ECO/673

Dodatni elementi za razmatranje u vezi s ekonomskom politikom europodručja 2025.

MIŠLJENJE

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Dodatni elementi za razmatranje u vezi s ekonomskom politikom europodručja 2025.

(samoinicijativno mišljenje)

Izvjestitelj: Juraj SIPKO

1.Zaključci i preporuke

1.1EGSO napominje da ekonomski rezultati EU-a i zemalja europodručja, posebno u posljednjih pet godina, EU-u nisu omogućili da zadrži svoj snažan položaj među globalni ekonomijama, prvenstveno u usporedbi s SAD-om i Kinom. Taj se trend uglavnom manifestira u mnogo sporijoj stopi rasta i drugim aspektima povezanima s kvalitetom koji su potvrdili da položaj EU-a u globalnom gospodarstvu postupno slabi, prije svega u usporedbi s najvećim konkurentima. 1

1.2EGSO ističe da su se, osim niske stope rasta, gospodarstva EU-a i europodručja suočila s visokom inflacijom, koja je išla ruku pod ruku s relativno neadekvatnom strukturnom otpornošću na postojeće sigurnosne rizike. Opravdano je reći da je to razdoblje, koje su oblikovali vanjski sistemski šokovi sa štetnim posljedicama na društvo, uključujući pad životnog standarda ljudi u EU-u i europodručju, sada završilo, a inflacija se vraća na standardnu putanju.

1.3EGSO napominje da je nezaposlenost u posljednje vrijeme iznimno niska, a očekuje se da će se realni rast plaća postupno vratiti na zadovoljavajuću razinu. Paradoksalno je da je stopa zaposlenosti najviša u vrijeme kada je gospodarski rast povijesno vrlo nizak, što je, među ostalim, rezultat relativno niske produktivnosti.

1.4EGSO izražava zadovoljstvo zbog toga što su gospodarstva EU-a i europodručja općenito postigla pozitivnu trgovinsku bilancu. To pokazuje da je gospodarstvo EU-a u cjelini konkurentno, prvenstveno u sektoru robe, te da je EU zadržao relativno snažnu konkurentsku prednost. U tom kontekstu EGSO snažno preporučuje da se u okviru gospodarske i trgovinske politike poduzmu sve potrebne mjere kako bi se održala pozitivna trgovinska bilanca i suficit tekućeg računa.

1.5EGSO je vrlo svjestan da tijekom globalnog trgovinskog rata koji je pokrenula vlada SAD-a nije ni moguće ni lako zadržati snažan položaj u međunarodnoj trgovini. U sadašnjoj globalnoj gospodarskoj, trgovinskoj i ulagačkoj situaciji više se ne primjenjuju međunarodna pravila koja su postupno uvođena tijekom posljednjih 80 godina. EGSO stoga poziva nadležne institucije EU-a da poduzmu hitne mjere kako bi se spriječilo daljnje slabljenje položaja EU-a u globalnoj ekonomiji.

1.6EGSO ističe da će za pokretanje gospodarstava EU-a i europodručja biti potrebne ciljane mjere usmjerene na poticanje ulaganja koja će donijeti odgovarajuće koristi, prinos i povrat. Europska komisija nedavno je donijela niz dokumenata u kojima se utvrđuju strateški važne industrije 2 i definira položaj pojedinih regija na svjetskoj gospodarskoj karti. EGSO stoga preporučuje da se naglasak stavi na te industrije i da se stvore administrativni i financijski uvjeti za velika ulaganja. 3

1.7EGSO podržava rad Europske komisije na strategiji jedinstvenog tržišta, koja je usmjerena na stvaranje pogodnih uvjeta za inovacije. To znači da je važno racionalizirati i pojednostaviti zajedničke propise koji se primjenjuju na jedinstveno tržište. EGSO smatra da ovdje ima prostora za učinkovitije financiranje zahvaljujući uniji štednje i ulaganja 4 te većem, integriranom tržištu kapitala. 5

1.8Kako bi se položaj EU-a i europodručja u globalnom gospodarstvu zadržao i ojačao, potrebno je donijeti i provoditi ciljanu politiku kojom će se podupirati ulazak uspješnih i ambicioznih poduzeća na svjetsko tržište. Da bi se to postiglo, EGSO ističe da treba osigurati dovoljno prostora za visokokvalificirane osobe na tehnološkim i inovativnim radnim mjestima u Europi, kao i u aktualnoj inicijativi „Choose Europe”.

1.9EGSO snažno podupire jasno formulirana pravila u zakonodavstvu. Također ističe da još uvijek postoji cijeli niz zastarjelih pravila koja pojedincima i poduzetnicima otežavaju život. EGSO stoga pozdravlja tekuće napore za pojednostavljenje postupaka, ali ujedno naglašava da se ne smiju ugroziti socijalni standardi i standardi zaštite okoliša.

1.10EGSO smatra da je za trajno zadržavanje povoljnog položaja EU-a i europodručja u globalnom gospodarstvu ključno podupirati prednosti i ukloniti nedostatke kad je riječ o konkurentskim prednostima. Osim toga, buduća strategija treba se baviti slabije razvijenim uslužnim sektorom koji se mora podupirati u skladu s jedinstvenim tržištem kako bi bio globalno konkurentan. Isto tako, EGSO naglašava da se integriraniji uslužni sektor može izgraditi samo ako se socijalni damping zaista smanji i ako se zajamči pravedna mobilnost.

1.11Jedna od ključnih zadaća EU-a i država europodručja u srednjoročnom je razdoblju postizanje održivosti javnih financija, što je vrlo teško s obzirom na nizak gospodarski rast s jedne strane i sve veće rashode za obranu i sigurnost, tranziciju, servisiranje duga i troškove povezane sa starenjem stanovništva s druge strane. EGSO stoga pozdravlja napore za stvaranje fiskalnog prostora ciljanom revizijom fiskalnih propisa EU-a i provedbom ulagačkog kapaciteta EU-a za financiranje ulaganja kojima se potiče rast i koja su od strateškog interesa za jedinstveno tržište. Fiskalnim okvirom istodobno se mora osigurati stvaranje fiskalnih rezervi u vrijeme gospodarskog oporavka.

1.12Gospodarstva EU-a i europodručja suočavaju se s novim izazovima povezanima s nepredviđenim kretanjima i posljedicama globalne trgovinske krize. EGSO stoga preporučuje da Europska komisija što prije počne sklapati bilateralne trgovinske sporazume sa svim zemljama s najvećim prometom vanjske trgovine. Komisija također mora nastaviti raditi na obnovi multilateralizma i pokretanju hitnih reformi Svjetske trgovinske organizacije (WTO). S obzirom na nepredvidljivost aktualnih dosad nezabilježenih događaja u međunarodnoj trgovini, EGSO preporučuje da Europska komisija bude proaktivnija u rješavanju pitanja protekcionističkih mjera u suradnji sa svim relevantnim zemljama.

1.13EGSO preporučuje da EU i nacionalne vlade hitno poduzmu sve institucionalne i zakonodavne mjere potrebne za poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Treba uložiti napore u uspostavu multifunkcionalnog okvira za premošćivanje razlika u istraživanju i razvoju, ulaganjima, produktivnosti i konkurentnosti u usporedbi s glavnim konkurentima EU-a. EGSO poziva sve nadležne institucije u EU-u i državama članicama da primijene koordinirani pristup namijenjen novom pozicioniranju EU-a i europodručja u globalnom gospodarstvu.

2.Opće napomene

2.1Do kraja 2024. gospodarstva EU-a bila su relativno stabilna. Unatoč znatnoj nesigurnosti u globalnom gospodarstvu, inflacija se smanjila, a gospodarstva su nastavila rasti, mada sporo.

2.2Nakon razmjerno stabilne 2024. godine, uvođenje protekcionističkih mjera vlade SAD-a u siječnju, travnju i kolovozu 2025. dovelo je do velikih rizika za gospodarski razvoj zemalja EU-a i europodručja. Povećanje carina dovelo je do znatne poslovne i ulagačke nesigurnosti i visokog stupnja nestabilnosti na financijskim tržištima, tržištima kapitala i robnim tržištima.

2.3Unatoč prilično velikim razlikama u stopi gospodarskog rasta među državama članicama, ukupni ekonomski rezultati nisu posebno ohrabrujući. To je posljedica sve većih razlika u produktivnosti u odnosu na glavne globalne konkurente EU-a.

2.4Gospodarski rast u EU-u i zemljama europodručja bio je 2024. relativno nizak. Godišnji rast BDP-a iznosio je 0,7 % u europodručju i 0,9 % u EU-u u cjelini. Taj donekle nizak i kontinuirano silazni trend gospodarskog rasta nastavio se do kraja 2024.

2.5U sadašnjem je trenutku potencijalni pokretač gospodarskog rasta potrošnja kućanstava, ali pod uvjetom da na nju ne utječe negativno tekući globalni trgovinski rat, koji će se vjerojatno na nepredvidljiv način odraziti na cijenu robe široke potrošnje i na povjerenje potrošača. Kako bi se poduprla potrošnja kao središnji stup gospodarskog rasta, nužno je ojačati unutarnju potražnju na jedinstvenom tržištu učinkovitom provedbom Direktive o minimalnim plaćama, jačanjem kolektivnog pregovaranja i poticanjem ulaganja.

2.6Zbog nesigurnosti u pogledu budućeg prelaska na zeleno gospodarstvo, pogoršanja geopolitičkih napetosti i daljnje fragmentacije globalnog gospodarstva, stopa ulaganja trenutačno je prilično niska. Na nju utječe i slabljenje temeljnih načela multilateralizma, koji je povijesno gledano od Drugog svjetskog rata imao vrlo pozitivan učinak na svjetsko gospodarstvo. Ukupno gledajući, ti negativni trendovi snažno utječu na razvoj globalnog gospodarstva, kao i na razvoj EU-a i europodručja.

2.7Neprestano uvođenje protekcionističkih mjera i nesigurnost na međunarodnim financijskim tržištima, tržištima kapitala i robnim tržištima povećavaju rizike povezane s vanjskom trgovinom EU-a i zemalja europodručja. Iako je u posljednjih pet godina stanje u svjetskom gospodarstvu postalo poprilično neizvjesno, EU i zemlje europodručja zabilježili su pozitivnu trgovinsku bilancu i suficit tekućeg računa, za razliku od SAD-a i Ujedinjene Kraljevine koji bilježe dugoročne deficite. Ta pozitivna trgovinska bilanca sa SAD-om mogla bi biti jedan od razloga za njegov sadašnji pristup vanjskotrgovinskoj politici prema državama članicama EU-a. EU i zemlje europodručja stoga se moraju pripremiti za sva nepredvidiva kretanja u globalnom gospodarstvu.

2.8Pozitivni trendovi u gospodarstvu EU-a i europodručja u posljednjih pet godina uključuju relativnu otpornost na visoku inflaciju, uvođenje mjera za poboljšanje fiskalne discipline i sposobnost suočavanja s energetskom krizom.

2.9Inflacija se 2024. u državama europodručja smanjila. Ako ne dođe do nepredvidivih vanjskih šokova za svjetsko gospodarstvo, očekuje se da će Europska središnja banka, nakon što se sredinom 2025. dosegne ciljana inflacija, postupno uvoditi ekspanzivnu monetarnu politiku.

2.10EGSO naglašava da su za ostvarenje klimatskih ciljeva EU-a, premošćivanje inovacijskog jaza i povećanje produktivnosti, konkurentnost i otpornost EU-a potrebna veća javna ulaganja. Sukladno tome EGSO predlaže da se Uredba 2024/1263 7 ciljano revidira kako bi se prednost dala javnim ulaganjima koja potiču rast i doprinose povećanju konkurentnosti i otpornosti gospodarstava EU-a. 8

2.11 Trendovi javnih financija u ovom su trenutku manje ohrabrujući. To je povezano s aktualnom visokom akumulacijom javnog duga, povećanim rashodima uslijed starenja stanovništva i tranzicije te rashodima za obranu i sigurnost. To može dovesti do većeg deficita i javnog duga.

2.12Od pozitivnih trendova u EU-u i zemljama europodručja može se izdvojiti prilično niska stopa nezaposlenosti, iako se ona razlikuje od zemlje do zemlje. Ovdje valja istaknuti da je stopa nezaposlenosti niska unatoč vrlo slabom gospodarskom rastu. To je posljedica nepovoljne ekonomske strukture, a posebno kontinuirane niske produktivnosti.

2.13S obzirom na trenutačne geopolitičke napetosti i posljedičnu daljnju rascjepkanost globalnog gospodarstva, bit će potrebni novi pristupi upravljanju ekonomskom politikom i njezinoj provedbi. Stoga je presudno nastaviti s koordiniranim strukturnim reformama usmjerenima na otpornost (financijsku, tehnološku, operativnu otpornost i otpornost poslovnog modela) i raditi na jačanju strateške autonomije, uz poštovanje svih temeljnih vrijednosti EU-a, osobito u području gospodarstva, trgovine i ulaganja.

2.14U kontekstu trenutačnih geoekonomskih trendova EU i zemlje europodručja morat će se usredotočiti na sadašnja kretanja te uvesti i provesti sve mjere potrebne za ostvarenje strukturnih promjena radi povećanja ulaganja i poticanja produktivnosti, konkurentnosti i opće otpornosti.

2.15Tijekom posljednja dva desetljeća EU je postupno izgubio svoj istaknuti položaj u svjetskom gospodarstvu, pogotovo u usporedbi sa svojim glavnim globalnim konkurentima. Stoga se hitno moraju uvesti i provesti sve mjere potrebne za povećanje ulaganja kao ključnog čimbenika za poboljšanje produktivnosti i kvalitete radne snage, i to učinkovitijom raspodjelom kapitala i štednje. Jedno od mogućih rješenja jest hitno uklanjanje dugotrajnih prepreka i strukturnih slabosti.

3.Posebne preporuke

3.1EGSO je svjestan da na trenutačnu gospodarsku situaciju u EU-u i zemljama europodručja uvelike utječe znatna promjena paradigme globalnog ekonomskog okruženja. Glavni je uzrok nepredvidivost carinske i trgovinske politike, koja ima i izravne i neizravne posljedice.

3.2EGSO preporučuje Europskoj komisiji da se suzdrži od eskalacije trgovinskog rata. EU mora jasno pokazati da je kadar svim snagama odupirati se trgovinskoj politici SAD-a. Povjerenici i povjerenice stoga bi mogli razmotriti uvjete pod kojima neke IKT i visokotehnološke multinacionalne korporacije posluju u EU-u, npr. kako ispunjavaju svoje porezne obveze.

3.3EGSO smatra da bi diplomacija EU-a sada trebala preuzeti važnu ulogu na međunarodnoj sceni s obzirom na stalne napore za potkopavanje multilateralizma. U tom bi se kontekstu EU trebao snažno zalagati za održavanje poslijeratnog institucijskog ustroja suradnje zasnovanog na međunarodnoj monetarnoj stabilnosti (Međunarodni monetarni fond), financijskoj pomoći (Svjetska banka, Međunarodna banka za obnovu i razvoj) i procesu liberalizacije i uklanjanja prepreka međunarodnoj trgovini (Opći sporazum o carinama i trgovini, a zatim Svjetska trgovinska organizacija). Rast i uspjeh tih multilateralnih monetarnih, financijskih i trgovinskih institucija tijekom gotovo 80 godina više je u skladu s vrijednostima EU-a nego kontinuirani protekcionizam, gospodarska nesigurnost i iracionalni pristup postojećem sustavu multilateralizma.

3.4EGSO smatra da bi u sadašnjem nesigurnom i nepredvidivom okruženju EU trebao u najvećoj mogućoj mjeri nastojati iskoristiti svoje prednosti i ujedno ukloniti svoje ekonomske slabosti. S tim u vezi EGSO napominje da bi strukturno konkurentnije i stabilnije gospodarstvo EU-a bilo bolje pripremljeno za suočavanje s neočekivanim šokovima koji mu predstoje. Jedan od glavnih prioriteta EU-a sada bi trebao biti provođenje dosljedne trgovinske politike, koja bi bila manje osjetljiva na sistemske vanjske šokove.

3.5EGSO napominje da je potrebno iskoristiti veliku komparativnu prednost jedinstvenog tržišta EU-a. Međutim, otkako je osnovano 1993., njegov potencijal nije u potpunosti iskorišten. Ovdje treba istaknuti da se niz novih progresivnih sektora, posebno u području usluga, suočava s velikim preprekama, što otežava iskorištavanje njihovih komparativnih prednosti u korist EU-a.

3.6EGSO preporučuje usvajanje i provedbu posebnih mjera potrebnih za produbljivanje jedinstvenog tržišta u svim sektorima i područjima, uključujući usluge. Međutim, tim se mjerama ne smiju ugroziti socijalni standardi i standardi zaštite okoliša. Osim toga, sada je važnije no ikad uspostaviti institucionalni i zakonodavni okvir za povećanje kapitala i njegovu učinkovitu raspodjelu.

3.7EGSO preporučuje reformu financiranja EU-a, uzimajući u obzir promjenjive okolnosti. Stoga se slaže da višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2021. – 2027., uključujući kohezijsku politiku, treba preispitati sredinom programskog razdoblja kako ta politika ne bi bila usmjerena prvenstveno na jačanje konkurentnosti EU-a nego i na vrijednosti i ciljeve europskog socijalnog modela. EGSO podržava izgradnju kapaciteta za ulaganja u strateške sektore gospodarstva EU-a i razvoj ključnih tehnologija u cilju postizanja veće gospodarske otpornosti.

3.8EGSO također podržava osmišljavanje ključnih sektorskih strategija za glavne industrijske grane i područja, što bi u budućnosti moglo EU-u i europodručju donijeti konkurentsku prednost.

3.9Osim toga, EGSO podržava ciljeve utvrđene u Kompasu konkurentnosti za EU, posebno obnovu konkurentnosti i osiguravanje održivog i uključivog blagostanja. To predstavlja strateški okvir za koordinaciju djelovanja kojim se podržava konkurentnost EU-a i europodručja i koje se sastoji od donošenja niza hitnih i nužnih mjera.

3.10EGSO smatra da je izvanredna administrativna i postupovna složenost poslovnog okruženja jedna od glavnih prepreka gospodarskom rastu EU-a i europodručja. Stoga odlučno preporučuje ukidanje administrativnih prepreka poslovanju, počevši od deset najvećih prepreka navedenih u komunikaciji „Jedinstveno tržište: naše europsko domaće tržište u uvjetima globalne neizvjesnosti”.

3.11EGSO pohvaljuje napore Komisije da ukloni jednu od najvećih prepreka tržišnom natjecanju u posljednje vrijeme: visoke cijene energije. Stoga pozdravlja objavu Akcijskog plana za cjenovno pristupačnu energiju i slaže se sa sadržajem i prijedlozima koji su u njemu navedeni kako bi se u vremenima gospodarske nesigurnosti ograničila nestabilnost cijena (volatilnost). U tom kontekstu predlaže poduzimanje koraka za osiguravanje dugoročne predvidljivosti cijena energije.

3.12EGSO preporučuje reformu emisijskih jedinica EU-a i sustava trgovanja emisijama (ETS) kako bi bili stabilniji i kako bi se potaknula provedba cjenovno pristupačne zelene tranzicije usmjerene na podupiranje konkurentnosti. 9

3.13EGSO smatra da je snažan naglasak na razvoju kružnog gospodarstva ključan za promicanje konkurentnosti u EU-u i europodručju i za postizanje ciljeva zelene tranzicije. EGSO ističe relativno veliku ovisnost o rijetkim zemnim elementima i kritičnim mineralima koje EU mora uvoziti iz inozemstva, posebno iz država u razvoju i tržišnih gospodarstava u usponu. Kružno gospodarstvo stvara uvjete za veću stratešku autonomiju EU-a i europodručja, a istodobno pomaže osigurati da velik udio modernih proizvodnih industrija ostane sastavni dio ekonomije EU-a.

4.Posebne napomene

4.1EGSO smatra da bi se model financiranja EU-a za razdoblje nakon 2027. trebao u većoj mjeri temeljiti na modernim oblicima financiranja, uglavnom na financijskim instrumentima i njihovoj sposobnosti prikupljanja privatnog kapitala. Istodobno će čvrsta razina javnih ulaganja, na europskoj i nacionalnoj razini, za financiranje javnih dobara i infrastrukture i dalje biti ključna za uključiv i održiv gospodarski rast.

4.2EGSO iznimno cijeni to što se Komisija, pod utjecajem epohalnih izvješća Marija Draghija i Enrica Lette, obvezala na suočavanje s rješivim i dugotrajnim problemom birokracije i složenosti postupaka. 10  

4.3Tradicionalni model financiranja banaka prikladan je za etablirana poduzeća koja imaju dokazane rezultate i mogu pružati kolateral. Međutim, manje je pogodan za inovativna i brzorastuća poduzeća koja nemaju mnogo kolaterala. U mnogim se slučajevima ta poduzeća oslanjaju na alternativne mogućnosti financiranja za svoje širenje, posebno one usmjerene na vlasničke instrumente. Za start-up poduzeća tržište poduzetničkog kapitala važna je sastavnica financiranja.

4.4EGSO se slaže s mnogim organizacijama civilnog društva i ESB-om 11 da je potrebno snažno i čvrsto zakonodavstvo o održivosti, uključujući kriterije za izvješćivanje o održivosti, kako bi se olakšalo namicanje kapitala za pravednu tranziciju. Okvir za izvješćivanje o održivosti sadržava vrijedne parametre za ulaganja u niskougljične industrijske sektore, projekte u području energije iz obnovljivih izvora, financiranje tranzicije i druge čiste i zelene inicijative, čime se podupiru i konkurentnost i postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Dobro osmišljenim zakonodavstvom o održivosti mogu se promicati i podupirati inovacije te ojačati konkurentnost.

4.5EGSO se slaže s odabirom strateški važnih sektora navedenih u Kompasu konkurentnosti i poziva Komisiju da brže izrađuje i provodi akcijske planove. EGSO smatra da je od presudne važnosti promijeniti inovacijsko okruženje, posebno u brzorastućim sektorima i područjima, uz istodobno osiguravanje pristupačnih i fleksibilnih financijskih sredstava za njihov razvoj.

4.6U skladu s planom za čistu industriju, EGSO se slaže da je aktualni proces dekarbonizacije na terenu temelj buduće konkurentnosti i razvijenosti gospodarstva EU-a. EGSO istodobno ističe da se u tom dokumentu ne navodi scenarij za prelazak sadašnjih tradicionalnih industrija na dekarbonizaciju i koraci koji su za to potrebni. Stoga preporučuje da se to jasnije istakne s obzirom na budući razvoj tih sektora i poduzeća unutar njih.

4.7EGSO naglašava potrebu za uspostavom institucionalnog i zakonodavnog okvira za ujednačeno i učinkovito funkcioniranje tržišta kapitala EU-a kako bi se štednja usmjerila u unosna ulaganja s povratom. Imajući to na umu, nova unija štednje i ulaganja trebala bi uvesti nove investicijske proizvode, uspostaviti uvjete za poduzetnički kapital i osigurati neometan protok ulaganja diljem EU-a, zajedno s nedavno reformiranim proračunom EU-a.

4.8EGSO s pravom smatra da se povećanje produktivnosti i konkurentnosti u cijelom EU-u ne može postići bez potpore usavršavanju i prekvalifikaciji radne snage. EGSO pozdravlja stvaranje unije vještina usmjerene na ulaganja, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje jer bi se trenutačna razina kvalifikacija s pomoću nje mogla prilagoditi sve većoj potražnji na tržištu rada.

4.9EGSO snažno podupire napore za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu, posebno onih koje sprečavaju dovršetak unije tržišta kapitala i bankovne unije. Trebalo bi donijeti međusektorsku strategiju kako bi se poboljšalo ukupno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u svim sektorima i područjima. Stoga bi trebalo modernizirati okvir za upravljanje jedinstvenim tržištem, a istodobno ukloniti preostale prepreke unutar EU-a i spriječiti nastanak novih.

4.10EGSO naglašava da treba stvoriti dobre uvjete za mobilnost radne snage, posebno među visokokvalificiranim talentiranim pojedincima iz sektora STEM-a (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Također bi bilo korisno uvesti praktičan sustav za priznavanje obrazovanja kako bi ljudi mogli raditi bilo gdje u EU-u.

4.11EGSO ističe potrebu za uzajamnom koordinacijom ekonomskih politika i na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Stoga podržava prijedlog o uvođenju alata za koordinaciju konkurentnosti. U skladu s tim prijedlogom sve države članice surađivale bi kako bi se postigli zajednički ciljevi EU-a, i na europskoj i na nacionalnoj razini. Osim toga, dobro bi bilo i utvrditi prekogranične projekte od europskog interesa i provesti odgovarajuće reforme i ulaganja.

4.12EGSO smatra da bi u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru financijske instrumente EU-a sa sličnim ciljevima doista trebalo zamijeniti Europskim fondom za konkurentnost, koji bi pružao financijsku potporu za provedbu mjera u okviru alata za koordinaciju konkurentnosti.

4.13EGSO naglašava da se taj fond ne smije provoditi nauštrb kohezijskih fondova. U sljedećem VFO-u ne bi trebalo smanjivati udio proračuna EU-a koji se izdvaja za kohezijsku politiku, već bi ga trebalo povećati jer se kohezijska politika EU-a, a posebno Europski socijalni fond plus, pokazala ključnom za ulaganje u ljude, otvaranje radnih mjesta i jačanje europskog modela socijalnog tržišnog gospodarstva.

4.14EGSO podržava korake za modernizaciju financiranja čiste tranzicije kojima se promiče konkurentnost, kao što je novi okvir javne potpore u okviru plana za čistu industriju. Time bi se moglo pojednostaviti i ubrzati odobravanje mjera javne potpore za upotrebu energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čiste tehnologije, jačanje Inovacijskog fonda i osnivanje banke za industrijsku dekarbonizaciju.

4.15EGSO podržava napore koje Europska investicijska banka (EIB) ulaže u stvaranje novih financijskih instrumenata u okviru plana za čistu industriju. S tim u vezi podupire i niz mjera za stvaranje mreža za elektrifikaciju, kao i zajednički pilot-program Komisije i EIB-a o ugovorima o kupnji energije koji će biti dostupni MSP-ovima i energetski intenzivnim industrijama.

4.16EGSO usto ističe važnost modela uspostavljenog programom InvestEU i pozdravlja Instrument jamstva za čistu tehnologiju u okviru programa Tech EU; također preporučuje da se zadrži program namijenjen jačanju socijalne dimenzije („sastavnica za socijalna ulaganja i vještine”) koji se zasniva na programu InvestEU.

Bruxelles, 5. rujna 2025.

Predsjednik Stručne skupine za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Ioannis VARDAKASTANIS

____________

(1)      Detaljan opis strukturnih problema gospodarstava EU-a i europodručja nalazi se u mišljenju EGSO-a „Ekonomska politika europodručja 2025.”, usvojenom na plenarnom zasjedanju 22. siječnja 2025. SL C, C/2025/1190, 21.3.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1190/oj .

(2)      Npr. platforma STEP, plan za čistu industriju, dio B Draghijeva izvješća i akcijski planovi za pojedinačne strateške industrije.

(3)      Koji su utvrđeni u Strategiji EU-a za start-up i scale-up poduzeća, a odnose se na energiju, poglavito na energiju iz obnovljivih izvora, uključujući i nuklearnu energiju, ali i na umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije, napredne poluvodiče, medicinsku i farmaceutsku tehnologiju, robotiku i napredne materijale itd.

(4)      Vidjeti mišljenje EGSO-a „Komunikacija o uniji štednje i ulaganja” (još nije objavljeno u Službenom listu).

(5)      Vidjeti Mišljenje EGSO-a „Ekonomska politika europodručja 2024.”, SL C, C/2024/2104, 26.3.2024., ELI:  http://data.europa.eu/eli/C/2024/2104/oj .

(6)      Podaci iz tablice preuzeti su od Eurostata.

(7)      SL L, 2024/1263, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/L/2024/1263/oj .

(8)      Vidjeti mišljenje EGSO-a „Ulaganja i reforme za konkurentnost i uniju tržišta kapitala” , točka 2.2.5. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(9)    Vidjeti mišljenje EGSO-a „Ekonomske posljedice provedbe sustava trgovanja emisijama” , (još nije objavljeno u Službenom listu).

(10)    Vidjeti Draghijevo izvješće o konkurentnosti EU-a i Lettino izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta .

(11)    Vidjeti Mišljenje Europske središnje banke od 8. svibnja 2025. o prijedlozima izmjena u pogledu zahtjeva za korporativno izvješćivanje o održivosti i dužnu pažnju za održivo poslovanje ( CON/2025/10 ).