EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.2.2025.

COM(2025) 62 final

2025/0034(NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o programu politike europskog istraživačkog prostora za razdoblje 2025. – 2027.

(Tekst značajan za EGP)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

(1)produbljivanje stvarno funkcionalnog unutarnjeg tržišta za znanje;

(2)istodobno provođenje zelene tranzicije i digitalne transformacije i svladavanje drugih izazova koji utječu na društvo te povećanje sudjelovanja društva u EIP-u;

(3)poboljšanje pristupa izvrsnosti u području istraživanja i inovacija u cijeloj Uniji te poboljšanje međusobne povezanosti inovacijskih ekosustava diljem Unije;

(4)unapređenje usklađenih ulaganja i reformi u području istraživanja i inovacija.

Kako bi EIP-u dao novi poticaj, EU je uspostavio nove upravljačke strukture i donio prvi program politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. s konkretnim mjerama i tako uskladio strategije i politike u području istraživanja i inovacija. Znatan napredak postignut je suradnjom s državama članicama, posebno u rješavanju problema rascjepkanosti njihovih sustava istraživanja i inovacija. Inicijative su bile usmjerene na istraživačke karijere i infrastrukturu, otvorenu znanost, izgradnju povjerenja u znanost građanskim angažmanom i mobiliziranje resursa za tematsku suradnju. Zajednički postupak utvrđivanja prioriteta, koji su osmislile države članice u suradnji s dionicima i Komisijom, potaknuo je osjećaj odgovornosti i veću predanost provedbi EIP-a, posebno u okviru njegova prvog programa politike.

Kao u prvom programu politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024., i u njegovu drugom programu politike za razdoblje 2025. – 2027. navode se konkretne aktivnosti EIP-a kao strateški okvir za poticanje suradnje među državama članicama EU-a, povećanje djelotvornosti sustava istraživanja i inovacija te zajedničko svladavanje društvenih izazova. Na temelju iskustava stečenih provedbom prvog programa, u okviru drugoga uspostavlja se ravnoteža između produbljivanja provedbe trenutačnih prioriteta putem strukturnih politika i proširenja vizije EIP-a putem novih mjera EIP-a. Strukturne politike dugoročne su politike EIP-a, kao što su otvorena znanost, istraživačke infrastrukture i istraživačke karijere, i nisu ograničene na pojedinačne programe politike, nego su sastavni dio nacionalnih politika i europske politike. Mjere EIP-a sažete su, temelje se na politikama i usmjerene su na postizanje ciljeva kako bi se ostvarila znatna dodana vrijednost za EU, države članice i dionike. Za mjere u području umjetne inteligencije u znanosti, sigurnosti istraživanja, znanosti za politiku i pravednosti u znanosti utvrđeno je da je potrebna veća suradnja. U skladu s tim program politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027. više je usmjeren na politike i jasnije je strukturiran kako bi se nacionalnim upravama i dionicima olakšala provedba.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Na temelju iskustava stečenih u okviru prvog programa politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. Komisija je odabrala preporuku Vijeća kako bi naglasila svoje zalaganje za jačanje suradničkog upravljanja EIP-om, što će postići sistematizacijom rezultata postupka zajedničkog stvaranja s državama članicama, zemljama pridruženima programu Obzor Europa i dionicima na razini EU-a u Prijedlog preporuke Vijeća. Cilj je potaknuti države članice i dionike na informirano preuzimanje obveza i odgovornosti radi daljnje suradnje u provedbi dogovorenih aktivnosti i strukturnih politika za zajedničke mjere. Osim toga, zadržava se fleksibilan pristup provedbi mjera EIP-a i dobrovoljna priroda programa politike EIP-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2025/0034 (NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o programu politike europskog istraživačkog prostora za razdoblje 2025. – 2027.

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292. prvu i drugu rečenicu,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)EU se danas suočava s brojnim i nezapamćenim izazovima. Svjetski se poredak mijenja, a turbulentan geopolitički kontekst, sve veća gospodarska konkurencija, dosad nezabilježena brza i transformativna tehnološka revolucija te klimatske promjene i njihove posljedice tresu temelje naše društvene dobrobiti i sigurnosti. Hitno je potrebno ojačati europsko vodstvo i stratešku autonomiju u ključnim tehnološkim područjima. Znanost, tehnologija i inovacije u tom su kontekstu ključne za smanjenje ranjivosti i ostvarivanje punog potencijala Europe. Osim toga, istraživanje i inovacije ključni su i za jačanje održive konkurentnosti Europske unije.

(2)Razvoj europskog istraživačkog prostora (EIP) neizostavan je dio našeg odgovora na te izazove. Ambicija stvaranja EIP-a kao jedinstvenog tržišta za istraživanje, tehnologiju i inovacije osmišljena je 2000. i utvrđena u Ugovoru iz Lisabona kao poseban cilj EU-a. Nedavna politička ambicija da se uspostavi „Unija istraživanja i inovacija” kako bi se donijela zajednička europska strategija i politika u području istraživanja i inovacija te poboljšao slobodan protok znanja („peta sloboda”) pokazuje stalnu potrebu za unapređenjem prostora u kojem se zemlje mogu okupiti kako bi koordinirale i poboljšale svoje politike i ekosustave istraživanja i inovacija te u kojem se znanje, istraživači i tehnologija mogu slobodno kretati. Bolja koordinacija na razini EU-a u okviru EIP-a može pomoći u poticanju ulaganja i reformi te odigrati ključnu ulogu u poticanju održive konkurentnosti u skladu s ciljevima Kompasa konkurentnosti 5 .

(3)EIP je u posljednjih 25 godina ostvario velika postignuća u ključnim područjima politika, uključujući istraživačke infrastrukture, otvorenu znanost, međunarodnu suradnju, rodnu ravnotežu u istraživanju i inovacijama, zajedničko programiranje, istraživačke karijere i mobilnost istraživača. Tim su postignućima doprinijele i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), u okviru kojih je više od 150 000 izvrsnih istraživača dobilo stipendije za izvrsne doktorske programe, postdoktorske studije te razmjene osoblja u području istraživanja i inovacija, EURAXESS, koji je podržao više od 2 milijuna istraživača u razvoju karijere i mobilnosti u cijeloj Europi, kao i europski oblak za otvorenu znanost (EOSC), koji omogućuje neometan pristup kvalitetnim podacima i digitalnim uslugama te podupire prekograničnu i interdisciplinarnu suradnju.

(4)Države članice i Komisija 2021. osmislile su novu viziju i okvir politike, koji su navedeni u zaključcima Vijeća o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom (EIP) 6 i Paktu za istraživanje i inovacije 7 . U viziji se utvrđuju zajedničke vrijednosti i načela kojima će se voditi istraživanje i inovacije te prioriteti za zajedničke mjere. Države članice u Paktu su ponovile svoju predanost suradnji radi postizanja ciljeva EIP-a koji se odnose na poticanje integracije i suradnje te smanjenje rascjepkanosti znanstvenog istraživanja, tehnologije i inovacija u Europi. U zaključcima Vijeća iz 2024. o jačanju konkurentnosti EU-a, jačanju europskog istraživačkog prostora i prevladavanju njegove rascjepkanosti 8 potvrdile su svoju predanost poboljšanju koordinacije i usklađivanju nacionalnih politika u području istraživanja i inovacija kako bi istraživački ekosustav postao integriraniji i učinkovitiji.

(5)Prvim programom politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. stvoreni su čvrsti temelji za postizanje ciljeva EIP-a. Njime su prioritetna područja iz Pakta za istraživanje i inovacije pretočena u konkretne mjere. Komisija, države članice, zemlje pridružene programu Obzor Europa i dionici na razini EU-a zajednički su proveli 17 mjera. U okviru nove upravljačke strukture Forum EIP-a i njegove podskupine imaju jedinstvenu ulogu u podupiranju provedbe EIP-a i njegovih mjera. Povezuju tijela na razini EU-a te nacionalna i regionalna tijela i olakšavaju suradnju. Primjenjuje se uključiv i participativni pristup kako bi se uvažila sva mišljenja. Time se potiču inovativne strategije i zajednička odgovornost za politike radi jačanja europskog ekosustava istraživanja i inovacija. Kao savjetodavno tijelo za stratešku politiku na visokoj razini, Odbor za europski istraživački prostor i inovacije (ERAC) Vijeću i Komisiji daje savjete u ranoj fazi donošenja odluka.

(6)Komisija je u Komunikaciji „Provedba europskog istraživačkog prostora” 9 iz 2024. istaknula postignuća programa politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. i nove upravljačke strukture. Glavna postignuća u zadovoljavanju niza potreba u području istraživanja i inovacija u cijeloj Europi u okviru prvog programa politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. uključuju 1. osnivanje Koalicije za poboljšanje vrednovanja istraživanja (CoARA), 2. objavu Kodeksa ponašanja nulte tolerancije kojim se suzbija rodno uvjetovano nasilje u sustavu EU-a za istraživanje i inovacije, 3. poticanje prelaska na zelenu energiju provedbom strateškog programa za istraživanja i inovacije u okviru pilot-projekta EIP-a za zeleni vodik, 4. osnivanje mreže za istraživanje i inovacije i koheziju (RIMA), koja okuplja političke aktere i upravljačka tijela kako bi procijenila inovacijski jaz, povećala izvrsnost i iskoristila postojeće instrumente za širenje, i 5. osmišljavanje novog okvira za praćenje i evaluaciju EIP-a.

(7)Drugi program politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027. temelji se na tom pristupu i osmišljen je za svladavanje trenutačnih izazova. Na temelju prioritetnih područja za zajedničko djelovanje iz Pakta za istraživanje i inovacije i ishoda provedbe prvog programa politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. u njemu se navodi 11 strukturnih politika EIP-a i osam konkretnih mjera EIP-a. One su rezultat sveobuhvatnog postupka zajedničkog stvaranja u okviru Foruma EIP-a i ERAC-a, a cilj je započeti s provedbom 2025. Prvi i drugi program politike EIP-a povezani su. U program politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027. prenesene su tekuće politike iz prvog programa, a bavi se i temeljnim dugoročnim ciljevima EIP-a te je dovoljno fleksibilan kako bi mogao odgovoriti na nove strateške potrebe,

PREPORUČUJE SLJEDEĆE:

1.Države članice trebale bi donijeti program politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027. s 11 strukturnih dugoročnih politika EIP-a koje nisu ograničene na pojedinačne programe politika, ali i dalje imaju trogodišnji plan provedbe, te s osam mjera EIP-a, koje treba provesti u okviru trogodišnjeg programa politike. Svi prijedlozi EIP-a detaljnije su opisani u prilogu.

2.Države članice trebale bi dobrovoljno provesti strukturne politike i mjere EIP-a u skladu s četiri prioritetna područja za zajedničko djelovanje iz Pakta za istraživanje i inovacije. Te strukturne politike i mjere usmjerene su na (i) stvaranje jasne dodane vrijednosti na nacionalnoj i europskoj razini, (ii) ostvarivanje učinka postizanjem konkretnih rezultata i ishoda u roku od tri godine, (iii) oslanjanje na stalno zajedničko stvaranje između država članica, Komisije i dionika, (iv) samostalnost s jednom glavnom aktivnošću, tj. bez podaktivnosti, i (v) provedbu u promjenjivoj geometriji kako bi se omogućila fleksibilnost u mjeri u kojoj se zemlje mogu uključiti.

1.Prioritetno područje: produbljivanje stvarno funkcionalnog unutarnjeg tržišta za znanje

Slobodno kretanje istraživača, znanja i podataka ključno je za poboljšanje učinkovitosti i uključivosti europskog sustava istraživanja i inovacija. Pomaže u smanjenju udvostručavanja resursa i stvaranju potrebne kritične mase. Provedba pionirskih temeljnih i primijenjenih istraživanja nužna je kako bi se poboljšali međunarodni položaj, znanstveno vodstvo i konkurentnost EU-a.

EU će nastaviti raditi na tom prioritetu u okviru sljedećih strukturnih politika:

otvorena znanost – omogućivanje otvorene znanosti razmjenom i ponovnom upotrebom podataka, među ostalim putem europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC); istraživačke infrastrukture – jačanje održivosti, pristupačnosti i otpornosti istraživačkih infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru; rodna ravnopravnost, jednake mogućnosti za sve i uključivost – jačanje uključive i intersekcijske rodne ravnopravnosti u EIP-u; karijere i mobilnost istraživača te sustavi za vrednovanje istraživanja i nagrađivanje – povećanje privlačnosti i održivosti istraživačkih karijera te reforma vrednovanja istraživanja; vrednovanje znanja – unapređenje kapaciteta i aktivnosti vrednovanja znanja; angažman na globalnoj razini – globalni pristup istraživanju i inovacijama.

Za iduće tri godine predlažu se sljedeće mjere EIP-a:

·pravednost u otvorenoj znanosti,

·unapređenje ekosustava europske znanosti za politiku (S4P),

·olakšavanje i ubrzavanje odgovorne upotrebe umjetne inteligencije u znanosti u EU-u,

·jačanje sigurnosti istraživanja.

2.Prioritetno područje: istodobno provođenje zelene tranzicije i digitalne transformacije i svladavanje drugih izazova koji utječu na društvo te povećanje sudjelovanja društva u EIP-u

Kako bi se EIP-om potaknula konkurentnost, poboljšala kvaliteta života ljudi u EU-u i odgovorilo na društvene izazove kao što su zelena i digitalna tranzicija, on mora djelovati u sinergiji sa sektorskim politikama i industrijskom politikom. Ulaganja u istraživanje i inovacije moraju dovesti do konkretnih rezultata koje tržište primjenjuje i prihvaća.

Za postizanje rezultata u tom prioritetnom području bile su ključne sljedeće strukturne politike:

inicijative koje se temelje na izazovima – pretvaranje Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) u ključnu tematsku sastavnicu EIP-a; sinergije s obrazovanjem i Programom vještina za Europu – poboljšanje povezanosti istraživanja i inovacija te visokog obrazovanja u okviru EIP-a i ostvarenje punog potencijala europskih ekosustava istraživanja i inovacija; aktivno sudjelovanje građana i društva u istraživanju i inovacijama – sudjelovanje građana, građanski angažman i komunikacija o znanosti radi jačanja povjerenja u znanost.

Za iduće tri godine predlažu se sljedeće mjere EIP-a:

·ubrzavanje ulaganja u istraživanje i inovacije za industrijsku preobrazbu Europe i njezinu konkurentnu održivost,

·ubrzavanje novih metodoloških pristupa kako bi se unaprijedilo biomedicinsko istraživanje i testiranje lijekova i medicinskih proizvoda,

·usklađeni i koordinirani okvir za europski pristup integritetu i etici u istraživanju i inovacijama s obzirom na nove izazove.

3.Prioritetno područje: poboljšanje pristupa izvrsnosti u području istraživanja i inovacija u cijeloj Uniji te poboljšanje međusobne povezanosti inovacijskih ekosustava diljem Unije

Istraživačka izvrsnost obuhvaća sve dobi, discipline i sektore u cijeloj Europi. Još nije ostvaren njezin puni potencijal jer postoje znatne razlike u mogućnostima za istraživače i inovatore u EIP-u. Strukturna politika za smanjenje razlika u tom prioritetnom području usmjerena je na stvaranje sinergija među programima financiranja na razini EU-a, država članica i regija kako bi se poboljšao pristup izvrsnosti u EU-u.

Za iduće tri godine predlaže se sljedeća mjera EIP-a:

·poticanje istraživanja i inovacija: novo doba u upravljanju istraživanjem.

4.Prioritetno područje: unapređenje usklađenih ulaganja i reformi u području istraživanja i inovacija

S obzirom na to da je EU usmjeren na područja ključna za buduću konkurentnost, održivost i dobrobit, bilo bi kontraproduktivno duplicirati, zamijeniti ili rascjepkati ulaganja i inicijative u području istraživanja i inovacija. Prekogranična suradnja može povećati učinkovitost jer omogućuje udruživanje resursa kako bi se postigla kritična masa i povećali učinci prelijevanja znanja radi poticanja inovacija. Kako bi ta ulaganja bila učinkovita i uspješna, u nekim će slučajevima biti potrebno osmisliti, provesti i pratiti strukturne reforme u nacionalnim sustavima istraživanja i razvoja. One će biti namijenjene povećanju znanstvene izvrsnosti, praktičnoj primjeni rezultata istraživanja, jačanju veza između znanosti i poduzeća te boljem usmjeravanju politika za potporu poslovnim inovacijama.

U okviru tog cilja ne predlažu se posebne mjere EIP-a, ali dobro je poznato da Europska komisija i države članice nastavljaju blisko surađivati u okviru niza postojećih instrumenata kako bi potaknule ulaganja u istraživanje i inovacije te provele strukturne reforme. Točnije, očekuje se da će se provedbom mjera za istraživanje i inovacije u okviru Mehanizma EU-a za oporavak i otpornost povećati nacionalni inovacijski kapaciteti, posebno u zemljama koje i dalje zaostaju.

U okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika Europska komisija provodi detaljnu analizu nacionalnih sustava istraživanja i inovacija te donosi preporuke za pojedine zemlje o tome kako povećati njihov inovacijski potencijal. Zatim prati odgovore politika država članica kako bi procijenila napredak u otklanjanju utvrđenih nedostataka u području istraživanja i inovacija. U provedbi reformi radi poboljšanja sustava istraživanja i inovacija države članice i pridružene zemlje mogu dobiti stručnu potporu u okviru Instrumenta za političku podršku programa Obzor, koji se pokazao vrlo korisnim za poboljšanje oblikovanja politika i utvrđivanje programa reformi, kao i u okviru pojačanih dijaloga s državama članicama o zajednički dogovorenim temama istraživanja i inovacija.

3.Uspostavljeni okvir suradnje Europske komisije, država članica, pridruženih zemalja i organizacija dionika u okviru Foruma EIP-a i ERAC-a trebalo bi zadržati kao središnji mehanizam upravljanja EIP-om. Sljedeći program politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027. također će se provoditi uključivo i transparentno na svim razinama upravljanja kako bi se potaknulo zajedničko stvaranje i preuzimanje odgovornosti za program. Forum EIP-a i dalje će biti platforma za raspravu o novim izazovima koji nisu obuhvaćeni aktivnostima programa politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027., ali za čije je svladavanje potrebna međudržavna suradnja i koji su obuhvaćeni Paktom za istraživanje i inovacije, kao što je praćenje slobode znanstvenog istraživanja.

4.Zahvaljujući koordiniranoj provedbi dionici na razini EU-a trebali bi biti aktivno i široko uključeni u čitav spektar aktivnosti, od istraživanja do inovacija i uvođenja na tržište. Kategorije dionika u Forumu EIP-a trebalo bi preispitati kako bi se poboljšala zastupljenost različitih interesa.

5.Države članice i Europska komisija trebale bi podupirati potpuno sudjelovanje zemalja pridruženih programu Obzor Europa i krovnih organizacija dionika na razini EU-a u provedbi programa politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027.

6.Ulaganja u istraživanje i inovacije u EU-u nisu dovoljna i manja su od ulaganja mnogih globalnih konkurenata EU-a. EU trenutačno troši oko 2,3 % svojeg BDP-a na istraživanje i razvoj, što je znatno ispod cilja od 3 % utvrđenog 2002. u Deklaraciji iz Barcelone. Kako bi se ostvario taj složeni cilj od 3 %, potrebno je koordinirano raditi na poticanju javnih i privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Potrebne su i dodatne reforme kako bi se poboljšali nacionalni ekosustavi istraživanja i inovacija te maksimizirao učinak povećanja ulaganja u istraživanje i inovacije. To je već dio prioritetnog područja „unapređenje usklađenih ulaganja i reformi u području istraživanja i inovacija” iz Pakta za istraživanje i inovacije, a države članice i Komisija trebale bi nastaviti raditi na njegovu ostvarenju.

7.Europska komisija i države članice trebale bi nastaviti provoditi mehanizam za praćenje EIP-a opisan u Paktu za istraživanje i inovacije u Europi i detaljno opisan u prilogu „Okvir za budući mehanizam za praćenje EIP-a”, koji je Komisija 10. lipnja 2022. predstavila Vijeću 10 . Tim će se mehanizmom pratiti napredak u ostvarivanju prioriteta EIP-a, kako su utvrđeni u Paktu za istraživanje i inovacije. Mehanizam za praćenje EIP-a trebao bi uključivati:

(1)pregled stanja EIP-a za praćenje napretka u ostvarivanju njegovih ciljeva na razini EU-a i na nacionalnoj razini, koji se redovito ažurira;

(2)redovita izvješća Komisije Vijeću o praćenju EIP-a radi preispitivanja provedbe njegova programa politike;

(3)redovita izvješća EIP-a za pojedine zemlje kako bi se procijenio napredak zemalja u provedbi njegova programa politike.

Države članice nastavit će razmjenjivati informacije o EIP-u, posebno objavljivanjem podataka i informacija na platformi za politiku EIP-a. Osim toga, poticat će provedbu mjera i rezultata EIP-a u svojim zemljama, pri čemu će se oslanjati na dostupnu potporu.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    Preporuka Vijeća (EU) 2021/2122.

(2)    COM(2024) 490.

(3)     https://european-research-area.ec.europa.eu/

(4)    16179/24.

(5)    COM(2025) 30 final.

(6)    14308/21.

(7)    Preporuka Vijeća (EU) 2021/2122.

(8)    16179/24.

(9)    COM(2024) 490.

(10)    Napomena Vijeća 9578/22.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.2.2025.

COM(2025) 62 final

PRILOG

Prijedlogu PREPORUKE VIJEĆA

o programu politike europskog istraživačkog prostora za razdoblje 2025. – 2027.

PRILOG

Detaljno objašnjenje strukturnih politika i mjera EIP-a

Prijedlozi strukturnih politika i mjera EIP-a detaljnije su opisani redoslijedom navedenim u nastavku. Temelje se na postupku zajedničkog stvaranja koji je proveden u suradnji s državama članicama, zemljama pridruženima programu Obzor Europa i dionicima od ožujka 2023. do studenoga 2024.:

Strukturne politike EIP-a

·Omogućivanje otvorene znanosti razmjenom i ponovnom upotrebom podataka, među ostalim putem europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC)

·Jačanje održivosti, pristupačnosti i otpornosti istraživačkih infrastruktura u EIP-u

·Jačanje uključive i intersekcijske rodne ravnopravnosti u EIP-u

·Povećanje privlačnosti i održivosti istraživačkih karijera

·Reforma vrednovanja istraživanja

·Unapređenje kapaciteta i aktivnosti vrednovanja znanja

·Globalni pristup istraživanju i inovacijama

·Pretvaranje Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) u ključnu tematsku sastavnicu EIP-a

·Poboljšanje povezanosti istraživanja i inovacija te visokog obrazovanja u okviru EIP-a i ostvarenje punog potencijala europskih ekosustava istraživanja i inovacija

·Sudjelovanje građana, građanski angažman i komunikacija o znanosti radi jačanja povjerenja u znanost

·Poboljšanje pristupa izvrsnosti u EU-u

Mjere EIP-a

·Pravednost u otvorenoj znanosti

·Unapređenje ekosustava europske znanosti za politiku (S4P)

·Olakšavanje i ubrzavanje odgovorne upotrebe umjetne inteligencije u znanosti u EU-u

·Jačanje sigurnosti istraživanja

·Ubrzavanje ulaganja u istraživanje i inovacije za industrijsku preobrazbu Europe i konkurentnu održivost

·Ubrzavanje novih metodoloških pristupa kako bi se unaprijedilo biomedicinsko istraživanje i testiranje lijekova i medicinskih proizvoda

·Usklađeni i koordinirani okvir za europski pristup integritetu i etici u istraživanju i inovacijama s obzirom na nove izazove

Strukturne politike EIP-a

1.Omogućivanje otvorene znanosti razmjenom i ponovnom upotrebom podataka, među ostalim putem europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC)

Ciljevi

·Nagrađivati, poučavati i standardizirati praksu i vještine u području otvorene znanosti

·Uvesti norme, alate i usluge kako bi istraživači mogli pronaći rezultate, pristupiti im te ih ponovno upotrijebiti i kombinirati

·Uvesti i održavati objedinjenu infrastrukturu kojom upravlja zajednica i koja omogućuje otvorenu razmjenu znanstvenih rezultata ·

·Pozicionirati Europu kao predvodnika u stvaranju mreže istraživačkih podataka FAIR 1 koja je povezana s drugim podatkovnim prostorima

·Istraživačima pružiti bolje pravne uvjete i resurse za pristup rezultatima istraživanja financiranih javnim sredstvima i njihovu ponovnu upotrebu te korištenje publikacija i podataka u znanstvene svrhe

Opis

Cilj je ove strukturne politike korjenita promjena istraživačkih zajednica i infrastruktura u Europi. Nastojat će se poboljšati pravni okvir EU-a za otvorenu razmjenu, neometan pristup i pouzdanu ponovnu upotrebu istraživačkih podataka i drugih digitalnih istraživačkih resursa koji se upotrebljavaju i proizvode u istraživačkom ciklusu. Primjeri aktivnosti uključuju:

·promicanje prihvaćanja čvora EU-a za europski oblak za otvorenu znanost u europskoj istraživačkoj zajednici,

·podršku dodavanju nekoliko čvorova mreži europskog oblaka za otvorenu znanost i jamčenje njezine prilagodljivosti na temelju zajedničkih standarda i politika upotrebe te mreže, počevši od 2025.,

·provedbu daljnjih savjetovanja s dionicima i prikupljanje više dokaza o utvrđenim opcijama politike kako bi zakonodavni i regulatorni okvir EU-a o autorskim pravima i podacima bio prikladan za istraživanje,

·proširenje okvira za praćenje europskog oblaka za otvorenu znanost najsuvremenijim metodologijama za procjenu učinka povezanih politika i praksi.

Očekivani ishodi

·Razvoj korisne mreže europskog oblaka za otvorenu znanost i povećavanje njezine primjene

·Povećanje količine i produktivnosti istraživačkih podataka FAIR u Europi

·Utvrđivanje područja za zakonodavne i nezakonodavne mjere kako bi zakonodavni i regulatorni okvir EU-a o autorskim pravima i podacima bio prikladan za istraživanje

·Procjena učinka politika i prakse otvorene znanosti na temelju platforme za prikupljanje obavještajnih podataka o politici otvorene znanosti.

2.Jačanje održivosti, pristupačnosti i otpornosti istraživačkih infrastruktura u EIP-u

Ciljevi

·Poboljšati usluge istraživačke infrastrukture i bolje ih prilagoditi potrebama korisnika u kontekstu suvremenih i novih znanstvenih, tehnoloških i inovacijskih izazova te prioriteta politika EU-a

·Poboljšati europski ekosustav istraživačke infrastrukture, među ostalim konsolidacijom postojećih istraživačkih infrastruktura i utvrđivanjem novih projekata kako bi se popunile praznine u tim infrastrukturama

·Uspostaviti integriranije i održivije programe za pristup istraživačkim infrastrukturama i njihovim uslugama

·Povećati učinak na istraživanje i društvo te produbiti suradnju s industrijom

·Uspostaviti bolje veze među različitim vrstama infrastrukture (istraživačka infrastruktura, tehnološka infrastruktura, e-infrastruktura, podatkovna infrastruktura)

·Povećati uključenost dionika u aktivnosti istraživačkih infrastruktura.

Opis

Provedbom te strukturne politike jamči se otvorenost, pristupačnost i sigurnost vrhunskih održivih istraživačkih infrastruktura za istraživače i inovatore u Europi te se dodatno razvijaju i konsolidiraju istraživačke infrastrukture, njihova integrativna funkcija u ekosustavu istraživanja i inovacija i njihov potencijal za ostvarivanje prioriteta EU-a. Provedbom dugoročne strategije pojednostavnit će se okruženje istraživačkih infrastruktura te će se utvrditi i u prvi plan postaviti usluge i tehnologije tih infrastruktura potrebne za jačanje konkurentnosti i strateške autonomije EU-a u području znanosti i tehnologije te njegova kapaciteta za svladavanje društvenih izazova.

·Razvoj dugoročne strategije za istraživačke infrastrukture

·Jasno praćenje uspješnosti istraživačkih infrastruktura

·Jasna analiza financijske potpore istraživačkim infrastrukturama

·Strateška analiza stanja istraživačkih infrastruktura u Europi.

Očekivani ishodi

·Za dugoročne aktivnosti i aktivnosti koje se ponavljaju: 1. dugoročna strategija EU-a za istraživačke infrastrukture, uključujući novi, strateški pristup potpori EU-a istraživačkim infrastrukturama, 2. plan Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI) 2026. i ključni elementi za analizu stanja 2028., 3. praćenje ključnih etapa ESFRI-ja, 4. uključivanje dionika (izvješća o događajima/aktivnostima).

·Za kratkoročne aktivnosti, izvješća s preporukama o: 1. financiranju, uključujući sinergije s nacionalnim i regionalnim financiranjem, sredstvima EU-a i drugim izvorima, 2. međunarodnoj suradnji, s posebnim naglaskom na pitanjima sigurnosti istraživanja, 3. procjeni učinka ESFRI-ja, 4. otpornosti i ozelenjivanju europskih istraživačkih infrastruktura, 5. daljnjem jačanju konzorcijâ europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) kao dijela ekosustava istraživačkih infrastruktura.

3.Jačanje uključive i intersekcijske rodne ravnopravnosti u EIP-u

Ciljevi

·Produbiti dijalog o politikama i koordinaciju politika i mjera za uključivu i intersekcijsku rodnu ravnopravnost u istraživanju i inovacijama, uključujući institucionalne/strukturne promjene na temelju uključivih planova za rodnu ravnopravnost, intersekcionalnost, integraciju rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija, okončanje rodno uvjetovanog nasilja i donošenje rodno osjetljivog proračuna

·Unaprijediti uključivu i intersekcijsku rodnu ravnopravnost u području istraživanja i inovacija prihvaćanjem postojećih preporuka i alata

·Poboljšati prikupljanje, praćenje i evaluaciju podataka o uključivoj i intersekcijskoj rodnoj ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama kako bi se utvrdili primjeri uspješne prakse i prepreke te eventualni nedostaci koje treba otkloniti budućim politikama i mjerama

·Smanjiti geografske razlike u poboljšanju uključive i intersekcijske rodne ravnopravnosti među državama članicama i pridruženim zemljama

·Povećati stopu sudjelovanja žena i istraživača koji pripadaju nedovoljno zastupljenim skupinama, poboljšati kvalitetu radnih (i studijskih) uvjeta, uključujući pravednije zapošljavanje, promaknuće i dodjelu proračunskih sredstava, dostupnost mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, sigurnija okruženja bez rodno uvjetovanog nasilja, bolju rodnu ravnotežu na položajima na kojima se donose odluke te nepristrane i kvalitetnije rezultate istraživanja i inovacija.

Opis

Provedbom ove strukturne politike poboljšat će se kvaliteta i društvena važnost istraživanja i inovacija, u europski sustav istraživanja i inovacija privući će se i zadržati raznolikiji talenti te će se svima omogućiti da ostvare svoj puni potencijal, čime će EU pokazati da je i dalje međunarodni predvodnik u osiguravanju uključive i intersekcijske rodne ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama.

Očekivani ishodi

·Osmišljavanje pristupa za praćenje i evaluaciju radi djelotvorne provedbe planova za rodnu ravnopravnost

·Izrada smjernica za provedbu politike intersekcijske ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama, uključujući pokazatelje

·Osmišljavanje pristupa za praćenje i evaluaciju kako bi se pospješilo uključivanje rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija

·Poboljšanje mehanizma rodno osviještene politike za sinergije s drugim mjerama EIP-a na razini EU-a i nacionalnoj razini

·Provedba kodeksa ponašanja kojim se suzbija rodno uvjetovano nasilje u istraživanju i inovacijama, osmišljenog u okviru 5. mjere programa politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024.

·Utvrđivanje načela za donošenje rodno osjetljivog proračuna i praćenje rashoda u području istraživanja i inovacija.

4.Povećanje privlačnosti i održivosti istraživačkih karijera 

Ciljevi

·Poticati priznavanje istraživačkih zanimanja te interoperabilnost i usporedivost istraživačkih karijera u svim sektorima i državama članicama

·Poboljšati uvjete zapošljavanja i rada, uključujući aspekte povezane s otvorenim i transparentnim zapošljavanjem koje se temelji na zaslugama

·Poboljšati vještine istraživača radi poticanja međusektorskih i interdisciplinarnih karijera

·Podupirati bolji razvoj i napredovanje u karijeri te oblikovati nove načine ulaganja kako bi se smanjila nesigurnost i proširile mogućnosti za razvoj karijere

·Poticati uravnoteženije kretanje talenata, uključujući međusektorsku mobilnost

·Pružiti djelotvorne i pouzdane podatke iz Opservatorija za karijere u području istraživanja i inovacija

·Stvoriti sinergije s drugim povezanim mjerama politike EIP-a te povezanim trenutačnim i budućim inicijativama EU-a, kao što je Komisijin paket mjera za mobilnost vještina i talenata.

Opis

Ta strukturna politika namijenjena je povećanju privlačnosti i održivosti istraživačkih karijera u Europi tako što se EU, države članice, pridružene zemlje i dionici podupiru u zajedničkoj provedbi svih mjera koje proizlaze iz 4. mjere programa politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. te se prati ishod stvarne provedbe tih inicijativa i reformi. Provedba će uključivati razmjenu primjera dobre prakse, izradu smjernica i preporuka te doprinos konsolidaciji Opservatorija za karijere u području istraživanja i inovacija (ReICO).

Očekivani ishodi

·Zajednički osmišljene smjernice za provedbu preporuke Vijeća o istraživačkim karijerama, za kvalitetnija radna mjesta i bolje funkcioniranje istraživačkog tržišta rada

·Zajednica prakse za razmjenu iskustava i jačanje istraživačkih karijera na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i organizacijskoj razini

·Konsolidirani ReICO uz sudjelovanje relevantnih aktera izvan zajednice za istraživanje i inovacije te zajedničko uklanjanje nedostataka

·Preporuke za bolji razvoj karijere i napredovanje u karijeri, uključujući europske modele napredovanja i povezane mehanizme procjene i financiranja

·Zajednički stvoreni načini ulaganja, udruživanje i koordinacija snaga te zajedničko osmišljavanje inicijativa za smanjenje nesigurnosti i olakšavanje neakademskih istraživačkih karijera.

5.Reforma vrednovanja istraživanja

Ciljevi

·Uvesti institucionalne promjene kako bi se poboljšalo vrednovanje istraživanja

·Mjeriti razinu napretka reformi za vrednovanje istraživanja

·Povećati znanje i poboljšati informiranje o reformama

·Utvrditi nedostatke u reformama, eventualne čimbenike koji ih ograničavaju ili onemogućuju i potrebne dodatne mjere

·U konačnici doprinijeti povećanju kvalitete, uspješnosti i učinka istraživanja te tako povećati privlačnost istraživačkih karijera.

Opis

Način na koji se trenutačno vrednuju istraživački projekti, istraživači, istraživačke jedinice i istraživačke ustanove i dalje se uvelike temelji na ograničenom skupu rezultata i aktivnosti istraživanja, uglavnom publikacija, a u okviru njega dominiraju neke neprimjerene upotrebe više pokazatelja i metoda za mjerenje kvalitete, uspješnosti i učinka istraživanja.

·Utvrđivanje i opsežna razmjena primjera dobre prakse, alata i preporuka za vrednovanje istraživanja

·Održavanje međunarodnih dijaloga i događanja za širenje znanja i uzajamno učenje koje organiziraju Komisija, Koalicija za poboljšanje vrednovanja istraživanja (CoARA) i države članice

·Provedba reformi vrednovanja istraživanja u istraživačkim ustanovama

·Provedba studije kako bi se utvrdile promjene nacionalnih okvira, promjene koje provode istraživačke ustanove i promjene koje se očekuju od akcijskih planova potpisnika Sporazuma o reformi vrednovanja istraživanja

·Nastavak nacionalnih dijaloga između nacionalnih tijela i istraživačkih organizacija.

Očekivani ishodi

·Poboljšanje znanja, informiranosti i angažmana u vezi s praksama i reformama vrednovanja istraživanja, za što bi se trebale pobrinuti CoARA, istraživačke organizacije (uključujući organizacije koje provode istraživanja, organizacije koje ih financiraju i organizacije koje ih vrednuju), nacionalna tijela i institucije EU-a

·Podupiranje, mapiranje i analiza promjena u nacionalnim okvirima i pojedinačnim istraživačkim ustanovama

·Utvrđivanje preostalih nedostataka u reformama i mjera koje su još uvijek potrebne na svim razinama (institucionalnoj, nacionalnoj i europskoj).

·

6.Unapređenje kapaciteta i aktivnosti vrednovanja znanja

Ciljevi

·Poboljšati vrednovanje i primjenu znanja, vještine i stručnu potporu

·Poboljšati pristup intelektualnoj imovini i podacima dobivenima istraživanjem i inovacijama te njihovu upotrebu

·Konsolidirati kulturu vrednovanja znanja.

Opis

EU ima poteškoća s prenošenjem rezultata istraživanja i inovacija u primjenu u društvu i gospodarsku vrijednost te sa zadržavanjem vrijednosti unutar EU-a, što je ključno za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Navedena strukturna politika namijenjena je otklanjanju nedostataka u europskoj bazi znanja, i to:

·izgradnjom kapaciteta posrednikâ za jačanje povezanosti akademske zajednice, industrije i javnih tijela,

·poboljšanjem pristupa intelektualnoj imovini i njezine zaštite, posebno primjenom pristupa odgovornog licenciranja i zajedničkog upravljanja podacima,

·jačanjem kapaciteta za vrednovanje i vještina aktera u području istraživanja i inovacija, uključujući istraživačke institute i organizacije za financiranje,

·povećanjem prihvaćanja rezultata multidisciplinarnih istraživanja, uključujući društvene, umjetničke i humanističke znanosti,

·poboljšanjem mjernog okvira kako bi se obuhvatila šira stvorena društvena vrijednost.

Očekivani ishodi

·Europski sustav načela odgovornog licenciranja i zajednički pristup upravljanju podacima kako bi se pospješila međusektorska suradnja i donijela veća korist za poduzeća i za društvo, uzimajući u obzir pitanja sigurnosti istraživanja

·„Laboratoriji za učenje o stvaranju vrijednosti” za razvoj vještina u području vrednovanja znanja i poduzetništva ciljanim osposobljavanjem, uzajamnim učenjem i kontaktom s uzorima

·Političke smjernice za povećanje i ubrzavanje prihvaćanja multidisciplinarnih rezultata istraživanja i inovacija u europskom istraživačkom prostoru na temelju popratne studije Komisije i rada na stvaranju posebne zajednice prakse

·Sveobuhvatan mjerni okvir koji obuhvaća širok spektar aktivnosti vrednovanja znanja radi praćenja uspješnosti EIP-a u tom području.

7.Globalni pristup istraživanju i inovacijama

Ciljevi

·Zajamčiti da program politike EIP-a za razdoblje 2025. – 2027. uključuje međunarodnu dimenziju kao međusektorsko, dugoročno i temeljno obilježje ekosustava istraživanja i inovacija

·Poboljšati povezanost znanosti, politike i diplomacije

·Svladati globalne izazove i zaštititi strateške interese, vrijednosti i načela Unije, njezinih država članica i pridruženih zemalja

·Promicati jednake uvjete na razini EU-a u međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija

·Produbiti znanje o bilateralnoj suradnji država članica i pridruženih zemalja s trećim zemljama.

Opis

U kontekstu korjenitih promjena u geopolitičkom, znanstvenom i tehnološkom okruženju EU mora bolje strateški iskoristiti prednosti međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija.

Ova strukturna politika provodit će se u obliku sljedećih aktivnosti i rasprava stalne podskupine Foruma EIP-a za globalni pristup istraživanju i inovacijama:

·periodično mapiranje bilateralne i multilateralne znanstvene suradnje država članica, pridruženih zemalja i dionika,

·poticanje sinergija s drugim programima i inicijativama EU-a, kao što je Global Gateway,

·koordiniranje i usklađivanje s drugim mjerama EIP-a, kao što je predloženo djelovanje u području sigurnosti istraživanja,

·davanje mišljenja i smjernica o tome kako ojačati međunarodnu dimenziju sljedećeg okvirnog programa.

Očekivani ishodi

·Europski okvir za znanstvenu diplomaciju (2025.)

·Plan za multilateralni dijalog o vrijednostima i načelima međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija (2025.)

·Nove pilot-inicijative u okviru pristupa Tima Europa, uključujući Latinsku Ameriku i Karibe 2025. te Indiju 2026., kao i proširenje postojećih pristupa Tima Europa Africi i Kini

·Mišljenje o tome kako organizirati međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija s trećim zemljama u okviru sljedećeg okvirnog programa.

8.Pretvaranje Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) u ključnu tematsku sastavnicu EIP-a

Ciljevi

·Produbiti veze između zajednice za istraživanje i inovacije i industrije radi potpore uvođenju inovacija u području čiste energije bez dodatnog administrativnog opterećenja

·Osmisliti zajedničke pristupe međusektorskim pitanjima, uključujući predviđenu održivost, razvoj vještina, istraživanje i inovacije prilagođene društvenim potrebama, digitalizaciju, prihvaćanje na tržištu i pristup tržištu

·Preispitati tehnologije koje se trenutačno koriste kako bi se uključile nove relevantne tehnologije čiste energije

·Uspostaviti novu suradnju između europskih tehnoloških i inovacijskih platformi i europskih industrijskih saveza.

Opis

Ova strukturna politika doprinijet će općim ciljevima EIP-a jer će se produbiti koordinacija između programa istraživanja i inovacija u području čiste energije i inicijativa na razini EU-a te na nacionalnoj i institucijskoj razini, dok će se suradnja na postizanju općih ciljeva u području klime i okoliša među akterima u cijeloj Europi povećati. Nadalje, pretvaranje izmijenjenog plana SET u strukturnu politiku novog programa politike EIP-a bit će pokretač novih ključnih inicijativa i njihova razvoja te boljeg povezivanja cilja istraživanja i inovacija u području čiste energije sa širom perspektivom istraživanja i inovacija. Primjerice, mjere Strategije EU-a za solarnu energiju uključuju osmišljavanje zajedničkog strateškog programa za istraživanje i inovacije u području solarne energije s državama članicama. Dodatne predviđene aktivnosti uključuju:

·osnivanje pet međusektorskih radnih skupina za izradu alata i preporuka o međusektorskim pitanjima u okviru plana SET,

·uspostava posebnih radnih postupaka koji se odnose na vodik radi provedbe pilot-projekta EIP-a za zeleni vodik,

·usklađivanje prioriteta u području istraživanja i inovacija između država članica i EU-a te poticanje zajedničkih prekograničnih aktivnosti europskih istraživačkih centara, sveučilišta i industrije.

Očekivani ishodi

·Usklađivanje strateških programa za istraživanje i inovacije u svim područjima/tehnologijama i planova provedbe s novim prioritetima EU-a i razvojem zajedničkih planova provedbe i ulaganja

·Preporuke politika za bolje uključivanje sljedećih područja u okvir istraživanja i inovacija u području energije iz plana SET: kružnost i zamjena materijala, istraživanje i inovacije za društvene potrebe, digitalizacija, vještine, tržišno prihvaćanje

·Poboljšano praćenje napretka putem informacijskog sustava plana SET.

9.Poboljšanje povezanosti istraživanja i inovacija te visokog obrazovanja u okviru EIP-a i ostvarenje punog potencijala europskih ekosustava istraživanja i inovacija

Ciljevi

·Bolje uskladiti strategije, politike, programe te financiranje istraživanja i razvoja s visokim obrazovanjem. Uspostaviti bliskiju suradnju i dijalog između ta dva područja na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i institucionalnoj razini

·Poboljšati kvalitetu i povezanost regionalnih sustava istraživanja i inovacija te smanjiti europski inovacijski jaz

·Poboljšati znanje, pokazatelje i alate za provedbu sveobuhvatnih međusektorskih strategija kako bi se inovacije uskladile sa širim društvenim ciljevima

·Poboljšati informiranost o istraživanju i obrazovanju te njihovu komplementarnost

·Smanjiti rascjepkanost i regionalne razlike u europskom istraživačkom i inovacijskom okruženju

·Produbiti suradnju akademskih, javnih i privatnih subjekata.

Opis

Provedbom ove strukturne politike nastoji se uspostaviti strukturirana i namjenska platforma za razmjenu radi promicanja sustavnijeg pristupa, među ostalim, upravljanju i potpori te uključivanja predstavnika iz područja istraživanja i visokog obrazovanja. Cilj je izgraditi stabilna partnerstva između aktera u području obrazovanja te istraživanja i inovacija koji će surađivati na uspostavi novih mehanizama i poticaja za smanjenje rascjepkanosti i premošćivanje regionalnih razlika.

Očekivani ishodi

·Izrada preporuka za osmišljavanje i provedbu strategija na institucionalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini

·Utvrđivanje postojećih pravnih prepreka na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, načela i glavnih sastavnica potrebnih za razvoj pravnog okvira za uspostavu „pete slobode” te preporuka za konsolidaciju europskih visokih učilišta kao predvodnika u globalnim istraživanjima i inovacijama

·Utvrđivanje politika, mehanizama i poticaja za razvoj snažnijih partnerstava između visokih učilišta i drugih aktera u području istraživanja i inovacija

·Donošenje plana ambicija za strateško usklađivanje EIP-a i europskog prostora obrazovanja (u području visokog obrazovanja).

10.Sudjelovanje građana, građanski angažman i komunikacija o znanosti radi jačanja povjerenja u znanost 

Ciljevi

·Poticati angažman javnosti u području istraživanja i inovacija, građansku znanost i komunikaciju o znanosti pomoću zajednički razvijenih smjernica

·Razviti djelotvornije mehanizme za znatno i uključivo sudjelovanje javnosti u istraživanju i inovacijama

·Ojačati veze između znanosti i društva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

·Povećati znanstvenu pismenost i znanstveni kapital jačanjem veza između znanstvene zajednice te mladih i osoba koje obično nisu uključene u znanost.

Opis

Ova strukturna politika temelji se na intersekcijskom pristupu kojem je cilj ojačati povjerenje u znanost, pa tako i demokratsko upravljanje, a oslanja se na postignuća 14. mjere programa politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. naslovljene „približiti znanost građanima”.

Očekivani ishodi

·Vodeća načela uključivog angažmana: razviti zajedničke pristupe za sudjelovanje javnosti u istraživanju i inovacijama te znanstvenoj komunikaciji

·Aktivnosti povezivanja istraživača i mladih: inovativni načini poticanja djelotvornog i uključivog angažmana mladih u području znanosti, npr. pozivanje stručnjaka da predstave najbolje primjere iz nacionalne prakse te izrada priručnika i smjernica u okviru projekata koje financira EU

·Povezivanje znanosti i građana, organiziranje aktivnosti za povezivanje i jačanje lokalnih zajednica u području istraživanja i inovacija s raznim dionicima i građanima u vezi s temom znanosti i njezinom ulogom u društvu

·Uzajamno učenje o povjerenju u znanost, uključujući konsolidaciju i razmjenu znanja o tome kako se uključivanjem javnosti može izgraditi, mjeriti i povećati povjerenje

·Mehanizam i program financiranja kojima je cilj na razini EU-a proširiti najbolju praksu nacionalnih inicijativa za sudjelovanje i angažman građana.

11.Poboljšanje pristupa izvrsnosti u EU-u

Ciljevi

·Poboljšati pristup izvrsnosti u cijelom EU-u

·Doprinijeti dosljednom i sinergijskom osmišljavanju i provedbi ulaganja EU-a u istraživanje i inovacije iz programâ kohezijske politike i desetog okvirnog programa za istraživanje i inovacije

·Stvoriti čvršće veze između regionalnih vlasti i inicijativa u okviru programâ istraživanja i inovacija te pružiti poticaje za pokretanje nacionalnih inicijativa koje dopunjuju inicijative na razini EU-a.

Opis

Postoje trajne prepreke poboljšanju izvrsnosti i izgradnji kvalitetnijih sinergija između kohezijske politike i programa Obzor Europa. Njih se nastoji ukloniti ovom strukturnom politikom, kojom se jača suradnja među uključenim tijelima koja upravljaju Europskim fondom za regionalni razvoj i programom Obzor Europa na nacionalnoj razini i razini EU-a.

·Nastavlja se rad podskupine „RIMA” u okviru Foruma EIP-a kako bi se nacionalna tijela za istraživanje i inovacije i upravljačka tijela za programe kohezijske politike okupila radi lakše razmjene informacija o praksi i ishodima koji proizlaze iz inicijativa EU-a.

Očekivani ishodi

·Preporuke o poboljšanju pristupa izvrsnosti i postizanju usklađenosti i sinergija među programima

·Izvješće o napretku u provedbi preporuka iz prve faze istraživanja RIMA-e u okviru postojećeg pravnog okvira (npr. komunikacija, izgradnja kapaciteta, dugoročno planiranje, pristupačnost podataka i pristup koji se temelji na podacima, provedbena pravila i modeli koordinacije između te dvije zajednice)

·Savjetovanje o budućem jačanju sinergija između okvirnog programa i kohezijske politike, posebno u kontekstu pametne specijalizacije, uz iskorištavanje sinergija s mjerama koje se financiraju u okviru komponente širenja

·Razmjene primjera dobre prakse radi poboljšanja pristupa izvrsnosti, osobito nacionalnih politika, mjera i instrumenata za olakšavanje pristupa znanstvenim i inovacijskim mrežama te prijedloga politika, posebno za suradnju među državama članicama.

Mjere EIP-a

12.Pravednost u otvorenoj znanosti 

Ciljevi

·Utvrditi prepreke i poteškoće u postizanju pravednosti u praktičnoj primjeni otvorene znanosti i predložiti kako ih otkloniti odgovorima politike

·Proširiti neprofitne modele objavljivanja znanstvenih radova s otvorenim pristupom koji se široko primjenjuju i priznaju u raznim disciplinama, među ostalim u vrednovanju istraživanja

·Izgraditi kapacitete za razvoj vještina povezanih s otvorenom znanošću i pravedan pristup infrastrukturi za otvorenu znanost za istraživačku zajednicu EIP-a

·Razviti politike EU-a kojima se utvrđuju načini povećanja pravednosti u praksi i infrastrukturi otvorene znanosti.

Opis

Provedba politike otvorene znanosti iziskuje odlučnu političku potporu i znatna ulaganja u resurse, posebno u infrastrukturu (i pristup infrastrukturi), koordinaciju, tehnološku spremnost, vještine povezane s otvorenom znanošću i digitalne vještine te stvaranje djelotvornih poticaja i sustava priznavanja i nagrađivanja istraživača. Sve to uvelike se razlikuje među europskim zemljama i organizacijama, ali i globalno, zbog čega je u EIP-u potrebno općenito uspostaviti pravednije pristupe.

·Ispitivanje nacionalnih iskustava i okvira politike koji se odnose na pristup, pokrivenost i oblikovanje infrastruktura za otvorenu znanost, politike objavljivanja znanstvenih radova i kapacitete istraživačâ za otvorenu znanost

·Pokretanje postupka uzajamnog učenja o pravednosti u otvorenoj znanosti u 2025./2026.

·Poticanje širenja vještina i osposobljavanja kako bi se otklonile nejednakosti u praktičnoj primjeni otvorene znanosti

·Održavanje radionica za javna tijela kako bi se utvrdile preporuke za institucije i oblikovatelje politika te kako bi se objavilo izvješće 2027.

Očekivani ishodi

·Analiza izazova koji se odnose na pravednost u otvorenoj znanosti u svim zemljama EIP-a (uzimajući u obzir postojeću raznolikost okvira, kapaciteta, financiranja itd.)

·Politička i financijska potpora za pružanje visokokvalitetnih neprofitnih usluga objavljivanja znanstvenih radova s otvorenim pristupom u cijelom EIP-u

·Razvoj i širenje zajedničkih alata, metoda osposobljavanja i usluga radi jačanja kapaciteta za razvoj vještina povezanih s otvorenom znanošću, u suradnji s dionicima

·Preporuke za razvoj politike EU-a za promicanje pravednosti u otvorenoj znanosti u svim njezinim praktičnim primjenama.

13.Unapređenje ekosustava europske znanosti za politiku (S4P)

Ciljevi

Mjera ima tri međusobno povezana cilja:

·daljnji razvoj „znanosti za politiku” i poboljšanje međusektorske integracije znanja u javne politike,

·unapređenje i jačanje europskog ekosustava S4P u svim pristupima i sektorima te na svim razinama upravljanja,

·promicanje suradnje među mrežama relevantnih aktera; poticanje utvrđivanja i razmjene primjera dobre prakse te uzajamnog učenja.

Opis  

Kako bi se poboljšale veze između znanosti i politike u Europi te smanjila rascjepkanost ekosustava S4P, ostvarit će se dva ključna cilja:

·pokrenut će se mreža dopisnika koji se bave znanošću za politiku, koja okuplja službenike koji rade na strategiji S4P u nacionalnim institucijama za politiku istraživanja i inovacija u cijeloj Europi radi koordinacije uvođenja pristupa S4P u sve razine njihove uprave i poticanja uzajamnog učenja u svim zemljama, 

·uspostavit će se zajednica prakse za strategiju S4P radi poticanja stabilnih paneuropskih i međunarodnih veza te većih interakcija, uzajamnog učenja i suradnje mreža i aktera u okviru te strategije.

Očekivani ishodi

·Redoviti dijalog između mreže, zajednice prakse i drugih zainteresiranih dionika radi stvaranja potrebnih uvjeta za djelotvornu suradnju istraživačke zajednice i oblikovatelja politika

·Poticanje uzajamnog učenja, jačanje vještina i kompetencija te omogućivanje suradnje u okviru znanosti za politiku među različitim sektorima i na različitim razinama upravljanja

·Osnivanje opservatorija za europsku znanost za politiku i njezine praktične primjene, u kojem su objedinjeni čimbenici uspjeha i zajedničke poteškoće u okviru veze između znanosti i politike.

14.Olakšavanje i ubrzavanje odgovorne upotrebe umjetne inteligencije u znanosti u EU-u

Ciljevi

Osmisliti, poduprijeti, uskladiti i koordinirati mjere politike kako bi se ubrzalo i olakšalo odgovorno uvođenje umjetne inteligencije u europsku znanost i istraživanje, što će dovesti do:

·usklađenih politika o umjetnoj inteligenciji u znanosti, uključujući zajedničko utvrđivanje prioritetnih područja,

·većeg stručnog znanja i dijeljenja resursa među zemljama,

·stvaranja temelja za suradnju i buduće sudjelovanje, razmjenu primjera dobre prakse i privlačenje više partnera sličnih stavova,

·bliže suradnje s dionicima i njihova angažmana, uspostave mreža i izgradnje zajednice.

Opis

Mjera će biti usmjerena na tri ključne teme koje proizlaze iz političkih prioriteta nove Komisije:

·strategija za umjetnu inteligenciju u znanosti,

·osnivanje Europskog istraživačkog vijeća za umjetnu inteligenciju,

·dogovor o usmjeravanju financiranja umjetne inteligencije u znanosti.

Te će teme biti predmet rasprave i razvoja na redovitim sastancima i radionicama za izgradnju kapaciteta, na kojima će se predstaviti dokazi i razvoj politika, kao i na praktičnim radionicama za suradnju na usklađivanju politika te izradi smjernica i programa financiranja.

Očekivani ishodi

·Ažuriranje, promicanje i širenje smjernica EIP-a o upotrebi generativne umjetne inteligencije u istraživanju (najmanje jednom godišnje 2025., 2026. i 2027.)

·Zajednički plan za umjetnu inteligenciju u znanosti (2025.)

·Dogovoreni strateški program financiranja s državama članicama, a možda i s europskim ulagačima (2026.)

·Zajednički projekti ako ih sudionici smatraju izvedivima/korisnima (2026. – 2027.)

·Dogovoreni plan za kontinuiranu suradnju i razvoj politika (2027.).

·

15.Jačanje sigurnosti istraživanja

Ciljevi

·Na temelju Preporuke Vijeća o jačanju sigurnosti istraživanja poboljšati sigurnost istraživanja u EU-u kako bi akademsko okruženje ostalo stabilno i otvoreno

·Oblikovateljima politika staviti na raspolaganje platformu za razmjenu iskustava te provedbu i razvoj nacionalnog pristupa za ublažavanje rizika, pritom imajući na umu poštovanje akademske slobode i institucionalne autonomije

·Pomoći europskom sektoru istraživanja i inovacija da što bolje iskoristi mogućnosti i ublaži rizike međunarodne suradnje te da se pobrine da ona ostane otvorena i sigurna.

Opis

S obzirom na protok znanja u EIP-u i snažne međunarodne veze u sektoru istraživanja i inovacija sigurnost istraživanja nije moguće zajamčiti samo nacionalnim mjerama. Koordinirano djelovanje na nacionalnoj razini i razini EU-a služit će kao okvir za razmjenu primjera dobre prakse i dosljednost. U prvoj godini države članice moći će procijeniti svoje trenutačno stanje i planirati sljedeće korake kako bi si međusobno pomogle u postizanju osnovne razine sigurnosti istraživanja.

Očekivani ishodi

U okviru te mjere provest će se okvir iz Preporuke Vijeća o sigurnosti istraživanja 2 , i to na sljedeći način:

·radom na uspostavi europskog prostora za suradnju u području sigurnosti istraživanja, koji će se sastojati od strukturne suradnje među stručnjacima iz država članica, ulagačima u istraživanja i organizacijama dionika u području istraživanja i inovacija na razini EU-a te osnivanjem europskog stručnog centra za sigurnost istraživanja,

·organiziranjem vodeće europske konferencije o sigurnosti istraživanja svake dvije godine (2025., 2027.) na kojoj će se okupiti oblikovatelji politika, stručnjaci i djelatnici u tom području kako bi raspravljali o temi sigurnosti istraživanja,

·mapiranjem, praćenjem i analizom mjera i inicijativa za sigurnost istraživanja na nacionalnoj razini i razini EU-a, među ostalim u okviru praćenja sigurnosti istraživanja svake dvije godine (2025., 2027.),

·podupiranjem razmjene informacija, uzajamnog učenja i izgradnje kapaciteta, posebno za razvoj nacionalnih pristupa sigurnosti istraživanja,

·osmišljavanjem smjernica i alata za zaštitne mjere u programima financiranja istraživanja na nacionalnoj razini i razini EU-a, kao i za postupke upravljanja rizicima i dubinske analize u istraživačkim organizacijama (uspostava jedinstvene platforme za suzbijanje inozemnog upletanja u istraživanje i inovacije),

·jačanjem suradnje s međunarodnim partnerima u pogledu pristupa i mjera za sigurnost istraživanja.

S obzirom na osjetljivu prirodu teme, koja često uključuje osjetljive ili povjerljive informacije, tom će se mjerom uglavnom baviti samo stručnjaci iz država članica.

16.Ubrzavanje ulaganja u istraživanje i inovacije za industrijsku preobrazbu Europe i konkurentnu održivost

Ciljevi

·Poboljšati razumijevanje industrijskih potreba za rezultatima istraživanja i inovacija te ulaganjem u istraživanje u inovacije kako bi oblikovatelji politika i agencije za financiranje mogli osmisliti i uvesti ciljane mogućnosti za mobilizaciju ulaganja u istraživanje i inovacije

·Povećati sinergije u području financiranja istraživanja i inovacija, posebno među akterima u industriji, kako bi se podržali prijenos tehnologije, demonstracijski projekti, rast, validacija i tehnološka infrastruktura

·Olakšati uvođenje i upotrebu naprednih tehnologija u industriji radi postizanja održivosti i društvene koristi.

Opis

Ubrzavanje ulaganja u istraživanje i inovacije iziskuje sustavan pristup informiranju i oblikovanju programa istraživanja i inovacija prema industrijskim potrebama te sveobuhvatan, operativni okvir za djelotvorno prenošenje rezultata istraživanja i inovacija u industrijsku praksu.

·Integriranje postojećih alata na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, predstavljanje primjene dobre prakse, olakšavanje razmjene iskustava i pružanje prilika državama članicama i regijama za razmjenu primjera dobre prakse i stjecanje novog znanja

·Provedba predviđenog europskog pristupa tehnološkoj infrastrukturi, uključujući odabrane pilot-mjere, okvir upravljanja i moguće programe financiranja

·Razvoj, ispitivanje i provedba pristupa iz paketa instrumenata politike za ubrzavanje dekarbonizacije energetski intenzivnih industrija i unapređenje kružnog gospodarstva, pri čemu svoj doprinos treba dati zajednica plana SET.

Očekivani ishodi

·Mapiranje alata politike za potporu industrijskim istraživanjima i inovacijama

·Europska politika o tehnološkoj infrastrukturi i provedba njezinih mjera kako bi se povećala dostupnost i upotreba takve infrastrukture u industriji, među ostalim u MSP-ovima te start-up i scale-up poduzećima.

·Razvoj i razmjena znanja i stručnosti u nacionalnim planovima za industrijsku tehnologiju za dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija

·Doprinos europskoj platformi za praćenje tehnologija i industrijskih demonstracijskih projekata (INCITE).

·

17.Ubrzavanje novih metodoloških pristupa kako bi se unaprijedilo biomedicinsko istraživanje i testiranje lijekova i medicinskih proizvoda

Ciljevi

U okviru te mjere nastoje se usklađenim i koordiniranim pristupom u svim državama članicama i pridruženim zemljama ubrzati razvoj, validacija/kvalifikacija, prihvaćanje i primjena novih metodoloških pristupa u biomedicinskom istraživanju i regulatornom ispitivanju lijekova i medicinskih proizvoda.

Opis

Iako su države članice obvezane Direktivom 2010/63/EU, u kojoj se poziva na zamjenu korištenja životinja u istraživanju, obrazovanju i regulatornim ispitivanjima čim postanu dostupni valjani alternativni pristupi, ne postoji koordinacijski mehanizam za razvoj i validaciju novih metodoloških pristupa. Tu mjeru EIP-a aktivno će provoditi svi akteri jer će se uspostaviti koordinacija na razini EU-a, u okviru koje će relevantna ministarstva, regulatorne agencije, organizacije za financiranje istraživanja, akademska zajednica, farmaceutska industrija i industrija medicinske tehnologije, ugovorne istraživačke organizacije, mala i srednja poduzeća te start-up poduzeća surađivati kako bi uskladili nacionalne i regionalne politike za ubrzavanje razvoja, validacije, prihvaćanja i primjene novih metodoloških pristupa.

Provedbu će podupirati četiri radne skupine, i to 1. za razvoj novih metodoloških pristupa i zajedničke europske infrastrukture, 2. za vrednovanje/kvalifikaciju, prihvaćanje i primjenu novih metodoloških pristupa, 3. za obrazovanje i osposobljavanje, 4. za otvorenost i informiranost.

Očekivani ishodi

·Plan razvoja novih metodoloških pristupa i infrastrukture s utvrđenim područjima u kojima su te metodologije najpotrebnije i u kojima se očekuje da će imati najveći kratkoročni do srednjoročni učinak (četvrto tromjesečje 2027.)

·Države članice i dionici utvrđuju mjere kako bi zajedno mogli doprinijeti razvoju novih metodoloških pristupa i povezanih infrastruktura (prvo tromjesečje 2028.)

·Strategija prihvaćanja i uvođenja novih metodoloških pristupa s utvrđenim kriterijima za njihovu primjenu (treće tromjesečje 2027.)

·Države članice i dionici zajednički podupiru validaciju i kvalifikaciju ograničenog skupa novih metodoloških pristupa koji su osmišljeni za prihvaćanje i provedbu u regulatornom ispitivanju lijekova i medicinskih proizvoda (od četvrtog tromjesečja 2027. do trećeg tromjesečja 2028.)

·Plan obrazovanja i osposobljavanja o novim metodološkim pristupima (prvo tromjesečje 2027.) i zajednički programi obrazovanja i osposobljavanja (od drugog tromjesečja 2027. do drugog tromjesečja 2028.)

·Usklađeni program otvorenosti i informiranja o novim metodološkim pristupima radi poboljšanja otvorenog pristupa protokolima tih metodologija i rezultatima pokusa na životinjama. Taj će program sadržavati smjernice za članove etičkog povjerenstva, revizore i regulatorna tijela na temelju najboljih primjera iz prakse u državama članicama sudionicama. U njemu se predlažu konkretne mjere za povećanje povjerenja regulatornih tijela u nove metodološke pristupe, među ostalim za bolje razumijevanje njihova potencijala i ograničenja (drugo tromjesečje 2028.)

·Najmanje jedna velika konferencija za informiranje civilnog društva i pacijenata o biomedicinskim istraživanjima te otkrivanju i razvoju lijekova (treće tromjesečje 2028.).

18.Usklađeni i koordinirani okvir za europski pristup integritetu i etici u istraživanju i inovacijama s obzirom na nove izazove

Ciljevi

·Uspostaviti platformu za olakšavanje rasprava o novom pristupu etici i integritetu u istraživanju koji je tehnološki neutralan, olakšava inovacije, podupire izvrsnost, u skladu je s pristupom pojednostavnjenja te su u njega integrirana etička načela

·Koordinirati mjere za poboljšanje etike i integriteta, sprečavanje povreda i uklanjanje prepreka provedbi postojećih etičkih smjernica

·Postupno razviti europsku mrežu za uspostavu okvira za istraživački integritet i etiku, uključujući plan djelovanja i pokazatelje uspješnosti

·Stvoriti viziju ekosustava etičkih savjeta i potpore na temelju povjerenja kako bi znanstvene i istraživačke aktivnosti mogle potaknuti odgovorne inovacije usklađene s društvenim interesima.

Opis

Cilj je predvidjeti, spriječiti, otkloniti i ublažiti nove izazove te zaštititi istraživački integritet u područjima kritičnih tehnologija s obzirom na nedavno ažuriranje Europskog kodeksa ponašanja za istraživački integritet i Preporuku Komisije o područjima tehnologija kritičnih za gospodarsku sigurnost EU-a.

·Zauzimanje usklađenog pristupa integritetu i etici kako bi se olakšao odgovor sektora na navedene i druge nove izazove

·Stavljanje na raspolaganje širokog spektra alata za predviđanje, sprečavanje, upravljanje i ublažavanje novih disruptivnih izazova za istraživački integritet

·Razvijanje istinski operativnog, dosljednog i održivog europskog pristupa za potporu istraživačima u suočavanju s etičkim izazovima.

Očekivani ishodi

·Razvoj koordinacijske strukture (u obliku europske platforme) koja će okupiti postojeće europske mreže za istraživačku etiku i integritet

·Detaljan plan djelovanja s pokazateljima uspješnosti

·Praktične smjernice, operativni alati i standardni operativni postupci

·Pristup zajedničkim mjerama osposobljavanja u obliku pilot-projekata.

19.Poticanje istraživanja i inovacija: novo doba u upravljanju istraživanjem

Ciljevi

·Poboljšati priznavanje i privlačnost profesije voditelja istraživanja te utvrditi jasne mogućnosti za razvoj karijere u toj profesiji

·Omogućiti širok i jednostavan pristup obrazovnim materijalima i aktivnostima/resursima za usavršavanje voditelja istraživanja, među ostalim onih na početku karijere, kao i smjernicama o alatima umjetne inteligencije

·Uspostaviti priznati europski program učenja i razvoja vještina za voditelje istraživanja s komponentama uzajamnog učenja i mobilnosti radi integracije prioriteta i vrijednosti EIP-a, npr. etičkog i istraživačkog integriteta, otvorene znanosti i uključive rodne ravnopravnosti

·Poboljšati umrežavanje s voditeljima istraživanja u privatnom sektoru na temelju trostranog pristupa (javne istraživačke organizacije, organizacije koje financiraju istraživanja i industrija) kako bi se poboljšala informiranost o programima profesionalnog razvoja, razvoju karijere i dostupnim mogućnostima osposobljavanja.

Opis

Budući da se istraživački procesi pojačavaju, a očekivanja njihova društvenog učinka sve su veća, specijalizirana potpora voditelja istraživanja sve je važnija. Inicijativom se nastoji ojačati profesija voditelja istraživanja, koja je još uvijek podcijenjena u EIP-u, te se pruža potpora njezinu strateškom razvoju. U prvom je planu potreba za koordiniranom političkom potporom na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se obrazovali kvalificirani stručnjaci i poboljšali izgledi za razvoj karijere te radni uvjeti, rodna ravnopravnost, osposobljavanje i mobilnost.

Očekivani ishodi

·Pokretanje (2025.) i provedba sveobuhvatnog i fleksibilnog okvira za karijere i kompetencije za voditelje istraživanja Provedba informativne kampanje na temelju dokaza u državama članicama, čiji će rezultati biti objavljeni 2026.

·Zajedničko osmišljavanje Europske povelje za voditelje istraživanja 2026., kojom bi se uspostavio trostrani pristup koji obuhvaća istraživačke organizacije, organizacije koje financiraju istraživanja i europsku industriju te tako zajamčilo međusektorsko priznavanje, osmišljavanje pristupa za izgradnju kapaciteta te analiza uloge upravljanja istraživanjima u odabranim djelovanjima koja se financiraju u okviru komponente širenja programa Obzora Europa kako bi se pratio učinak na ukupnu učinkovitost i djelotvornost sustava istraživanja i inovacija

·Pokretanje centralizirane internetske platforme 2027., po mogućnosti u okviru predstojeće platforme EIP-a za talente, u kojoj se objedinjuju postojeći i novi kurikulumi, obrazovni materijali, alati za usavršavanje za voditelje istraživanja i pristup ključnim programima osposobljavanja i certifikacije za sadašnje i buduće stručnjake.

(1)    Vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi podaci.

(2)    Preporuka Vijeća (EU) 9097/1/24.