Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Pravila ekonomskog upravljanja uvedena nakon financijske i ekonomske krize – revizija

Pravila ekonomskog upravljanja uvedena nakon financijske i ekonomske krize – revizija

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Komunikacija (COM(2014) 905 final) – revizija ekonomskog upravljanja

ČEMU SLUŽI OVA KOMUNIKACIJA?

  • Njome se revidiraju različiti zakonodavni tekstovi poznati kao „Paket šest mjera” i „Paket dviju mjera”. Njihov je cilj osnažiti ekonomsko upravljanje u Europskoj uniji (EU).
  • Analizira kako su nova pravila postigla cilj osiguranja bliže koordinacije ekonomske politike.

KLJUČNE TOČKE

Od pojave ekonomske i financijske krize sustav ekonomskog upravljanja u EU-u značajno se promijenio. Promjene su imale važnu ulogu u osiguranju održive konvergencije, ekonomskog rasta i stvaranja više radnih mjesta.

Ciljevi paketa

Sedam uredbi koje se revidiraju žele:

Proračunski nadzor

Ekonomska i financijska kriza rezultirale su povećanjem deficita i dugova vlada u EU-u te otkrile propuste u nadzoru fiskalnih politika. Zakonodavstvo je reformiralo dva dijela Pakta o stabilnosti i rastu, preventivni i korektivni:

  • preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (osmišljen kako bi se izbjegla pojava prekomjernih javnih deficita) osnažen je i postrožen uvođenjem referentnog mjerila za rashode i postupkom znatnog odstupanja;
  • korektivni dio poboljšan je stupanjem na snagu kriterija duga određenog Ugovorom (granica od 60 % BDP-a za javni dug) te povećanjem kazni nametnutima zemljama u europodručju koje ne zadovoljavaju preporuke postupka u slučaju prekomjernog deficita;
  • PSR može se u slučaju krize primjenjivati fleksibilno i u sklopu korektivnog i preventivnog dijela. Kako bi ojačala vezu između ulaganja strukturnih reformi i proračunske odgovornosti, Europska komisija je u siječnju 2015. zemljama EU-a predložila nove smjernice o tome kako najbolje iskoristiti fleksibilnost u sklopu postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu;
  • prvom uredbom iz paketa dviju mjera (Uredba (EU) br. 473/2013) uvode se dodatni aspekti kojima se pojačava proračunski nadzor i nacionalni proračunski okviri zemalja europodručja. Komisiji nudi procjenu njihovih nacrta proračunskih planova i dodatno osnažuje postupak u slučaju prekomjernog deficita. Primjerice, time se Komisiji omogućuje da zemljama s prekomjernim deficitima daje autonomne preporuke.

Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža

Paket šest mjera uveo je širi nadzor ekonomskih politika utvrđivanjem postupka zbog makroekonomskih neravnoteža za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža. Postupak obuhvaća sljedeće korake:

  • Izvješće o mehanizmu upozoravanja (AMR): analizira situaciju u zemljama EU-a pomoću ekonomskih pokazatelja kako bi se utvrdile potencijalne neravnoteže. Naglašava one zemlje EU-a za koje je potrebno provesti dodatnu detaljnu analizu (detaljna preispitivanja),
  • detaljna preispitivanja: Komisija detaljno procjenjuje situaciju u zemljama za koje je u Izvješću o mehanizmu upozoravanja utvrđeno da im prijeti rizik od neravnoteže. Ovim se izvješćem dokazuje ili odbacuje postojanje neravnoteža te se utvrđuje jesu li one prekomjerne;
  • Postupak zbog prekomjernih neravnoteža (EIP): ako se neravnoteža smatra prekomjernom, zemlja u pitanju može podlijegati postupku zbog prekomjernih neravnoteža i mora donijeti korektivni akcijski plan s vremenskim rasporedom i specifičnim rokovima;
  • kazne : ako korektivni akcijski planovi zemalja europodručja nisu odgovarajući ili ako su loše provedeni.

Zemlje europodručja koje imaju poteškoća u pogledu pitanja financijske stabilnosti

Cilj je druge uredbe paketa dviju mjera (Uredba (EU) br. 472/2013) ojačati kontrolu i nadzor nad zemljama EU-a koje imaju ozbiljnih poteškoća s financijskom stabilnosti ili kojoj prijete takve poteškoće. Cilj joj je utvrditi postupak nadzora za zemlje EU-a koje su pod pojačanim nadzorom, programom makroekonomske prilagodbe ili nadzorom nakon isteka programa.

Ocjena učinkovitosti uredbi

  • Prethodno navedeni zakoni koji upravljaju ovim sustavom ekonomskog upravljanja očigledno su ojačali trenutačnu strukturu upravljanja.
    • Iako je tek nedavno uspostavljen, reformirani okvir proračunskog nadzora već je odigrao ulogu u ispravljanju prekomjernih deficita. Prosječni proračunski deficit u zemljama EU-28 (1) smanjen je s 4,5 % BDP-a u 2011. na procijenjeni postotak od 3 % za 2014. Broj zemalja podvrgnutih postupku zbog prekomjernog deficita pao je s 23 od 27 na 11 od 28 do kraja 2014.
    • Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža doprinio je zajedničkom razumijevanju strateških izazova s kojima su suočene zemlje EU-a te neravnoteža koje se ispravljaju.
    • Novim pravilima povećane su transparentnost, predvidljivost, izvedivost i učinkovitost nadzora nad zemljama i praćenja zemalja koje su suočene s ozbiljnim financijskim poteškoćama ili koje će vjerojatno biti suočene s njima.
  • Međutim, s obzirom na nedavno stupanje na snagu ovog novog sustava ekonomskog upravljanja i stoga ograničenog iskustva u tom pogledu, teško je izvesti zaključke o učinkovitosti propisa u ovoj fazi.
  • Dosad se sustav primjenjivao u kontekstu teške financijske i ekonomske krize. Međutim, učinkovitost sustava u velikoj mjeri ovisi o ispravnom funkcioniranju njegova preventivnog dijela, što će se vidjeti u povoljnijem ekonomskom okruženju.
  • Dok su uredbe osnažile okvir ekonomskog upravljanja EU-a, revizija otkriva da postoje i aspekti koje je potrebno unaprijediti. Oni uključuju transparentnost i složenost okvira temeljenog na okvirima te njegov učinak na rast i neravnoteže.

POZADINA

  • Kao odgovor na slabosti u svojem sustavu ekonomskog upravljanja koje su otkrivene pojavom ekonomske i financijske krize, EU je poduzeo je opsežan niz mjera kako bi se ojačalo ekonomsko upravljanje i ostvarila održiva konvergencija, ekonomski rast i zapošljavanje. U središtu tih napora su zakonodavni paketi poznati pod nazivom paket šest mjera (koji je na snagu stupio u prosincu 2011.) i paket dviju mjera (koji je na snagu stupio u svibnju 2013.).
  • Iako je dio paketa šest mjera, Direktiva 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire zemalja EU-a nije dio ove revizije. Za nju je određen poseban vremenski okvir i rok za reviziju do 14. prosinca 2018.
  • Za više informacija pogledajte:

GLAVNI DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Revizija ekonomskog upravljanja Izvješće o primjeni uredbi (EU) br. 1173/2011, 1174/2011, 1175/2011, 1176/2011, 1177/2011, 472/2013 i 473/2013 (COM(2014) 905 final, 28.11.2014.)

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju (SL L 306, 23.11.2011., str. 1.–7.)

Uredba (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju (SL L 306, 23.11.2011., str. 8.–11.)

Uredba (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 306, 23.11.2011., str. 12.–24.)

Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.–32.)

Uredba Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 306, 23.11.2011., str. 33.–40.)

Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.–10.)

Uredba (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (SL L 140, 27.5.2013., str. 11.–23.)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015) 12 final, 13.1.2015.)

Posljednje ažuriranje 30.03.2017



(1) Ujedinjena Kraljevina povlači se iz Europske unije i postaje treća zemlja (država koja nije članica EU-a) od 1. veljače 2020.

Top