Direktivom 2011/85/EU utvrđuju se pravila za nacionalne proračunske okvire država članica’Europske unije (EU). Ta su pravila potrebna kako bi se osiguralo da vlade država članica poštuju zahtjeve gospodarske i monetarne unije i promiču dobro oblikovanje politika.

Direktivom (EU) 2024/1265 o izmjeni unapređuje se uloga neovisnih fiskalnih institucija¹ u proračunskim okvirima koje su utvrdile države članice te se uključuju novi zahtjevi za proračunske okvire kako bi odražavali utjecaje klimatskih promjena.

KLJUČNE TOČKE

Direktivom se od vlada država članica zahtijeva da učine sljedeće.

Upravljanje sustavima javnog računovodstva koji sveobuhvatno i dosljedno pokrivaju sve podsektore opće države i sadržavaju sve informacije potrebne za generiranje obračunskih podataka radi pripreme podataka na temelju Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa. Ti sustavi moraju podlijegati unutarnjoj kontroli i neovisnim revizijama.
Objavljivanje fiskalnih podataka kako bi bili javno dostupni prije kraja sljedećeg tromjesečja ili nakon što Eurostat – statistički ured EU-a objavi relevantne podatke.
Osiguranje da se njihovo godišnje i višegodišnje fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama i najnovijim informacijama. Proračunsko planiranje temelji se na najvjerojatnijem makrofiskalnom scenariju ili na opreznijem scenariju. Makroekonomske i proračunske prognoze moraju se usporediti s najnovijim prognozama Europske komisije i, prema potrebi, onima drugih neovisnih tijela. Ako postoje znatne razlike između prognoze države članice i Komisijine prognoze, moraju se obrazložiti.
Osiguranje da makroekonomske i proračunske prognoze za godišnje i višegodišnje fiskalno planiranje podliježu redovitoj, objektivnoj i sveobuhvatnojex post evaluaciji koju provodi neovisno tijelo ili druga tijela s funkcionalnom autonomijom u odnosu na fiskalna tijela država članica koja nisu ona koja izrađuju prognozu. Rezultat te evaluacije mora se objaviti i na odgovarajući način uzeti u obzir u budućim makroekonomskim i proračunskim prognozama.
Uspostavljanje jedne neovisne fiskalne institucije ili više njih – javna tijela čiji je cilj promicanje održivih javnih financija neovisnim praćenjem usklađenosti države s fiskalnim pravilima, a čiji se članovi predlažu i imenuju u okviru transparentnih postupaka, i to na temelju iskustva i stručnosti u području javnih financija, makroekonomije ili proračunskog upravljanja. Neovisne fiskalne institucije imaju mogućnost komunikacije s javnošću; odgovarajuće, stabilne i dostatne resurse te pravodoban pristup informacijama. Te institucije imaju sljedeće zadaće:
- izradu, ocjenu ili potvrđivanje godišnjih i višegodišnjih makroekonomskih prognoza;
- praćenje usklađenosti s numeričkim fiskalnim pravilima za pojedinu zemlju;
- procjenu dosljednosti, usklađenosti i djelotvornosti nacionalnog proračunskog okvira;
- na poziv, sudjelovanje na redovitim saslušanjima i raspravama u nacionalnim parlamentima;
- prvo na poziv, a kasnije, od 1. svibnja 2032., obvezno objavljivanje mišljenja o makroekonomskim prognozama i pretpostavkama u skladu s Uredbom (EU) 2024/1263 – vidjeti sažetak; i
- na zahtjev i u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita, priprema izvješća o dostatnosti mjera koje su poduzete i predviđene u pogledu rashodovnih ciljeva države.
Uspostavljanje vjerodostojnog, djelotvornog srednjoročnog proračunskog okvira² koji uključuje fiskalno planiranje od najmanje tri godine. Ti okviri trebaju sadržavati sveobuhvatne višegodišnje proračunske ciljeve, projekcije važnih stavki rashoda i prihoda, opis srednjoročnih politika, uključujući reforme i ulaganja te procjenu dugoročne održivosti javnih financija.
Objavljivanje, u mjeri u kojoj je to moguće, u dokumentaciji o godišnjem proračunu i srednjoročnom planiranju informacija o potencijalnim obvezama i fiskalnim troškovima koji proizlaze iz prirodnih katastrofa i šokova povezanih s klimom. Usto, procjena učinka predviđenih politika na održivost javnih financija treba, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeti u obzir makrofiskalne rizike od klimatskih promjena. Makrofiskalni rizici odnose se na izvore potencijalno velikih odstupanja od makroekonomskih prognoza, fiskalnih prognoza ili proračuna. Fiskalni rizici povezani s katastrofama i klimom odstupanja su uzrokovana šokovima povezanima s katastrofama i klimom.
Osiguranje dosljednosti i koordinacije svih računovodstvenih pravila i postupaka u svim područjima djelovanja države, uz integritet njezina sustava za prikupljanje i obradu osnovnih podataka.

OTKAD SE PRIMJENJUJU TA PRAVILA?

Direktiva 2011/85/EZ trebala se prenijeti u nacionalno pravo 13. prosinca 2013.

Direktiva o izmjeni (EU) 2024/1265 treba se prenijeti u nacionalno pravo do 31. prosinca 2025.

POZADINA

Direktiva 2011/85/EU jedna je od šest zakonodavnih mjera (poznatih kao paket šest mjera) koje su stupile na snagu 13. prosinca 2011. i ojačale fiskalno i gospodarsko upravljanje EU-a.

Taj je paket pratio „paket dviju mjera” (uredbe (EU) br. 473/2013 i 472/2013), kojim se dodatno poboljšava proračunski nadzor u europodručju. U sklopu procesa europskog semestra svaka zemlja koja koristi euro mora Komisiji predati nacrt proračuna do polovice listopada. Ako Komisija smatra da to ne zadovoljava pravila o jedinstvenoj valuti, može zatražiti da se to ispravi.

Za više informacija vidjeti:

Zakonska osnova Pakta o stabilnosti i rastu (Europska komisija).
Okvir gospodarskog upravljanja (Vijeće Europske unije).

KLJUČNI POJMOVI

Nezavisne fiskalne institucije. Tijela koja su strukturno neovisna ili funkcionalno autonomna u odnosu na proračunska tijela država članica.
Srednjoročni proračunski okviri. Instrumenti institucionalne politike koji dopuštaju produljenje razdoblja donošenja fiskalnih politika izvan godišnjeg proračunskog kalendara.