52025IP0028

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52025IP0028 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52025IP0028

Help

P10_TA(2025)0028 – Procjena provedbe programa Obzor Europa s obzirom na njegovu privremenu evaluaciju i preporuke za 10. okvirni program za istraživanje – Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2025. o procjeni provedbe programa Obzor Europa s obzirom na njegovu privremenu evaluaciju i preporuke za 10. okvirni program za istraživanje (2024/2109(INI))

SL C, C/2025/3147, 20.6.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3147/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3147/oj

Date of document:: 11/03/2025; Datum glasanja
Date of vote:: 11/03/2025

Author:: Europski parlament, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Form:: Rezolucija na vlastitu inicijativu
Parliamentary term:: ?
Internal reference:: 2024/2109(INI)
Session:: 2025-2026

Treaty:

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Legal basis:

Link

Select all documents mentioning this document

Instruments cited:

EUROVOC descriptor:

Subject matter:

Istraživanje i tehnološki razvoj

Directory code:

13.10.30.10 Industrijska politika i unutarnje tržište / Industrijska politika: općenito, programi, statistički podaci i istraživanje / Istraživanje i tehnološki razvoj / Opća načela

HTML

PDF - authentic OJ

e-signature

How to verify the authenticity of the Official Journal

Službeni list
Europske unije

Serija C

C/2025/3147

20.6.2025

P10_TA(2025)0028

Procjena provedbe programa Obzor Europa s obzirom na njegovu privremenu evaluaciju i preporuke za 10. okvirni program za istraživanje

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2025. o procjeni provedbe programa Obzor Europa s obzirom na njegovu privremenu evaluaciju i preporuke za 10. okvirni program za istraživanje (2024/2109(INI))

(C/2025/3147)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke od 179. do 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (2),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2021/764 od 10. svibnja 2021. o uspostavi posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa te o stavljanju izvan snage Odluke 2013/743/EU (3),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/819 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (4),

—

uzimajući u obzir Odluku (EU) 2021/820 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021. – 2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta te o stavljanju izvan snage Odluke br. 1312/2013/EU (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2021/2085 od 19. studenoga 2021. o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 219/2007, (EU) br. 557/2014, (EU) br. 558/2014, (EU) br. 559/2014, (EU) br. 560/2014, (EU) br. 561/2014 i (EU) br. 642/2014 (6),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092 (7),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenu „Novi EIP za istraživanje i inovacije” (COM(2020)0628),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. listopada 2024. naslovljenu „Provedba europskog istraživačkog prostora (EIP) – Jačanje istraživanja i inovacija u Europi: dosadašnji i budući razvoj EIP-a” (COM(2024)0490),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama – Europska strategija za međunarodnu suradnju u svijetu koji se mijenja (COM(2021)0252),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. travnja 2022. o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama: Europska strategija za međunarodnu suradnju u svijetu koji se mijenja (8),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 22. studenoga 2022. o provedbi Europskog vijeća za inovacije (9),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. srpnja 2023. naslovljenu „Dvije godine misija EU-a: procjena napretka i daljnji koraci” (COM(2023)0457),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. prosinca 2023. o mladim istraživačima (10),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. siječnja 2024. s preporukama Komisiji o promicanju slobode znanstvenog istraživanja u EU-u (11),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za europski istraživački prostor i inovacije od 26. lipnja 2024. o smjernicama za sljedeći okvirni program za istraživanja i inovacije,

—	uzimajući u obzir izvješća o evaluaciji partnerstva objavljena 2024. o osam od devet zajednica znanja i inovacija, odnosno o zajednicama EIT Urban Mobility, EIT Climate-KIC, EIT Food, EIT InnoEnergy, EIT Health, EIT Manufacturing, EIT Raw materials i EIT Digital,

—	uzimajući u obzir izvješće stručne skupine CERIS-a iz studenoga 2024. naslovljeno Building resilience in the civil security domain based on research and technology (Jačanje otpornosti u području civilne sigurnosti na temelju istraživanja i tehnologije),

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 09/2022 iz rujna 2022. naslovljeno „Potrošnja sredstava u području klime u okviru proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. – prijavljeni iznos veći je od stvarnoga”,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. siječnja 2016. o odgovoru na Izvješće Stručne skupine na visokoj razini o ex post ocjenjivanju Sedmog okvirnog programa (COM(2016)0005),

—	uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette od 17. travnja 2024. naslovljeno „Puno više od tržišta” (Much more than a market),

—	uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9. rujna 2024. naslovljeno „Budućnost europske konkurentnosti”,

—

uzimajući u obzir izvješće stručne skupine Komisije za međuevaluaciju programa Obzor Europa od 16. listopada 2024. naslovljeno „Uskladi, djeluj, ubrzaj: Istraživanje, tehnologija i inovacije za poticanje europske konkurentnosti” (Align, Act, Accelerate: Research, Technology and Innovation to boost European Competitiveness),

—	uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A10-0021/2025),

budući da je Obzor Europa najveći program EU-a za financiranje kojim se centralizirano upravlja i najveći program za istraživanje i razvoj financiran javnim sredstvima na svijetu; budući da je Europski parlament prvotno predložio proračun od 120 milijardi EUR umjesto 93,4 milijarde EUR, što je preostalo nakon revizije višegodišnjeg financijskog okvira;

budući da su ulaganja u istraživanje i razvoj ključna za konkurentnost, društveni napredak i inovacije EU-a; budući da se u izvješću o budućnosti europske konkurentnosti (Draghijevo izvješće ) i u izvješću stručne skupine Komisije za međuevaluaciju programa Obzor Europa (Heitorovo izvješće) preporučuje proračun od 200 milijardi EUR, odnosno 220 milijardi EUR za 10. okvirni program za istraživanje i inovacije (FP10);

C.	budući da se okvirni program mora temeljiti na europskim vrijednostima, znanstvenoj neovisnosti, slobodi i izvrsnosti, kao i na visokim europskim etičkim standardima te nastojanju da se poboljša europska konkurentnost i odgovori na društvene izazove;

budući da je iz Draghijeva izvješća vidljivo da je Europa svjetski predvodnik u znanosti i inovacijama, pri čemu je druga po objavama visokokvalitetnih znanstvenih publikacija i treća po prijavljenim patentima na svjetskoj razini; budući da je Draghi u svojem izvješću također zaključio da je lanac vrijednosti koji seže od istraživanja do inovativnih proizvoda koji poboljšavaju živote građana u EU-u manje djelotvoran u odnosu na SAD i Kinu u pretvaranju dobrog istraživanja u uspješna poduzeća koja pružaju kvalitetna radna mjesta, nove proizvode i usluge europskim građanima, čemu svjedoči ustrajna razlika između SAD-a i EU-a u inovacijskoj uspješnosti i sve manja razlika između EU-a i Kine; budući da se u Draghijevu izvješću ističe da Europa osobito zaostaje kad je riječ o rastu start-up poduzeća;

E.	budući da se povjerenica Zaharijeva u svojoj raspravi s Parlamentom obvezala boriti za neovisan i pojednostavnjen okvirni program te je iskazala potporu za povećanje proračuna i upravljanje usmjerenije na stručnjake;

budući da se u Heitorovu izvješću ističe da su tijekom prve tri godine programa Obzor Europa u njemu sudjelovala 7 474 MSP-a (34 % od svih sudionika) i da se više od pola MSP-ova iz programa Obzor Europa prvi put susreće s programima istraživanja, razvoja i inovacija EU-a; budući da su se stope uspješnosti zahtjeva MSP-ova izrazito popravile (do 19,9 % u odnosu na 12 % u Obzoru 2020.);

G.	budući da se u izvješću Enrica Lette predlaže uspostava „pete slobode” koja bi obuhvatila istraživanje, inovacije i obrazovanje kao novu dimenziju jedinstvenog tržišta jer se četiri izvorne slobode u osnovi temelje na teoretskim načelima 20. stoljeća;

H.	budući da se načelom „slobode boravka” iz izvješća Enrica Lette ponavlja važnost izbjegavanja unutarnjeg odljeva mozgova, a inicijativom „Odaberi Europu” iz Heitorova izvješća nastoje se potaknuti istraživačke karijere i pretvoriti trenutačni „europski odljev mozgova” u „priljev mozgova” do 2035.;

Opće napomene o programu Obzor Europa te istraživanju i inovacijama

podsjeća da se nalazimo u ključnom trenutku za istraživanje i inovacije te da je predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen tijekom predstavljanja svojeg programa u Europskom parlamentu u srpnju 2024. za svoj drugi mandat u ulozi predsjednice Europske komisije izjavila da Europa mora staviti „istraživanje i inovacije u središte svojeg gospodarstva”;

napominje da Draghijevo, Lettino i Heitorovo izvješće istraživanju i inovacijama pridaju središnju važnost za postizanje europske konkurentnosti i naglašavaju potrebu za hitnim djelovanjem kako Europa ne bi zaostajala; ističe da je potrebna snažna predanost za postizanje budućeg okvirnog programa koji pruža ključan doprinos konkurentnosti Europe i njezinoj cjelokupnoj dobrobiti;

podsjeća da su Draghijevo i Heitorovo izvješće poziv Europi da se suoči s globalnom konkurencijom i značajnim napretkom kineske znanosti posljednjih godina; pozdravlja veću stopu uspješnosti programa Obzor Europa u usporedbi s programom Obzor 2020.; prima na znanje sposobnost programa Obzor Europa da reagira na krize, kao što su COVID-19 i geopolitički izazovi, ali isto tako, ne samo da žali zbog nedostatka dodatnih sredstava, nego žali i zbog opetovanih rezova u financiranju, što dovodi u pitanje izvorne prioritete;

žali zbog negativnih iskustava s provedbom programa Obzor Europa jer se prijelaz s programa Obzor 2020. na Obzor Europa uglavnom očitovao kao povećanje složenosti i birokracije; ističe da su stope uspješnosti u nekim dijelovima programa i dalje toliko niske da obeshrabruju potencijalno izvrsne prijave, posebno prijave istraživača iz istraživačkih ustanova s manjim proračunima i MSP-ova; smatra da bi strateško planiranje trebalo dovesti do znatnijih koristi za kvalitetu programiranja i pojačane predanosti svih dionika u području istraživanja i inovacija koje se zasad, čini se, nisu ostvarile u dovoljnoj mjeri; smatra da bi se 10. okvirni program trebao temeljiti na instrumentima u okviru Obzora Europa koji su se pokazali djelotvornima i učinkovitima;

ističe važnost prilagodljivog okvirnog programa; napominje da se u Heitorovom izvješću ističe važnost reagiranja na brze promjene koje se odvijaju u području znanosti i inovacija te preporučuje radikalnu reformu uključivanja stručnjaka u upravljanje programom, posebno putem dvaju predloženih vijeća, kao i manje preskriptivnim pozivima na podnošenje prijedloga; podsjeća da se u Draghijevom izvješću napominje da je trenutačno upravljanje okvirnim programom sporo i birokratsko, da bi njegovu organizaciju trebalo promijeniti tako da se više temelji na rezultatima i da bi ga trebali evaluirati vrhunski stručnjaci te da bi budućim okvirnim programom trebale upravljati osobe s dokazanim rezultatima u području istraživanja ili inovacija; napominje da se inovativne ideje ne mogu uvijek predvidjeti i programirati te ističe da su potrebna dostatna sredstva koja nisu prethodno programirana kako bi se iskoristio puni potencijal razvoja inovacija;

ističe važnost okvirnog programa koji se temelji na izvrsnosti kako bi se osiguralo sudjelovanje najboljih istraživača u Europi u cijelom programu; tvrdi da je jedna od kritičnih slabosti politike EU-a u području istraživanja i inovacija također povezana s nedostatkom smislenog, integriranog i komplementarnog pristupa između aktivnosti istraživanja i inovacija koje se temelje na lokaciji i onih za koje je motivacija izvrsnost, posebno između okvirnog programa i okvira za istraživanje i inovacije kohezijske politike koji primaju otprilike ista sredstva iz proračuna EU-a; napominje da su širenje i komercijalizacija rezultata istraživanja i dalje velik izazov u Europi;

podsjeća na preporuku iz Heitorova izvješća da se promiče privlačan i uključiv europski ekosustav istraživanja, razvoja i inovacija; podsjeća na preporuku iz Lettina izvješća da se potakne razvoj pete slobode na jedinstvenom tržištu; podsjeća na opažanje iz Draghijeva izvješća da je rascjepkanost inovacijskog ekosustava EU-a jedan od temeljnih uzroka slabih rezultata Europe u području inovacija; podsjeća da je okvirni program u Ugovorima obuhvaćen u okviru razvoja europskog istraživačkog prostora; uvjeren je da okvirni program mora biti ugrađen u širu europsku istraživačku politiku kojom se jamči da Europa bude privlačno mjesto za istraživačke aktivnosti koje privlače globalne talente, koja učinkovito pretvara znanost u gospodarski rast i društveni napredak i učinkovito premošćuje inovacijski jaz u EU-u kako bi se maksimalno povećao njegov učinak; smatra da bi predstojeći Akt o europskom istraživačkom prostoru trebao biti usmjeren na postizanje takve Europe; uviđa da i dalje postoje znatne prepreke za „cirkulaciju mozgova” među državama članicama, uključujući priznavanje kvalifikacija;

ustraje u tome da je naprosto nužno da države članice utvrde konkretne obveze za postizanje cilja potrošnje od 3 % BDP-a na istraživanje i razvoj do 2030.; napominje da EU ulaže znatno manje od drugih svjetskih sila i da nije postigao cilj od 3 % više od dva desetljeća te je uložio 2,24 % svojeg BDP-a u istraživanje i razvoj u 2022., na primjer, u usporedbi s 3,5 % u SAD-u; naglašava da se svake godine zbog nedovoljnih ulaganja EU-a u istraživanje i razvoj pogoršava situacija i produbljuje jaz s trećim zemljama; pobliže utvrđuje da postoje velike razlike između intenziteta istraživanja i razvoja u 27 država članica EU-a, od kojih pet njih postiže cilj potrošnje od 3 %, dok su neke druge ispod 1 %; podsjeća da doprinos proračuna EU-a potrošnji na istraživanje i razvoj iznosi manje od 7 % ukupnog iznosa (12) i stoga čini vrlo mali udio u ukupnoj javnoj potrošnji za istraživanje i razvoj u EU-u; napominje da se nacionalna potrošnja za istraživanje ne bi trebala smanjivati u odnosu na dostupnost financijska sredstva EU-a za istraživanje kao alternativnih sredstava financiranja; naglašava da su potrebne zajedničke europske i nacionalne mjere za financiranje istraživanja i inovacija; ističe i važnu ulogu privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije kako bi se dopunilo javno financiranje; izražava žaljenje zbog toga što europska privatna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije zaostaju za Kinom i SAD-om te čine 1,3 % BDP-a u EU-u, u usporedbi s 2,4 % u SAD-u i 1,9 % u Kini; stoga ustraje u ključnoj ulozi intervencije EU-a kao pospješitelja potrošnje za istraživanje i razvoj te u potrebi za daljnjom koordinacijom i usklađivanjem nacionalne potrošnje i potrošnje EU-a za istraživanje i razvoj;

ustraje u ključnoj ulozi dugoročnog javnog financiranja za podupiranje izvrsnih temeljnih istraživanja, potaknutih znanstvenom znatiželjom, s jedinim ciljem promicanja znanstvenih spoznaja i bez očigledne ili neposredne koristi, do kojih katkad dolazi i slučajno;

10.

ističe uvodnu izjavu 72. Uredbe o programu Obzor Europa u kojoj se navodi da bi taj program trebao promicati poštovanje akademske slobode u svim zemljama koje imaju koristi od njegovih sredstava kako bi se zajamčila znanstvena izvrsnost te u skladu s člankom 13. Povelje; naglašava da Europska komisija nije učinkovito iskoristila tu uvodnu izjavu za rješavanje konkretnih problema iako se nekoliko incidenata u vezi s akademskom slobodom dogodilo u nekoliko zemalja koje imaju koristi od sredstava iz programa Obzor Europa; pozdravlja preuzimanje obveze povjerenice za start-up poduzeća, istraživanje i inovacije, istaknuto u njezinoj raspravi s Parlamentom, da predloži zakonodavni prijedlog o slobodi znanstvenog istraživanja; poziva Komisiju da predstavi takav zakonodavni prijedlog u skladu s rezolucijom Parlamenta od 17. siječnja 2024.;

11.

podržava visoku razinu potrošnje u području klimatskih promjena tijekom prvih godina programa Obzor Europa; potiče Komisiju da nastavi raditi na postizanju ukupnog cilja potrošnje u području klimatskih promjena od 35 % tijekom cijelog vijeka trajanja programa;

12.

naglašava da je Obzor Europa na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve potrošnje u području klimatskih promjena bez uzimanja u obzir načela „ne nanosi bitnu štetu” u evaluaciji prijedlogâ, u skladu s Vodičem kroz program Obzor Europa, osim ako je to bilo relevantno za sadržaj poziva; naglašava da ne postoji pravna obveza ni pravna osnova za horizontalnu primjenu načela „ne nanosi bitnu štetu” ili načela „nenanošenja štete”; pozdravlja obvezu povjerenice za start-up poduzeća, istraživanje i inovacije, koju je preuzela u raspravi s Parlamentom, da ocijeni trenutačni i novi pristup primjeni načela „ne nanosi bitnu štetu”, uključujući pravnu osnovu za tu primjenu te da podijeli tu ocjenu s Parlamentom; potiče Komisiju da prije početka 10. okvirnog programa Parlament izvijesti o učinku upotrebe načela „ne nanosi ‚bitnu’ štetu” u okviru programa Obzor Europa, kao i o procjeni povezanih troškova njegove provedbe nastalih za Komisiju i korisnike te njegovu učinku na pojednostavnjenje prijava projekata;

13.

smatra da je tijekom provedbe programa Obzor Europa nekoliko velikih svjetskih događaja tisuće istraživača izložilo riziku, među ostalim u susjedstvu EU-a, što je dovelo do značajnog povećanja zahtjeva istraživača izloženih riziku za hitan premještaj u Europu; međutim, zaključuje da u okviru trenutačnog programa EU nema dovoljno dostupnih financijskih sredstava za potporu istraživačima izloženima riziku te da su nastojanja nekih država članica i nevladinih organizacija fragmentirana;

14.

potvrđuje važnost međunarodne suradnje za napredak znanosti; u tom je pogledu zabrinut zbog toga što se međunarodna suradnja u programu Obzor Europa smanjila u odnosu na program Obzor 2020.; potiče Komisiju da zatraži i sklopi druge sporazume o pridruživanju s trećim zemljama, ponavlja (13) i naglašava da se Parlamentu onemogućuje davanje smislene suglasnosti na međunarodne sporazume koji se posebno odnose na sudjelovanje zemalja iz članka 16. stavka 1. točke (d) Uredbe o programu Obzor Europa u programima EU-a ako se takvim sporazumima ne predviđa struktura kojom se jamči parlamentarni nadzor u okviru postupka suglasnosti za pridruživanje određenom programu EU-a;

15.

posebno pozdravlja pridruživanje Ujedinjene Kraljevine i Švicarske programu Obzor Europa jer uviđa da su znanost i inovacije u Ujedinjenoj Kraljevini i Švicarskoj sastavni dio europskog ekosustava znanosti i inovacija; ponavlja svoju zabrinutost zbog izmijenjenog Protokola 2023. i njegovih odredbi o automatskom rabatu za Ujedinjenu Kraljevinu; naglašava da bi se svim međunarodnim sporazumima o pridruživanju Švicarske programima EU-a trebalo u potpunosti poštovati pravo Parlamenta na davanje smislene suglasnosti u skladu s njegovom rezolucijom o sporazumima o pridruživanju za sudjelovanje trećih zemalja u programima Unije;

16.

prima na znanje Bijelu knjigu Komisije o mogućnostima za jačanje potpore istraživanju i razvoju koji obuhvaćaju tehnologije s mogućom dvojnom namjenom; smatra da su gotovo svi ispitanici u javnom savjetovanju o Bijeloj knjizi odbacili treću opciju; naglašava da mnogi ispitanici smatraju da posljedice prve i druge opcije nisu bile dovoljno jasne da bi se utvrdilo koja bi opcija bila poželjna; naglašava da je općepoznato da je potrebno poboljšati trenutačnu strukturu kako bi se zajamčila učinkovita upotreba javnih sredstava i ojačao tehnološki suverenitet Europe; napominje da se povjerenica Zaharijeva u svojoj raspravi s Parlamentom obvezala nastaviti tu evaluaciju, potencijalno putem nove studije kako bi se zajamčilo da su iznesena stajališta reprezentativna za sve dionike;

17.

napominje da je u okviru programa Obzor Europa ostvaren značajan napredak u pogledu planova za rodnu ravnopravnost kao kriterija prihvatljivosti i rodne dimenzije u kontekstu istraživanja i inovacija kao zadanog kriterija za dodjelu u cijelom programu; prepoznaje da nedavne analize potvrđuju da je kriterij prihvatljivosti za planove za rodnu ravnopravnost imao pospješujući učinak;

Opažanja o konkurentnosti

18.

duboko je uvjeren da su sredstva koja EU troši na znanost, istraživanje i inovacije najbolje ulaganje u našu zajedničku europsku budućnost te u povećanje konkurentnosti i društvenog napretka te uspješno smanjenje inovacijskog jaza; slaže se s Marijem Draghijem da bi se sva javna potrošnja na istraživanje i razvoj u EU-u trebala bolje koordinirati na razini EU-a, što znači da bi trebalo pravilno uskladiti ulaganja sa strateškim prioritetima EU-a i usredotočiti se na inicijative za financiranje kojima se postiže relevantan učinak i stvara dodana vrijednost na razini EU-a te da je reformirani i ojačani okvirni program ključan za postizanje tog cilja; naglašava da bi se ulaganja u istraživanje i razvoj trebala bolje koordinirati i na nacionalnoj razini među državama članicama kako bi se ostvarila stvarna dodana vrijednost; ponavlja da reformirana fiskalna pravila isključuju nacionalna sredstva koja se upotrebljavaju za sufinanciranje programa EU-a te poziva na potpuno iskorištavanje te mogućnosti kako bi se pojačalo financiranje istraživanja u EU-u;

19.

naglašava važnost aktivnosti normizacije kako bi se zajamčilo da europska poduzeća mogu učinkovito iskoristiti konkurentsku prednost istraživanja i inovacija;

20.

ističe značajnu ulogu istraživanja i inovacija u raznim industrijskim sektorima koja doprinosi otvaranju radnih mjesta i povećanju europske konkurentnosti u usporedbi s trećim zemljama;

21.

ističe važnost Europskog vijeća za inovacije za konkurentnost Europe; u tom pogledu naglašava da ulaganja u okviru Europskog vijeća za inovacije premošćuju „dolinu smrti” i vode do disruptivnih inovacija koje imaju potencijal za napredak i rast; također ističe jedinstven prijedlog Akceleratora Europskog vijeća za inovacije da se pruži prilagođena potpora start-up poduzećima velikog potencijala koja su bankama neprihvatljiva za financiranje;

22.

pozdravlja činjenicu da je 44 % proračuna programa Obzor Europa dosad doprinijelo digitalnoj i industrijskoj tranziciji, prije svega poticanjem suradnje u području razvoja tehnologije, što je ključno za europsku konkurentnost;

23.

čvrsto vjeruje da, uz to što imaju ključnu ulogu u dugoročnoj i održivoj konkurentnosti, politike primijenjenog istraživanja, razvoja i inovacija ključne su za izbjegavanje i predviđanje glavnih globalnih i društvenih izazova te za suočavanje s njima;

Opažanja o tehničkoj provedbi

24.

smatra da je administrativno pojednostavnjenje stagniralo tijekom programa Obzor Europa s obzirom na to da 32 % sudionika smatra da je prijava za program Obzor Europa složenija nego za Obzor Europa 2020, dok gotovo pola sudionika nije primijetilo nikakvu razliku (14) te je zabrinut zbog „naglo povećanih kumulativnih troškova transakcija i administrativnih troškova” (15); napominje da su korisnici u prosjeku izvještavali da su trošili 6 – 10 % projektnog proračuna na administrativne troškove, pri čemu je 48 % njih prijavilo administrativne troškove više od 10 %, uključujući 10 %-tni udio korisnika koji su prijavili administrativne troškove veće od 20 %; žali zbog toga što je vrijeme potrebno za dodjelu bespovratnih sredstava u programu Obzor Europa dulje nego što je bilo u programu Obzor 2020. te zbog toga što premašuje cilj od osam mjeseci koji je postavila Komisija (16); ustraje u daljnjem administrativnom pojednostavnjenju, racionalizaciji relevantnih postupaka, smanjenju troškova i većoj usmjerenosti na podnositelje zahtjeva te naglašava da pojednostavnjenje mora biti u korist podnositelja zahtjeva te zajamčiti da zahtjevi sadržavaju sve informacije potrebne za evaluaciju njihove izvrsnosti;

25.

podsjeća da je prva cjelovita verzija predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor Europa s objašnjenjima objavljena tek u svibnju 2024., više od tri godine nakon početka programa; napominje da bez cjelovite verzije tog dokumenta korisnici nisu u potpunosti obaviješteni o pravnim i financijskim uvjetima povezanima s potpisivanjem sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava; podsjeća da je prva verzija predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020. objavljena prije službenog početka programa; napominje da je očigledni uzrok kašnjenja u objavi korporativni pristup predlošcima sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji je Komisija zauzela za programe EU-a u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira;

26.

napominje da različiti korisnici imaju različita mišljenja i iskustva u pogledu funkcionalnosti jednokratnog financiranja; primjećuje da neki korisnici ne smatraju da bi uvođenje jednokratnog financiranja za njih bilo pojednostavnjenje; naglašava da se u procjeni jednokratnog financiranja iz 2024. iznose nejasni podaci koji ne odgovaraju na važne nedoumice i pitanja, kao što je neizvjesnost učinka ex post revizije, dok potvrđuju druge prigovore, kao što je umjetno povećanje broja radnih paketa (17); smatra da ta procjena potvrđuje da jednokratno financiranje može biti pojednostavnjenje za neke korisnike, ali ne i za sve (18);

27.

smatra da pojednostavnjenje koje se nudi jednokratnim financiranjem podrazumijeva da se korisnicima ukinu sve obveze izvješćivanja Komisije o stvarnim troškovima, kao i ukidanje financijskih ex post revizija projekata; pozdravlja činjenicu da je rezultat toga niža stopa pogreške; međutim naglašava da je stopa pogreške alat za jamčenje pravilne potrošnje javnih sredstava te da nije cilj sama sebi; u tom kontekstu upozorava da ne bi trebalo izlagati riziku kvalitetu potrošnje nekog vrlo uspješnog programa prebrzim povećanjem upotrebe jednokratnog financiranja;

28.

primjećuje da je prosječna veličina konzorcija u programu Obzor Europa znatno veća nego u programu Obzor 2020. (19); smatra da konzorciji potiču suradnju te da veći konzorciji doprinose široj i potencijalno raznolikijoj suradnji; međutim naglašava da upravljanje većim konzorcijima također iziskuje više vremena i truda i u fazi pripreme prijedloga i u fazi provedbe projekta, čime se smanjuju resursi za provedbu istraživanja; nadalje, smatra da su složeniji konzorciji manje privlačni za pridruživanje novih sudionika zbog složenosti i resursa, kao i iskustva koje je potrebno za njihovo upravljanje;

29.

ističe važnost otvorenog i pristupačnog programa s niskim pragovima za podnošenje zahtjeva kako bi se zajamčilo sudjelovanje novih sudionika, kao i MSP-ova; naglašava da više od pola MSP-ova koji sudjeluju u programu Obzor Europa čine novi sudionici (20); smatra da su administrativno opterećenje, vrijeme koje je potrebno uložiti i složenost zahtjeva rizik koji odvraća MSP-ove od sudjelovanja u tom programu (21); napominje da su jednostavna, mala i brza bespovratna sredstva instrumenta za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020. privlačila nove MSP-ove (22);

30.

smatra da Komisija nije uspjela uspostaviti prilagodljivo, ali snažno upravljanje programom Obzor Europa, što je dovelo do kompleksne provedbe; očekuje da će se izvješće o međuevaluaciji baviti nedostacima i mogućim rješenjima;

Opažanja o prvom stupu

31.

uviđa važnost prvog stupa u promicanju znanstvene izvrsnosti i privlačenju visokokvalificiranih istraživača u okviru Europskog istraživačkog vijeća te programa kao što su aktivnosti Marie Skłodowska-Curie;

32.

pozdravlja kontinuirani uspjeh Europskog istraživačkog vijeća; ističe da njegov uspjeh ovisi o neovisnosti Znanstvenog vijeća; naglašava da se posljednjih nekoliko godina pokazalo da je prisutnost sposobne i predane predsjednice Znanstvenog vijeća s priznatim znanstvenim kvalifikacijama ključna za funkcioniranje i neovisnost Europskog istraživačkog vijeća; napominje da su se pozivi prema načelu „odozdo prema gore” i neovisno upravljanje Znanstvenog vijeća Europskog istraživačkog vijeća pokazali vrlo učinkovitima;

33.

naglašava sposobnost Europskog istraživačkog vijeća i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie da privuku znanstvene talente u Europu; prima na znanje vrijedan doprinos aktivnosti Marie Skłodowska-Curie vodećoj ulozi Europe u području znanosti; sa zabrinutošću ističe niske stope uspješnosti aktivnosti Marie Skłodowska-Curie;

34.

ističe da bi se istraživački projekti koji se financiraju u okviru prvog stupa trebali pridržavati načela „visokog rizika / visoke dobiti”; predlaže pojašnjavanje evaluacijskih kriterija kako bi se strogo zajamčilo ostvarenje „visokog rizika / visoke dobiti” pri evaluaciji prijedlogâ za istraživanje; primjećuje da „visoki rizik” podrazumijeva i primjenu novih metoda istraživanja;

35.

naglašava da istraživačke infrastrukture, osobito digitalne istraživačke infrastrukture, pružaju ključnu platformu istraživačima i inovatorima u svim disciplinama i sektorima za razmjenu podataka, metoda i stručnog znanja te potiču razvoj i primjenu novih tehnologija za jačanje tehnološkog suvereniteta Europe; posebno u tom pogledu pozdravlja napredak europskog oblaka za otvorenu znanost i europski oblak muzeja;

Opažanja o drugom stupu

36.

naglašava da je suradničko istraživanje u središtu europskih okvirnih programa; prepoznaje važnost drugog stupa, koji služi kao ključan strateški alat za poticanje paneuropske suradnje udruživanjem resursa i znanja te usklađivanjem javnih i privatnih programa istraživanja i inovacija; napominje da suradnja ne bi bila moguća bez financiranja EU-a prema sličnoj stopi, kojim se naglašava jedinstvena dodana vrijednost programa suradnje EU-a, posebno radi omogućivanja Europi da se suoči sa složenim društvenim izazovima i integrira poduzeća u ključne kontinentalne lance vrijednosti; smatra da je drugi stup potaknuo istraživačku suradnju i da je posebno mogao poduprijeti zajedničke programe istraživanja i inovacija za napredak tehnologije putem zajedničkih poduzeća, što pridonosi konkurentnosti EU-a;

37.

drugi stup smatra strateškim alatom za omogućivanje paneuropske suradnje i udruživanje znanja i resursa, privlačenje privatnih ulaganja i okupljanje javnih i privatnih dionika iz cijele Europe radi suočavanja sa složenim društvenim izazovima; smatra da je važno nastaviti podržavati te suradnje; međutim, priznaje složenost drugog stupa; smatra da je provedba tog stupa i dalje previše složena te da bi je trebalo poboljšati, pojednostavniti i racionalizirati s obzirom na ciljane rezultate, a ne samo na rashode; napominje da su broj uključenih instrumenata, kao što su višestrukost partnerstava, složena administrativna provedba misija „odozgo prema dolje” i brojne proračunske promjene doveli do nepotrebne složenosti koja odvraća podnositelje zahtjeva, a posebno nove sudionike, od sudjelovanja u programu; ističe važnost dostupnosti tih instrumenata, posebno za MSP-ove iz svih europskih regija, kako bi se omogućilo sudjelovanje svih izvrsnih istraživača i inovatora te potaknula apsorpcijska sposobnost poduzeća; pozdravlja najavu rebalansa drugog stupa u cilju ostvarenja bolje ravnoteže između različitih vrsta aktivnosti istraživanja i inovacija, od temeljnog istraživanja do inovacija usmjerenih na tržište, kako je najavljeno u drugom strateškom planu za program Obzor Europa; u tom kontekstu ističe zaključak mišljenja Odbora za europski istraživački prostor i inovacije o 10. okvirnom programu prema kojemu struktura klastera programa Obzor Europa stvara nepotrebne prepreke sudionicima koji traže financiranje, posebno novim sudionicima, kao i zaključak Draghijeva izvješća prema kojemu bi „taj program trebao konsolidirati sve fragmentirane i heterogene aktivnosti”;

Opažanja o trećem stupu

38.

napominje da su širenje i komercijalizacija rezultata istraživanja i dalje najveći izazov u Europi; podsjeća na odlučujuću ulogu poduzetništva, na primjer u komercijalnom i gospodarskom iskorištavanju izvrsnih primijenjenih istraživanja u području revolucionarnih inovacija;

39.

naglašava da Europsko vijeće za inovacije popunjava dobro poznatu prazninu u ulaganjima za financiranje revolucionarnih inovacija rastućih poduzeća (23); prima na znanje vrlo nisku stopu uspješnosti Europskog vijeća za inovacije i smatra to potvrdom važnosti njegova financiranja, kao i zabrinjavajućim znakom nedovoljnog izdvajanja sredstava za program; pozdravlja činjenicu da je Europsko vijeće za inovacije dovršeno kao instrument uvođenjem tranzicijskih aktivnosti jer one zaključuju put inovatora od rane ideje do širenja olakšavanjem napretka i vrednovanja tehnologije; ističe kvalitetu i relevantnost savjeta Odbora Europskog vijeća za inovacije i u tom pogledu podsjeća na važnost stručnih savjeta za usmjeravanje provedbe okvirnog programa;

40.

smatra da je Europsko vijeće za inovacije u načelu potreban i izvrstan instrument; slaže se da su pojednostavnjenje i jačanje Europskog vijeća za inovacije, privlačenje privatnih ulaganja i potpora komercijalizaciji istraživanja u središtu trećeg stupa, kako je potvrđeno u Heitorovu izvješću; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je Komisija donijela neke provedbene odluke koje su udaljile Europsko vijeće za inovacije od njegove predviđene namjene kako bi se poduzećima pomoglo u razvoju; uviđa da bi Europsko vijeće za inovacije trebalo biti fleksibilno kako bi strateški maksimiziralo svoj potencijal za potporu revolucionarnoj tehnologiji; čvrsto vjeruje da Europsko vijeće za inovacije može ostvariti svoj puni potencijal ako se pravno i institucionalno okruženje programa razjasni i ojača;

41.

izražava žaljenje zbog toga što nisu provedene sve preporuke Parlamenta navedene u njegovoj rezoluciji od 22. studenoga 2022. o provedbi Europskog vijeća za inovacije, osobito preporuka da se provede temeljita procjena načina za poboljšanje provedbe Europskog vijeća za inovacije, pritom uzimajući u obzir kao mogućnost osnivanje neovisnog tijela EU-a u skladu s člankom 187. UFEU-a kao glavnog tijela odgovornog za provedbu Europskog vijeća za inovacije; nadalje žali zbog toga što je zanemarena njegova preporuka da se osigura provedba komponente vlasničkog kapitala i komponente bespovratnih sredstava uz izravnu koordinaciju između tih dviju komponenti;

42.

skreće pozornost na rad voditeljâ programa u Europskom vijeću za inovacije; čvrsto vjeruje u pristup na temelju strateških obavještajnih podataka koje su razvili naširoko priznati stručnjaci u području djelotvornog programiranja poziva na podnošenje prijedloga utemeljenih na strateškim izazovima; posebno cijeni doprinos voditelja programa pronalasku i ostvarivanju dodane vrijednosti projekata objedinjavanjem projekata sa zajedničkim interesom;

43.

prima na znanje općenito pozitivne ocjene (posebno u pogledu dodane vrijednosti EU-a) neovisnih stručnjaka iz zajednica znanja i inovacija; napominje da ZZI-jevi Europskog instituta za inovacije i tehnologiju pridonose jačanju veza između visokog obrazovanja i poslovanja te smanjenju „razlika u vještinama” i da bi trebalo istražiti sinergije s akademijama uvedenima u nedavno zakonodavstvo EU-a (npr. Akt o nultoj neto industriji, Akt o kritičnim sirovinama, paket o kibersigurnosti); osim toga, naglašava da aktivnosti regionalnog programa za inovacije Europskog instituta za inovacije i tehnologiju doprinose smanjenju europskih razlika u inovacijskoj sposobnosti; podsjeća da bi trebalo uspostaviti više sinergija za premošćivanje inovacijskog jaza između Europskog instituta za inovacije i tehnologiju i drugih mjera, kao što je pripremno djelovanje EU-a „Inovacije za preobrazbu na lokalnoj razini” te smatra da bi ZZI-jevi Europskog instituta za inovacije i tehnologiju mogli poboljšati sinergije unutar okvirnog programa (u aktivnostima trećeg stupa i među stupovima) te uspostaviti konkretne sinergije između inovacija usmjerenih na izvrsnost i lokaliziranih inovacija, na primjer provedbom slijednih aktivnosti istraživanja i inovacija koje predvodi Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku, kao što su instrumenti za ulaganja u međuregionalne inovacije;

44.

međutim, sa žaljenjem zaključuje da nekoliko dionika, uključujući neke od njegovih najvećih korisnika, dovodi u pitanje relevantnost Europskog instituta za inovacije i tehnologiju kao programa; naglašava da dionici načelno cijene koncept „zajednica znanja i inovacija” kao koristan instrument za učinkovit razvoj i integraciju inovacijskog ekosustava; smatra da su dva glavna problema zahtjev financijske samoodrživosti za ZZI-jeve (24) te centralizirano upravljanje organizacije Europskog instituta za inovacije i tehnologiju koje je previše birokratsko i opterećujuće te stvara poteškoće u upravljanju zajednicama znanja i inovacija (25); zaključuje time da za mnoge dionike financijski i ostali troškovi, uključujući veliko opterećenje sudjelovanja u ZZI-ju, premašuju koristi relativno male financijske potpore koja se na njih odnosi;

45.

izražava žaljenje zbog toga što, iako su poduzeti određeni napori, sinergije između Europskog vijeća za inovacije, Europskog instituta za inovacije i tehnologiju i Europsko istraživačko vijeće nisu dovoljno razvijene;

Opažanja o četvrtom dijelu

46.

pozdravlja činjenicu da se sudjelovanje subjekata iz zemalja proširenja povećalo u programu Obzor Europa; priznaje da inovacijski jaz ustraje neovisno o neznatnom smanjenju razlika u uspješnosti inovacija u Europi, unatoč dvama desetljećima nastojanja za proširenjem; međutim, naglašava da postojanje tog inovacijskog jaza u Europi ima negativne posljedice za EU u cjelini jer to znači da raspoloživi talenti nisu iskorišteni i da se može očekivati rast gospodarskih nejednakosti u EU-u; napominje da se ta niska stopa sudjelovanja djelomično može objasniti strukturnim čimbenicima, uključujući neprikladna nacionalna javna ulaganja u istraživanje i razvoj, što narušava djelotvornost nacionalnih sustava istraživanja i inovacija, kao što je vidljivo iz niskih rezultata na Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju; nadalje napominje da postoji poveznica između visokih razina sudjelovanja u okvirnom programu i visokih razina nacionalnih javnih ulaganja u istraživanje i razvoj; čvrsto je uvjeren da se inovacijski jaz ne može premostiti bez nacionalnih reformi, neovisno o mjerama poduzetim na europskoj razini te se poziva na tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 09/2022 o tom pitanju; uviđa da su potrebni novi i djelotvorniji mehanizmi za proširenje, ali da bi te mjere trebalo prvenstveno financirati na nacionalnoj razini, uz dopunu iz fondova kohezijske politike; poziva Komisiju da osigura da se predstojećim Aktom o EIP-u utvrde stroge obveze za države članice da unaprijede funkcioniranje svojih sustava istraživanja i inovacija kako bi se spriječila slaba uspješnost zbog strukturnih izazova;

47.

naglašava važnost pečata izvrsnosti u okviru programa Obzor Europa; smatra da pečat djelomično ublažava trajni problem nedovoljnog financiranja u programu Obzor Europa, što znatno otežava pružanje odgovarajuće potpore svim prijedlozima visoke kvalitete; nadalje potvrđuje da pečat može doprinijeti poboljšanju relativnog sudjelovanja istraživača iz zemalja širenja; međutim, naglašava da se pečat ne može smatrati zamjenom za izravnu financijsku potporu, posebno zbog toga što pečat nije jamstvo za financiranje;

48.

napominje da uspješan europski inovacijski ekosustav zahtijeva snažne i dobro povezane lokalizirane inovacijske ekosustave te da će bolje povezan europski inovacijski ekosustav biti ključan za jačanje konkurentnosti, otpornosti i strateške autonomije Europe; prepoznaje da suradnja među teritorijalnim ekosustavima omogućuje europskim regijama da iskoriste svoje zajedničke snage za učinkovitiji razvoj inovativnih rješenja; naglašava da ta suradnja ubrzava i komercijalizaciju i širenje tehnologija, čime se konkurentnost EU-a jača i na globalnoj razini; prepoznaje ključnu ulogu javnih istraživačkih organizacija, među ostalim sveučilišta, kao pokretača lokaliziranih inovacija;

Opažanja o misijama i partnerstvima

49.

ističe ulogu misija u znanstvenoj komunikaciji i potrebu za njezinim jačanjem jer će se time rezultati istraživanja približiti društvu i pomoći će se u rješavanju problema nepovjerenja u istraživanje i inovacije, pridonoseći pritom društvenom prihvaćanju javnih ulaganja u istraživanje i inovacije; podsjeća da u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Dvije godine misija EU-a: procjena napretka i daljnji koraci” nisu pozitivno ocijenjene misije i zaključeno je da misije nisu uspjele ostvariti ključne ciljeve kao što je privlačenje vanjskog financiranja;

50.

podsjeća na temeljnu ulogu partnerstava u povezivanju Europske komisije i privatnih i/ili javnih partnera te smatra da im se mora pružati kontinuirana potpora s definiranim ciljem i opsegom; naglašava da bi trebalo racionalizirati i pojednostavniti strukture upravljanja javno-privatnim partnerstvima radi sprečavanja nepotrebnog opterećenja i povećanja usmjerenosti na ključne prioritete; smatra da su zajednička poduzeća vrlo korisni instrumenti za poticanje bolje koordinacije i usklađivanja istraživačkih programa u cijelom EU-u, kao i za poticanje zajedničkog ulaganja u istraživanje i razvoj između javnog i privatnog sektora; sa žaljenjem napominje da zajednička poduzeća još nisu dovela do povećanja ukupnih troškova istraživanja i razvoja europske industrije;

Preporuke za preostali dio programa Obzor Europa

51.

napominje da od objave komunikacije nije došlo do znatnih promjena u provedbi misija; zaključuje da aktualni pristup misijama nije dovoljno usmjeren na poticanje kreativnih, novih ideja u području istraživanja i inovacija u cilju rješavanja izazova; smatra da bi stvaranje programa usmjerenih na misije trebalo imati ciljeve koji se mogu postići istraživanjem i inovacijama i da bi ih trebalo provoditi putem otvorenih poziva za ideje odozdo prema gore kako bi se misija ostvarila, a njima bi trebalo upravljati putem pristupa na temelju portfelja koji se nadovezuje na iskustvo voditelja programa Europskog vijeća za inovacije; smatra da bi stvaranje programa usmjerenih na misije najprije trebalo biti nov pristup stvaranju istraživačkih programa kojim se stavlja veći naglasak na istraživačke ideje po načelu „odozdo prema gore”, čime se potiče interdisciplinarnost i osobito se stvara prostor za sinergije između aktivnosti usmjerenih na društvene znanosti, humanističke znanosti i umjetnost i aktivnosti usmjerenih na tehnologiju kako bi se riješili problemi; stoga poziva Komisiju da provede taj pristup tijekom preostalih godina programa Obzor Europa trošenjem većine sredstava dodijeljenih misijama putem otvoreno formuliranih poziva za prijedloge aktivnosti u području istraživanja i inovacija koje mogu doprinijeti ostvarenju posebnog cilja; potiče Komisiju da razmotri je li primjereno nastaviti financiranje svake misije u okviru programa Obzor Europa i pronaći dodatne izvore financiranja i potporu za nastavak misija u drugim dijelovima proračuna EU-a i na nacionalnoj te regionalnoj razini, prema potrebi;

52.

podupire prijedlog iz Heitorova izvješća o uspostavi eksperimentalnog odjela u okviru programa Obzor Europa kako bi se eksperimentiralo s novim načinima i instrumentima provedbe te kako bi se potaknulo stvarno pojednostavnjenje za sudionike i razvila fleksibilnija provedba programa; poziva Komisiju da od 2025. pokrene radnu skupinu za poboljšanje učinkovitosti europskog semestra u skladu s udjelom EU-a za cilj od 3 %, kako je jasno opisano u Draghijevom i Heitorovom izvješću i kako su europski čelnici ponovili u Deklaraciji iz Budimpešte o novom europskom sporazumu o konkurentnosti;

53.

ustraje u tome da bi Komisija trebala nastaviti upotrebljavati jednokratno financiranje u okviru programa Obzor Europa i primijeniti ga na korisnike za koje su procjene jasno pokazale na temelju iskustva da je riječ o pojednostavnjenju, npr. za MSP-ove i projekte za koje postoje čvrsti dokazi da je riječ o istinskom pojednostavnjenju; u tom pogledu naglašava da je namjeravano povećanje upotrebe jednokratnog financiranja za program rada za razdoblje 2026. – 2027. upitno u kontekstu postojeće zabrinutosti i nepoznanica u pogledu učinka jednokratnog financiranja s obzirom na pojednostavnjenje koje ono nudi određenim korisnicima i njegov učinak na kvalitetu financiranih projekata; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne korake kako bi zajamčila stabilnu i učinkovitu upotrebu financijskih sredstava EU-a prije povećanja udjela proračuna programa Obzor Europa koji se troši putem jednokratnog financiranja posljednjih godina trajanja tog programa i kako bi istražila daljnja poboljšanja sustava kako bi se zajamčilo da jednokratno financiranje vodi do istinskog pojednostavnjenja za korisnike; podržava preporuku Europskog revizorskog suda o utvrđivanju opsega ex post kontrola za bespovratna sredstva u obliku jednokratnog iznosa;

54.

podržava hitan apel iz Heitorovog izvješća da se uvede linija sufinanciranja „Odaberi Europu” i da se trenutačni „europski odljev mozgova” pretvori u „priljev mozgova” do 2035., uz napomenu da bi se to trebalo smatrati velikom i jedinstvenom prilikom za Europu u trenutačnom nesigurnom geopolitičkom kontekstu, posebno nakon nedavnih izbora u SAD-u, te da bi se stoga trebala hitno provoditi od 2025.;

55.

poziva Komisiju da bez odgode obnovi autonomiju i agilnost Europskog vijeća za inovacije kako bi se uklonili postojeći složeni procesi koji dovode do slabije provedbe; smatra da bi aktivnosti Europskog vijeća za inovacije u pogledu tranzicije trebale biti otvorene za prijedloge na temelju rezultata bilo kojeg projekta okvirnog programa, bez obzira na to koji je programski dio financirao taj projekt;

56.

poziva Komisiju kao čuvaricu Ugovorâ da se osloni na uvodnu izjavu 72. Uredbe o programu Obzor Europa kako bi se osiguralo veće poštovanje akademskih sloboda u EU-u i pridruženim zemljama, a posebno da je upotrebljava kao temelj za otvoreno i izravno rješavanje slučajeva kad nacionalne vlade očito krše akademsku slobodu;

57.

preporučuje da se primjena načela „ne nanosi (bitnu) štetu” treba popratiti detaljnim smjernicama Komisije o tome kako će se usklađenost s tim načelom ocjenjivati u kontekstu posebnog poziva u kojem se to načelo upotrebljava;

Preporuke za 10. okvirni program za istraživanje

58.

poziva na to da 10. okvirni program bude zaseban program EU-a u kontekstu predstojeće rasprave o dugo iščekivanom Fondu za konkurentnost, kako ga je najavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojem govoru 17. srpnja 2024. u Strasbourgu, posvećenom istraživačkoj i inovacijskoj izvrsnosti EU-a i strateškom razvoju tehnologije, sa znatno većim proračunom koji je dostatan za postizanje cilja potrošnje od 3 % BDP-a i za financiranje najmanje 75 % izvrsnih (26) prijedloga koji su podneseni; preporučuje da se 10. okvirni program usredotoči na tri glavna cilja:

(a)	stvaranje europske konkurentnosti ideja i protoka za ubrzanje razvoja od temeljne znanosti do inovativnog proširenja, uz pružanje potpore za vizionarska i temeljna istraživanja, kao i jačanje provedbe i iskorištavanja inovativnih rješenja;

(b)

podupiranje strateških istraživačkih inicijativa koje iziskuju suradnju na velikoj i europskoj razini s obzirom na to da će sposobnost programa da određuje prioritete među tim inicijativama biti krajnje važna za sposobnost Europe da riješi društvene izazove s kojima se suočava, kao i za europsku industriju i MSP-ove, među ostalim za napredovanje tehnologije i poticanje europskih ekosustava da premoste jaz konkurentnosti s našim globalnim konkurentima i da se usredotoče na razvoj prioritetnih inovativnih naprednih tehnologija i njihovo prenošenje u konkretne primjene inovativnih proizvoda, procesa i usluga;

(c)	unapređenje EIP-a, među ostalim zatvaranjem inovacijskog jaza u Europi;

59.

preporučuje Komisiji da osigura djelotvornu i učinkovitu provedbu programa koja je usmjerena na korisnike, vođena znanošću, i to među ostalim:

(a)

provedbom poboljšanog upravljanja nadahnutog zaključcima Heitorove stručne skupine i Draghijevim izvješćem, u kojem bi se odgovorilo na potrebu za poboljšanjem prilagodljivosti programa, koje bi trebalo imati sljedeće elemente:

i.	usmjerenost na promicanje najbolje znanosti, razvoja tehnologije i inovacija;

ii.	doprinos prioritetima EU-a iz perspektive znanosti i inovacija;

iii.

utemeljenost na načelu samoupravljanja, s pomoću kojeg priznati, neovisni stručnjaci iz relevantnog područja koji djeluju u javnom interesu mogu dati savjete o tome kako istraživanje i inovacije mogu najbolje doprinijeti postizanju prioriteta politike koje su utvrdili oblikovatelji politika; kao dio provedbe tog načela preporučuje uspostavu novih vijeća u skladu s Heiterovim izvješćem kako bi se pružili stručni savjeti o strateškim prioritetima programa, kao i o formuliranju tekstova poziva kako bi bili kvalitetni;

(b)

uključivanjem radnih mjesta za voditelje programa za Europsko vijeće za inovacije usporedivih s radnim mjestima voditelja programa u američkim agencijama sličnima ARPA-i, koji su stručnjaci imenovani izvan Komisije s dokazanim iskustvom u relevantnom području i koji se imenuju na unaprijed određeno razdoblje kao posebni savjetnici povjereniku nadležnom za istraživanje i inovacije kako bi im se osigurao visok položaj u Komisiji, sa zadatkom upravljanja strateškim vizionarskim portfeljima projekata, poticanja suradnje među projektima prema potrebi u cijelom programu na njihovu obostranu korist i utvrđivanja izazova na temelju strateških obavještajnih podataka i u cilju poticanja globalnog vodstva Europe u posebnim područjima njihova djelovanja;

(c)

provedbom radikalnog pojednostavnjenja administrativnog rada povezanog s prijavom za projekte 10. okvirnog programa i upravljanjem tim projektima u skladu s prijedlogom iz Heitorovog izvješća da se prvo pruži povjerenje, a zatim provede provjera sustava prijava te maksimalnim smanjenjem količine traženih informacija u prijavama – u fazu prijedloga ne bi trebale biti uključene nikakve informacije koje nisu apsolutno potrebne za dobru kvalitativnu ocjenu znanstvene ili inovativne kvalitete prijedloga;

(d)

promicanjem sinergija i koordiniranog stvaranja i provedbe programa s drugim programima i sektorskim politikama, posebno s budućom novom industrijskom politikom i sljedećim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa koji se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama na nacionalnoj razini i razini EU-a;

60.

preporučuje da se planovi za rodnu ravnopravnost kao kriteriji prihvatljivosti za financiranje trebaju zadržati u 10. okvirnom programu u trenutačnom obliku kao stalni i sastavni element zahtjeva EU-a za financiranje istraživanja;

61.

preporučuje da bi općeniti cilj unapređenja EIP-a trebao voditi ka razvoju izvrsnog, ujedinjenog i funkcionalnog europskog istraživačkog prostora koji privlači talente, integrira nove sudionike u postojeće mreže i pruža pristup vodećim istraživačkim i tehnološkim infrastrukturama, pri čemu ostaje otvoren za prijedloge izvrsnog istraživanja neovisno o tome koja istraživačka institucija pruža potporu te podupire zajedničke istraživačke programe u ranoj fazi s nacionalnim ulagačima; naglašava da predstojeći Zakon o europskom istraživačkom prostoru treba osigurati veća nacionalna ulaganja, nacionalne reforme i uklanjanje prepreka slobodnom kretanju znanja, tehnologije i istraživača, stvoriti uvjete za to da 10. okvirni program bude potpora ostvarenju EIP-a koji dobro funkcionira;

62.

smatra da bi program za istraživačke infrastrukture, program COST i programi udruživanja trebali doprinijeti ostvarenju tog općeg cilja; uvjeren je da bi 10. okvirni program trebao zajamčiti instrument za strateška ulaganja u tehnološke infrastrukture; smatra da su aktivnosti Marie Skłodowska-Curie ključni instrument za ostvarenje tog cilja jer u EU-u i među sektorima olakšava mobilnost najboljih i najpametnijih pojedinaca koji se odabiru na temelju izvrsnosti njihovih prijedloga; smatra da bi se u cilju poboljšanja integracije EIP-a u programu trebalo poticati sudjelovanje subjekata iz područja s niskom učinkovitošću istraživanja;

63.

čvrsto vjeruje da bi radi ostvarenja tog općeg cilja 10. okvirni program trebao uključivati novouspostavljeni europski program stipendija za istraživače izložene riziku, koji bi obuhvaćao iskustva stečena tijekom tekućeg pripremnog djelovanja;

64.

i dalje podupire pristup trokuta znanja koji provodi Europski institut za inovacije i tehnologiju za poticanje inovacija u Europi; vjeruje da bi reformirani i preusmjereni Europski institut za inovacije i tehnologiju trebao doprinijeti ostvarenju tog općeg cilja s obzirom na njegovu posebnu ulogu u integraciji europskog inovacijskog ekosustava;

65.

smatra da bi u 10. okvirnom programu prošireno i međusobno povezano Europsko istraživačko vijeće i Europsko vijeće za inovacije trebali biti pokretači europske konkurentnosti ideja i da bi se u proračunu 10. okvirnog programa trebala dati prednost povećanju njihovih proračuna; preporučuje da ti programi budu osmišljeni tako da se njima stvori europski sustav filtriranja inovacija „odozdo prema gore” koji bi trebao omogućiti brz razvoj od osnovnog istraživanja do širenja inovacija;

66.

smatra da Europsko vijeće za inovacije može uspjeti samo ako može i. ponuditi mješovito financiranje kao jedinstveni projekt i ii. djelovati jednako predvidljivo i prilagodljivo kao i privatni akteri na tržištu poduzetničkog kapitala oslanjajući se na pravni subjekt posebno osnovan za njegovu provedbu; ističe da su pojačana autonomija i samouprava Europskog istraživačkog vijeća i Europskog vijeća za inovacije ključni za postizanje tog cilja; u tom pogledu smatra da se moraju istražiti nove mogućnosti kako bi se zajamčila njihova neovisnost i dugoročna stabilnost, kao što je stvaranje namjenskih pravnih subjekata;

67.

smatra da bi proširenje Europskog istraživačkog vijeća i Europskog vijeća za inovacije trebalo uključivati veće financiranje za vizionarske, zajedničke i rane istraživačke projekte; preporučuje da se u okviru tog proširenja financiraju manji projekti i konzorciji kako bi se snizio prag za sudjelovanje, povećala stopa uspješnosti i potaknulo eksperimentiranje s novim idejama i suradnjama; smatra da i Tragač Europskog istraživačkog vijeća i bespovratna sredstva Europskog vijeća za inovacije za sinergiju imaju ulogu u tom proširenom prostoru za suradničko istraživanje odozdo prema gore; ističe da bi Tragač Europskog istraživačkog vijeća trebao nastaviti financirati svoje izazove, ali taj dio Tragača trebalo bi pretvoriti iz poziva na temelju izazova u izazove u stilu ARPA-e koji ostavljaju prostor za prijedloge odozdo prema gore, osiguravajući pritom strateški razvoj tehnologije;

68.

potiče Komisiju da osmisli 10. okvirni program tako da može djelotvorno podupirati strateško istraživanje, razvoj tehnologije i inicijative za uvođenje i pritom se usredotočiti na ograničen broj prioriteta za potporu konkurentnosti utemeljenoj na istraživanju i na otpornost ključnih sektora u europskom gospodarstvu te riješiti društvene izazove s 2040. kao rokom, koji iziskuju prekograničnu suradnju zbog razmjera i složenosti predmetnog pitanja; smatra da bi te inicijative mogle biti osmišljene kao i. programi usmjereni na društvene misije koji se bave društveno-gospodarskim i/ili ekološkim izazovima, ii. programi usmjereni na tehnološke misije za ubrzavanje razvoja strateških tehnologija u Europi i iii. zajednička poduzeća za osiguravanje zajedničkih ulaganja iz privatnog sektora, država članica i EU-a;

69.

nadalje, uvjeren je da bi dio proračuna 10. okvirnog programa trebao ostati dostupan za suradničke pozive za višu razinu tehnološke spremnosti kako bi se podržala strateška suradnja koja nije obuhvaćena strateškim inicijativama, a posebno da bi se taj proračun mogao upotrijebiti za strateške pozive koje su razvili voditelji programa radi daljnjeg razvoja ekosustava u nastajanju;

70.

naglašava da bi programi usmjereni na misije u okviru 10. okvirnog programa trebali biti u osnovi drukčije organizirani od tekućih misija u programu Obzor Europa; poziva Komisiju da provede programe usmjerene na misije u okviru 10. okvirnog programa u kojima se utvrđuju ciljevi koji se mogu ostvariti istraživanjem i inovacijama provedenima putem otvorenih poziva za ideje prema načelu „odozdo prema gore”, koji potiču interdisciplinarnost, među ostalim, između aktivnosti usmjerenih na društvene znanosti, humanističke znanosti i umjetnost i aktivnosti usmjerenih na tehnologiju kako bi se ostvarila misija i kojima se upravlja putem pristupa na temelju portfelja koji se nadovezuje na iskustvo pilot-projekta u okviru programa Obzor Europa; naglašava da uspješno upravljanje tim programima usmjerenim na misije iziskuje iznimnu stručnost u području tema misija, a ne općenitu stručnost;

71.

naglašava da postupci za ostvarivanje potpore unutar 10. okvirnog programa moraju biti usklađeni sa stvarnim stanjem društava; smatra da bi u tom cilju unutar 10. okvirnog programa trebalo ponovno uvesti postupak prijave usmjeren na industriju koji se nadovezuje na iskustvo stečeno iz Brzog programa za inovacije iz programa Obzor 2020., osobito u dijelu u kojem je cilj programa potpora strateškim inicijativama;

72.

uvjeren je da je strateški pristup međunarodnoj suradnji važniji nego ikad; smatra da je globalna suradnja u znanosti ključna za razvoj znanja čovječanstva, ali da se ne može provoditi na naivan način; preporučuje da Komisija razvije jasan strateški okvir politike za svoje odluke o međunarodnoj suradnji koji uključuje i. jasnu politiku o pridruživanju trećih zemalja kojom se prepoznaje da je pridruživanje alat za politička partnerstva, ii. strukturirani proces za utvrđivanje koliko otvoreni ili zatvoreni projekti u okviru 10. okvirnog programa trebaju biti kako bi se potaknulo najbolje moguće istraživanje, uzimajući u obzir i strateške interese Unije, te iii. plan za jačanje globalne suradnje putem tog programa;

73.

ističe važnost usklađenosti 10. okvirnog programa s Preporukom Vijeća o sigurnosti istraživanja; poziva Komisiju da u strateški pristup uključi to može li se na najbolji način postići odgovarajuća ravnoteža između sigurnosti i otvorenosti na razini programa, poziva ili odabranih projekata; također smatra da, osim agilnosti samog okvirnog programa, ostvarivanje otpornosti mora biti uključeno na način da postane sastavni dio svih primijenjenih istraživačkih, razvojnih i inovacijskih aktivnosti sljedećeg okvirnog programa, na različit način ovisno o temi i vrsti aktivnosti; osobito smatra da se u inovacijskim aktivnostima koje su bliske tržištu mora uzeti u obzir rizik od povećane ovisnosti o trećim zemljama iz kojih potječu te potrebnu poboljšanu stratešku autonomiju EU-a;

74.

u načelu preporučuje da sljedeći okvirni program i dalje bude civilne prirode i da se pozivi konkretno za prijave u području obrane prepuste nasljedniku Europskog fonda za obranu; poziva Komisiju da dodatno razvije opcije kako bi se ojačale sinergije između izdataka za civilno i obrambeno istraživanje i razvoj; posebno poziva Komisiju da istraži kako se najviše mogu iskoristiti potencijali dvojne namjene, osobito putem intervencija nakon odabira projekata umjesto u definiranju poziva ili programa; naglašava da akademska sloboda uključuje pravo istraživača da odluče kojem istraživanju i razvoju žele doprinijeti;

75.

preporučuje da bi program trebao prepoznati ulogu interdisciplinarnih istraživanja u rješavanju društvenih izazova, uključujući i bolju integraciju društvenih znanosti, humanističkih znanosti i umjetnosti; ponovno ističe potrebu za dostatnim financiranjem istraživačkih projekata koji se bave društvenim izazovima i koji pripadaju području društvenih znanosti, humanističkih znanosti i umjetnosti;

76.

preporučuje uvođenje istraživačkih aktivnosti kako bi se potaknulo i promicalo više istraživanja na nižoj razini tehnološke spremnosti i temeljnih istraživanja;

77.

napominje da je dodjela najmanje 35 % rashoda programa Obzor Europa za klimatske ciljeve poslužila općem cilju EU-a uključivanja klimatskih mjera u svoje sektorske politike i fondove; smatra to ambicioznim ciljem kojim se jamči da se iz 10. okvirnog programa na odgovarajući način financiraju znanost, istraživanje i inovacije kojima se podupiru klimatski ciljevi EU-a;

78.

naglašava da bi se svaka potencijalna primjena načela „ne nanosi (bitnu) štetu” unutar 10. okvirnog programa, u skladu s člankom 33. stavkom 2. Financijske uredbe, trebala utvrditi u zakonodavstvu 10. okvirnog programa;

79.

preporučuje da se središnja uloga normizacije u poticanju inovacija, povećanju konkurentnosti i osiguravanju učinkovitih rješenja spremnih za tržište prepozna u 10. okvirnom programu na način da se zajamči da se troškovi povezani s aktivnostima normizacije, prema potrebi u projektima, jasno prepoznaju kao prihvatljivi za naknadu u okviru programa te da se pruži potpora istraživačima u njihovim aktivnostima normizacije;

80.

ustraje u tome da bi se pravilima o pridruživanju trećih zemalja 10. okvirnom programu trebalo zahtijevati da se ta pridruživanja mogu sklopiti samo putem međunarodnih sporazuma za koje je potrebna suglasnost Parlamenta za svako zasebno pridruživanje određenom programu EU-a, uključujući opseg tog pridruživanja;

81.

napominje da bi 10. okvirni program trebao uzeti u obzir upotrebu umjetne inteligencije kao načina za poticanje europskog istraživanja i razvoja uz utvrđivanje posebnih rizika od zlouporabe umjetne inteligencije u znanstvenom okruženju i odgovarajućih mjera za ublažavanje;

° °

82.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica.

(1) SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj.

(2) SL L 170, 12.5.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/695/oj.

(3) SL L 167 I, 12.5.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2021/764/oj.

(4) SL L 189, 28.5.2021., str. 61., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/819/oj.

(5) SL L 189, 28.5.2021., str. 91., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2021/820/oj.

(6) SL L 427, 30.11.2021., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/2085/oj.

(7) SL L 170, 12.5.2021., str. 149., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/697/oj.

(8) SL C 434, 15.11.2022., str. 23.

(9) SL C 167, 11.5.2023., str. 8.

(10) SL C, C/2024/4183, 2.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4183/oj.

(11) SL C, C/2024/5713, 17.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/5713/oj.

(12) Izvješće Marija Draghija naslovljeno „Budućnost europske konkurentnosti”, str. 236.

(13) Rezolucija Europskog parlamenta od 8. veljače 2024. o sporazumima o pridruživanju za sudjelovanje trećih zemalja u programima Unije (SL C, C/2024/6341, 7.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6341/oj).

(14) Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Evaluation study on excellent science in the European framework programmes for research and innovation – Final report phase 2 – Supporting the interim evaluation of Horizon Europe (Evaluacijska studija o izvrsnoj znanosti europskih okvirnih programa za istraživanje i inovacije – 2. faza konačnog izvješćivanja – Potpora međuevaluaciji programa Obzor Europa), Ured za publikacije Europske unije, 2024., str. 47. – 48.

(15) Heitorovo izvješće, str. 90.

(16) Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Evaluation study on excellent science in the European framework programmes for research and innovation – Final report phase 2 – Supporting the interim evaluation of Horizon Europe (Evaluacijska studija o izvrsnoj znanosti europskih okvirnih programa za istraživanje i inovacije – 2. faza konačnog izvješćivanja – Potpora međuevaluaciji programa Obzor Europa), Ured za publikacije Europske unije, 2024., str. 49.

(17) Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Assessment of Lump Sum Funding in Horizon 2020 and Horizon Europe – Analysis of implementation data and feedback from surveys (Procjena financiranja jednokratnim iznosima programa Obzor 2020. i Obzor Europa – Analiza provedbenih podataka i povratnih informacija iz anketa), 25. srpnja 2024.Ključno sporno pitanje bilo je to što je potpuni učinak jednokratnog financiranja na projekte nepoznat s obzirom na to da nisu postojali bitni podaci o potpuno zaključenim projektima. Osim toga, rano je primijećeno da bi jednokratno financiranje vjerojatno funkcioniralo za manje projekte (i projekte s jednim korisnikom), no glavna je sporna točka njihov učinak na veće, složenije projekte. Vidjeti na primjer zajedničku izjavu EARTO-a, EUA-e i CESAER-a (https://www.eua.eu/news/eua-news/eua-cesaer-and-earto-call-for-caution-in-the-use-of-lump-sum-funding-in-horizon-europe.html). Protivljenje raširenoj uporabi jednokratnog financiranja proizlazi iz činjenice da bez bitnih podataka o iskustvima s jednokratnim financiranjem i bez rezultata velikih projekata s više korisnika učinci jednokratnog financiranja na te projekte nisu poznati. Stoga je to pitanje na koje je trebalo odgovoriti u procjeni 2024. Velik dio pilot-projekta u okviru programa Obzor 2020. uključivao je projekte dokaza koncepta Europskog istraživačkog vijeća, što su mala bespovratna sredstva s jednim korisnikom. Zbog njihove posebnosti projekti dokaza koncepta izostavljeni su iz većine analiza jednokratnog financiranja, ali ne iz svih. Na primjer, čini se da su uključeni u broj zaključenih projekata (dokazi koncepta čine 44 % projekata – vidjeti stranicu 8. Komisijine procjene iz 2024. – stoga moraju biti uključeni u 96 % zaključenih projekata iz programa Obzor 2020. – vidjeti sliku 6.). Ta selektivna i netransparentna upotreba podataka procjenu čini neuvjerljivom.

(18) Drugi slajd prezentacije Europske komisije za internetski seminar naslovljen Lump Sum Funding in Horizon Europe: How does it work? How to write a proposal? (Jednokratno financiranje u okviru programa Obzor Europa: kako funkcionira? Kako sastaviti prijedlog?), 16. svibnja 2024.,

https://ec.europa.eu/research/participants/docs/h2020-funding-guide/other/event240516.htm. Europska komisija:znanost i inovacije EU-a, promotivni videozapis o jednokratnom financiranju naslovljen How to evaluate lump sum proposals: Get started (Kako ocijeniti prijedloge jednokratnog financiranja: kako početi), 2023., https://www.youtube.com/watch?v=VsSO_s1Ec84.Europska komisija: znanost i inovacije EU-a, internetski seminar naslovljen Lump Sum Funding in Horizon Europe: How does it work and what are the next steps? (Jednokratno financiranje u programu Obzor Europa: kako funkcionira i koji su sljedeći koraci?), 2022., https://www.youtube.com/watch?v=gUFYkhxE70I. U videozapisu na 3:05 minuta direktor Will ističe smanjenje stope pogreške kao razlog za upotrebu jednokratnog financiranja. Na 10:35 minuta na prvom slajdu prve prezentacije navodi se smanjenje stope pogreške kao prvi cilj upotrebe jednokratnog financiranja.

(19) Prosječan broj korisnika bespovratnih sredstava povećao se s 5,0 u programu Obzor 2020. na 7,1 u programu Obzor Europa (vidjeti Analizu strateškog plana za program Obzor Europa za razdoblje 2025. – 2027.). Pritom se udio bespovratnih sredstava za suradničke projekte smanjio sa 78 % u programu Obzor 2020. na 56 % u programu Obzor Europa (vidjeti Heitorovo izvješće, okvir 9.1.).

(20) Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije, SME participation in Horizon Europe – Key figures (and key issues) in the first three years (Sudjelovanje MSP-ova u programu Obzor Europa – ključni podaci (i ključna pitanja) tijekom prve tri godine), Ured za publikacije Europske unije, 2024., str. 11.

(21) Europski parlament, Vijeće za budućnost znanosti i tehnologije, The Horizon Europe Programme: A strategic assessment of selected items (Program Obzor Europa: strateška procjena odabranih stavki) 2024., str. 48.

(22) Devedeset posto sudionika u prvoj fazi instrumenta za MSP-ove bili su novi sudionici, dok zasad samo 70 % sudionika Akceleratora Europskog vijeća za inovacije čine novi sudionici. Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije, SME participation in Horizon Europe – Key figures (and key issues) in the first three years (Sudjelovanje MSP-ova u programu Obzor Europa – ključni podaci (i ključna pitanja) tijekom prve tri godine), Ured za publikacije Europske unije, 2024., str. 11.

(23) Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Evaluation study of the European framework programmes for research and innovation for an innovative Europe – Report phase 2 (support study for the interim evaluation of Horizon Europe) (Evaluacijska studija europskih okvirnih programa za istraživanje i inovacije za inovativnu Europu – druga faza izvješćivanja (popratna studija za međuevaluaciju programa Obzor Europa), Ured za publikacije Europske unije, 2024., str. 98.

(24) Vidjeti na primjer viziju Europske udruge sveučilišta za 10. okvirni program, str. 14. https://www.eua.eu/publications/positions/paving-the-way-for-impactful-european-r-i.html.

(25) Vidjeti, na primjer, stajalište društva Fraunhofer Gesellschaft: https://www.fraunhofer.de/content/dam/zv/en/institutes/international/brussels/finalpapers/Fraunhofer_PositionPaper_EIT.pdf.

(26) Naglašava da mijenjanje praga za „izvrsne” kako bi se postigao cilj od 75 % bez podizanja proračuna ne bi bio prihvatljiv pristup.

ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3147/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)

Top

All

Choose the experimental features you want to try