Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32008R0452

Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju Tekst značajan za EGP

SL L 145, 4.6.2008, p. 227–233 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 01/01/2021

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2008/452/oj

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

225


32008R0452


L 145/227

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2008.


UREDBA (EZ) br. 452/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2008.

o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)

Rezolucija Vijeća od 5. prosinca 1994. o promicanju statistike o obrazovanju i osposobljavanju u Europskoj uniji (2) zatražila je od Komisije da u bliskoj suradnji s državama članicama ubrza razvoj statistike o obrazovanju i osposobljavanju.

(2)

Europsko vijeće održano u Bruxellesu 22. i 23. ožujka 2005. pristalo je ponovno pokrenuti Lisabonsku strategiju. Zaključilo je da Europa mora obnoviti temelje svoje konkurentnosti, povećati potencijal rasta i produktivnost te ojačati socijalnu koheziju, stavljajući naglasak na znanje, inovacije i optimizaciju ljudskog kapitala. U tom su smislu mogućnost zapošljavanja, prilagodljivost i mobilnost građana od vitalne važnosti za Europu.

(3)

Kako bi se postigli ovi ciljevi, europski sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju se prilagoditi zahtjevima društva znanja i potrebi za poboljšanom razinom obrazovanja i kvalitetnijeg zapošljavanja. Statistički podaci o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju od najveće su važnosti kao temelj za političke odluke.

(4)

Cjeloživotno učenje ključni je element u razvoju i promicanju kvalificirane, osposobljene i prilagodljive radne snage. U Zaključcima Predsjedništva Europskog vijeća iz proljeća 2005. istaknuto je da je „ljudski kapital najvažnija imovina Europe”. Integrirane smjernice za rast i zapošljavanje uključujući smjernice za politike zapošljavanja država članica, koje je odobrilo Vijeće u Odluci 2005/600/EZ (3), imaju za cilj bolje doprinijeti Lisabonskoj strategiji i uspostaviti sveobuhvatne strategije cjeloživotnog učenja.

(5)

Donošenje izvješća Vijeća „Ciljevi sustava obrazovanja i osposobljavanja” u veljači 2001. i donošenje programa rada za 2001. - 2011. u veljači 2002. o praćenju ovog izvješća predstavljaju važan korak u poštovanju obveze modernizacije i poboljšanja kvalitete sustava obrazovanja i osposobljavanja država članica. Pokazatelji i referentne razine prosječnog europskog uspjeha („mjerila”) su među instrumentima otvorene metode koordinacije koji su važni za program rada „Obrazovanje i osposobljavanje 2010.”. Ministri obrazovanja poduzeli su odlučujući korak u svibnju 2003. pristavši da se pet europskih mjerila trebaju postići do 2010., istaknuvši da oni ne definiraju nacionalne ciljeve i ne propisuju odluke koje trebaju donijeti nacionalne vlade.

(6)

Dana 24. svibnja 2005. Vijeće je donijelo Zaključke o „Novim pokazateljima u obrazovanju i osposobljavanju” (4). U ovim Zaključcima Vijeće je pozvalo Komisiju da predstavi Vijeću strategije i prijedloge za razvoj novih pokazatelja u devet određenih područja obrazovanja i osposobljavanja i također je naglasilo da razvoj novih pokazatelja u potpunosti mora poštovati odgovornosti država članica za organizaciju njihovih obrazovnih sustava i ne bi trebao nametati nepotrebne administrativne ili financijske terete dotičnoj organizaciji i ustanovama ili neizbježno dovesti do povećanog broja pokazatelja koji se koriste za praćenje napretka.

(7)

Vijeće je u studenome 2004. također donijelo Zaključke o europskoj suradnji u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i složilo se da se treba dati prioritet „poboljšanju opsega, preciznosti i pouzdanosti statistike o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na europskoj razini kako bi se omogućila procjena napretka”.

(8)

Usporedivi statistički podaci na razini Zajednice nužni su za razvoj strategija obrazovanja i cjeloživotnog učenja te za praćenje napretka u njihovoj provedbi. Izrada statistike trebala bi se temeljiti na okviru koherentnih koncepata i usporedivih podataka u pogledu uspostavljanja integriranog europskog statističkog informacijskog sustava o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju.

(9)

Kod primjene ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir pojam o ljudima u nepovoljnom položaju na tržištu rada iz Smjernica za politike zapošljavanja država članica.

(10)

Komisija (Eurostat) prikuplja podatke o strukovnom osposobljavanju u poduzećima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1552/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o statistici koja se odnosi na strukovno osposobljavanje u poduzećima (5). Međutim, potreban je širi pravni okvir kako bi se osigurala održiva izrada i razvoj statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju, koji pokriva barem sve relevantne postojeće i planirane aktivnosti. Komisija (Eurostat) prikuplja godišnje podatke o obrazovanju iz država članica na dobrovoljnoj osnovi putem zajedničke aktivnosti koju provode s Institutom za statistiku UNESCO-a (UIS) i s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), što se obično naziva „prikupljanje podataka za UOE”. Komisija (Eurostat) također prikuplja podatke o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju putem drugih izvora u kućanstvima kao što su Anketa o radnoj snazi u Europskoj uniji (6) i Statistika Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (7) kao i kroz njihove ad-hoc module.

(11)

Budući da je formuliranje politike i nadzor u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja dinamičke prirode i prilagođava se okruženju koje se razvija, statistički regulatorni okvir trebao bi osigurati određeni stupanj fleksibilnosti na ograničeni i kontrolirani način, uzimajući u obzir teret za ispitanike i države članice.

(12)

Budući da cilj ove Uredbe, odnosno stvaranje zajedničkih statističkih standarda koji omogućuju proizvodnju usklađenih podataka ne mogu dovoljno postići države članice i stoga se može bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne ide izvan onoga što je potrebno za postizanje tog cilja.

(13)

Izrada specifičnih statističkih podataka Zajednice podliježe pravilima koja su utvrđena u Uredbi Vijeća (EZ) br. 322/97 od 17. veljače 1997. o statistici Zajednice (8).

(14)

Ova Uredba osigurava puno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka kao što je predviđeno u članku 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(15)

Na prijenos podataka koji podliježu statističkoj povjerljivosti primjenjuju se pravila koja su utvrđena u Uredbi (EZ) br. 322/97 i Uredbi Vijeća (Euratom, EEZ) br. 1588/90 od 11. lipnja 1990. o prijenosu povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica (9).

(16)

Uredba Komisije (EZ) br. 831/2002 od 17. svibnja 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe (10) uspostavlja uvjete na temelju kojih se može odobriti pristup povjerljivim podacima koji se prenose na tijelo Zajednice.

(17)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebale bi se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11).

(18)

Komisiju bi osobito trebalo ovlastiti za odabir i određivanje subjekata statistike, njihovih karakteristika kao odgovora na politiku ili tehničke potrebe, analize karakteristika, razdoblje promatranja i rokove za prijenos rezultata, zahtjeva za kakvoću uključujući potrebnu preciznost i okvir izvješćivanja o kakvoći. Budući da su te mjere općeg opsega i da su namijenjene za izmjenu elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog, njezinim dopunjivanjem novim elementima koji nisu ključni, moraju se usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(19)

Odbor za statistički program, koji je osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (12), konzultiran je u skladu s člankom 3. te Odluke,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Tema

Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički okvir za sustavnu izradu statistike Zajednice o obrazovanju i cjeloživotnom učenju.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)

„statistika Zajednice” definira se kao u članku 2. prvoj alineji Uredbe (EZ) br. 322/97;

(b)

„izrada statistike” definira se kao u članku 2. drugoj alineji Uredbe (EZ) br. 322/97;

(c)

„državna tijela” definiraju se kao u članku 2. trećoj alineji Uredbe (EZ) br. 322/97;

(d)

„obrazovanje” znači organiziranu i održivu komunikaciju osmišljenu kako bi rezultirala učenjem (13);

(e)

„cjeloživotno učenje” znači sve aktivnosti učenja tijekom života, s ciljem unapređivanja znanja, vještina i kompetencija unutar osobne, građanske, društvene i/ili radne perspektive (14);

(f)

„mikro podaci” znače pojedinačne statističke podatke;

(g)

„povjerljivi podaci” znače podatke koji omogućuju samo neizravno utvrđivanje predmetnih statističkih jedinica u skladu s Uredbom (EZ) br. 322/97 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 1588/90.

Članak 3.

Područja

Ova se Uredba primjenjuje na izradu statistike u tri područja:

(a)

Područje 1. obuhvaća statistike o sustavima obrazovanja i osposobljavanja;

(b)

Područje 2. obuhvaća statistike o sudjelovanju odraslih u cjeloživotnom učenju;

(c)

Područje 3. obuhvaća ostale statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju, kao što su statistike o ljudskom kapitalu i o društvenim i gospodarskim koristima od obrazovanja, koje nisu obuhvaćene područjima 1. i 2.

Izrada statistika u tim područjima provodi se u skladu s Prilogom.

Članak 4.

Statistička djelovanja

1.   Izrada statistike Zajednice o obrazovanju i cjeloživotnom učenju provodi se pomoću sljedećih pojedinačnih statističkih djelovanja:

(a)

redovito dostavljanje statistika o obrazovanju i cjeloživotnom učenju od strane država članica, u okviru određenih rokova za područja 1. i 2.;

(b)

korištenje ostalih statističkih informacijskih sustava i anketa kako bi osigurale dodatne statističke promjenjive veličine i pokazatelje o obrazovanju i cjeloživotnom učenju, što odgovara području 3.;

(c)

razvoj, unapređenje i ažuriranje standarda i priručnika o statističkim okvirima, konceptima i metodama;

(d)

poboljšanjem kvalitete podataka, u kontekstu okvira kvalitete, kako bi uključili:

relevantnost,

preciznost,

pravodobnost i točnost,

pristupačnost i jasnoću,

usporedivost, i

dosljednost.

Komisija uzima u obzir raspoložive kapacitete unutar država članica za prikupljanje podataka i obradu i razvoj koncepata i metoda.

Ako je primjereno, posebna se pažnja daje regionalnoj dimenziji prikupljenih podataka. Ako je primjereno, podaci se sustavno raščlanjuju prema spolu.

2.   Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) traži suradnju s UIS-om, OECD-om i drugim međunarodnim organizacijama s ciljem osiguranja međunarodne usporedivosti podataka i kako bi se izbjeglo udvostručivanje napora, osobito u pogledu razvoja i unapređenja statističkih pojmova i metoda te dostave statističkih podataka država članica.

3.   Kad god se identificiraju značajni zahtjevi za nove podatke ili nedovoljna kakvoća podataka i prije bilo kakvog prikupljanja podataka, Komisija (Eurostat) pokreće pilot istraživanja koja države članice trebaju provesti na dobrovoljnoj osnovi. Takva pilot istraživanja provode se s ciljem procjene izvedivosti prikupljanja relevantnih podataka, uzimajući u obzir koristi dostupnosti podataka u odnosu na troškove prikupljanja i teret za ispitanike. Pilot istraživanja ne dovode nužno do odgovarajućih provedbenih mjera.

Članak 5.

Prijenos mikro podataka o pojedincima

Kada je to potrebno za izradu statistike Zajednice, države članice dostavljaju povjerljive mikro podatke koji proizlaze iz uzorka ankete Komisiji (Eurostatu) u skladu s odredbama o prijenosu povjerljivih podataka iz Uredbe (EZ) br. 322/97 i iz Uredbe (Euratom, EEZ) br. 1588/90. Države članice osiguravaju da preneseni podaci ne dopuštaju izravnu identifikaciju statističkih jedinica (pojedinaca).

Članak 6.

Provedbene mjere

1.   Sljedeće mjere osmišljene za izmjenu elemenata ove Uredbe koji nisu ključni njezinim dopunjivanjem, uključujući i mjere za uzimanje u obzir gospodarskog i tehničkog razvoja u vezi s prikupljanjem, prijenosom i obradom podataka, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 7. stavka 3. s ciljem osiguranja prijenosa visokokvalitetnih podataka:

(a)

izbor i specifikacija tema obuhvaćenih područjima i njihove karakteristike, kao odgovor na političke ili tehničke potrebe;

(b)

raščlamba karakteristika;

(c)

razdoblje promatranja i rokovi za prijenos rezultata;

(d)

zahtjevi kakvoće, uključujući i potrebnu preciznost;

(e)

kvaliteta okvira za izvješćivanje.

Ako ove mjere dovedu do zahtjeva za značajno proširenje postojećih prikupljenih podataka ili za novo prikupljanje podataka ili anketa, provedbene se odluke temelje na analizi troškova i koristi kao dijelu sveobuhvatne analize učinaka i implikacija, uzimajući u obzir korist mjera, troškove za države članice i teret za ispitanike.

2.   Mjere iz stavka 1. ovog članka uzimaju u obzir sljedeće:

(a)

za sva područja, potencijalni teret za obrazovne institucije i pojedince;

(b)

za sva područja, rezultate pilot istraživanja iz članka 4. stavka 3.;

(c)

za područje 1., zadnje dogovore između UIS-a, OECD-a i Komisije (Eurostata) o pojmovima, definicijama, formatu prikupljanja podataka, obradi podataka, periodičnosti i rokovima za prijenos rezultata;

(d)

za područje 2., rezultate pilot istraživanja o obrazovanju odraslih koje se provodilo između 2005. i 2007. i daljnje razvojne potrebe;

(e)

za područje 3., dostupnost, prikladnost i pravni kontekst postojećih izvora podataka Zajednice nakon iscrpnog pregleda svih postojećih izvora podataka.

3.   Ako je potrebno, ograničena odstupanja i prijelazna razdoblja za jednu ili više država članica, sve na temelju objektivnih razloga, donosi se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 7. stavka 2.

Članak 7.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za statistički program.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ utvrđuje se na tri mjeseca.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 23. travnja 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ


(1)  Mišljenje Europskog parlamenta od 25. rujna 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. veljače 2008.

(2)  SL C 374, 30.12.1994., str. 4.

(3)  SL L 205, 6.8.2005., str. 21.

(4)  SL C 141, 10.6.2005., str. 7.

(5)  SL L 255, 30.9.2005., str. 1.

(6)  Uredba Komisije (EZ) br. 2104/2002 od 28. studenoga 2002. o prilagodbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 o provedbi ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici i Uredba Komisije (EZ) br. 1575/2000 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 što se tiče popisa varijabli obrazovanja i osposobljavanja i njihove kodifikacije koja se koristi za prijenos podataka počevši od 2003. (SL L 324, 29.11.2002., str. 14.).

(7)  Uredba Komisije (EZ) br. 1983/2003 od 7. studenoga 2003. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) s obzirom na popis ciljnih primarnih varijabli (SL L 298, 17.11.2003., str. 34.).

(8)  SL L 52, 22.2.1997., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(9)  SL L 151, 15.6.1990., str. 1., Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 322/97.

(10)  SL L 133, 18.5.2002., str. 7. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1000/2007 (SL L 226, 30.8.2007., str. 7.).

(11)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23., Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(12)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

(13)  Prema verziji Međunarodne standardne klasifikacije obrazovanja (ISCED) iz 1997.

(14)  Rezolucija Vijeća od 27. lipnja 2002. o cjeloživotnom učenju (SL C 163, 9.7.2002., str. 1.).


PRILOG

PODRUČJA

Područje 1: Sustavi obrazovanja i osposobljavanja

1.   Cilj

Cilj ovog prikupljanja podataka je osigurati usporedive podatke o ključnim aspektima sustava obrazovanja i osposobljavanja, osobito o sudjelovanju i završetku obrazovnih programa, kao i o cijenama i vrstama resursa posvećenih obrazovanju i osposobljavanju.

2.   Djelokrug

Prikupljanje podataka obuhvaća sve domaće obrazovne aktivnosti bez obzira na vlasništvo ili sponzorstvo dotične ustanove (bilo da su javne ili privatne, domaće ili strane) i mehanizam isporuke obrazovanja. Prema tome, obuhvaćenost prikupljanja podataka proširit će se na sve tipove učenika/studenata i dobne skupine.

3.   Obuhvaćene teme

Prikupljaju se podaci o:

(a)

upisivanju učenika/studenata, uključujući i karakteristike učenika/studenata;

(b)

novim članovima;

(c)

maturantima/diplomantima i maturama/diplomama;

(d)

troškovima obrazovanja;

(e)

obrazovnim djelatnicima;

(f)

stranim jezicima koji se uče;

(g)

veličini razreda/klase;

omogućujući izračun pokazatelja korištenih sredstava, postupaka i rezultata sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Države članice dostavljaju odgovarajuće podatke (metapodatke) o specifičnostima nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja i njihovu usklađenost s međunarodnim klasifikacijama kao i sva odstupanja od specifikacija zahtjeva podataka i bilo koje druge informacije koje su značajne za interpretaciju podataka i prikupljanje usporedivih pokazatelja.

4.   Periodičnost

Podaci i metapodaci isporučuju se godišnje, ako nije drukčije određeno, u rokovima koje su dogovorili Komisija (Eurostat) i nacionalna tijela, uzimajući u obzir najnovije dogovore između UIS-a, OECD-a i Komisije (Eurostata).

Područje 2: Sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju

1.   Cilj

Cilj ove ankete je pružanje usporedivih podataka o sudjelovanju i nesudjelovanju odraslih u cjeloživotnom učenju.

2.   Djelokrug

Statistička jedinica je pojedinac, obuhvaćajući barem dobni raspon populacije od 25 do 64 godine. U slučaju prikupljanja informacija putem ankete, kad god je to moguće izbjegavaju se odgovori drugih osoba umjesto odgovora samih ispitanika.

3.   Obuhvaćene teme

Teme obuhvaćene anketom su:

(a)

sudjelovanje i nesudjelovanje u aktivnostima učenja;

(b)

karakteristike tih aktivnosti učenja;

(c)

podaci o samoprijavljenim vještinama;

(d)

socio-demografski podaci.

Podaci o sudjelovanju u društvenim i kulturnim aktivnostima također će se prikupljati na dobrovoljnoj osnovi kao opisne varijable koje su korisne za daljnju analizu profila sudionika i nesudionika.

4.   Izvori podataka i veličina uzorka

Izvor podataka je uzorak ankete. Mogu se koristiti administrativni izvori podataka kako bi se smanjio teret na ispitanike. Veličina uzorka utvrđuje se na temelju zahtjeva o preciznosti koji ne zahtijeva da učinkovita nacionalna veličina uzorka bude veća od 5 000 pojedinaca, izračunano na pretpostavci jednostavnog slučajnog uzorkovanja. Unutar ovih granica, za određene potpopulacije bit će potrebno posebno uzorkovanje.

5.   Periodičnost

Podaci se prikupljaju svakih pet godina. Prva godina provedbe je najranije 2010.

Područje 3: Ostale statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju

1.   Cilj

Cilj ovog prikupljanja podataka je osigurati daljnje usporedive podatke o obrazovanju i cjeloživotnom učenju za potporu specifičnim politikama na razini Zajednice koje nisu uključene u područja 1. i 2.

2.   Djelokrug

Ostale statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju odnose se na sljedeće aspekte:

(a)

statistike o obrazovanju i gospodarstvu, potrebni na razini Zajednice za praćenje politika o obrazovanju, istraživanju, konkurentnosti i rastu;

(b)

statistike o obrazovanju i tržištu rada, potrebni na razini Zajednice za praćenje politika zapošljavanja;

(c)

statistike o obrazovanju i socijalnoj uključenosti, potrebni na razini Zajednice za praćenje politika o siromaštvu, socijalnoj uključenosti i integraciji migranata.

Za gore navedene aspekte potrebni se podaci dobivaju iz postojećih statističkih izvora Zajednice.


Top