dok u slučaju pereca „Schwäbische Brezel” početak ručica leži vrlo duboko, zbog čega se gornji luk može nazvati trbuhom, kod tipičnih pereca „Bayerische Breze” on se nalazi znatno više.

U prilog tomu da se perec „Bayerische Breze” u pokrajini Bavarskoj smatra tradicionalnim regionalnim specijalitetom govori i unos toga proizvoda u podatkovnu bazu tradicionalnih bavarskih specijaliteta Bavarskog pokrajinskog ministarstva za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo. Povrh toga se u mnogim izvorima nalazi i napomena da je taj proizvod tipičan bavarski specijalitet.

5.3.   Uzročna veza između zemljopisnog područja i kakvoće svojstava proizvoda (za ZOI) ili posebna kakvoća, ugled ili drugo svojstvo proizvoda (za ZOZP)

Bavarska varijanta nastanka lužnatog pereca zasniva se na slučajnoj zamjeni. Pekar Anton Nepomuk Pfannenbrenner radio je u 19. stoljeću u minhenskoj kraljevskoj kavani dvorskog dobavljača Johana Eillesa. Jednog dana u 1839. godini u pekari mu se potkrala greška s dalekosežnim posljedicama. Obično je perec glazirao zašećerenom vodom, no tog je dana omaškom posegnuo za natronskom lužinom, koja je, zapravo, bila namijenjena čišćenju pekarskih limova. Rezultat je bio tako uvjerljiv da je još istog jutra Wilhelm Eugen von Ursingen, poslanik Kraljevine Württemberg, mogao kušati lužnati perec. Otada se 11. veljače 1839. smatra dokazivo prvim danom prodaje lužnatog pereca.

Skoro svaka pekara u pokrajini proizvodi perec kao tipično bavarsko lužnato pecivo. On je čvrsta sastavnica bavarske kulture uživanja i k tomu nezaobilazan prilog uz minhensku bijelu kobasicu „Münchener Weißwurst” i bavarski jetreni sir „Bayerischer Leberkäse”. Perec „Bayerische Breze” uživa visok ugled kod potrošača i izvrstan renome širom svijeta. Povrh toga je putem minhenskog Oktoberfesta postao poznat širom svijeta.

Perec „Bayerische Breze” tradicionalni je proizvod bavarskog pekarskog obrta, koji postoji samo u pokrajini Bavarskoj.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

http://register.dpma.de/DPMAregister/geo/detail.pdfdownload/31500

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Vidi bilješku 2.