This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52025PC0476
Proposal for a COUNCIL REGULATION establishing the nuclear decommissioning assistance programme of the Ignalina nuclear power plant in Lithuania for the period 2028-2034, and repealing Regulation (EU) 2021/101
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o uspostavi Programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi za razdoblje 2028. – 2034. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2021/101
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o uspostavi Programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi za razdoblje 2028. – 2034. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2021/101
COM/2025/476 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 3.9.2025.
COM(2025) 476 final
2025/0268(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o uspostavi Programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi za razdoblje 2028. – 2034. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2021/101
{SWD(2025) 255 final} - {SWD(2025) 256 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Nuklearna elektrana Ignalina, u blizini grada Visaginasa, sastoji se od dvaju reaktora velike snage kanalnog tipa (reaktori RBMK-1500), istog tipa kao reaktori u Černobilu. Razgradnja te elektrane pridonosi povećanju nuklearne sigurnosti u regiji i u cijelom EU-u.
U tu je svrhu opći cilj programa Ignalina („program”) pomoći Litvi u rješavanju sigurnosnih pitanja povezanih s razgradnjom nuklearne elektrane Ignalina. Program ima i znatan potencijal za stjecanje znanja i za to da bude potpora državama članicama EU-a i, prema potrebi, trećim zemljama u njihovim aktivnostima razgradnje, posebno onima koje uključuju nuklearne reaktore moderirane grafitom.
Program se provodi kroz nekoliko financijskih programskih razdoblja od početka 2000-ih, a prema aktualnoj reviziji plana razgradnje aktivnosti bi trebale završiti 2049. Razgradnja tih reaktora prva je aktivnost te vrste i sa sobom nosi tehnološke izazove, kao što su rastavljanje grafitnih jezgri i potom gospodarenje znatnim količinama ozračenog grafita.
Zahvaljujući financiranju u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. program je nadomak nekoliko ključnih etapa. To su među ostalim: (i) dovršetak rastavljanja gornjeg i donjeg dijela reaktorske jezgre u jedinici 1; (ii) početna etapa ugovora o razgradnji središnjih dijelova reaktorskih jezgri; i (iii) početna etapa ugovora o projektiranju i izgradnji postrojenja za privremeno skladištenje grafita. Međutim, za rješavanje preostalih bitnih pitanja radiološke sigurnosti povezanih s razgradnjom nuklearne elektrane Ignalina bit će potrebna znatna dodatna sredstva.
Program je nastao u pregovorima o pristupanju Litve Europskoj uniji. Obveza Litve da do sporazumno dogovorenog datuma zatvori, a zatim i razgradi dva nuklearna reaktora konstruirana za vrijeme SSSR-a, ugrađena je u Ugovor o pristupanju Litve 1 . Europska unija obvezala se, iz solidarnosti, uviđajući dugotrajnost razgradnje nuklearne elektrane Ignalina i s time povezano iznimno financijsko opterećenje, u Protokolu br. 4 Ugovora o pristupanju Litve 2 pružiti odgovarajuću financijsku pomoć za razgradnju nuklearne elektrane Ignalina na temelju stvarnih potreba za sredstvima i apsorpcijskog kapaciteta.
Litva je ispunila obvezu iz ugovora o pristupanju i na vrijeme zatvorila svoje reaktore 3 . Na temelju odredaba o nuklearnoj elektrani Ignalina iz Protokola br. 4 Ugovora o pristupanju Litve Vijeće Europske unije je nakon 2006. 4 , 5 donijelo niz uredbi o provedbi razgradnje. Uz to što ga je financijski podupirao EU, program Ignalina od početka su podupirali i međunarodni donatori (države članice EU-a, Norveška i Švicarska) svojim doprinosima Međunarodnom fondu potpore za razgradnju postrojenja Ignalina, kojim upravlja Europska banka za obnovu i razvoj.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Cilj programa razvijao se s godinama kako bi se bolje ispunile potrebe i osigurala sigurna razgradnja postrojenja: pomoć EU-a prvotno je, sve do 2013., bila osmišljena kako bi se Litvu podržalo u nastojanjima da se predmetni reaktori isključe i razgrade, ali i kako bi se u obzir uzele posljedice ranijeg zatvaranja nuklearne elektrane. Međutim, 2014., područje primjene programa suženo je na aktivnosti razgradnje, tj. na sigurnosne mjere. Za sljedeću fazu predlaže se da se program usmjeri i na aktivnosti razgradnje koje uključuju pitanja radiološke sigurnosti.
Gospodarenje istrošenim gorivom nakon njegova sigurnog privremenog skladištenja (što je omogućio program) i odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u duboko geološko odlagalište nije obuhvaćeno područjem primjene programa i ostaje odgovornost države članice u skladu s mjerodavnom Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom o odgovornom i sigurnom gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.
Glavni opći cilj bit će u okviru VFO-a dopunjen ciljem širenja znanja (stečenog u programu) o postupku razgradnje u svim državama članicama EU-a i, prema potrebi, trećim zemljama, što će povećati dodanu vrijednost programa EU-a.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Proračun EU-a trebao bi zajamčiti sigurnu i zaštićenu Europsku uniju, s najvišom razinom nuklearne sigurnosti, u kojoj se razmjenjuju znanje, iskustva i vještine stečeni tijekom aktivnosti razgradnje, pružajući konkretna proizvedena saznanja o pitanjima upravljanja razgradnjom i gospodarenjem otpadom, najboljoj praksi upravljanja i tehnološkim izazovima svim državama članicama EU-a i, prema potrebi, trećim zemljama koje upravljaju programima razgradnje. Program pomoći za razgradnju nuklearnog postrojenja Ignalina doprinosi i nastavit će doprinositi svim tim ciljevima. Glavno postignuće programa Ignalina postupno je smanjenje razine radiološke opasnosti za radnike, građane i okoliš u Litvi, ali i u EU-u kao cjelini.
Program se uklapa u regulatorni okvir EU-a za nuklearnu sigurnost. Za program su posebno relevantne: (i) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (ii) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom i njezina izmjena Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja; i (iii) Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju. Osigurat će se usklađenost, dosljednost i sinergije programa s drugim politikama i programima Unije, posebno s Instrumentom za suradnju u području nuklearne sigurnosti i razgradnju nuklearnih postrojenja [XXX].
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna osnova programa utvrđena je u Protokolu br. 4 uz Ugovor u pristupanju iz 2003. u kojem je navedeno da EU, iz solidarnosti s Litvom, pruža odgovarajuću dodatnu pomoć Zajednice u pogledu razgradnje i nakon 2006.
Tu je pravnu osnovu potvrdila pravna služba Vijeća Europske unije tijekom postupka donošenja Uredbe Vijeća (EU) br. 1369/2013 i Uredbe Vijeća (EU) 2021/101.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Program Ignalina proizašao je iz Ugovora o pristupanju Litve i obveza je koju je Europska unija preuzela prema Litvi. Program je obuhvaćen područjem primjene litavskog nacionalnog programa na temelju Direktive Vijeća 2011/70/Euratom.
Dodana vrijednost programa za EU od njegova se početka uvijek određuje s obzirom na nuklearnu sigurnost i ublažavanje financijskih gubitaka. Izostanak EU-ova sufinanciranja vjerojatno bi usporio postupak razgradnje i doveo do zapostavljanja programa u korist drugih nacionalnih programa te do izostanka korištenja mogućnosti EU-a za postizanje sigurnosnih ciljeva, što bi pak moglo ugroziti sigurnost radnika, opće javnosti i okoliša. Program u sadašnjoj fazi razvoja i dalje pruža vrijednost u tom pogledu s obzirom na preostale izazove u pogledu radiološke sigurnosti. Međutim, njegov se doprinos prirodno smanjuje usporedno s napredovanjem razgradnje.
Program može osigurati dodanu vrijednost EU-a i tako što će se dati veći prioritet razmjeni znanja i pomoći državama članicama, a možda i trećim zemljama, koje se suočavaju sa sličnim izazovima u svojim planovima razgradnje 6 . Doprinos programa u osiguravanju rastavljanja reaktora elektrane Ignalina bit će i stjecanje iznimno relevantnog iskustva i znanja koje može koristiti u drugim projektima razgradnje i uroditi povećanom razinom sigurnosti u EU-u i izvan njega.
•Proporcionalnost
Program će se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (2028. – 2034.) u prvom redu baviti pitanjima radiološke sigurnosti povezanima s razgradnjom nuklearne elektrane Ignalina u odnosu na koje se može ostvariti najveća dodana vrijednost EU-a (tj. postupno smanjenje razine radiološke opasnosti za radnike, javnost i okoliš u Litvi, ali i u cijelom EU-u).
•Odabir instrumenta
Prema ex ante evaluaciji cilj prijedloga najbolje bi se postigao uredbom, oblikom u kojem je postojeći zakonodavni instrument. Komisija stoga predlaže nastavak provedbe programa putem neizravnog upravljanja preko ovlaštenih subjekata koji se ocjenjuju na temelju stupova.
Osim toga, u skladu s međuevaluacijom programa, aktualni ustroj (tj. program Ignalina kao program namjenske potrošnje) osigurava djelotvornu i učinkovitu provedbu programa, u kojoj su čimbenici uspjeha jasna definicija uloga i odgovornosti te ojačani okvir za praćenje.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Prema njegovoj privremenoj evaluaciji trenutačni program usklađen je s politikama EU-a čiji je cilj osigurati najvišu razinu nuklearne sigurnosti. Potpora EU-a osigurava da strategija rastavljanja koje je u tijeku u Litvi stalno napreduje i sprečava prijenos većine tog tereta na buduće generacije. Ujedno se iz povijesnih razloga djelomično odstupa od pravila prema kojem dotična država članica mora snositi krajnju odgovornost za osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava za razgradnju nuklearnih postrojenja i gospodarenje radioaktivnim otpadom.
Litva je djelotvorno i učinkovito napredovala u razgradnji svojih reaktora u odnosu na osnovni scenarij dogovoren 2020. (tj. plan razgradnje). Program trpi određena kašnjenja zbog izazova i poteškoća koji proizlaze iz njegove složenosti, no sustav upravljanja pokazao se sposobnim nositi se s takvim izazovima.
U evaluaciji je utvrđeno i da će se zahvaljujući financijskim sredstvima EU-a u okviru aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira razine sigurnosti na lokaciji znatno poboljšati. Glavne novosti na lokaciji u Litvi uključuju stalni napredak u sljedećim područjima: (i) obradi otpada nastalog razgradnjom i naslijeđenog otpada; (ii) rastavljanju sustava i sastavnih dijelova u gornjem i donjem dijelu reaktorske jezgre (tzv. zone R1 i R2) te cijevi u kanalima za grafit; i (iii) pripremi za rastavljanje ozračenog grafita iz jezgre reaktora, što je prvi i najveći projekt te vrste.
U evaluaciji je zaključeno i sljedeće: (i) potrebne su ciljane mjere za optimizaciju plana zapošljavanja u nuklearnoj elektrani Ignalina, čiji bi poseban cilj trebala biti kvalificirana radna snaga u ključnim područjima kao što je nabava; (ii) utvrđivanjem razine nacionalnog doprinosa povećat će se suodgovornost i odluke korisnika o smanjenju troškova; (iii) iako je potrebna, točno određena razina nacionalnog doprinosa nije dovoljna za poticanje pravodobne i učinkovite razgradnje nuklearne elektrane.
S obzirom na te zaključke, u predloženoj pravnoj osnovi za sljedeći višegodišnji financijski okvir (2028. – 2034.) zadržat će se stopa sufinanciranja utvrđena postojećom pravnom osnovom i uvesti cilj optimizacije organizacije i osoblja u nuklearnoj elektrani Ignalina.
Prema međuevaluaciji upravljačka struktura osigurala je djelotvornu i učinkovitu provedbu programa. Glavni su čimbenici uspjeha bile jasne definicije uloga i odgovornosti i pojačani okvir za praćenje. Analizom su utvrđena i četiri područja u kojima su potrebna dodatna poboljšanja:
(i)veća uključenost države članice kako bi ona preuzela više obveza i kako bi se povećala suodgovornost operatera razgradnje (krajnjeg korisnika);
(ii)pojednostavnjenje postupaka kako bi upravljački ciklus bio djelotvorniji i pravodobniji;
(iii)bolje praćenje uspješnosti drugih programa razgradnje.
Od početka programa financijska pomoć EU-a provodi se u okviru neizravnog upravljanja 7 . Komisija predlaže da se izvršenje proračuna programa nastavi povjeravati sadašnjim ovlaštenim subjektima koji se ocjenjuju na temelju stupova.
•Savjetovanja s dionicima
Prijedlozima za programe EU-a u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. prethodilo je sedam javnih savjetovanja, među ostalim o financijskim sredstvima EU-a za jedinstveno tržište, suradnji među nacionalnim tijelima, financiranju EU-a za konkurentnost i izvršenju financiranja EU-a s državama članicama i regijama. Savjetovanjima je obuhvaćen širok raspon dionika, uključujući širu javnost, poduzeća, MSP-ove, javna tijela, primatelje sredstava EU-a, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i međunarodne dionike.
Sudionici savjetovanja složili su se da je potrebno pojednostavniti ulaganja u konkurentnost i druge prioritete EU-a i nadopuniti ih ulaganjima u posebne projekte u regijama EU-a kojima se mogu podupirati okvirni uvjeti, među ostalim za održivi rast. Na primjer, neki dionici istaknuli su potrebu za potporom kako bi se regijama pomoglo u prelasku na čistu energiju, dok su drugi istaknuli potrebu za poticanjem ulaganja u područja u nepovoljnom položaju, udaljena i depopulirana područja ili područja pogođena strukturnim promjenama.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Dokumenti koji su korišteni za pripremu programa u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira su izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji i provedbi programa pomoći EU-a za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Slovačkoj i Litvi i o programu JRC-a za razgradnju i gospodarenje otpadom.
•Procjena učinka
U skladu s Financijskom uredbom EU-a 2024/2509 8 i Komisijinim smjernicama za bolju regulativu 9 , za programe koji osiguravaju kontinuitet u smislu sadržaja i strukture ili imaju relativno mali proračun nije potrebna procjena učinka. Za te će programe biti dovoljna ex ante evaluacija u obliku radnog dokumenta službi Komisije. U tu svrhu radni dokument službi Komisije priložen ovom prijedlogu ispunjava zahtjeve Komisije za bolju regulativu i pruža potrebnu analizu za pripremu prijedloga.
U Litvi je dosad postignut znatan napredak. Važno je da program i dalje bude prioritet za daljnju potporu EU-a u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (2028. – 2034.) jer ima potencijal za ostvarivanje znatne dodane vrijednosti EU-a u pogledu sigurnosti i stjecanja znanja. Zadržavanje programa Ignalina kao namjenskog programa potrošnje djelotvornije odgovara na potrebe:
–da se iskoriste mogućnosti EU-a za postizanje sigurnosnih ciljeva;
–da se stekne što više znanja o razgradnji nuklearnih reaktora u cijelom EU-u i izvan njega.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
Program se trenutačno provodi neizravnim upravljanjem preko provedbenih tijela ocijenjenih na temelju stupova. U međuevaluaciji programa potvrđeno je da aktualni ustroj osigurava djelotvornu i učinkovitu provedbu programa i da će stoga biti zadržan i u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, uz određena pojednostavnjenja na temelju dosadašnjih iskustava iz provedbe.
Za program će se i dalje koristiti višegodišnje programiranje predviđeno Financijskom uredbom. Višegodišnji detaljni plan razgradnje koristit će se kao osnovni scenarij za programiranje i praćenje, čime će se poboljšati učinkovitost i poštovanje rokova programskog ciklusa. Taj se plan može revidirati u vremenskim intervalima u skladu s litavskim zakonodavstvom i ovisno o postignutom napretku. Osim toga, pojednostavnit će se godišnje izvješćivanje u skladu sa zajedničkim okvirom uspješnosti za proračun nakon 2027. 10
Kad god je to moguće, iskoristit će se i moguće sinergije i komplementarnosti između programa u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.
•Temeljna prava
Program ne utječe na temeljna prava.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Predložena dodjela proračunskih sredstava za razdoblje 2028.–2034. iznosi 678 000 000 EUR u tekućim cijenama. Temelji se na godišnjim isplatama predviđenima planom razgradnje, uzimajući u obzir predložene pragove za sufinanciranje sredstvima EU-a. U osnovnom scenariju utvrđuju se gotovo linearna krivulja napretka i nepromjenjivi godišnji planovi obveza i plaćanja onako kako su predstavljeni u zakonodavnom financijskom izvještaju.
Mjere sufinancirane u okviru predloženog financijskog programa temelje se na detaljnom planu razgradnje utvrđenom Uredbom Vijeća 1369/2013/EU. U tom se planu utvrđuju područje primjene programa te krajnje stanje i završni datum razgradnje. Plan obuhvaća aktivnosti razgradnje, njihov raspored, troškove i potrebne ljudske resurse. Ažuriran je 2020., a nova revizija predviđena je 2027. u skladu s litavskim zakonodavstvom.
Ljudski i administrativni resursi potrebni za upravljanje programom jednaki su u odnosu na prethodni program.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Inicijativa će se pratiti na temelju zajedničkog okvira uspješnosti za proračun za razdoblje nakon 2027. U skladu s tim okvirom izvješće o provedbi trebalo bi podnijeti tijekom provedbene faze programa. Osim toga, u skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 provodi se retrospektivna evaluacija. Ta bi se evaluacija trebala provoditi u skladu sa Smjernicama Komisije za bolju regulativu i temeljiti na pokazateljima relevantnima za ciljeve programa.
Komisija je 2014. izmijenila upravljanje programom za višegodišnji financijski okvir 2014.–2020. kako bi utvrdila jasnije uloge i odgovornosti i uvela šire zahtjeve za korisnike u pogledu planiranja, praćenja i izvješćivanja. U skladu s tim revidiranim pristupom upravljanju Litva je imenovala koordinatora programa (zamjenik ministra ili državni tajnik) koji će biti odgovoran za programiranje, koordinaciju i praćenje programa razgradnje na nacionalnoj razini. Uspostavljen je i odbor s funkcijama praćenja i izvješćivanja kojim supredsjedaju predstavnik Komisije i koordinator programa.
Nadalje, osnovan je poseban odbor za upravljanje rastavljanjem jezgri reaktora (projekt R3D) s obzirom na važnost te aktivnosti u smislu troškova i rasporeda. S obzirom na dugotrajnost postupka razgradnje, donijet će se višegodišnji programi rada i odluke o financiranju, kako je predviđeno Financijskom uredbom.
Komisija planira nastaviti povjeravati izvršenje proračuna programa postojećim ovlaštenim subjektima koji se ocjenjuju na temelju stupova (neizravno upravljanje), tj. litavskoj nacionalnoj agenciji, Središnjoj agenciji za upravljanje projektima (CPMA) i Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Osim toga, relevantne službe Komisije nastavit će pažljivo pratiti provedbu projekta tako što će pregledavati dokumentaciju i obavljati provjere na lokaciji dvaput godišnje i dopunjavati redovni ciklus programiranja, praćenja i kontrole tematskim provjerama na temelju analize rizika.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
U članku 3. predloženog temeljnog akta utvrđuju se ciljevi programa za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028.–2034. U njima se odražavaju dva ključna aspekta dodane vrijednosti programa EU-a, to jest viša razina nuklearne sigurnosti i stjecanje više znanja o postupku razgradnje nuklearnih postrojenja za države članice EU-a.
Uzimajući ih zajedno, članci 3., 8. i 9. i prilog prijedlogu utvrđuju okvir koji osigurava da će relevantna financijska sredstva EU-a biti usmjerena na djelovanja koja zaista ostvaruju cilj programa. U tim člancima i u prilogu pojašnjava se i kako proces razgradnje nuklearne elektrane Ignalina dijele EU i Litva.
Odredba o sufinanciranju i procjene troškova detaljnog plana razgradnje odražavaju obvezu EU-a prema Litvi kako je utvrđena u Ugovoru o pristupanju.
Člankom 10. predviđa se korištenje višegodišnjih programa rada kako bi se uzelo u obzir trajanje programa razgradnje. U njemu se utvrđuje postupak revizije područja primjene višegodišnjeg programa rada, a Komisiji se pružaju odgovarajući alati za uvođenje korektivnih mjera budu li potrebne.
U Prilogu se detaljno opisuju specifični ciljevi programa, konkretno nastavak financiranja osnovnih funkcija, kao što je sigurnost, sredstvima EU-a, uz korištenje programa sufinanciranja kako bi se interesi lokalnih dionika uskladili s interesima EU-a.
2025/0268 (NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o uspostavi Programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi za razdoblje 2028. – 2034. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2021/101
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Akt o pristupanju iz 2003., a posebno članak 3. stavak 2. Protokola br. 4 uz taj akt,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)U skladu s Protokolom br. 4 o nuklearnoj elektrani Ignalina priloženom uz Akt o pristupanju iz 2003. 11 Litva se obvezala zatvoriti jedinicu 1 nuklearne elektrane Ignalina do 31. prosinca 2004., a jedinicu 2 do 31. prosinca 2009., te ih potom razgraditi.
(2)U skladu s obvezama iz Akta o pristupanju i uz pomoć Unije Litva je zatvorila te dvije jedinice u zadanim rokovima i ostvarila znatan napredak prema njihovoj razgradnji. Potreban je daljnji rad kako bi se nastavilo smanjivanje razine radiološke opasnosti. Na temelju dostupnih procjena za razdoblje nakon 2027. za to su potrebni dodatni financijski resursi.
(3)Razgradnja nuklearne elektrane obuhvaćena ovom Uredbom treba se provesti u skladu sa zakonodavstvom Unije o nuklearnoj sigurnosti, konkretno Direktivom Vijeća 2009/71/Euratom 12 , i zakonodavstvom o gospodarenju otpadom, konkretno Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom 13 . U skladu s tim zakonodavstvom konačna odgovornost za nuklearnu sigurnost i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom ostaje na Litvi.
(4)Imajući u vidu da su rano gašenje i potom razgradnja nuklearne elektrane Ignalina s dva reaktora tipa RMBK snage 1 500 MW naslijeđenih iz Sovjetskog Saveza bez presedana i da su izuzetan financijski teret za Litvu, nerazmjeran njezinoj veličini i gospodarskoj snazi, u Protokolu br. 4 uz Akt o pristupanju iz 2003. navedeno je da će se pomoć Unije u okviru programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi („Program”) nastaviti bez prekida i produljiti iza 2006., na razdoblja sljedećih financijskih perspektiva.
(5)Ovom Uredbom utvrđuje se indikativna financijska omotnica za Program.
(6)U provedbi Programa trebalo bi osigurati usklađenost, dosljednost i sinergije s drugim politikama i programima Unije, posebno s Instrumentom za suradnju u području nuklearne sigurnosti i razgradnju nuklearnih postrojenja uspostavljenim Uredbom Vijeća [XXX] 14 .
(7)S obzirom na brzinu promjena u gospodarskom, socijalnom i geopolitičkom okruženju, nedavno iskustvo ukazalo je na potrebu za fleksibilnijim višegodišnjim financijskim okvirom i programima potrošnje Unije. U tu bi svrhu i u skladu s ciljevima Programa pri financiranju trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir promjenjive potrebe politike i prioritete Unije utvrđene u relevantnim dokumentima koje objavi Komisija, rezolucijama Europskog parlamenta i zaključcima Vijeća, a ujedno osigurati dostatnu predvidljivost za izvršenje proračuna.
(8)Na Program se primjenjuje Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća 15 . Njome se utvrđuju pravila o donošenju i izvršenju općeg proračuna Unije, što uključuje pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nefinancijskim donacijama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.
(9)U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 16 , Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 17 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 18 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 19 , financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni proporcionalnim mjerama, što uključuje sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti i prijevara, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanje administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s uredbama (EU, Euratom) br. 883/2013 i (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, kako bi se ustanovilo je li bilo prijevara, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon zbog prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 20 . U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodjeljivati potrebna prava i pristup Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu i osiguravati da im svaka treća strana uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.
(10)Program se provodi u skladu s Uredbom (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 21 [Uredba o okviru uspješnosti], kojom se utvrđuju pravila za praćenje rashoda i okvir uspješnosti za proračun, uključujući pravila kojima se osigurava ujednačena primjena načela nenanošenja bitne štete i rodne ravnopravnosti iz članka 33. stavka 2. točaka (d) i (f) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, pravila za praćenje i izvještavanje o uspješnosti Unijinih programa i aktivnosti, pravila za uspostavu Unijina portala za financiranje, pravila za evaluaciju programa te druge horizontalne odredbe koje se primjenjuju na sve programe Unije, na primjer one o informiranju, komunikaciji i vidljivosti.
(11)Ova Uredba ne dovodi u pitanje ishod bilo kojih budućih postupaka za dobivanje državne potpore koji se mogu poduzeti u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU).
(12)Financiranje na temelju ove Uredbe trebalo bi biti usmjereno na aktivnosti kojima se postižu sigurnosni ciljevi razgradnje.
(13)Program bi trebao uključivati i stjecanje znanja i razmjenu iskustava. Znanje i iskustvo o postupku razgradnje nuklearnih postrojenja i gospodarenju otpadom stečeno u postupku nuklearne razgradnje u okviru Programa trebalo bi podijeliti unutar Unije i izvan nje, uz koordinaciju i sinergiju s nuklearnim postrojenjima Komisije na lokacijama Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) jer takve mjere donose najveću dodanu vrijednost Unije i doprinose sigurnosti radnika i opće javnosti te zaštiti okoliša. Područje primjene, postupak i gospodarski aspekti suradnje trebali bi biti detaljno opisani u višegodišnjem programu rada i mogli bi podlijegati sporazumima među državama članicama ili država članica s Komisijom.
(14)JRC bi trebao olakšati koordinirano širenje znanja o razgradnji nuklearnih postrojenja među raznim dionicima Unije, primjerice provedbom analize tržišta, preispitivanja i procjena potreba za znanjem u Uniji i, prema potrebi, u trećim zemljama, utvrđivanjem mogućih smjerova suradnje, zainteresiranih dionika i područja u kojima bi znanje koje je stečeno prilikom provedbe Programa donijelo najveću dodanu vrijednost te razvijanjem formata za razmjenu znanja. Širenje stečenog znanja trebao bi financirati JRC. Svaka država članica trebala bi imati mogućnost pokrenuti razvoj odnosa i razmjene radi širenja znanja. Prema potrebi, takve bi razmjene mogle uključivati treće zemlje, uz dosljednost i komplementarnost s djelovanjima koja se provode na temelju Uredbe [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 22 [Globalna Europa] i Uredbe Vijeća [XXX] 23 [INSC-D].
(15)Razgradnju nuklearne elektrane Ignalina trebalo bi provesti uz korištenje najboljeg dostupnog tehničkog znanja i uz dužno poštovanje prirode i tehnoloških specifikacija postrojenja koja se trebaju razgraditi, a kako bi se osigurala sigurnost i najveća moguća učinkovitost uzimajući u obzir najbolju međunarodnu praksu.
(16)Veću učinkovitost provedbe Programa trebalo bi postići razmjernim smanjenjem radne snage koja radi na aktivnostima razgradnje u nuklearnoj elektrani Ignalina. S obzirom na aktivnosti rastavljanja koje će se provoditi u razdoblju 2028. – 2034. i na odabir nuklearne elektrane Ignalina da se potpuno rastavljanje središnjih zona komore reaktora eksternalizira, radna snaga uključena u aktivnosti razgradnje trebala bi se smanjiti za barem jednu trećinu u usporedbi s brojem ekvivalenata punog radnog vremena (EPRV) krajem 2024.
(17)Litva i Komisija trebale bi osigurati djelotvorno praćenje i kontrolu odvijanja postupka razgradnje kako bi se osiguralo da sredstva dodijeljena na temelju ove Uredbe osiguravaju najveću dodanu vrijednost Unije, iako konačna odgovornost za razgradnju ostaje na Litvi. Praćenje i kontrola obuhvaćaju djelotvorno mjerenje napretka i primjenu korektivnih mjera prema potrebi. Za te je potrebe u okviru programa rada donesenih u skladu s člankom 9. Uredbe Vijeća (EU) 2021/101 24 osnovan odbor s funkcijama praćenja i informiranja kojim supredsjedaju predstavnik Komisije i predstavnik Litve.
(18)Na temelju rezultata izvješća o evaluaciji trebalo bi biti moguće preispitati iznos sredstava dodijeljenih za Program kao i razdoblje programiranja.
(19)Aktivnosti koje se sufinanciraju na temelju ove Uredbe trebalo bi identificirati unutar područja utvrđenog planom razgradnje koji je Litva dostavila na temelju Uredbe (Euratom) 1369/2013 25 i njegovim naknadnim revizijama. U tom se planu definiraju područje primjene programa, krajnje stanje i završni datum razgradnje; on pokriva aktivnosti razgradnje, njihov raspored, troškove i potrebne ljudske resurse. Prema potrebi, u skladu s odredbama litavskog prava ili u kraćem roku, u slučaju bilo kakvog značajnog događaja koji utječe na sadržaj tog plana Litva bi trebala podnijeti ažurirani plan razgradnje Komisiji na razmatranje pri pripremi višegodišnjih programa rada.
(20)Aktivnosti predviđene Programom trebalo bi provoditi uz zajednički financijski doprinos Unije i Litve. U skladu s praksom sufinanciranja koja je uspostavljena u prethodnim programima trebalo bi utvrditi najviši prag sufinanciranja sredstvima Unije. Uzimajući u obzir praksu iz usporedivih programa Unije i činjenicu da je gospodarstvo Litve ojačalo od početka programa do završetka provedbe aktivnosti financiranih na temelju ove Uredbe, stopa sufinanciranja sredstvima Unije ne bi trebala iznositi više od 86 % prihvatljivih troškova. Ostatak sufinanciranja trebao bi pokriti doprinosom Litve i iz izvora koji nisu proračun Unije, kao što su doprinosi međunarodnih financijskih institucija i drugih donatora.
(21)U obzir su uzeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2016 26 , njegove preporuke i odgovor Komisije.
(22)Program je obuhvaćen područjem primjene litavskog nacionalnog programa na temelju Direktive Vijeća 2011/70/Euratom.
(23)Radi osiguranja jednakih uvjeta za postizanje ciljeva programa Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 27 .
(24)Načine izvršenja i oblike financiranja sredstvima Unije utvrđene u ovoj Uredbi trebalo bi odabrati ovisno o tome koliko oni omogućuju ostvarivanje specifičnih ciljeva djelovanja i postizanje rezultata, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje korištenja jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.
(25)Program zamjenjuje program uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) 2021/101 za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Ta bi se uredba stoga trebala staviti izvan snage,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom uspostavlja se program pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi („Program”) i utvrđuju ciljevi tog programa, njegov proračun za razdoblje od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2034., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za to financiranje.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„razgradnja” znači administrativne i tehničke mjere koje omogućuju prestanak dijela ili svih regulatornih kontrola za nuklearno postrojenje i kojima se nastoji dugoročno zaštititi javnost i okoliš, a obuhvaćaju i smanjenje razine ostataka radionuklida u materijalima i na lokaciji postrojenja;
(2)„plan razgradnje” znači dokument koji sadržava detaljne informacije o predloženoj razgradnji i obuhvaća odabranu strategiju razgradnje; vremenski raspored, vrstu i slijed aktivnosti razgradnje; primijenjenu strategiju gospodarenja otpadom, uključujući odobrenje, predloženo krajnje stanje; skladištenje i odlaganje otpada nastalog tijekom razgradnje; datum početka i završetka razgradnje; procjenu troškova za završetak razgradnje te ciljeve, očekivane rezultate, ključne etape, ciljne datume i odgovarajuće ključne pokazatelje razgradnje, uključujući pokazatelje koji se temelje na ostvarenoj vrijednosti. Taj se plan, koji priprema nositelj dozvole za nuklearno postrojenje, odražava u višegodišnjim programima rada za Program.
Članak 3.
Ciljevi programa
1.Opći su ciljevi Programa sljedeći:
(a)pružiti pomoć Litvi u razgradnji nuklearne elektrane Ignalina, posebno u područjima upravljanja pitanjima radiološke sigurnosti i optimizacije učinkovitosti provedbe programa razmjernim smanjenjem radne snage;
(b)stjecati znanje o postupku razgradnje nuklearnih postrojenja i gospodarenju radioaktivnim otpadom nastalim u aktivnostima razgradnje i pružiti konkretna proizvedena saznanja o pitanjima upravljanja razgradnjom i gospodarenjem otpadom, najboljoj upravljačkoj praksi i tehnološkim izazovima.
(c)Znanje iz prvog podstavka točke (b) mora se širiti na razini Unije i izvan nje u svim relevantnim područjima, razvijajući potencijalne sinergije Unije, u okviru Instrumenta za suradnju u području nuklearne sigurnosti i razgradnju nuklearnih postrojenja (INSC-D), kako je utvrđeno u članku [X.] Uredbe (Euratom) [XXX].
2.Zajednički istraživački centar koordinira strukturiranje i širenje znanja iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) u državama članicama i, prema potrebi, trećim zemljama. Te se aktivnosti financiraju u okviru programa INSC-D, a Unija podmiruje 100 % prihvatljivih troškova.
3.Specifični je cilj Programa provesti inženjerske poslove, rastavljanje i dekontaminaciju opreme i komora reaktora Ignaline u skladu s planom razgradnje, što obuhvaća gospodarenje radioaktivnim otpadom nastalim tijekom aktivnosti razgradnje, te nastaviti sa sigurnim gospodarenjem otpadom nastalim tijekom razgradnje i naslijeđenim otpadom.
4.Detaljan opis posebnog cilja iz stavka 3. ovog članka utvrđen je u Prilogu. Komisija može izmijeniti Prilog provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.
Članak 4.
Proračun
1.Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2034. iznosi 678 000 000 EUR u tekućim cijenama.
2.Proračunske obveze za mjere koja traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti na više godina u godišnje obroke.
3.Odobrena sredstva mogu se unijeti u proračun Unije nakon 2034. da se pokriju potrebni troškovi i omogući upravljanje djelovanjima koja se ne završe do kraja Programa.
4.Financijska omotnica iz stavka 1. ovog članka i iznosi dodatnih sredstava iz članka 5. mogu se koristiti i za tehničku i administrativnu pomoć u provedbi Programa, npr. aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, za institucijske sustave i platforme informacijske tehnologije, aktivnosti informiranja, komunikacije i vidljivosti, uključujući institucijsko priopćavanje političkih prioriteta Unije, te svu drugu tehničku i administrativnu pomoć ili troškove osoblja koji nastanu za Komisiju u upravljanju Programom.
Članak 5.
Dodatna sredstva
1.Države članice, institucije, tijela i agencije Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije ili treće strane mogu dati dodatne financijske ili nefinancijske doprinose Programu. Dodatni financijski doprinosi čine vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 2. točaka (a), (d) ili (e) ili članka 21. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.
2.Sredstva dodijeljena državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja mogu se na njihov zahtjev staviti na raspolaganje Programu. Komisija ta sredstva izvršava izravno ili neizravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) ili (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Takva se sredstva dodaju iznosu iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe i moraju se upotrijebiti u korist dotične države članice. Ako Komisija ne preuzme pravnu obvezu u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja za dodatne iznose koji su tako stavljeni na raspolaganje Programu, odgovarajući iznosi za koje nisu preuzete obveze mogu se na zahtjev dotične države članice prenijeti natrag na jedan ili više odgovarajućih izvornih programa ili njihovih sljednika.
Članak 6.
Alternativno, kombinirano i kumulativno financiranje
1.Program se provodi u sinergiji s drugim programima Unije. Za djelovanje za koje je primljen doprinos Unije iz drugog programa može se primiti i doprinos na temelju ovog Programa. Pravila relevantnog programa Unije primjenjuju se na odgovarajući doprinos ili se na sve doprinose može primijeniti jedinstveni skup pravila i za njih preuzeti samo jedna pravna obveza. Ako se doprinos Unije temelji na prihvatljivim troškovima, kumulativna potpora iz proračuna Unije ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja i može se izračunati na proporcionalnoj osnovi, u skladu s dokumentima o uvjetima za potporu.
2.Postupke dodjele u okviru Programa mogu zajednički u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja provoditi države članice, institucije, tijela i agencije Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije ili treće strane („partneri u zajedničkom postupku dodjele”), pod uvjetom da je osigurana zaštita financijskih interesa Unije. Na te se postupke primjenjuje jedinstven skup pravila i oni dovode do preuzimanja jedne pravne obveze. Za te potrebe partneri u zajedničkom postupku dodjele mogu Programu staviti sredstva na raspolaganje u skladu s člankom 5. ove Uredbe, ili se provedba postupka dodjele može povjeriti partnerima, ako je to primjenjivo u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. U zajedničkim postupcima dodjele predstavnici partnera u zajedničkom postupku dodjele mogu biti i članovi odbora za evaluaciju iz članka 153. stavka 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.
Članak 7.
Izvršenje i oblici financiranja sredstvima Unije
1.Program se izvršava u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509, u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) te uredbe.
2.Financiranje sredstvima Unije može biti u bilo kojem obliku u skladu s Uredbom (EU) 2024/2509, osobito u obliku bespovratnih sredstava, nagrada, nabave i nefinancijskih donacija.
Članak 8.
Prihvatljivost
1.Za financiranje sredstvima Unije prihvatljive su samo aktivnosti kojima se provode ciljevi iz članka 3.
2.U programu rada iz članka 110. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 mogu se detaljnije utvrditi kriteriji prihvatljivosti iz ove Uredbe ili skup dodatnih kriterija prihvatljivosti za specifična djelovanja.
Članak 9.
Stope sufinanciranja
Najviša ukupna stopa sufinanciranja sredstvima Unije primjenjiva u okviru Programa ne smije biti viša od 86 %. Preostali iznos financiranja osigurava se doprinosom Litve i iz izvora koji nisu proračun Unije.
Članak 10.
Program rada
1.Program se provodi u skladu s programima rada iz članka 110. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.
2.U programima rada odražava se odgovarajući plan razgradnje koji služi kao osnovni scenarij za praćenje i evaluaciju programa.
Članak 11.
Odbor
1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
3.Ako mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata ako u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.
Članak 12.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) 2021/101 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2028.
Članak 13.
Prijelazne odredbe
1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ni izmjenu djelovanja pokrenutih u skladu s Uredbom (EU) 2021/101, na koja se ta uredba nastavlja primjenjivati do njihova zaključenja.
2.Financijska omotnica za Program može također pokrivati troškove tehničke i administrativne pomoći potrebne kako bi se osigurao prijelaz između Programa i mjera donesenih u skladu s Uredbom (EU) 2021/101.
Članak 14.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2028.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE12
1.1.Naslov prijedloga/inicijative12
1.2.Predmetna područja politike12
1.3.Ciljevi12
1.3.1.Opći ciljevi12
1.3.2.Specifični ciljevi12
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak12
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti13
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:13
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative13
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative13
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.13
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava13
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima15
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele15
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka16
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna16
2.MJERE UPRAVLJANJA17
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja17
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole17
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole17
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje17
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)17
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti18
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE20
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak20
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva20
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje20
3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna21
3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje23
3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24
3.2.3.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24
3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24
3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24
3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima24
3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna24
3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom25
3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom26
3.2.7.Doprinos trećih strana27
3.3.Procijenjeni učinak na prihode27
4.Digitalni aspekti27
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju27
4.2.Podaci28
4.3.Digitalna rješenja28
4.4.Procjena interoperabilnosti28
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi28
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Uredba Vijeća o uspostavi Programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi za razdoblje 2028. – 2034. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2021/101
1.2.Predmetna područja politike
Nuklearna sigurnost
1.3.Ciljevi
1.3.1.Opći ciljevi
Opći je cilj programa pomoći Litvi u razgradnji nuklearne elektrane Ignalina, posebno u područjima upravljanja pitanjima radiološke sigurnosti i optimizacije učinkovitosti provedbe programa razmjernim smanjenjem radne snage.
Program proizvodi znanje o postupku razgradnje nuklearnih postrojenja i gospodarenju radioaktivnim otpadom nastalim tijekom aktivnosti razgradnje. To se znanje mora širiti na razini Unije i, ako je moguće, u trećim zemljama, u skladu s odredbama unutarnje komponente Instrumenta za suradnju u području nuklearne sigurnosti i razgradnju nuklearnih postrojenja (INSC-D), kako je definirano u članku [X.] Uredbe Vijeća (Euratom) [XXX]. Zajednički istraživački centar koordinira strukturiranje znanja i njegovo širenje u države članice.
1.3.2.Specifični ciljevi
Specifični je cilj Programa provesti rastavljanje i dekontaminaciju opreme i komora reaktora Ignaline u skladu s planom razgradnje, što obuhvaća gospodarenje radioaktivnim otpadom nastalim tijekom aktivnosti razgradnje, te nastaviti sa sigurnim gospodarenjem otpadom nastalim tijekom razgradnje i naslijeđenim otpadom.
Detaljan opis posebnog cilja utvrđen je u Prilogu.
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak
Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.
Sigurnost. Zahvaljujući Unijinu financiranju znatno će se povećati sigurnost na tim lokacijama.
Stjecanje znanja. Iskustvo stečeno u projektima provedenima u okviru programa Ignalina u Litvi stvara čvrstu bazu znanja u EU-u za provedbu aktualnih i budućih aktivnosti razgradnje. Cilj ovog programa koji sufinancira EU mogao bi biti da postane dobro referentno mjerilo za pitanja povezana s upravljanjem te za praksu upravljanja, kao što su metodologije za procjenu troškova ili planiranje, i trajne tehnološke izazove, kao što su rastavljanje reaktora moderiranih grafitom i potom gospodarenje znatnim količinama ozračenog grafita. Stručnost i znanje o razgradnji bili bi korisni i za treće zemlje čije su nuklearne elektrane sve starije.
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti
Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.
Pokazatelji ostvarenja i rezultata za potrebe praćenja napretka i postignuća ovog Programa odgovarat će zajedničkim pokazateljima iz Uredbe (EU) [XXX] [Uredba o okviru uspješnosti].
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
novo djelovanje
novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 28
produljenje postojećeg djelovanja
spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative
U programu Ignalina uzimaju se u obzir zahtjevi iz njegove pravne osnove (tj. Ugovora o pristupanju Litve te, posebno, Protokola br. 4 i članka 56. Akta o pristupanju iz 2003.).
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Kao preduvjet za svoje pristupanje EU-u Litva je preuzela obvezu zatvaranja i naknadne razgradnje nuklearnih reaktora u nuklearnoj elektrani Ignalina, koji su istog tipa kao reaktori u Černobilu. Kao čin solidarnosti s Litvom Europska unija se u Ugovoru o pristupanju Litve obvezala pružiti financijsku pomoć za razgradnju nuklearne elektrane Ignalina.
Aktivnosti razgradnje napreduju uz određena kašnjenja u usporedbi s konačnim planom razgradnje iz 2020. Međutim, u interesu je Unije nastaviti pružati financijsku potporu za razgradnju jer se tako pridonosi održavanju najviše razine sigurnosti pogona. Program pruža znatnu i trajnu potporu zaštiti zdravlja radnika i javnosti, sprečavanju uništavanja okoliša i postizanju konkretnog napretka u području nuklearne zaštite i sigurnosti.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Međuevaluacija programa provedena je u skladu sa smjernicama za bolju regulativu. U njoj su razmotreni i procijenjeni rezultati i učinci, učinkovitost iskorištavanja resursa te dodana vrijednost Unije. Evaluacija se odnosila na razdoblje 2021. – 2024., a prema potrebi uzet je u obzir i prethodni financijski okvir (2014. – 2020.).
Komisija je za tu evaluaciju prikupila relevantne informacije i podatke uz intenzivno sudjelovanje dionika (ministarstava, izvršnih tijela, operatera razgradnje).
Glavni zaključci međuevaluacije programa bili su sljedeći:
Usklađenost s politikama EU-a. Program je usklađen s politikama EU-a čiji je cilj osigurati najvišu razinu nuklearne sigurnosti. Potpora EU-a omogućuje da se u Litvi kontinuirano provodi strategija razgradnje koja je u tijeku i sprečava da se nepotreban teret prenese na buduće naraštaje, odstupajući pritom iz povijesnih razloga od toga da je krajnja odgovornost za osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava za razgradnju nuklearnih postrojenja i gospodarenje radioaktivnim otpadom na državama članicama.
Napredak. U skladu s očekivanjima utvrđenima za VFO za razdoblje 2021. – 2027. Litva je djelotvorno i učinkovito napredovala u razgradnji svojih reaktora u skladu s osnovnim scenarijem (plan razgradnje); međutim, dolazi do određenih kašnjenja zbog poteškoća i zastoja uzrokovanih složenošću programa.
Sigurnost. Analiza je pokazala da će financiranje sredstvima Unije iz ovog VFO-a uroditi bitno višim razinama sigurnosti na lokaciji postrojenja. Sve istrošeno gorivo uklonjeno je iz zgrade reaktora i sigurno uskladišteno u najsuvremenijom postrojenju. Naslijeđeni otpad i otpad od razgradnje obrađuju se i kondicioniraju za odlaganje i priprema se vađenje ozračenog grafita iz jezgre reaktora, što je prvi i najveći projekt te vrste.
Opseg financiranja. Planom razgradnje utvrđuju se područje primjene, raspored i proračun programa. Plan se trenutačno revidira, posebno u pogledu vremenskog rasporeda, zbog planiranja najkritičnijeg projekta, tj. rastavljanja reaktorskih jezgri.
Nacionalni doprinos. Čini se da su postignute razine nacionalnog doprinosa prikladne za održavanje odgovarajuće učinkovitosti na temelju odgovarajuće razine odgovornosti na nacionalnoj razini, čime se potiče štedljivo ponašanje korisnika. Međutim, utvrđivanje minimalnog praga za nacionalni doprinos nužan je, ali ne i dovoljan uvjet za određivanje poticaja za pravodobnu i učinkovitu razgradnju. U tu svrhu bi izričit prijenos rizika (kao što su prekoračenje troškova, kašnjenja) na državu članicu imao veći učinak. Ta je praksa već u određenoj mjeri, gdje god je to bilo moguće, uvedena u okviru aktualnog VFO-a.
Upravljanje. Upravljački ustroj osigurao je djelotvornu i učinkovitu provedbu programa i kompenzirao spomenute neizvjesnosti povezane s nacionalnim doprinosom. Glavni su faktori uspjeha bile jasno definirane uloge i odgovornosti te ojačan okvir za praćenje. Analizom su utvrđena i područja za daljnja poboljšanja poput:
(i) veće uključenosti države članice kako bi ona preuzela više obveza i kako bi se povećala suodgovornost operatera razgradnje (krajnjeg korisnika);
(ii) pojednostavnjenja postupaka kako bi upravljački ciklus funkcionirao pravodobno;
(iii) povećane usporedivosti s uspješnošću drugih programa razgradnje.
Ciljevi. U međuevaluaciji je potvrđeno da su opći cilj i glavni specifični ciljevi programa i dalje valjani u aktualnom VFO-u. Međutim, neke očekivane rezultate, ključne etape, ciljane datume i odgovarajuće pokazatelje uspješnosti trebalo bi prilagoditi najnovijim verzijama plana razgradnje kako bi se omogućilo djelotvorno praćenje u razdoblju 2028. – 2034.
Stjecanje znanja. Naposljetku, u međuevaluaciji je istaknuto da je dosadašnje iskustvo stečeno u projektima provedenima u okviru programa proizvelo konkretnu bazu znanja u EU-u za provedbu tekućih i budućih aktivnosti razgradnje. Cilj ovog programa koji sufinancira EU mogao bi biti da postane dobro referentno mjerilo za pitanja povezana s upravljanjem te za praksu upravljanja, kao što su metodologije za procjenu troškova ili planiranje, i trajne tehnološke izazove, kao što su rastavljanje reaktora moderiranih grafitom i potom gospodarenje znatnim količinama ozračenog grafita.
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
Drugi dostupni instrumenti EU-a mogu se primijeniti u regiji Visaginas kako bi se osigurala komplementarnost s programom Ignalina. Primjerice, iz Kohezijskog fonda mogle bi se poduprijeti mjere koje bi pratile povezanu društvenu i gospodarsku tranziciju, uključujući mjere za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora te određene druge aktivnosti koje nisu povezane s radiološkom sigurnosti. Taj fond može pomoći da se u toj regiji pokrenu dodatne aktivnosti i iskoristi lokalno dostupno stručno znanje kao glavni pokretač otvaranja radnih mjesta, održivog rasta i inovacija.
Trebalo bi promicati sinergije s Instrumentom za suradnju u području nuklearne sigurnosti i razgradnju nuklearnih postrojenja, posebno u pogledu razmjene iskustava i znanja.
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele
U procjeni različitih mogućnosti financiranja programa u sljedećem VFO-u razmotrene su sljedeće tri opcije politike:
— Opcija politike 1. – ukidanje programa Ignalina;
— Opcija politike 2 – program Ignalina koji se provodi instrumentima podijeljenog upravljanja;
— Opcija politike 3 – program Ignalina kao namjenski program potrošnje.
Prva opcija politike (ukidanje) značila bi da se odustaje od iskorištavanja mogućnosti EU-a za postizanje sigurnosnih ciljeva programa i od korištenja stečenog znanja u drugim državama članicama EU-a; osim toga, s političkog stajališta, Unija bi zanemarila načelo solidarnosti na kojem se program temelji, što bi negativno utjecalo na potporu Europskoj uniji u Litvi.
Opcije politike 2. i 3. uglavnom se razlikuju u pogledu teme (kohezija u odnosu na sigurnost) i mehanizma provedbe (ESIF ili namjenski program potrošnje).
Oba su rješenja prikladna za zadovoljavanje bitne potrebe za većom suodgovornošću države članice korisnice i snažnijim poticajima za stvarnu razgradnju u zadanom roku. Međutim, opcija politike 3 djelotvornije odgovara na potrebe:
— da se iskoriste mogućnosti EU-a za postizanje sigurnosnih ciljeva;
— stjecanja što više znanja o razgradnji nuklearnih reaktora u cijelom EU-u i izvan njega.
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka
ograničeno trajanje
– učinak od [1.1.]2028. do [31.12.]2034.
– financijski učinak od 2028. do 2034. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od 2028. do 2036. za odobrena sredstva za plaćanje
– Neograničeno trajanje
–početna provedba od GGGG. do GGGG.
–nakon čega slijedi redovna provedba
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna
Izravno upravljanje Komisije
– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije
– preko izvršnih agencija
Podijeljeno upravljanje s državama članicama
Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale
– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu
– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
– tijelima javnog prava
– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva
– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva
– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu
–tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.
Napomene
Sadašnji ovlašteni subjekti za program Ignalina (CPMA, EBRD), ocijenjeni na temelju stupova, i dalje će biti provedbena tijela u VFO-u u razdoblju 2028. – 2034.
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
Pravila praćenja i izvješćivanja za ovaj Program bit će u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za praćenje proračunskih rashoda i uspješnost i drugih horizontalnih pravila za programe i aktivnosti Unije („Uredba o okviru uspješnosti”, COM(2025) 545).
Osim toga, Komisija operativnu provedbu programa Ignalina prati novim načinom upravljanja i uvođenjem povećanih zahtjeva za korisnike u pogledu planiranja, praćenja i izvješćivanja. U skladu s tim revidiranim pristupom upravljanju Litva je imenovala koordinatora programa (zamjenik ministra ili državni tajnik) koji će biti odgovoran za programiranje, koordinaciju i praćenje programa razgradnje na nacionalnoj razini. Uspostavljen je odbor s funkcijama praćenja i izvješćivanja kojim supredsjedaju predstavnik Komisije i koordinator programa. Dvaput godišnje dužnosnici Komisije provjeravaju stvarni napredak obilazeći lokaciju.
Osnovan je poseban odbor za upravljanje rastavljanjem jezgri reaktora (projekt R3D) s obzirom na važnost te aktivnosti u smislu troškova i vremenskog rasporeda.
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
Na temelju međuevaluacije programa Ignalima smatra se da je dokazano da sadašnji upravljački ustroj osigurava djelotvornu i učinkovitu provedbu programa. Glavni faktori uspjeha su jasno definirane uloge i odgovornosti te ojačan okvir za praćenje.
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje
Rizici povezani s provedbom programa evidentiraju se na temelju pregleda dokumentacije, dvaput godišnje u aktivnostima praćenja na lokaciji i primjenom upravljanja ostvarenom vrijednošću, što omogućuje rano otkrivanje kašnjenja i prekoračenja troškova. Rizici se zatim procjenjuju postupkom u kojem prednost ima kvantitativni pristup. Registar rizika i povezana djelovanja preispituju se i registriraju najmanje dvaput godišnje. Najvažniji rizici u provedbi projekata prate se usporedno s praćenjem koje obavljaju postojeći sustavi izvršnih tijela i korisnika za upravljanje rizicima.
Analizom rizika dobivaju se informacije potrebne za razvoj pristupa praćenju i kontroli na temelju rizika, što obuhvaća zahtjev za opsežnijim izvješćivanjem o rizičnim područjima, definiranje prioriteta za misije praćenja i pokretanje dodatnih tematskih provjera.
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
Trošak kontrole povezan s programom Ignalina sastoji se od dva zasebna elementa. S jedne strane je trošak kontrola koje provode službe Komisije, a s druge strane naknada isplaćena ovlaštenom subjektu za kontrole koje se provode na razini subjekta. Očekuje se da će trošak na razini Komisije općenito ostati stabilan. U posljednje tri godine procijenjeni trošak kontrole koji CPMA i EBRD snose za litavske operacije procijenjen je na oko 0,3 % do 0,6 % sredstava kojima se upravljalo. Očekuje se da će se naknada isplaćena ovlaštenim subjektima i dalje temeljiti na iznosu koji se kontrolira, u skladu s načelima utvrđenima pravilima fonda (EBRD 1,96 milijuna EUR u 2024. ili 5,5 % vrijednosti projekata) ili sporazumima o doprinosu (CPMA: 1,08 milijuna EUR u 2024. ili 3,5 % vrijednosti projekata).
Program se s vremenom pokazao troškovno učinkovitim, a njegova struktura troškova ostala je štedljiva (trošak kontrole na razini Komisije ostao je znatno ispod 1 %).
Struktura kontrole, koja se s jedne strane oslanja na stručno znanje EBRD-a i CPMA-e te na pojačano praćenje rizika i operacija koje provodi Komisija, smatra se pouzdanom i djelotvornom. Uspostavljeni su čvrsti tokovi informacija, što doprinosi uvjerenosti GU-a ENER u prethodno navedeno. Oba ovlaštena tijela ocijenjena su na temelju stupova. U posljednje vrijeme nije bilo značajnih revizijskih opažanja u vezi s rashodima. Rizik od pogreške u proteklih nekoliko godina procijenjen je na 0,5 % u trenutku plaćanja i oko 0,3 % pri zaključenju.
Cilj sustava kontrole je zadržati očekivanu razinu rizika od pogreške (pri plaćanju i pri završetku) ispod praga značajnosti od 2 % na godišnjoj osnovi.
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
GU ENER izradio je i u studenome 2013. uveo vlastitu strategiju za borbu protiv prijevara, u skladu sa smjernicama iz OLAF-ove metodologije. Strategija je posljednji put ažurirana u listopadu 2020., a popratni akcijski plan dodatno je ažuriran u srpnju 2023. GU ENER obvezao se svake dvije do tri godine ažurirati strategiju za borbu protiv prijevara.
Postojeća se strategija temelji na analizi izloženosti riziku od prijevara kako bi se utvrdili rizici od prijevara koji su specifični za GU ENER i kako bih ih se stavilo u širi kontekst. U toj je procjeni zaključeno da GU ENER podliježe umjerenoj i niskoj razini rizika od prijevare.
Kontrole namijenjene osiguravanju zakonitosti i pravilnosti transakcija dopunjene su akcijskim planom priloženim strategiji.
Akcijski plan jamči ponajprije:
— postojanje unutarnjih pravila za postupanje i izvješćivanje u slučaju sumnje na prijevaru;
— jasnu raspodjelu odgovornosti za mjere protiv prijevara između jedinica i funkcija;
— da se potencijalni rizici od prijevara uzimaju u obzir u godišnjoj procjeni rizika za plan upravljanja.
— redovito sudjelovanje na sastancima Mreže za sprečavanje i otkrivanje prijevara te na sastancima Odbora za prijevare i nepravilnosti, kao i kontakte s drugim glavnim upravama i službama;
— da postoji aktivan lokalni korespondent za borbu protiv prijevara u skladu sa zajedničkim akcijskim planom u području istraživanja;
— da je osigurana prikladna razina suradnje s OLAF-om.
— da osoblje ima pristup periodičnim informativnim sastancima, osposobljavanju i, prema potrebi, drugim inicijativama za izgradnju kapaciteta;
— da se na odgovarajući način procjenjuju teme koje bi mogle biti rizičnije.
Rukovodstvo GU ENER prati strategiju i najmanje dvaput godišnje izvješćuje o njoj.
U postupku upravljanja rizicima koji je uspostavljen za program na odgovarajući se način uzimaju u obzir rizici povezani s usklađenošću i integritetom. Uspostavljeni su pouzdani informacijski kanali između Komisije i ovlaštenih subjekata kako bi se osiguralo prijavljivanje mogućih problema.
U okviru neizravnog upravljanja ovlašteni subjekti imaju najvažniju ulogu u sprečavanju prijevara i nepravilnosti. Uzastopnim ocjenjivanjem na temelju stupova testirano je postojanje odgovarajućih i učinkovitih kontrola u tom pogledu. EBRD ima snažne politike za osiguravanje usklađenosti i integriteta te za sprečavanje sukoba interesa. CPMA je uspostavio potrebne kontrole i podliježe periodičnim revizijama nacionalnih revizijskih tijela. Nadalje, pravila programa osiguravaju primjeren pristup osoblju, prostorima i informacijama ne samo nacionalnim revizijskim tijelima nego i Europskom revizorskom sudu i istražnim tijelima.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
·Zatražene nove proračunske linije
·Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta rashoda |
Doprinos |
|||
|
Broj |
Dif./nedif. 29 |
zemalja EFTA-e 30 |
zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 31 |
ostalih trećih zemalja |
drugi namjenski prihodi |
|
|
2. |
04 01 05 Rashodi za potporu programu Ignalina |
nedif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
|
2. |
04 06 01 Pomoć Litvi za razgradnju nuklearnih postrojenja |
dif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
– Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
– Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
2. |
Razgradnja nuklearnih postrojenja Litva |
|
GU: ENER (TEKUĆE CIJENEU MILIJUNIMA EUR)) |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2028. – 2034. |
||
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||||
|
Odobrena sredstva za poslovanje |
||||||||||
|
04 06 01 Pomoć Litvi za razgradnju nuklearnih postrojenja |
Obveze |
(1a) |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
Plaćanja |
(2a) |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
||||||||||
|
04 01 05 Rashodi za potporu programu Ignalina |
(3) |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
|
UKUPNA odobrena sredstva |
Obveze |
=1a+3 |
91 |
124 |
87 |
84 |
94 |
94 |
104 |
678 |
|
za GU ENER |
Plaćanja |
=2a+3 |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2028. – 2034. |
|||
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje |
Obveze |
(4) |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
Plaćanja |
(5) |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <2.> |
Obveze |
=4+6 |
91 |
124 |
87 |
84 |
94 |
94 |
104 |
678 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
5 + 6 |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
|
4. |
„Administrativni rashodi” |
||||||||||
|
GU: ENER |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2028. – 2034. |
||||
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||||||
|
Ljudski resursi |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
3,948 |
||||
|
Ostali administrativni rashodi |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,490 |
||||
|
UKUPNO GU ENER |
Odobrena sredstva |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
4,438 |
|||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira |
(Ukupne obveze = ukupna plaćanja) |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
4,438 |
|||
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2028. – 2034. |
||
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
|||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA od 1. do 4. |
Obveze |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
pm |
=================================================================================================
U milijunima EUR (na tri decimale)
3.2.2. Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)
Pokazatelji ostvarenja i rezultata za potrebe praćenja napretka i postignuća ovog Programa odgovarat će zajedničkim pokazateljima iz Uredbe [XXX] [Uredba o okviru uspješnosti].
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)
|
Navesti ciljeve i ostvarenja |
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti odjeljak 1.6.) |
UKUPNO |
||||||||||||
|
OSTVARENJA |
||||||||||||||||||
|
Vrsta 32 |
Prosječni trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Ukupni broj |
Ukupni trošak |
|
|
SPECIFIČNI CILJ br. 1 33 … |
||||||||||||||||||
|
– Ostvarenje |
||||||||||||||||||
|
– Ostvarenje |
||||||||||||||||||
|
– Ostvarenje |
||||||||||||||||||
|
Međuzbroj za specifični cilj br. 1 |
||||||||||||||||||
|
SPECIFIČNI CILJ br. 2... |
||||||||||||||||||
|
– Ostvarenje |
||||||||||||||||||
|
Međuzbroj za specifični cilj br. 2 |
||||||||||||||||||
|
UKUPNO |
||||||||||||||||||
3.2.3. Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO 2028. – 2034. |
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
NASLOV 4. |
||||||||
|
Ljudski resursi |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
0,564 |
3,948 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,070 |
0,490 |
|
Međuzbroj za NASLOV 4. |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
4,438 |
|
Izvan NASLOVA 4. |
||||||||
|
Ljudski resursi |
pm |
|||||||
|
Ostali administrativni rashodi |
pm |
|||||||
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 4. |
pm |
|||||||
|
UKUPNO |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
0,634 |
4,438 |
===================================================================
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
3.2.4. Procijenjene potrebe za ljudskim resursima
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
3.2.4.1. Financirano iz izglasanog proračuna
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
|
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
||||||||
|
20 01 02 01(Sjedište i predstavništva Komisije) |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
|
|
20 01 02 03 (Delegacije EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 11 (Izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
• Vanjsko osoblje (EPRV) |
||||||||
|
20 02 01(UO, UNS iz „globalne omotnice”) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Linija za administrativnu potporu |
– u sjedištu |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
[XX 01 YY YY] |
– u delegacijama EU-a |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 4. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 4. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
UKUPNO |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
===================================================================
Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):
|
Sadašnje osoblje službi Komisije |
Dodatno osoblje* |
|||
|
Financira se u okviru naslova 4. ili istraživanja |
Financira se iz linije BA |
Financira se iz naknada |
||
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta |
3 |
0 |
Nije primjenjivo. |
Nije primjenjivo. |
|
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO) |
0 |
0 |
Nije primjenjivo. |
Nije primjenjivo. |
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje |
Upravljanje programom Praćenje i kontrola Izvješćivanje Financijska kontrola. |
|
Vanjsko osoblje |
3.2.5. Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom
Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.
Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.
Odobrena sredstva iz naslova 1. trebaju se navesti kao „Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj IT platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u toj tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.
|
UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2028. – 2034. |
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
NASLOV 4. |
||||||||
|
Rashodi za IT (institucijski) |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,175 |
|
Međuzbroj za NASLOV 4. |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,175 |
|
Izvan NASLOVA 4. |
||||||||
|
Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 4. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
UKUPNO |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,025 |
0,175 |
3.2.6. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
Prijedlog/inicijativa:
može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)
zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u
zahtijeva reviziju VFO-a
3.2.7.
Doprinos trećih strana
Prijedlog/inicijativa:
ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju
predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:
odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
Ukupno |
|
|
2028. |
2029. |
2030. |
2031. |
2032. |
2033. |
2034. |
||
|
Tijelo koje sudjeluje u financiranju |
||||||||
|
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva |
3.3.Procijenjeni učinak na prihode
Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.
Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:
na vlastita sredstva
na ostale prihode
navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Proračunska linija prihoda: |
Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu |
Učinak prijedloga/inicijative 34 |
||||||
|
Godina 2028. |
Godina 2029. |
Godina 2030. |
Godina 2031. |
Godina 2032. |
Godina 2033. |
Godina 2034. |
||
|
Članak …………. |
||||||||
Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije).
4.Digitalni aspekti
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju
|
Smatra se da ovaj Prijedlog nije relevantan za digitalizaciju. Ne uvodi, ne mijenja niti utječe na upotrebu digitalnih rješenja, podatkovnih aspekata ili pružanje digitalnih javnih usluga. Područje primjene prijedloga ograničeno je na uspostavu programa financijske pomoći za razgradnju nuklearne elektrane Ignalina u Litvi, uključujući povezane proračunske, postupovne i provedbene odredbe. Riječ je o postupovnim i proračunskim odredbama koje ne podrazumijevaju znatne promjene u pogledu digitalnih aspekata. Stoga se na prijedlog ne primjenjuje načelo „digitalizacija kao standard”. |
4.2.Podaci
4.3.Digitalna rješenja
4.4.Procjena interoperabilnosti
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 3.9.2025.
COM(2025) 476 final
PRILOG
Prijedlogu
uredbe Vijeća
o uspostavi Programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja nuklearne elektrane Ignalina u Litvi za razdoblje 2028. – 2034. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2021/101
{SWD(2025) 255 final} - {SWD(2025) 256 final}
PRILOG
Sljedeće su aktivnosti obuhvaćene specifičnim ciljem utvrđenim u članku 3. stavku 3.:
(I.)Rastavljanje reaktorskih komora:
(1)dovršetak rastavljanja i dekontaminacije gornjih i donjih zona (nazvanih zona R1 odnosno R2);
(2)dovršetak rastavljanja parnog bubnja separatora;
(3)rastavljanje grafitnih jezgara (nazvanih zona R3):
(a)inženjerski osmišljena i licencirana tehnologija rastavljanja;
(b)ugradnja i puštanje u rad opreme za rastavljanje;
(c)rastavljanje i dekontaminacija gornjih i donjih dijelova reaktorske komore u skladu s planom razgradnje; napredak se mora mjeriti količinom i vrstom uklonjenih materijala te ostvarenom vrijednošću;
(d)puštanje u rad postrojenja za privremeno skladištenje otpada iz reaktora;
(4)rušenje relevantnih zgrada.
(II.)Reorganizacija nuklearne elektrane Ignalina (INPP) i razmjerno smanjenje radne snage (broja zaposlenika) uključenih u program razgradnje. S obzirom na aktivnosti rastavljanja i na odabir nuklearne elektrane Ignalina da se potpuno rastavljanje središnjih zona reaktorske komore eksternalizira, radna snaga uključena u aktivnosti razgradnje trebala bi se smanjiti za barem jednu trećinu u usporedbi s brojem ekvivalenata punog radnog vremena (EPRV) krajem 2024. Napredak se mora mjeriti u odnosu na konkretne ključne pokazatelje uspješnosti odobrene u provedbenim programima rada.
(III.)Sigurno gospodarenje otpadom od razgradnje i naslijeđenim otpadom do privremenog skladištenja ili odlaganja (ovisno o kategoriji otpada), uključujući dovršetak infrastrukture za gospodarenje otpadom te pripovršinsko odlagalište. Ono se mora provesti u skladu s planom razgradnje u njegovoj konačnoj verziji. Napredak se mora mjeriti količinom i vrstom sigurno uskladištenog ili odloženog otpada te ostvarenom vrijednošću.
(IV.)Ublažavanje radioloških opasnosti. Napredak se mora mjeriti procjenjivanjem sigurnosti aktivnosti i postrojenja, uz utvrđivanje načina na koje bi moglo doći do izloženosti te procjenu vjerojatnosti i jačine mogućih izloženosti.
Posebni cilj iz članka 3. stavka 3. ne obuhvaća odlaganje istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada u duboko geološko odlagalište ni financiranje izgradnje dubokoga geološkog odlagališta.
