52025PC0821

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 17.6.2025.

COM(2025) 821 final

2025/0172(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o ubrzavanju izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ruska invazija na Ukrajinu istaknula je potrebu za jačim tržištem obrambenih proizvoda na razini EU-a radi podupiranja obrambene pripravnosti država članica na nove sigurnosne prijetnje. Aktualni sukob razotkrio je slabosti u stanju europske obrane, ističući važnost kohezivne i otporne obrambene industrijske baze. Dobro funkcioniranje obrambenog tržišta EU-a ključno je za pristup država članica potrebnim obrambenim sposobnostima, tehnologijama i proizvodima kako bi djelotvorno odgovorile na trenutačna i buduća sigurnosna pitanja.

Promjenjivo geopolitičko okruženje znatno je utjecalo na obrambeno tržište EU-a, uzrokujući poremećaje u lancima opskrbe, povećanu potražnju za obrambenim proizvodima i sve veću potrebu za interoperabilnim i inovativnim rješenjima. Međutim, postojeće zakonodavstvo koje utječe na obrambeno tržište EU-a nije prilagođeno aktualnim pitanjima, što otežava sposobnost država članica da brzo i učinkovito odgovore na nove prijetnje. Postojeći okvir, oblikovan u vrijeme mira, često sporo odgovara na hitne potrebe država članica i ne pruža potrebne poticaje za ulaganja u istraživanje i razvoj u području obrane, konkretno da bi se potaknula ulaganja u obranu u iznosu od najmanje 800 milijardi EUR tijekom sljedeće četiri godine, kako je navedeno u Zajedničkoj bijeloj knjizi o obrambenoj spremnosti 1 .

Da bi odgovorio na tu situaciju EU mora poduzeti mjere za jačanje tržišta obrambenih proizvoda na razini EU-a koje će promicati veću integriranost i konkurentnost obrambene industrijske baze. Stvaranjem snažnijeg i otpornijeg obrambenog tržišta EU-a i razvojem potrebne infrastrukture EU može poduprijeti obrambenu pripravnost država članica, promicati europsku stratešku autonomiju i doprinijeti stabilnijem i sigurnijem europskom sigurnosnom okruženju.

Ovaj je prijedlog dio Skupnog paketa o obrambenoj pripravnosti. Osim pojednostavnjenja postojećih propisa u drugim aktima, ovaj prijedlog predviđa uspostavu namjenskog ubrzanog postupka za izdavanje dozvola povezanih s obrambenom pripravnošću.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Cilj prijedloga je da se odredbe koje uređuju obrambeno tržište na razini EU-a prilagode aktualnom sigurnosnom scenariju time što će se uvesti ciljane izmjene radi pojednostavnjenja administrativnih postupaka, smanjivanja birokracije i pružanja fleksibilnijih rješenja. Time što pojednostavnjuje postupke i smanjuje birokratske prepreke prijedlog nastoji stvoriti prilagodljivije obrambeno tržište EU-a, pripravnije za podupiranje obrambene pripravnosti država članica i promicanje razvoja konkurentne i inovativne europske obrambene industrije.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog doprinosi ciljevima jačanja obrambenih sposobnosti EU-a i njegove strateške autonomije, uz istodobno podupiranje razvoja inovativnih i održivih obrambenih tehnologija. Ubrzani postupak izdavanja dozvola uspostavljen ovim prijedlogom olakšat će brzo pokretanje projekata u području obrambene pripravnosti i očekivana ulaganja u obranu u iznosu od najmanje 800 milijardi EUR u sljedeće četiri godine, omogućujući time obrambenoj industriji EU-a da brzo odgovara na nove sigurnosne izazove i doprinosi zaštiti europskih građana. Time što će pojednostaviti postupak izdavanja dozvola ovaj će prijedlog doprinijeti i smanjenju administrativnog opterećenja i troškova za poduzeća u obrambenom sektoru, što će im omogućiti da se usredotoče na ispunjavanje potreba država članica EU-a u pogledu razvoja najsuvremenijih tehnologija i otvaranje radnih mjesta za visokokvalificirane radnike.

Predložene mjere doprinijet će i otpornosti i strateškoj autonomiji EU-a uspostavom sigurnosti opskrbe ključnim obrambenim tehnologijama, što je iznimno važno za razvoj drugih gospodarskih sektora te za javni red i sigurnost. Time što će promicati razvoj snažne i inovativne obrambene industrije ovaj će prijedlog pridonijeti smanjenju ovisnosti EU-a o dobavljačima iz trećih zemalja i povećati njegovu sposobnost da odgovori na nove sigurnosne izazove.

Prijedlog je u skladu s politikama EU-a u području sigurnosti, zdravlja i okoliša jer ne snižava standarde, a cilj mu je ubrzavanje postupaka. Prijedlog ne dovodi u pitanje razinu provjere predviđenu primjenjivim postupcima izdavanja dozvola.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova prijedloga članak 114. UFEU-a. Cilj mjera predloženih u ovoj Uredbi je očuvanje dobrog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, posebno obrambenog tržišta na razini EU-a. S obzirom na trenutačni geopolitički kontekst, države članice EU-a moraju brzo povećavati svoju obrambenu pripravnost. Za to će biti potrebna ulaganja u obrambenu pripravnost radi funkcioniranja obrambenog tržišta na razini EU-a (kao što su proizvodni pogoni, objekti za ispitivanja i potrebna infrastruktura). Za takve razvojne projekte usmjerene na povećanje obrambene pripravnosti država članica ili EU-a potrebno je izdati više dozvola. Situacija u kojoj je u nekim dijelovima unutarnjeg tržišta propisan znatno kraći postupak izdavanja dozvola dovela bi do ozbiljnog rizika za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ovaj prijedlog osigurava da se postupci izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti provode brzo i usklađeno u svim državama članicama.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Države članice ne mogu same ostvariti ciljeve prijedloga jer su problemi prekogranične prirode. Obrambena industrija vrlo je integrirana i međusobno povezana, s poduzećima koja posluju u više država članica i oslanjaju se na složene lance opskrbe koji prelaze nacionalne granice. Predložene mjere predviđene su za područja u kojima se može dokazati dodana vrijednost djelovanja na razini Unije zbog razmjera, brzine i opsega onoga što je potrebno učiniti. Prijedlogom se na razini EU-a uspostavlja ubrzani postupak izdavanja dozvola, čime se nastoji stvoriti jednake uvjete za poduzeća u obrambenom sektoru koja posluju u EU-u kako bi mogla brzo reagirati i zaista povećati industrijsku proizvodnju u području obrane. Za zajedničke obrambene mjere EU-a potreban je koordinirani pristup, a predloženi mehanizam olakšat će brzo pokretanje projekata u području obrambene pripravnosti.

Izostanak koordinacije postupaka izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti među državama članicama mogao bi dovesti do regulatorne utrke u snižavanju standarda ili konkurentske prednosti za određene dijelove unutarnjeg tržišta. To bi bilo nepoželjno jer bi negativno utjecalo na sigurnost opskrbe obrambenim proizvodima, što bi moglo ugroziti sposobnost EU-a da odgovori na nove sigurnosne prijetnje. Predloženi mehanizam ne utječe na činjeničnu osnovu za izdavanje predmetnih dozvola, nego uspostavlja jedinstvenu kontaktnu točku u državama članicama i fleksibilniji način rješavanja zahtjeva za dozvole. To će poduzećima u obrambenom sektoru omogućiti učinkovitije dobivanje relevantnih dozvola, a istodobno osigurati poštovanje potrebnih okolišnih, zdravstvenih i sigurnosnih standarda.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne prelazi ono što je minimalno potrebno za ostvarenje navedenih ciljeva na europskoj razini i ono što je nužno za tu svrhu.

S obzirom na dosad nezabilježenu geopolitičku situaciju, znatnu prijetnju sigurnosti Unije i dosad nezabilježene razmjere ulaganja u obranu u sljedeće četiri godine, predloženi politički pristup razmjeran je opsegu i ozbiljnosti utvrđenih problema. Prijedlog je sa svojim mjerama za osiguravanje neometanog funkcioniranja obrambenog tržišta na razini EU-a namijenjen jačanju obrambene pripravnosti država članica s obzirom na ogromno i hitno povećanje obrambenih proizvodnih kapaciteta.

•Odabir instrumenta

Komisija predlaže uredbu Europskog parlamenta i Vijeća. To je najprikladniji pravni instrument jer samo uredba, sa svojom ujednačenom primjenom, obvezujućom prirodom i izravnom primjenjivošću, može osigurati potreban stupanj ujednačenosti za lakše pokretanje projekata u području obrambene pripravnosti.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo.

•Savjetovanja s dionicima

Postupak savjetovanja s dionicima bio je sveobuhvatan i obuhvaćao je javnu anketu koja je bila otvorena do 22. travnja 2025. te niz ciljanih sastanaka s državama članicama, relevantnim predstavnicima poduzeća iz Unije i drugim ključnim dionicima. U okviru tog postupka savjetovanja, u kombinaciji s iskustvom Komisije u provedbi relevantnog zakonodavstva, identificirane su glavne prepreke i izazovi u regulatornom okruženju EU-a. Na temelju dobivenih vrijednih informacija i stručnog znanja Komisije, prijedlozima navedenima u ovoj Uredbi nastoje se riješiti ta ključna pitanja i poboljšati ukupna učinkovitost regulatornog okvira EU-a.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Nije primjenjivo.

•Procjena učinka

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 6. ožujka 2025. pozvalo Komisiju da ubrza „rad na svim područjima kako bi se odlučno povećala obrambena pripravnost Europe u sljedećih pet godina”. Nadalje, u istim je zaključcima Europsko vijeće izričito pozvalo Komisiju da brzo poduzme mjere za pojednostavnjenja u području sigurnosti i obrane.

Zbog hitne prirode prijedloga, koji je namijenjen podupiranju brze prilagodbe europske obrambene industrije novom geopolitičkom okruženju i pružanju pomoći zemlji zahvaćenoj ratom od početka 2023., nije bilo moguće izraditi procjenu učinka prije donošenja Skupnog paketa o obrambenoj pripravnosti. U roku od tri mjeseca od donošenja ovog prijedloga Komisija će predstaviti radni dokument službi kako bi detaljno obrazložila ovu zakonodavnu mjeru i objasnila njezinu primjerenost za postizanje utvrđenih ciljeva politike u skladu s relevantnim pravilima za bolju regulativu.

Prijedlog se odnosi na ograničene i ciljane izmjene zakonodavstva. Izmjene se temelje na iskustvu stečenom provedbom zakonodavstva. Ne utječu značajno na politiku, nego samo omogućuju učinkovitiju i djelotvorniju provedbu. Zbog njihove ciljane prirode i nedostatka relevantnih opcija politike nije potrebna procjena učinka. Međutim, u priloženoj Komunikaciji razmatraju se elementi o učinku takvih mjera, uključujući analizu rezultata javne ankete EU-a provedene u tom kontekstu.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Očekuje se da će prijedlog o uspostavi jedinstvene kontaktne točke za postupke povezane s dozvolama za obrambeni sektor, zajedno s ubrzanim postupkom izdavanja dozvola, omogućiti svođenje troškova usklađivanja za MSP-ove, velika poduzeća i druge dionike u obrambenom sektoru na najmanju moguću mjeru. Nakon uspostave jedinstvene kontaktne točke u državama članicama poduzeća više neće morati obilaziti više nadležnih i administrativnih tijela kako bi dobila dozvole, čime će se smanjiti vrijeme i resursi utrošeni na administrativne zadaće. Tim pojednostavnjenjem administrativnih postupaka znatno će se smanjiti nesigurnost, što će poduzećima u obrambenom sektoru omogućiti veću sigurnost i predvidljivost i planiranje svojih aktivnosti u području obrambene pripravnosti s većim pouzdanjem.

Ubrzani postupak izdavanja dozvola, u kojem se pretpostavlja da je dozvola izdana ako odgovor ne bude primljen do utvrđenog roka, poduzećima u obrambenom sektoru omogućit će da ranije pokrenu projekte, smanjujući kašnjenja i povezane troškove. Taj pojednostavnjeni postupak učinit će obrambeni sektor EU-a konkurentnijim, posebno za MSP-ove, koji će moći brže odgovoriti na promjenjive tržišne uvjete i potrebe korisnika. Učinkovitiji i predvidljiviji postupak izdavanja dozvola povećat će privlačnost obrambenog sektora EU-a za domaće i strane ulagače, a rezultat toga mogla bi biti veća ulaganja i brži rast u tom sektoru.

To će olakšati trgovinu u obrambenom sektoru, posebno za MSP-ove, koji će moći lakše izvoziti svoje proizvode i usluge i time doprinijeti rastu međunarodne trgovine. Uspostava jedinstvene kontaktne točke i ubrzani postupak olakšat će suradnju poduzeća u obrambenom sektoru EU-a s njihovim međunarodnim partnerima, uz promicanje razvoja zajedničkih projekata i suradnje i istodobno osiguravanje usklađenosti s međunarodnim sporazumima i razmjernim zahtjevima kako bi se administrativno opterećenje MSP-ova i drugih dionika svelo na najmanju moguću mjeru.

•Temeljna prava

Nije primjenjivo.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Na zahtjev države članice pomoć za izgradnju kapaciteta kao potpora uspostavi ili radu jedinstvene kontaktne točke bit će prihvatljiva za financiranje u okviru Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) nakon donošenja i u okviru dogovorene omotnice programa. Mjere potpore na temelju EDIP-a obuhvaćaju mjere potpore za izgradnju kapaciteta u okviru ovog prijedloga. Zbog ograničenog utjecaja na proračun neće se sastavljati zakonodavni financijski izvještaj.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Nije primjenjivo.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovom se Uredbom uspostavljaju pojednostavnjeni postupci izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti. Za sve projekte u području obrambene pripravnosti države članice odredit će nacionalno nadležno tijelo koje će djelovati kao jedinstvena kontaktna točka i biti zaduženo za koordinaciju i olakšavanje izdavanja dozvola, davanje uputa gospodarskim subjektima, javnu dostupnost informacija i omogućavanje da se svi dokumenti podnose u digitalnom obliku. Uredbom se utvrđuju detaljni rokovi za postupke izdavanja dozvola. Prijedlog je usklađen s drugim zakonodavstvom Unije o dozvolama.

2025/0172 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o ubrzavanju izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 2 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Unija se suočava s akutnom i sve većom prijetnjom, kako je istaknuto u Zajedničkoj Bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. 3 , povezanom s povratkom sukoba velikih razmjera u Europu. Unija mora odgovoriti na taj sve veći izazov poduzimanjem odlučnih mjera za jačanje svoje obrambene pripravnosti. Potrebno je hitno povećati europsku obrambenu pripravnost kako bi Europa najkasnije 2030. imala snažnu i dostatnu obranu. Na temelju predviđanja postupnog uvođenja instrumenata predloženih u okviru plana ReArm Europe / europske obrambene pripravnosti 2030. ulaganja u obranu mogla bi dosegnuti barem 800 milijardi EUR u sljedeće četiri godine. Glavni smisao tih mjera je potreba za povećanjem obrambenih proizvodnih kapaciteta Unije kako bi joj se omogućilo da učinkovito odgovori na nove sigurnosne prijetnje. Za postizanje tog cilja neophodno je regulatorno pojednostavnjenje i usklađivanje. Pojednostavnjujući i usklađujući regulatorne okvire Unija može stvoriti okruženje u kojem je obrambenim industrijama lakše poslovati, uvoditi inovacije i proizvoditi potrebne kapacitete kako bi se osigurala europska sigurnosna i obrambena pripravnost.

(2)U tom kontekstu obrambenu pripravnost trebalo bi tumačiti kao sposobnost država članica da na proaktivan i usklađen način predvide, spriječe i odgovore na krize povezane s obranom, kako je navedeno u Direktivi 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 4 . To uključuje osiguravanje dostupnosti obrambenih industrijskih kapaciteta potrebnih za stjecanje i održavanje potrebnih resursa, sposobnosti i infrastrukture s ciljem djelotvornog odgovora na takve krize.

(3)Za uspostavu ili proširenje objekata, infrastrukture i aktivnosti povezanih s obrambenom pripravnošću često je potrebno podnijeti zahtjeve za nekoliko relevantnih dozvola i odobrenja. Postojeći postupci izdavanja dozvola za procjene u različitim područjima često su dugotrajni i složeni. U tim postupcima trenutačno ne postoje odredbe na razini Unije za ubrzane procese specifične za aktivnosti u području obrambene pripravnosti, što otežava pravodobno povećanje obrambene proizvodnje te aktivnosti i ulaganja u području obrambene pripravnosti koji su nužni za ispunjavanje sigurnosnih potreba.

(4)Nacionalni postupak izdavanja dozvola osigurava da su projekti u području obrambene pripravnosti sigurni i da ispunjavaju okolišne, socijalne i sigurnosne zahtjeve. Pravom Unije o okolišu utvrđuju se zajednički uvjeti za sadržaj nacionalnog postupka izdavanja dozvola, čime se osigurava visoka razina zaštite okoliša i omogućuje održivo iskorištavanje potencijala Unije duž lanca vrijednosti sirovina.

(5)S druge strane, nepredvidljivost, složenost, a često i predugo trajanje nacionalnih postupaka izdavanja dozvola dovode u pitanje sigurnost ulaganja potrebnih za stvarno jačanje obrambene spremnosti država članica. Struktura i trajanje postupka izdavanja dozvola za relevantne projekte također se ponekad znatno razlikuju među državama članicama. Stoga bi za projekte u području obrambene pripravnosti države članice trebale primjenjivati pojednostavnjene i predvidljive postupke izdavanja dozvola kako bi osigurale i ubrzale njihovu stvarnu provedbu.

(6)Iako su određene države članice poduzele ili će vjerojatno poduzimati mjere za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za obrambenu industriju, to se može učiniti na različite načine, što bi dovelo do prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta u obrambenom sektoru. Pokazalo se da su, kad je riječ o postupku izdavanja dozvola za obrambene projekte, neusklađena nacionalna zakonodavstva uska grla u europskim lancima opskrbe relevantnim obrambenim proizvodima. Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, moraju se utvrditi usklađena pravila za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola.

(7)Iako institucije Unije mogu pružati smjernice i okvire, za izdavanje odobrenja i omogućavanje ubrzanih postupaka izdavanja dozvola prvenstveno su odgovorne države članice. Države članice u najboljem su položaju za provedbu promjena u kojima se uzimaju u obzir njihova posebna administrativna i regulatorna okruženja.

(8)Potrebno je hitno smanjiti složenost i trajanje postupaka izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti. Uspostavom nacionalnih okvira za izdavanje dozvola u kojima se prednost daje tim projektima i osigurava njihova brza obrada Unija nastoji povećati svoje kapacitete i pripravnost za proizvodnju u području obrane najkasnije do 2030.

(9)Za rješavanje tih pitanja trebalo bi omogućiti obrambenoj industriji da iskoristi pravila koja su se pokazala djelotvornima u pojednostavnjenju postupaka izdavanja industrijskih dozvola. Nastojalo bi se skratiti rokove za izdavanje dozvola za aktivnosti obrambene industrije, uključujući izgradnju novih postrojenja i povezane infrastrukture, proširenje postojećih objekata, uspostavu mjesta za ispitivanje, osposobljavanje i certificiranje uz istodobnu nadogradnju i proširenje postojećih primjenjivih odredbi.

(10)Usklađenost s pravom Unije, među ostalim u pogledu vode, gospodarenja otpadom, zraka, ekosustava, staništa, arheologije, biološke raznolikosti i zaštite ptica, sastavni je dio postupka izdavanja dozvola i za obrambeni sektor. Takva su pravila neizostavna zaštitna mjera za sprečavanje ili svođenje negativnih učinaka na najmanju moguću mjeru. Međutim, kako bi postupci izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti bili predvidljivi i pravodobni, trebalo bi iskoristiti svaku mogućnost pojednostavnjenja potrebnih procjena i odobrenja, a da se pritom ne smanjuje razina npr. zaštite okoliša. U tom bi pogledu trebalo osigurati kombiniranje potrebnih procjena kako bi se spriječilo nepotrebno preklapanje.

(11)Kako bi se olakšala učinkovita i pravodobna obrada administrativnih zahtjeva za izdavanje dozvola povezanih s aktivnostima u području obrambene pripravnosti i povećanje obrambene proizvodnje, države članice dužne su osigurati da nadležna nacionalna tijela provode ubrzane postupke. Ta bi tijela trebala osigurati najbržu moguću pravnu obradu takvih zahtjeva, čime bi se omogućili pravodobni odgovori na potrebe obrambene pripravnosti.

(12)Uspostavom jedinstvene kontaktne točke za industrijske zahtjeve za dozvole povezane s obrambenim aktivnostima nastoji se pojednostavniti komunikacija, smanjiti administrativno opterećenje i dodatno ubrzati postupak izdavanja dozvola s jasnim i pravno obvezujućim rokovima, čime se osigurava učinkovit put za industrijske zahtjeve u području obrane. Osim toga, ulagateljima će se pružiti sigurnost time što će im se osigurati brza obrada zahtjeva za dozvole i ograničiti rizici za ulaganja povezani s dugotrajnim postupcima.

(13)Kako bi se ubrzalo dostizanje punog operativnog kapaciteta jedinstvenih kontaktnih točaka, države članice trebale bi, u mjeri u kojoj je to moguće, iskoristiti moguću komplementarnost s postojećim jedinstvenim kontaktnim točkama, primjerice onima uspostavljenima na temelju Uredbe (EU) 2024/1735 Europskog parlamenta i Vijeća 5 odnosno Uredbe (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .

(14)Nadalje, države članice trebale bi pružiti potrebnu administrativnu potporu za projekte u području obrambene pripravnosti koji se nalaze na njihovu državnom području kako bi se olakšala njihova pravodobna i stvarna provedba, pri čemu bi posebnu pozornost trebale posvetiti potrebama malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije uključenih u te projekte, pružanjem pomoći u pogledu usklađenosti s primjenjivim administrativnim obvezama i obvezama izvješćivanja, informiranjem javnosti kako bi se potaknulo prihvaćanje projekata i davanjem uputa nositeljima projekata u postupcima izdavanja dozvola.

(15)Komisija može ponuditi potporu za izgradnju kapaciteta jedinstvenih kontaktnih točaka, uključujući tehničku pomoć, osposobljavanje, praćenje i evaluaciju, s ciljem razvoja i jačanja sposobnosti, postupaka i resursa koje jedinstvene kontaktne točke trebaju uspostaviti za potrebe ove Uredbe. Takva potpora, koju bi mogle zatražiti države članice, bit će obuhvaćena mjerama potpore u okviru Programa za europsku obrambenu industriju [upućivanje treba dodati nakon donošenja EDIP-a].

(16)Kako bi se osigurala jasnoća u pogledu statusa izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti i ograničila uspješnost moguće zlouporabe sudskih postupaka, a da se pritom ne dovodi u pitanje djelotvornost sudskog preispitivanja, države članice trebale bi osigurati pravodobno rješavanje svih sporova koji se odnose na postupak izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti. U tu bi svrhu države članice trebale osigurati da nositelji projekata imaju na raspolaganju jednostavan postupak rješavanja sporova i da se s projektima u području obrambene pripravnosti postupa hitno u svim sudskim postupcima i postupcima rješavanja sporova koji se na njih odnose, ako su i u mjeri u kojoj su u nacionalnom pravu predviđeni takvi hitni postupci.

(17)Kako bi nositeljima projekata i drugim ulagateljima pružile sigurnost i jasnoću potrebne za razvoj projekata u području obrambene pripravnosti, države članice trebale bi osigurati da postupak izdavanja dozvola za takve projekte ne traje dulje od utvrđenih rokova.

(18)Ako su relevantne, ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze koje proizlaze iz međunarodnog prava.

(19)S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„projekt u području obrambene pripravnosti” znači skup aktivnosti, ulaganja i mjera usmjerenih na jačanje obrambene pripravnosti jedne ili više država članica EU-a, među ostalim razvojem obrambene industrije;

(2)„obrambena industrija” znači sva poduzeća koja se bave razvojem, proizvodnjom i izradom obrambenih proizvoda kako su definirani u članku 3. točki 1. Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 7 ;

(3)„obrambena pripravnost” znači stanje pripravnosti države članice ili više njih za odgovor na krizu definiranu u članku 1. točki 10. Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 8 , koja se odnosi na obranu;

(4)„poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće srednje tržišne kapitalizacije kako je definirano u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća 9 ;

(5)„mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeća kako su definirana u Prilogu Preporuci Komisije (EU) 2025/1099 10 ;

(6)„postupak izdavanja dozvola” znači postupak koji obuhvaća sve relevantne dozvole, uključujući dozvole potrebne za izradu, proširenje i konverziju projekata u području obrambene pripravnosti i upravljanje njima te sve potrebne administrativne korake od potvrde da je zahtjev potpun do obavijesti koju daje dotična jedinstvena kontaktna točka o konačnoj odluci u odnosu na predmetni zahtjev;

(7)„nositelj projekta” znači poduzeće ili konzorcij poduzeća koji razvijaju projekt u području obrambene pripravnosti;

(8)„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mala i srednja poduzeća kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ 11 .

Članak 2.
Jedinstvena kontaktna točka

1.Do...[tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] svaka država članica uspostavlja ili imenuje jedno tijelo kao jedinstvenu kontaktnu točku na relevantnoj administrativnoj razini.

2.Jedinstvena kontaktna točka odgovorna je za olakšavanje i koordinaciju postupka izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti te za pružanje informacija o pojednostavnjenju administrativnih postupaka u skladu s člankom 3., što uključuje informacije koje se daju nositelju projekta o tome kad se zahtjev smatra potpunim u skladu s člankom 5. stavkom 6.

3.Jedinstvena kontaktna točka uspostavljena ili imenovana na temelju stavka 1. jedina je kontaktna točka za nositelja projekta u postupku izdavanja dozvola za projekt u području obrambene pripravnosti. Ona je dužna obavijestiti nositelja projekta o konačnoj odluci u tom postupku.

4.Nositelji projekata imaju pravo dostaviti relevantne dokumente za postupak izdavanja dozvola u elektroničkom obliku.

5.Nadležna tijela osiguravaju da se u obzir uzmu sve relevantne studije koje su provedene ili dozvole ili odobrenja koja su izdana za određeni projekt i da se ne zahtijeva udvostručavanje studija, dozvola ili odobrenja, osim ako se na temelju prava Unije ili nacionalnog prava zahtijeva drukčije.

6.Države članice osiguravaju da jedinstvena kontaktna točka i sva nadležna tijela koja su odgovorna za bilo koji korak u postupku izdavanja dozvola, uključujući sve postupovne korake, imaju dovoljno kvalificiranog osoblja i dostatne financijske, tehničke i tehnološke resurse, među ostalim, prema potrebi, za usavršavanje i prekvalifikaciju, kako bi mogli djelotvorno obavljati svoje zadaća na temelju ove Uredbe.

7.Tijela uključena u postupak izdavanja dozvola i druga relevantna tijela navode i stavljaju na raspolaganje predmetnoj jedinstvenoj kontaktnoj točki sve zahtjeve i informacije koje se od nositelja projekta traže prije započinjanja postupka izdavanja dozvola.

8.Na zahtjev države članice Komisija može pomoći tijelima te države članice u izgradnji kapaciteta za potporu provedbi ove Uredbe, posebno u uspostavi jedinstvene kontaktne točke ili upravljanju njome.

Članak 3.
Dostupnost informacija na internetu

Države članice na internetu na centraliziran i lako pristupačan način objavljuju sljedeće informacije o administrativnim postupcima relevantnima za projekte u području obrambene pripravnosti:

(a)jedinstvene kontaktne točke iz članka 2. stavka 1.;

(b)postupak izdavanja dozvola, uključujući informacije o rješavanju sporova u odnosu na postupak izdavanja dozvola, uključujući, prema potrebi, alternativne mehanizme za rješavanje sporova, ako su takvi postupci predviđeni nacionalnim pravom;

(c)usluge financiranja i ulaganja;

(d)mogućnosti financiranja na razini Unije ili države članice;

(e)usluge podrške poslovanju, koje među ostalim obuhvaćaju prijavu poreza na dobit, lokalne porezne propise ili radno pravo.

Članak 4.
Ubrzavanje provedbe

Države članice pružaju administrativnu potporu projektima u području obrambene pripravnosti koji se nalaze na njihovu državnom području, pri čemu posebnu pozornost posvećuju MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, uključujući mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključenima u te projekte, među ostalim time što im pružaju:

(a)pomoć u ispunjavanju primjenjivih administrativnih obveza i obveza izvješćivanja;

(b)pomoć nositeljima projekata u informiranju javnosti;

(c)pomoć nositeljima projekata tijekom postupka izdavanja dozvola, posebno za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

Članak 5.
Trajanje postupka izdavanja dozvola

1.Postupak izdavanja dozvola za projekte u području obrambene pripravnosti, uključujući izdavanje relevantne dozvole, ne smije trajati dulje od [60] dana.

2.Ako je za projekte u području obrambene pripravnosti potrebna izgradnja više objekata ili jedinica na jednoj lokaciji, nositelj projekta i jedinstvena kontaktna točka mogu se dogovoriti da se projekt podijeli na više manjih projekata kako bi se poštovali primjenjivi rokovi.

3.U iznimnim slučajevima, ako je to potrebno zbog prirode, složenosti, lokacije ili veličine predloženog projekta u području obrambene pripravnosti, države članice mogu ovisno o slučaju jedanput produljiti rokove iz stavka 1. prije njihova isteka za najviše 30 dana.

4.Ako država članica smatra da predloženi projekt u području obrambene pripravnosti izlaže zdravlje i sigurnost radnika ili ukupnog stanovništva iznimnim rizicima i ako je potrebno dodatno vrijeme da se utvrdi jesu li mjere za otklanjanje rizika koje je moguće utvrditi uvedene, ona unutar 30 dana od početka postupka izdavanja dozvole može produljiti rokove iz stavka 1. za 60 dana.

5.Ako se primjenjuje stavak 3. ili 4., jedinstvena kontaktna točka pisanim putem obavješćuje nositelja projekta o razlozima produljenja i datumu kad se očekuje konačna odluka.

6.Predmetna jedinstvena kontaktna točka najkasnije 15 dana od primitka zahtjeva za izdavanje dozvole potvrđuje da je zahtjev potpun i primjenjuje li se ova Uredba ili, ako nositelj projekta nije poslao sve informacije potrebne za obradu zahtjeva, od nositelja projekta traži da dostavi potpun zahtjev bez nepotrebne odgode, navodeći pritom koje informacije nedostaju. Ako se i drugi put utvrdi da je podneseni zahtjev nepotpun, jedinstvena kontaktna točka može u roku od [15] dana od drugog podnošenja drugi put zatražiti informacije. Jedinstvena kontaktna točka ne smije tražiti informacije iz područja koja nisu obuhvaćena prvim traženjem dodatnih informacija, a pravo da zatraži dodatne dokaze ima samo za popunjavanje s informacijama za koje je utvrdila da nedostaju. Smatra se da je datum početka postupka izdavanja dozvole za određeni zahtjev onaj datum kad je jedinstvena kontaktna točka potvrdila da je zahtjev potpun.

7.Rokovi utvrđeni u ovom članku za sve postupke izdavanja dozvola ne dovode u pitanje kraće rokove koje odrede države članice.

8.Ako jedinstvena kontaktna točka ne obavijesti nositelja projekta o ishodu postupka izdavanja dozvola u roku propisanom stavkom 1. i produljenom, prema potrebi, u skladu sa stavcima 3. i 4., smatra se da su dozvole obuhvaćene tim zahtjevom izdane. Jedinstvena kontaktna točka dužna je odmah dostaviti nositelju projekta pisanu potvrdu u kojoj se navodi da su dozvole implicitno izdane na temelju podnesenog zahtjeva.

Članak 6.
Planiranje

1.Nacionalna, regionalna i lokalna tijela odgovorna za izradu planova, uključujući planove namjene površina, prostorne planove i planove korištenja zemljišta, uključuju u te planove, prema potrebi, odredbe za razvoj aktivnosti i projekata u području obrambene pripravnosti te potrebne infrastrukture. Kako bi se olakšao razvoj projekata u području obrambene pripravnosti, države članice osiguravaju da su svi relevantni podaci o prostornom planiranju dostupni na internetu u skladu s člankom 3.

2.Ako planovi sadržavaju odredbe za razvoj projekata u području obrambene pripravnosti i ako podliježu procjeni u skladu s Direktivom 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 12 te u skladu s člankom 6. Direktive 92/43/EEZ 13 , te se procjene kombiniraju. U toj se kombiniranoj procjeni, prema potrebi, razmatra i utjecaj na potencijalno zahvaćena vodna tijela iz Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 14 . Ako države članice moraju procijeniti utjecaje postojećih i budućih aktivnosti na morski okoliš, što uključuje interakciju kopna i mora, kako je navedeno u članku 4. Direktive 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća 15 , kombinirana procjena ako je to relevantno obuhvaća i te utjecaje. Činjenica da su procjene kombinirane na temelju ovog stavka ne utječe na njihov sadržaj ni kvalitetu. Kombinirana procjena provodi se u rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi.

Članak 7.
Prioritetni status projekata u području obrambene pripravnosti

Svi postupci rješavanja sporova, sudski postupci, žalbe i pravna sredstva te svi administrativni postupci koji se odnose na projekte u području obrambene pripravnosti pred nacionalnim sudovima, tijelima ili povjerenstvima, među ostalim kad je riječ o posredovanju i arbitraži, ako postoje u nacionalnom pravu, smatraju se hitnima ako su i u mjeri u kojoj su takvi hitni postupci predviđeni nacionalnim pravom u pogledu relevantnih postupaka izdavanja dozvola i pod uvjetom da se poštuje uobičajeno primjenjivo pravo pojedinaca ili lokalnih zajednica na obranu. Nositelji projekata u području obrambene pripravnosti sudjeluju u takvim hitnim postupcima ako je to primjenjivo.

Članak 8.
Primjenjivost konvencija UNECE-a

Ako su relevantne, ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze na temelju Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, potpisane u Aarhusu 25. lipnja 1998., i Konvencije UNECE-a o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, potpisane u Espoou 25. veljače 1991., i njezina Protokola o strateškoj procjeni okoliša, potpisanog u Kijevu 21. svibnja 2003.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se samo na zahtjeve za dozvole za projekte u području obrambene pripravnosti podnesene nakon tog datuma.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

(1) Zajednička bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., JOIN(2025) 120 final, 19. ožujka 2025.

(2) Zajednička bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., JOIN(2025) 120 final, 19. ožujka 2025.

(3) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/81/oj).

(4) Uredba (EU) 2024/1735 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1735, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1735/oj).

(5) Uredba (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (SL L, 2024/1252, 3.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1252/oj).

(6) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/43/oj).

(7) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/81/oj).

(8) Uredba (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092 (SL L 170, 12.5.2021., str. 149., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/697/oj).

(9) Preporuka Komisije (EU) 2025/1099 оd 21. svibnja 2025. o definiciji malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, (SL L, 2025/1099, 28.5.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2025/1099/oj).

(10) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća ( SL L 124, 20.5.2003., str. 36. , ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2003/361/oj).

(11) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2001/42/oj).

(12) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1992/43/oj).

(13) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2000/60/oj).

(14) Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014., str. 135., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/89/oj).

Choose the experimental features you want to try