Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 62021TN0683

    Predmet T-683/21: Tužba podnesena 19. listopada 2021. – Leino-Sandberg/Vijeće

    SL C 37, 24.1.2022, p. 37–38 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    24.1.2022   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 37/37


    Tužba podnesena 19. listopada 2021. – Leino-Sandberg/Vijeće

    (Predmet T-683/21)

    (2022/C 37/50)

    Jezik postupka: engleski

    Stranke

    Tužiteljica: Päivi Leino-Sandberg (Helsinki, Finska) (zastupnici: O. Brouwer, B. Verheijen i T. van Helfteren, odvjetnici)

    Tuženik: Vijeće Europske unije

    Tužbeni zahtjev

    Tužiteljica od Općeg suda zahtijeva da:

    poništi tuženikovu odluku od 9. kolovoza 2021. pod brojem SGS 21/2869, koja je tužiteljici dostavljena 9. kolovoza 2021., o odbijanju pristupa određenim dokumentima (1) zatraženim na temelju Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (2);

    naloži tuženiku snošenje tužiteljičinih troškova u skladu s člankom 134. Poslovnika Općeg suda, uključujući troškova potencijalnih intervenijenata.

    Tužbeni razlozi i glavni argumenti

    U prilog osnovanosti tužbe tužiteljica ističe pet tužbenih razloga.

    1.

    Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na pogreškama koje se tiču prava i na očitoj pogrešci u ocjeni koja je dovela do pogrešne primjene iznimke koja se odnosi na zaštitu procesa odlučivanja (članak 4. stavak 3. prvi podstavak Uredbe 1049/2001), s obzirom na to da otkrivanje zatraženih dokumenata ne bi ozbiljno ugrozilo navedeni proces odlučivanja.

    Tužiteljica tvrdi da Vijeće nije ispoštovalo visoki prag postavljen pravnim testom, a to je da objavljivanje mora ozbiljno ugroziti proces odlučivanja. Prvo, u vrijeme donošenja pobijane odluke u biti više nije bio u tijeku nijedan proces odlučivanja. Štoviše, Vijeće se pogrešno oslonilo na argument da bi vanjsko uplitanje javnosti u postupak donošenja Uredbe 1367/2006 bilo problematično.

    2.

    Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na pogreškama koje se tiču prava i na očitoj pogrešci u ocjeni koja je dovela do pogrešne primjene iznimke koja se odnosi na zaštitu pravnog savjetovanja (članak 4. stavak 2. druga alineja Uredbe 1049/2001), s obzirom na to da otkrivanje zatraženih dokumenata ne bi ozbiljno ugrozilo zaštitu pravnog savjetovanja.

    Vijeće nije dokazalo da traženi dokument sadrži konkretna precizna pravna savjetovanja. Osim toga, Vijeće nije uzelo u obzir relevantne zakonske odredbe i načela, kako su utvrđeni u pravu i sudskoj praksi, da zakonodavni postupak EU-a mora biti otvoren i da pravna analiza pravne službe institucije EU-a koja sadrži važne opće pravne analize koje se odnose na zakonodavni postupak za donošenje ili reviziju zakonodavstva EU-a treba (kada se to zahtjeva prema Uredbi 1049/2001) biti objavljena.

    3.

    Treći tužbeni razlog, koji se temelji na pogreškama koje se tiču prava i na očitoj pogrešci u ocjeni koja je dovela do pogrešne primjene iznimke koja se odnosi na proces odlučivanja (članak 4. stavak 3. prvi podstavak Uredbe 1049/2001) i iznimke zaštite pravnog savjetovanja (članak 4. stavak 2. druga alineja Uredbe 1049/2001), jer pobijanom odlukom nije priznat i odobren pristup na temelju prevladavajućeg pravnog interesa.

    Vijeće je propustilo priznati i odobriti pristup na temelju prevladavajućeg javnog interesa. Konkretno, prevladavajući javni interes postoji s obzirom na to da je revizija Uredbe 1367/2006 od velikog značaja za buduću razinu pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša, a pobijana odluka na osobit i značajan način utječe na tužiteljicu u obavljanju njezine zadaće kao istraživačice i znanstvenice koja služi javnom interesu.

    4.

    Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na pogreškama koje se tiču prava i na očitoj pogrešci u ocjeni koja je dovela do pogrešne primjene iznimke zaštite međunarodnih odnosa (članak 4. stavak 1. treći podstavak točke (a) Uredbe 1049/2001).

    Vijeće nije ispoštovalo visoki prag postavljen pravnim testom da valjano navede iznimku iz članka 4. stavka 1. točke (a) trećeg podstavka Uredbe 1049/2001, odnosno da bi otkrivanje dokumenata trebalo konkretno i stvarno narušiti zaštitu međunarodnih odnosa i da rizik od narušavanja interesa mora biti razumno predvidljiv, a ne čisto hipotetski.

    5.

    Peti tužbeni razlog, istaknut podredno, koji se temelji na pogreškama koje se tiču prava i na očitoj pogrešci u ocjeni koja je dovela do pogrešne primjene obveze pružanja djelomičnog pristupa dokumentima (članak 4. stavak 6. Uredbe 1049/2001).

    Tužiteljica naposljetku tvrdi da Vijeće nije ispitalo mogućnost dodjele djelomičnog pristupa traženim dokumentima niti je takav pristup dodijelilo u skladu s pravnim standardom koji je u tom pogledu potreban. Pogrešno je primijenilo pravni test koji od Vijeća zahtijeva da procijeni je li svaki dio traženog dokumenta obuhvaćen (bilo kojom) od iznimaka na koje se poziva.


    (1)  Urednička napomena: traženi dokument odnosi se na postupak donošenja odluka u vezi s prijedlogom revizije Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL 2006., L 264, str. 13.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 20., str. 29.)

    (2)  SL 2001., L 145, str. 43. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 16., str. 70.)


    Top