EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.7.2025.
SWD(2025) 551 final
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROCJENI UČINKA
priložen dokumentu
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa AgoraEU za razdoblje 2028. – 2034. i stavljanju izvan snage uredbi (EU) 2021/692 i (EU) 2021/818
i
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Erasmus+ za razdoblje 2028. – 2034. i stavljanju izvan snage uredbi (EU) 2021/817 i (EU) 2021/888
{COM(2025) 550 final} - {SEC(2025) 547 final} - {SWD(2025) 550 final}
Ova procjena učinka odnosi se na financijska sredstva EU-a kojima se podupiru područja politika prekograničnog obrazovanja, osposobljavanja, solidarnosti, mladih, medija, kulturnog i kreativnog sektora, vrijednosti i civilnog društva. Cilj joj je ocijeniti najvažnije odabire politika na kojima se temelje zakonodavni prijedlozi za programe u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
Na temelju rezultata evaluacija u sredini programskog razdoblja postojećih instrumenata financiranja za razdoblje 2021. – 2027. u ovoj se procjeni učinka uzima u obzir i ambicija, utvrđena u političkim smjernicama, da novi dugoročni proračun EU-a bude usmjereniji, jednostavniji i učinkovitiji te da ima manje programa.
U analizi konteksta, definicije problema i ciljeva, na čemu se temelje odluke o strukturi financiranja, u obzir su uzeti aspekti politike. S obzirom na to da će se struktura sljedećeg VFO-a znatno razlikovati od trenutačnog, ova procjena učinka u ovoj fazi ne uključuje proračunske scenarije.
Osim rezultata evaluacija u sredini programskog razdoblja postojećih programa i završnih evaluacija prethodnih programa, ova procjena učinka temelji se na reviziji potrošnje, različitim sektorskim izvješćima, studijama i istraživanjima. U njoj se uzimaju u obzir i rezultati otvorenog javnog savjetovanja, u okviru kojeg je prikupljeno 5845 valjanih odgovora, kao i savjetovanja s drugim dionicima koja je Komisija organizirala u okviru tog postupka.
Problemi
Početna je točka ove procjene učinka analiza postojećih izazova i uzroka problema u područjima politike unutar klastera. U skladu s političkim smjernicama za donošenje VFO-a, a posebno radi izrade proračuna na temelju politika, u analizi definicije problema i ciljeva uzimaju se u obzir aspekti politike, na čemu se pak temelji odabir strukture budućih programa financiranja.
Analizom je utvrđeno da postoji neiskorišteni potencijal proračuna EU-a za pomoć u svladavanju izazova koji utječu na područja politike u predmetnom klasteru. To je dovelo do definicije triju problema koji utječu na financijsku intervenciju EU-a: dva se odnose na sadržaj politike, a treći na izazove koji utječu na oblikovanje i provedbu financijske intervencije.
1. problem: prijetnje demokraciji, temeljnim pravima i vrijednostima EU-a, kulturi i kulturnoj raznolikosti te sužavanje prostora za građansko djelovanje i medijskih prostora.
2. problem: nedostatak vještina i ključnih cjeloživotnih kompetencija te radnih mjesta.
3. problem: izazovi u pogledu osmišljavanja i strukture financijskih instrumenata EU-a za rješavanje problema povezanih s politikom.
Svaki se problem zatim dodatno objašnjava nizom uzroka, u okviru kojih su opisani konkretni aspekti problema, zajedno s detaljnim opisom glavnih problema koje treba riješiti financijskom intervencijom EU-a. Procjena učinka, odnosno analiza s pomoću skupa megatrendova koje je utvrdio Centar stručnosti Europske komisije za predviđanja, pokazuje i kako će se takvi problemi i uzroci vjerojatno nastaviti pojavljivati bez financijske potpore EU-a.
Ciljevi
Odgovor koji bi budući instrumenti financiranja EU-a mogli ponuditi za rješavanje navedenih problema zatim se izražava u obliku općih i specifičnih ciljeva. Konkretno, u okviru procjene učinke jedan opći cilj povezan je sa svakim od tri utvrđena problema:
Opći cilj br. 1: jačanje i produbljivanje sposobnosti EU-a za financijski doprinos, pružanje dodane vrijednosti te promicanje temeljnih prava i vrijednosti EU-a, demokracije, medija i kulture.
Opći cilj br. 2: jačanje i produbljivanje sposobnosti EU-a za financijski doprinos, podupiranje i pružanje dodane vrijednosti u području prekograničnog obrazovanja i osposobljavanja, mladih, sporta i solidarnosti, što doprinosi cjeloživotnim vještinama i otvaranju radnih mjesta.
Opći cilj br. 3: jačanje i produbljivanje sposobnosti EU-a za financijski doprinos i pružanje dodane vrijednosti u okviru predmetnih politika radi poticanja dostatnog financiranja politika, pojednostavnjenja, koordinacije i sinergija.
Svaki opći cilj dodatno je razrađen u specifičnim ciljevima, u okviru kojih je detaljnije opisan mogući doprinos financijske intervencije EU-a postizanju općih ciljeva.
Nužnost i dodana vrijednost djelovanja EU-a
Područja politika obuhvaćena ovom procjenom učinka imaju čvrsto uporište u Ugovorima EU-a, koji su pravna osnova za djelovanje EU-a u obliku financijskih intervencija. Proračun EU-a u tim područjima ključan je za temelje EU-a, potiče napredak u svim državama članicama i posebno je nužan za: 1. svladavanje transnacionalnih i zajedničkih izazova, 2. postizanje sistemskog učinka popunjavanjem praznina i osiguravanjem europskog pristupa i 3. veću usklađenost unutarnjih i vanjskih politika.
U skladu s načelom supsidijarnosti dodana vrijednost djelovanja EU-a vidi se u pogledu: 1. njegovanja osjećaja građanstva, solidarnosti i pripadnosti u EU-u, 2. osiguravanja visokih standarda u cijelom EU-u, 3. podupiranja i jačanja jedinstvenog tržišta i poboljšanja pravednog pristupa u cijelom EU-u i 4. dodavanja vrijednosti kvalitetnijom provedbom. Dodanu vrijednost i učinak treba tumačiti u kontekstu dostupnih proračunskih sredstava.
Opcije politike
Radi svladavanja izazova opisanih u prethodnom odjeljku i s obzirom na to da će se oni vjerojatno nastaviti pojavljivati u budućnosti te da je intervencija EU-a u tom području potrebna i dodaje vrijednost, u procjeni učinka razmatraju se tri alternativne opcije za strukturu budućeg financiranja sredstvima EU-a. Predstavljene su i dodatne opcije, koje su razmotrene i odbačene u ranoj fazi: ukidanje financiranja sredstvima EU-a, spajanje programa Pravosuđe i druge vrste spajanja.
Opcije su osmišljene na temelju niza kriterija utvrđenih početnim pregledom i analizom sastavnica i provedbenih aspekata financijskih instrumenata EU-a za tekuće programsko razdoblje kojima se podupiru relevantna područja politike.
Prva je opcija trenutačno stanje, odnosno nastavak postojećih programa kao samostalnih programa (1. opcija – kontinuitet). U drugoj se opciji predlažu dva programa, od kojih se svakim prvenstveno podupire jedan od dvaju problema iz perspektive politike i odgovarajući opći ciljevi (2. opcija – konsolidacija na temelju ciljeva). U trećoj opciji predlaže se jedan jedinstveni program za potporu provedbi svih područja politika obuhvaćenih klasterom (3. opcija – potpuna integracija). Program Pravosuđe i dalje će biti samostalan u svim scenarijima zbog razloga koji su povezani s njegovom pravnom osnovom.
Nakon predstavljanja triju opcija politike procjena učinka nudi analizu njihova glavnog potencijalnog učinka na najrelevantnije društvene (npr. doprinos demokratskoj i društvenoj otpornosti, doprinos socijalnoj uključenosti i koheziji, utjecaj na osobni, društveni, građanski i profesionalni razvoj građana), gospodarske (npr. konkurentnost, zapošljivost) i okolišne aspekte. Uz to, u procjeni učinka iznose se analiza troškova i koristi te učinci opcija na digitalizaciju, temeljna prava i ravnopravnost. Iznesena je i analiza doprinosa opcija ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Uz analiza učinaka, procjena učinka uključuje i usporedbu triju opcija na temelju modela višekriterijske socijalne evaluacije, koji se smatrao odgovarajućim u ovom slučaju zbog velikog opsega i raznolikih intervencija u predmetnom klasteru. U okviru modela uspoređene su tri opcije u četiri dimenzije: djelotvornost, učinkovitost, usklađenost i proporcionalnost. Za svaku dimenziju dogovoren je niz ciljeva u skladu s prioritetima navedenima u okviru općih ciljeva br. 1, 2 i 3. Učinak triju opcija zatim je ocijenjen u odnosu na skup od 39 dogovorenih pokazatelja, pri čemu je korištena sljedeća ljestvica: --- (najnegativnije), --, -, =, +, ++, +++ (najpozitivnije). Ocjenjivanje se temeljilo na stručnoj procjeni koja se pak oslanjala na rezultate trenutačnih evaluacija, preglede potrošnje, političke smjernicama i izvješća o politikama, studije, otvoreno javno savjetovanje te neovisna sektorska izvješća i ankete. Poredak je dobiven primjenom modela SOCRATES, pod pretpostavkom da svi pokazatelji imaju istu važnost
. Pouzdanost dobivenih rezultata potvrđena je lokalnim i globalnim analizama osjetljivosti, unatoč određenim ograničenjima u dostupnosti podataka za triangulaciju rezultata. Ta metodologija i rangiranje opcija politike podrobnije su objašnjeni u Prilogu 4. procjeni učinka.
Najpoželjnija opcija
Prema rezultatu te usporedbe druga opcija („konsolidacija na temelju ciljeva”) ima veći potencijal od ostalih razmatranih opcija. Omogućuje bolju koordinaciju, fleksibilnost i učinkovitiju upotrebu proračuna EU-a i pritom je i dalje jasno usmjerena na ciljeve politike. Ukratko, druga opcija nudi optimalnu ravnotežu između pojednostavnjenja i relevantnosti politike. Uz to, u najvećoj mjeri odgovara na zahtjeve dionika i javnosti: bolji pristup financiranju, fleksibilnost dodjele sredstava te održavanje vidljivosti priznatih robnih marki u okviru predmetnog klastera.
Uspjeh inicijative pratit će se primjenom okvira uspješnosti proračuna za razdoblje nakon 2027.
