Mehanizam Europske unije za oporavak i otpornost

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

Uredbom se uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) za Europsku uniju (EU) i utvrđuju ciljevi mehanizma i kriteriji za primanje sredstava.

U svibnju 2022., nakon invazije Rusije na Ukrajinu, Europska komisija predstavila je u svibnju 2022. svoj plan REPowerEU kako bi EU postao neovisan o ruskim fosilnim gorivima. Uredbom (EU) 2023/435 o izmjeni državama članicama EU-a omogućuje se da u svoje planove za oporavak i otpornost uvedu poglavljâ iz plana REPowerEU kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju.

Dodatnom uredbom o izmjeni, Uredbom (EU) 2024/795, kojom se uspostavlja inicijativa Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP), omogućuje se državama članicama uvođenje mjera podupiranja operacija ulaganja koje doprinose ciljevima STEP-a u njihove planove za oporavak i otpornost.

KLJUČNE TOČKE

Cilj je RRF-a promicati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a na sljedeći način:

• poboljšavanjem otpornosti, pripravnosti za krize, sposobnosti prilagodbe i potencijala rasta država članica;
• ublažavanjem, osobito za žene, socijalnih i ekonomskih posljedica bolesti COVID-19;
• doprinosom provedbi europskog stupa socijalnih prava;
• podupiranjem zelene tranzicije (vidjeti sažetak) i doprinosom postizanju klimatskih ciljeva EU-a do 2030. te klimatske neutralnosti do 2050.;
• podupiranjem digitalne tranzicije;
• povećanje otpornosti, sigurnosti i održivosti energetskog sustava EU-a.

Financiranje u okviru RRF-a dostupno je za mjere koje „ne nanose bitnu štetu”, tj. koje ne štete okolišu i ne uključuju ponavljajuće rashode u sljedećih šest područja politike:

• zelenoj tranziciji
• digitalnoj transformaciji
• pametnom, održivom i uključivom rastu
• socijalnoj i teritorijalnoj koheziji
• zdravlju, gospodarskoj, socijalnoj i institucijskoj otpornosti
• politici za sljedeću generaciju, kao što su obrazovanje i vještine.

Neke privremene iznimke mogu se odobriti u pogledu poglavljâ iz plana REWpowerEU za mjere koje se odnose na neposredne bojazni EU-a u pogledu energetske sigurnosti, smanjuju potencijalnu štetu u okolišu na najmanju moguću mjeru te ne ugrožavaju klimatske ciljeve EU-a.

Proračun RRF-a od 648 milijardi EUR (u cijenama iz 2022.):

• sastoji se od 357 milijardi EUR u bespovratnim sredstvima;
• sastoji se od 291 milijarde EUR u zajmovima;
• ne smije zamijeniti ponavljajuće nacionalne proračunske rashode, osim u opravdanim slučajevima;
• dopunjuje financijsku potporu okviru drugih programa EU-a;
• poštuje načelo dodavanja* financiranja EU-a.

Izmjenom uredbe o RRF-u kako bi se uključio REPowerEU državama članicama postala su dostupna dodatna bespovratna sredstva u okviru sustava trgovanja emisijama (ETS) i pričuve za prilagodbu Brexitu (BAR). Stoga se iznos od 357 milijardi EUR u bespovratnim sredstvima sada dijeli na 338 milijardi EUR u izvornim bespovratnim sredstvima RRF-a, 17,3 milijarde EUR u bespovratnim sredstvima ETS-a i 1,6 milijardi EUR u bespovratnim sredstvima BAR-a. Nadalje, države članice mogu zatražiti potporu u obliku zajma do kolovoza 2023. Od ukupno dostupne omotnice u iznosu od 385 milijardi EUR, gotovo 291 milijarda EUR bila je dostupna do kraja 2023. Te dvije promjene (više bespovratnih sredstava dostupnih kroz ETS i BAR te traženi zajmovi u iznosu nižem od ukupno dostupne omotnice) rezultirale su time da je ukupna omotnica RRF-a do kraja 2023. iznosila 648 milijarde EUR. Prethodno naveden iznos od 723 milijarde EUR predstavljao je najveći iznos bespovratnih sredstava RRF-a (338 milijardi EUR) i zajmova RRF-a (385 milijardi EUR) u skladu s uredbom o RRF-u.

Uredbom (EU) 2024/795 o izmjeni uspostavlja se inicijativa STEP čiji su ciljevi jačanje suverenosti i sigurnosti EU-a, ubrzanje njegove zelene i digitalne tranzicije, povećanje njegove konkurentnosti te smanjenje njegovih strateških ovisnosti u trima strateškim industrijskim poljima: digitalna tehnologija i inovacija duboke tehnologije, čiste i resursno učinkovite tehnologije te biotehnologije. Uredbom o izmjeni i dopuni omogućuje se korištenje financijske poluge resursa iz postojećih programa EU-a, kao što je RRF, bez potrebe za stvaranjem novih fondova. Nova pravila dopuštaju državama članicama da u svoj plan za oporavak i otpornost u obliku procijenjenih troškova uključe iznos novčanog doprinosa za potrebe odjeljka „države članice”. To se isključivo odnosi na mjere podupiranja operacija ulaganja kojima se doprinosi ciljevima STEP-a Države članice mogu odlučiti dodijeliti čak 10 % svojih nacionalnih dodijeljenih sredstava instrumentima važnima za STEP u okviru InvestEU-a (vidjeti sažetak).

Da bi imale koristi od potpora u okviru mehanizma, države članice izradile su i predale nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima su istaknule reforme i ulaganja koje bi provele od početka pandemije u veljači 2020. do 31.prosinca 2026., s jasno utvrđenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Države članice mogu dobiti financijska sredstva u iznosu do prethodno dogovorenog najvišeg iznosa. Planovima se moralo dodijeliti barem 37 % njihova proračuna ekološkim mjerama te 20 % digitalnim mjerama. Planovi su također morali biti usklađeni s:

• nacionalnim izazovima i prioritetima utvrđenima u europskom semestru;
• nacionalnim programima reformi;
• nacionalnim energetskim i klimatskim planovima;
• teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju;
• planovima provedbe Garancije za mlade.

Države članice također mogu revidirati svoje planove na temelju dostupnih pravnih temelja utvrđenih u uredbi o RRF-u, uključujući njihovu sposobnost dokazivanja da je zbog objektivnih okolnosti provedba određenih ključnih etapa i ciljeva neizvediva.

RRF se temelj na učinku. To znači da Komisija državama članicama isplaćuje iznose tek kada one ostvare dogovorene ključne etape i ciljeve na putu prema dovršetku reformi i ulaganja uključenih u njihov plan. Kada ostvare te dogovorene ključne etape i ciljeve, vlade traže isplatu na toj bazi (do dvaput godišnje).

Komisija:

• ocjenjuje planove država članica na temelju relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i koherentnosti;
• ako predloži da Vijeće odobri nacionalni plan, utvrđuje ključne etape i ciljne vrijednosti koje država članica mora zadovoljiti u reformama i projektima ulaganja uz financijski doprinos u okviru mehanizma za oporavak i otpornost;
• može odbaciti ili prihvatiti izmjene planova;
• prenosi nacionalne planove Europskom parlamentu i Vijeću bez odgode;
• prati provedbu mehanizma i mjeri postignuća;
• ocjenjuje zahtjeve za plaćanje država članica kako bi provjerila jesu li ostvarile ključne etape i ciljne vrijednosti; ako jesu, isplaćuje odgovarajuća sredstva državama članicama ili, u suprotnome, može odlučiti (djelomično) obustaviti isplatu dok država članica ispravno ne ostvari relevantnu ključnu etapu ili cilj;
• uspostavlja tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost;
• podnosi godišnja izvješća Parlamentu i Vijeću.

Države članice:

• moraju spriječiti, otkriti i ispraviti prijevaru, korupciju ili sukob interesa pri korištenju sredstava EU-a;
• dvaput godišnje izvješćuju o napretku planova u okviru europskog semestra.

Svaka dva mjeseca relevantni odbor Parlamenta može pozvati Komisiju kako bi se raspravljalo o napretku u okviru mehanizma.

Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću podnijela sljedeća izvješća:

• izvješće o preispitivanju do 31. srpnja 2022.;
• izvješće o cjelokupnoj provedbi mehanizma za oporavak i otpornost do 20. veljače 2024. (podnosi se i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija).

Tablica pokazatelja za oporavak i otpornost

U prosincu 2021. Komisija je pokrenula tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost, javnu internetsku platformu koja je osmišljena da pokaže napredak postignut u provedbi RRF-a u cjelini, te pojedinačnih nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Delegirani akti

Delegiranom uredbom (EU) 2021/2105 dopunjuje se Uredba (EU) 2021/241 definiranjem metodologije za izvješćivanje o socijalnim izdacima. Ta metodologija, koja uključuje socijalne rashode koji se odnose na djecu i mlade te na rodnu ravnopravnost u okviru mehanizma, temelji se na procijenjenim rashodima navedenima u odobrenim planovima za oporavak i otpornost.

Delegirana uredba (EU) 2021/2106 dopunjuje Uredbu (EU) 2021/241 utvrđivanjem zajedničkih pokazatelja i detaljnih elemenata tablice pokazatelja za oporavak i otpornost.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

• Uredba (EU) br. 2021/241 primjenjuje se od 19. veljače 2021.
• Uredba o izmjeni (EU) 2023/435 primjenjuje se od 1. ožujka 2023.
• Uredba o izmjeni (EU) 2024/795 primjenjuje se od 1. ožujka 2024.

POZADINA

• Mehanizam za oporavak i otpornost središnji je dio paketa stimulansa EU-a NextGenerationEU. Time se Komisiji omogućuje prikupljanje sredstava kako bi se pomoglo pri oporavku gospodarske i socijalne štete nastale pandemijom bolesti COVID-19.
• Blisko je usklađen s prioritetima Komisije u pogledu osiguranja održivog i uključivog oporavka koji promiče zelenu i digitalnu tranziciju.

Za više informacija vidjeti:

• Mehanizam oporavka i otpornosti (Europska komisija).

KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.–75.).

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2021/241 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.–89.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2105 od 28. rujna 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost definiranjem metodologije za izvješćivanje o socijalnim izdacima (SL L 429, 1.12.2021., str. 79.–82.).

Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433I, 22.12.2020., str. 23.–27.).

Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433I, 22.12.2020., str. 1.–10.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final, 11.12.2019.).

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.–222.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.–77.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.–46.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 30.04.2024