Nakon ničim izazvane i neopravdane opće invazije na Ukrajinu poremećena je opskrba EU-a plina iz Rusije. To je namjeran pokušaj korištenja energije kao političkog oružja. Rusija je već dugi niz godina glavni EU-ov dobavljač plina. Više od 40 % EU-ove opskrbe plinom u prošlosti je dolazilo iz Rusije. Od veljače 2022. opskrba plinom stalno se smanjuje. Protok plina iz Rusije u plinovodima činio je manje od 10 % uvoza plina u EU u prvoj polovici 2023. Dvanaest država članica aktiviralo je prvu ili drugu kriznu razinu u skladu sa zajedničkom klasifikacijom EU-a, kako je predviđeno Uredbom (EU) 2017/1938 o sigurnosti opskrbe plinom.

Problemi s opskrbom znatno su utjecali na visinu i volatilnost cijena plina i električne energije, inflaciju, na ukupnu financijsku i makroekonomsku stabilnost EU-a i na sve građane. Veleprodajna cijena 2022. bila je u prosjeku više nego pet puta veća u odnosu na cijene prije krize te je na vrhuncu krize u ljeto 2022. čak prešla 300 €/MWh. Cijene su i danas puno više i volatilnije nego u razdoblju prije krize. Poduzećima je, posebno onima u energetski intenzivnim sektorima, pala konkurentnost, a građanima kupovna moć.

U tom je kontekstu Vijeće 19. prosinca 2022. donijelo Uredbu Vijeća (EU) 2022/2576 o jačanju solidarnosti boljom koordinacijom kupnje plina, pouzdanim referentnim vrijednostima cijena i prekograničnim razmjenama plina.

Uredba (EU) 2022/2576 privremena je pravna osnova za:

Cilj je Uredbe (EU) 2022/2576 ublažiti utjecaje na cijenu plina rješavanjem pitanja ponude i potražnje, osigurati sigurnost opskrbe u cijeloj Europskoj uniji i ojačati solidarnost. Uredba sadržava različite elemente osmišljene kako bi dosljedno radili na izbjegavanju vrlo visokih cijena i na jačanju solidarnosti i sigurnosti opskrbe.

Zbog stalnog rizika povezanog s izvorima energije u Uniji ovim se prijedlogom razdoblje primjene odredbi Uredbe (EU) 2022/2576 želi produljiti za godinu dana.

Odgovor Unije u okviru plana REPowerEU i inicijativa koje su uslijedile, uključujući mjere iz Uredbe (EU) 2022/2576, doprinio je ublažavanju posljedica ruske invazije na Ukrajinu na opskrbu plinom i proizašlih posljedica na razine cijena, inflaciju, financijsku i makroekonomsku stabilnost i na sve građane.

Međutim, uvjeti na globalnim tržištima plina i dalje su loši te se očekuje da će tržišta i u bliskoj budućnosti biti nestabilna. Ovakvo stanje negativno utječe na cijene plina koje su i dalje više nego dvostruko veće od cijena u razdoblju prije krize, iako su niže od najviših cijena zabilježenih u ljeto 2022. Postoje rizici koji bi, ako se ostvare, mogli povećati strah od nestašice koji bi, s obzirom na krhkost tržišta zbog loših uvjeta, mogao izazvati značajne negativne reakcije s ozbiljnim posljedicama na cijene. Ti rizici uključuju smanjenje dostupnosti plina na globalnom tržištu plina zbog povećanja azijske potražnje za ukapljenim prirodnim plinom (UPP-om), hladnu zimu koja bi mogla dovesti do porasta potražnje za plinom od do 30 milijardi kubičnih metara, ekstremne vremenske uvjete koji bi mogli utjecati na skladištenje hidroenergije i nuklearnu proizvodnju zbog niskih razina vode i posljedično povećanje potražnje zbog proizvodnje električne energije u termoelektranama na plin, daljnje poremećaje u radu kritičnih infrastruktura i pogoršanje stanja geopolitičkog okruženja i prijetnji u regijama opskrbljivača, npr. u kontekstu krize na Bliskom istoku.

Ukidanje relevantnih mjera Unije narušilo bi trenutačno stabilno, ali krhko stanje u Uniji i ugrozilo otpornost na očekivane buduće događaje, npr. potpuni prekid uvoza iz Rusije.

Na temelju Uredbe (EU) 2022/2576 Komisija je uz podršku pružatelja usluga osmislila i uvela mehanizam „AggregateEU”, koji omogućuje agregiranje potražnje, organizaciju krugova nadmetanja za međunarodne dobavljače plina i sparivanje potražnje s ponudama dobavljača. Poduzeća s poslovnim nastanom u EU-u i u ugovornim strankama Energetske zajednice mogu sudjelovati kao kupci u mehanizmu.

Uredbom se propisuje obvezno agregiranje potražnje utvrđivanjem obveze država članica da zahtijevaju od domaćih poduzeća da preko pružatelja usluga agregiraju potražnju dovoljno velikih količina plina. Poduzeća država članica u proces agregiranja potražnje moraju uključiti količine koje odgovaraju količini od najmanje 15 % cilja punjenja skladišta (oko 13,5 milijardi kubičnih metara za cijelu Uniju).

Kako se ne bi ugrozilo cilj diversifikacije u odnosu na opskrbu plinom iz Ruske Federacije, Uredbom (EU) 2022/2576 predviđa se da se iz sudjelovanja u agregiranju potražnje i zajedničkoj kupnji isključive poduzeća ili drugih tijela pod kontrolom ruskih fizičkih ili pravnih osoba ili poduzeća s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji. Uz to, prirodni plin podrijetlom iz Ruske Federacije isključuje se iz mehanizma agregiranja potražnje i zajedničke kupnje, uključujući opskrbu prirodnim plinom koji ulazi u države članice ili u ugovorne stranke Energetske zajednice kroz ulazne točke s popisa.

Uredba (EU) 2022/2576 sadrži odredbe kojima se nastoji osigurati bolja koordinacija kupnje plina u Uniji i energetska solidarnost među državama članicama. Kako bi se to postiglo, na temelju te uredbe Komisiji se nastoji pružiti pregled budućih nadmetanja ili ugovora o prodaji i kupnji plina. U skladu s tim, poduzeća za prirodni plin ili poduzeća potrošači plina moraju slati obavijesti Komisiji o svim budućim nadmetanjima ili ugovorima za količine veće od 5 TWh godišnje. Komisija tada može izdati preporuke takvim poduzećima u slučajevima kad takvi natječaji ili ugovori mogu negativno utjecati na mehanizam zajedničke kupnje, funkcioniranje tržišta, sigurnost opskrbe ili solidarnost.

Uredbom (EU) 2022/2576 isto se tako poboljšava učinkovitost rada plinovoda i terminala za UPP.

Diversifikacija izvora opskrbe radi odmaka od ruskih izvora plina mijenja obrasce protoka plina u EU-u. Na taj su način rute od terminala za UPP do centara potrošnje postale relevantnije od nekad dominantnog istočno-zapadnog smjera protoka plinovoda. Međutim, takve su promjene u protoku plina dovele do vrlo visokih razina zagušenja na točkama međusobnog povezivanja, posebno u sjeverozapadnoj Europi.

Kako bi se poboljšalo sposobnost odgovora plinskog sustava na zagušenje i fleksibilnost sustava, članak 14. Uredbe (EU) 2022/2576 sadrži odredbe koje obvezuju operatore prijenosnih sustava (TSO-ove) da nude nedovoljno iskorištene ugovorene stalne kapacitete u svim točkama međusobnog povezivanja, a ne samo onima koje su zagušene, bilo i. uvođenjem novog mjesečnog postupka u skladu s načelom „koristi ili izgubi”, ili ii. proširenjem postojećih postupaka s istim ciljem.

Veća transparentnost znači bolji i sveobuhvatniji pregled tržišta UPP-a i skladišta u EU-u. To znači i učinkovitije iskorištavanje tih infrastruktura i povećava potencijal za privlačenje dodatnih dobavljača.

Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti

Financijskom uredbom (MiFID II) već se zahtijeva da uređena tržišta uspostave niz mehanizama za ograničavanje znatne volatilnosti financijskih tržišta, a ESMA traži načine za poboljšanje rada sustava za prekid trgovanja u svim razredima imovine, što će imati trajniji pozitivan učinak na trgovanje u svim razredima imovine, uključujući energetske izvedenice. U okviru upravo dovršenog preispitivanja Uredbe o tržištima financijskih instrumenata (MiFIR) uveden je pojam izvanrednog stanja, a ESMA-i su dane dodatne ovlasti u vezi sa sustavima za prekid trgovanja. Te bi promjene trebale biti prenesene u nacionalna zakonodavstva do druge polovice 2025. Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti utvrđen Uredbom (EU) 2022/2576 uveden je tako da mjesta trgovanja uspostavljaju mehanizme za sprečavanje prekomjernih kretanja cijena unutar dana trgovanja, bilo prilagodbom postojećih sustava za prekid trgovanja ili stvaranjem dodatnog mehanizma. Veliki porast volatilnosti na tržištima plina i električne energije otežava energetskim poduzećima nastavak sudjelovanja na tim tržištima i ispunjavanje potreba za zaštitom od rizika uz istodobno osiguravanje sigurnosti opskrbe energijom za krajnje potrošače.

Stoga se Uredbom (EU) 2022/2576 utvrđuje zahtjev da mjesta trgovanja uspostave privremeni mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti s ciljem da se ograniče velike promjene cijena ugovora o izvedenicama tijekom istog dana trgovanja. Mjesta trgovanja mogu provoditi mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti tako da ga integriraju u svoje postojeće sustave za prekid trgovanja koji su već uspostavljeni u skladu s Direktivom 2014/65/EU ili kao dodatni mehanizam.

Obveza solidarnosti koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2017/1938 trenutačno se primjenjuje među državama članicama koje su povezane izravno ili preko treće zemlje. Predloženim produljenjem ta obveza i dalje će biti proširena na države članice s terminalima za UPP koji bi, čak i ako nisu izravno povezani, mogli pružiti solidarnost državi članici u izvanrednom stanju ako ona raspolaže infrastrukturom potrebnom za prihvat tog UPP-a.

Odgovor Unije u okviru plana REPowerEU i inicijativa koje su uslijedile, uključujući mjere navedene u Uredbi (EU) 2022/2576, doprinio je ublažavanju posljedica krize i pripremio EU na uvjete narušene sigurnosti opskrbe plinom. Kad je riječ o općem stanju opskrbe plinom u Uniji 1 , u Izvješću o glavnim nalazima preispitivanja Uredbe (EU) 2022/2576 Komisija je zaključila da su odredbe Uredbe imale važnu ulogu u stabilizaciji stanja na tržištu plina i osiguravanju odgovarajuće opskrbe Unije plinom te da je Uredba važan element skupa instrumenata EU-a za sigurnost opskrbe plinom.

Ako se razdoblje njezine primjene ne produlji, Uredba će se prestati primjenjivati 30. prosinca 2023.

Međutim, na datum donošenja ovog prijedloga i dalje postoje ozbiljne poteškoće u opskrbi Unije plinom.

Zbog značajnog smanjenja uvoza ruskog plina kroz plinovode tijekom prošle godine, dostupnost plina za Uniju uvelike je smanjena u odnosu na razdoblje prije krize. S obzirom na trenutačne količine uvoza plina kroz plinovode, očekuje se da će Unija na taj način 2023. uvesti oko 20 milijardi kubičnih metara ruskog plina, pri čemu postoji mogućnost da će se taj ionako nepouzdani uvoz dodatno smanjiti ili potpuno prekinuti. To je oko 110 milijardi kubičnih metara manje nego 2021.

Uvjeti na globalnom tržištu plina i dalje su loši te se očekuje da će ostati takvi još neko vrijeme, s obzirom na to da se prije 2026. planira puštanje u pogon vrlo ograničenog broja novih kapaciteta za ukapljivanje UPP-a.

Takvo stanje negativno utječe na cijene plina koje su i dalje više nego dvostruko veće od cijena u razdoblju prije krize, iako su niže od najviših cijena zabilježenih u ljeto 2022., kad su prešle 300 EUR/MWh. Tijekom prethodnog desetljeća cijene su se kretale u rasponu od 5 EUR/MWh do 35 EUR/MWh, a prosjek je bio oko 20 EUR/MWh. Početkom jeseni 2023. cijene su se kretale od 40 EUR/MWh do 50 EUR/MWh. Ta visina cijena još uvijek ima neizbježne posljedice na kupovnu moć građana EU-a i konkurentnost europskih poduzeća.

Tržišna volatilnost također je posljedica loših uvjeta na tržištu i predstavlja dodatni rizik za gospodarstvo EU-a. Tijekom ljeta i jeseni 2023. u više se navrata pojavila iznimna volatilnost s rastom cijena za više od 50 % u nekoliko tjedana. To pokazuje da su tržišta plina još uvijek krhka i da bi mogla imati značajne negativne reakcije na svaki neočekivan i iznenadan šok u pogledu ponude i potražnje, što se i događalo npr. zbog štrajka u australskim terminalima za UPP, tijekom krize na Bliskom istoku i dok je rad plinovoda Balticconnector bio poremećen. U takvim uvjetima strah od nestašice može izazvati znatne negativne reakcije s ozbiljnim posljedicama na cijene.

Postoje rizici koji bi, ako se ostvare, mogli povećati strah od nestašice koji bi, s obzirom na krhkost tržišta zbog loših uvjeta, mogao izazvati značajne negativne reakcije s ozbiljnim posljedicama na cijene. Ti rizici uključuju: povećanje azijske potražnje za ukapljenim prirodnim plinom (UPP) zbog kojeg se dodatno smanjuje dostupnost plina na globalnom tržištu plina; hladnu zimu zbog koje bi moglo doći do porasta potražnje za plinom od najviše 30 milijardi kubičnih metara; ekstremne vremenske uvjete koji bi mogli utjecati na skladištenje hidroenergije i nuklearnu proizvodnju, što bi zahtijevalo veće oslanjanje na plin za proizvodnju električne energije i/ili povećalo potražnju za plinom; i moguće daljnje poremećaje u opskrbi plinom, uključujući potpuni prekid uvoza plina iz Rusije ili poremećaj u radu postojeće kritične plinske infrastrukture.

Uz to se od donošenja Izvješća o glavnim nalazima preispitivanja Uredbe (EU) 2022/2576 pogoršalo stanje u pogledu prijetnji. Uz rusku agresiju na Ukrajinu, oružani sukobi visokog intenziteta sada su se pojavili u nekoliko ključnih regija za opskrbu EU-a (Azerbajdžan, Bliski istok).

Nedavni primjeri pokazuju da su rizici povezani s poremećajima u radu kritične plinske infrastrukture i vjerojatni i bitni. U rujnu 2022. dogodila se sabotaža u kojoj je plinovod Sjeverni tok 1 oštećen do te mjere da trenutno ne može transportirati plin niti će to moći u doglednoj budućnosti. U listopadu 2023. došlo je do poremećaja u radu Balticconnectora, važnog plinovoda koji povezuje Finsku s Estonijom. Vodi se istraga kako bi se utvrdilo jesu li oštećenja vanjska i je li za njih odgovorno sidro nekog broda. Zbog poremećaja u radu Balticconnectora Finska sada više ne može ispuniti kriterij N – 1 koji je dio infrastrukturnog standarda definiranog u članku 5. Uredbe (EU) 2017/1938. Kriterij N – 1 služi zato da države članice poduzmu mjere kako bi u slučaju poremećaja u radu najveće pojedinačne plinske infrastrukture i dalje imale tehnički kapacitet da ispune svoju ukupnu potražnju tijekom vršnog dana. Zbog poremećaja u radu Balticconnectora, 27. listopada 2023. Finska je proglasila višu kriznu razinu u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2017/1938, prešavši s „ranog upozoravanja” na „uzbunjivanje”, što je najviša krizna razina prije izvanrednog stanja. Taj nedavni infrastrukturni incident primjer je da su rizici povezani s novim poremećajima u radu kritične plinske infrastrukture i vjerojatni i bitni.

Treba napomenuti i da značajno smanjenje potražnje za prirodnim plinom (–18 % od kolovoza 2022. do rujna 2023.) doprinosi očuvanju ravnoteže u opskrbi plinom u EU-u. To smanjenje je posljedica ekonomskih čimbenika (npr. visokih cijena) i administrativnih mjera koje su donijele države članice na temelju Uredbe 2022/1369 o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom i na temelju Uredbe (EU) 2023/706 kojom je produljeno trajanje tih mjera. Moguće povećanje potražnje, zbog povećanog korištenja plina u stambenom, komercijalnom i industrijskom sektoru ili u slučaju da se administrativne mjere usmjerene na smanjenje potražnje ne produže, predstavlja dodatni rizik koji bi, s obzirom na loše trenutačne uvjete na globalnom tržištu plina, mogao potkopati sigurnost opskrbe plinom EU-a.

U tri sljedeća izvješća, iz prosinca 2022., veljače 2023. i srpnja 2023., Međunarodna agencija za energiju (IEA) dosljedno je isticala rizike za sigurnost opskrbe plinom u EU-u i upozoravala da se ne treba opustiti zbog toga što se situacija poboljšala u odnosu na vrhunac krize u ljeto 2022. Prema izvješću iz veljače 2023. „globalna opskrba plinom ostat će oskudna tijekom 2023., a globalna ravnoteža podložna je neobično širokom rasponu neizvjesnosti i vanjskih čimbenika rizika. To uključuje mogućnost potpunog prekida isporuka plina iz Rusije u Europsku uniju, povećanje kineskog uvoza UPP-a u skladu s dugoročnim ugovorima o UPP-u te potencijalno smanjenje dostupnosti opskrbe UPP-om”. IEA je upozorila da „poboljšani izgledi ne bi trebali odvratiti pozornost od mjera potrebnih (…) za ublažavanje izloženosti Europske unije vanjskim rizicima” 2 . IEA je testirala otpornost na stres u slučaju zaustavljanja opskrbe ruskim plinom, nastavka oskudne opskrbe UPP-om i povećanja potražnje povezanog s vremenskim prilikama, što bi moglo dovesti do potencijalne razlike između ponude i potražnje od 40 milijardi kubnih metara u EU-u. U svom izvješću iz srpnja 2023. IEA je istaknula da „rizici i neizvjesnosti ne prestaju uoči zime na sjevernoj hemisferi 2023./24.” i da “puna skladišta nisu zaštita od volatilnosti tijekom zime ni od rizika od ponovnih tržišnih napetosti” 3 .

Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG) objavila je svoja godišnja zimska predviđanja s ljetnom prognozom u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) 715/2009. ENTSOG je zaključio da bi u slučaju potpunog prekida opskrbe iz Rusije mogle biti potrebne dodatne mjere, iako se opće stanje sigurnosti opskrbe u EU-u značajno poboljšalo. Uz to, potrebno je pažljivo upravljati skladištima tijekom zime 2023./2024., budući da je vjerojatno da je na početku sezone skladištenja potrebna razina popunjenosti od 46 % kako bi se postigao cilj od 90 % popunjenosti kapaciteta skladišta utvrđen Uredbom (EU) 2022/1032 4 .

Zaključno, zbog dugotrajnih ozbiljnih problema i rizika stanje povezano s opskrbom plina i dalje je osjetljivo, iako je bolje u odnosu na vrhunac krize u ljeto 2022. Odgovor Unije u okviru plana REPowerEU i inicijativa koje su uslijedile, uključujući mjere utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2576, doprinio je poboljšanju stanja. Ukidanje relevantnih mjera Unije narušilo bi trenutačno stabilno, ali krhko stanje u Uniji i ugrozilo otpornost na očekivane buduće događaje, npr. potpuni prekid uvoza iz Rusije.

Zbog tih dugotrajnih ozbiljnih problema i rizika za sigurnost opskrbe plinom u EU-u te kako se ne bi narušila trenutačna krhka ravnoteža, potrebno je i hitno produžiti primjenu Uredbe (EU) 2022/2576. Stoga se ovim Prijedlogom razdoblje primjene Uredbe 2022/2576 želi produljiti za godinu dana, čime će se zahvaljujući boljoj koordinaciji kupnje plina, pouzdanim referentnim cijenama i prekograničnoj razmjeni plina pojačati solidarnost. Produljenje za godinu dana potrebno je i razmjerno zbog dugotrajne prirode ozbiljnih problema i dodatnih rizika te neizvjesnosti trenutnog stanja za koju se očekuje da će se nastaviti tijekom cijele 2024.

Različite odredbe Uredbe (EU) 2022/2576, čije se razdoblje primjene želi produljiti ovim prijedlogom, potrebne su za rješavanje navedenih ozbiljnih poteškoća i rizika u pogledu sigurnosti opskrbe plinom u EU-u iz razloga u nastavku.

Bolja koordinacija kupnje plina (poglavlje II, odjeljak 1. i 2.)

Općenito, agregiranje potražnje i bolja koordinacija kupnje plina pomažu poduzećima u svim državama članicama, a posebno poduzećima u zemljama bez izlaza na more ili bez izravnog pristupa međunarodnim tržištima osigurati ravnopravniji pristup novim ili dodatnim izvorima plina u hitnim situacijama koje iziskuju solidarnost. To, u duhu solidarnosti, može smanjiti štetne posljedice međusobnog nadmetanja koje uzrokuje rast cijena, i pomoći ponajprije manjim poduzećima da iskoriste povoljnije uvjete kupnje koji proizlaze iz agregirane potražnje.

U skladu s Uredbom (EU) 2022/2576, Komisija je uz pomoć pružatelja usluga osmislila i pokrenula mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju pod nazivom „AggregateEU”. Države članice i poduzeća za prirodni plin, kao i poduzeća potrošači plina, djelotvorno su sudjelovali u mehanizmu za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju u skladu s Uredbom (EU) 2022/2576 („AggregateEU”) i postigli ukupno agregiranje potražnje od 44,04 milijardi kubičnih metara do listopada 2023., što je više od tri puta više od obvezne količine za agregiranje potražnje. Sparena potražnja u istom razdoblju prethodne godine bila je 34,77 milijardi kubičnih metara, što odgovara oko 10 % potrošnje u EU-u tijekom 2022. To pokazuje da je „AggregateEU” privukao značajan interes sudionika na tržištu.

Uz to, Komisija je provela mjere potpore propisane Uredbom, među ostalim i mjere za transparentnost i mjere o razmjeni informacija, upravljanju Platformom EU-a za energiju i obvezi uporabe mehanizma „AggregateEU”. U skladu s odredbama Uredbe o transparentnosti i razmjeni informacija Komisija je do srpnja 2023. izdala dvije preporuke. U tim je slučajevima Komisija smatrala da je potrebna daljnja koordinacija u pogledu nadmetanja za kupnju plina jer bi se njome moglo poboljšati zajedničku kupnju ili spriječiti negativne posljedice za unutarnje tržište, sigurnost opskrbe ili energetsku solidarnost.

U Izvješću o glavnim nalazima preispitivanja Uredbe (EU) 2022/2576 Komisija je zaključila da je mehanizam „AggregateEU”, koji se temelji na odredbama Uredbe o agregiranju potražnje, europskim kupcima (poduzećima s poslovnim nastanom u EU-u i u ugovornim strankama Energetske zajednice) otvorio dodatne mogućnosti za nabavu plina od pouzdanih dobavljača pod konkurentnim uvjetima i osigurao transparentnost tržišta u pogledu potražnje i ponude, čime je doprinio smanjenju volatilnosti tržišta.

S obzirom na navedeno, agregiranje potražnje i bolja koordinacija kupnje plina i dalje su vrijedna sredstva za pronalaženje rješenja za spomenute ozbiljne poteškoće i rizike za sigurnost opskrbe plinom u EU-u. Primjenu relevantnih odredbi stoga treba produljiti za godinu dana.

Mjere za bolje iskorištavanje terminala za UPP, sustava skladišta plina i plinovoda (poglavlje II. odjeljak 3.)

Uredbom (EU) 2022/2576 zahtijeva se primjena mehanizma „iskoristi ili izgubi” na svim točkama međusobnog povezivanja u Europi, što je u prošlosti bio zahtjev koji se odnosio samo na određene točke međusobnog povezivanja. Takvim mehanizmom omogućuje se brza i fleksibilna reakcija sustava na moguća zagušenja koja proizlaze iz izmijenjenih protoka plina.

Mjere za bolje iskorištavanje terminala za UPP, sustava skladišta plina i plinovoda i dalje su vrijedna sredstva za pronalaženje rješenja za spomenute ozbiljne poteškoće i rizike za sigurnost opskrbe plinom u EU-u pa bi se stoga primjena relevantnih odredbi trebala produljiti za godinu dana.

Mjere za sprečavanje prekomjernih cijena plina i prekomjerne unutardnevne volatilnosti na tržištima energetskih izvedenica (poglavlje III.)

Budući da nije lako točno procijeniti cijene UPP-a koje prevladavaju na tržištu, Uredbom (EU) 2022/2576 Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) zadužena je za prikupljanje svih podataka o transakcijama koje se odnose na isporuke UPP-a u Uniju potrebnih za utvrđivanje dnevne procjene cijena UPP-a i dnevne referentne vrijednosti UPP-a, utvrđene kao raspon između procjene dnevne cijene UPP-a i cijene namire za budućnosnice na TTF-u s najkraćim dospijećem.

Kad je riječ o trgovanju, Uredba (EU) 2022/2576 uključuje mjeru za upravljanje prekomjernom volatilnosti tržišta izvedenica plina i električne energije, uz istodobno očuvanje procesa formiranja cijena. Cilj unutardnevnog ograničavanja naglog porasta cijena je izbjegavanje pretjerane volatilnosti cijena i sprečavanje ekstremnih porasta cijena na tržištu energetskih izvedenica tijekom dana trgovanja.

Kao što je zaključeno u Izvješću o glavnim nalazima preispitivanja Uredbe (EU) 2022/2576, budući da tržišta plina još uvijek karakteriziraju epizode znatne volatilnosti, odredbe u Poglavlju III. Uredbe (EU) 2022/2576 mogu igrati ulogu u sprečavanju prekomjernih porasta cijena i stabilizaciji tržišta. Epizode izražene volatilnosti uočene u ljeto i jesen 2023. potvrđuju zaključak da su tržišta plina i dalje krhka i osjetljiva na ekstremne poraste cijena. Mehanizam unutardnevne volatilnosti mogao bi ostati vrijedno sredstvo za pronalaženje rješenja za spomenute ozbiljne poteškoće i rizike za sigurnost opskrbe plinom u EU-u te bi se primjena relevantnih odredbi stoga trebala produljiti za godinu dana.

Mjere u slučaju izvanrednog stanja u vezi s plinom (poglavlje IV.)

Uredbom (EU) 2022/2576 privremeno je nadopunjena Uredba o sigurnosti opskrbe plinom, prvenstveno standardnom primjenom mehanizma solidarnosti u odsutnosti bilateralnih sporazuma i proširenjem mehanizma solidarnosti na ukapljeni prirodni plin (UPP) i kritične količine plina za električnu energiju. Uz to su dodane odredbe za pomoć sa smanjenjem potražnje koja se odnosi na zaštićene kupce i odredbe o zaštiti prekograničnih protoka.

U prosincu 2022. Komisija je provela probnu zajedničku vježbu solidarnosti s državama članicama EU-a i ENTSOG-om u kojoj su testirana pravila i postupci za izvanredne situacije te mehanizam solidarnosti. Komisija je uz to poslala upitnik Koordinacijskoj skupini za plin kako bi prikupila povratne informacije, npr. o odredbama utvrđenima u Uredbi (EU) 2022/1576. Ishodi probne vježbe i upitnika dodatno su opisani u Izvješću o glavnim nalazima preispitivanja Uredbe (EU) 2022/2576.

Na temelju nalaza u Izvješću o glavnim nalazima preispitivanja Uredbe (EU) 2022/2576 i novih prijetnji Komisija zaključuje da su koncepti navedeni u poglavlju IV. i dalje ključni za ublažavanje potencijalnih plinskih kriza i smanjenje kolektivnih troškova nastalih zbog tih kriza te za olakšavanje trenutačnih ili budućih aktivnosti na smanjenju potražnje. Nepostojanje bilateralnih sporazuma posebno je istaknuto kao trajna postojeća strukturalna ranjivost, što znači da je produljenje primjene standardnih pravila potrebno. Kritične količine plina za proizvodnju električne energije također ostaju ključne za sprečavanje širenja potencijalne plinske krize na elektroenergetski sustav. Vrijednosti kritičnih količina plina iz Priloga I. ostaju važeće i tijekom razdoblja produljene primjene Uredbe, do kraja 2024.

Osim toga, način opskrbe EU-a značajno se promijenio, pri čemu je UPP 2023. bio glavni izvor opskrbe. Solidarnost bi se stoga ipak trebala proširiti na države članice s terminalima za UPP, kako bi odražavala navedene promijenjene okolnosti. Konačno, koncepti potrošnje zaštićenih kupaca koja nije ključna i dodatne zaštite prekograničnih protoka u izvanrednim stanjima ocijenjeni su kao koncepti koji su korisni za sprečavanje i ublažavanje kriza te su samim time odredbe čije bi produljenje bilo korisno.

Predloženim instrumentom utvrđuju se privremene, proporcionalne i izvanredne mjere. Njime se dopunjuju postojeće relevantne inicijative i zakonodavstvo EU-a kojima se građanima osigurava korist od sigurne opskrbe plinom, a kupci štite od velikih poremećaja u opskrbi. Njime se doprinosi i cilju diversifikacije opskrbe prirodnim plinom.

Odredbe Uredbe (EU) 2022/2576 u skladu su s postojećim inicijativama, kao što su komunikacija o planu REPowerEU, prijedlog paketa za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina i Uredba o smanjenju potražnje za plinom i popratna komunikacija o planu „Štednja plina za sigurnu zimu”. Tim se inicijativama dopunjuje zakonodavstvo EU-a o unutarnjem tržištu i sigurnosti opskrbe.

Uredba (EU) 2022/2576 jača i nadopunjuje Uredbu (EU) 2017/1938 o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom. Potonja već uključuje obvezu pružanja solidarnosti, kao i pojam kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti, što uključuje kućanstva i, u određenim okolnostima, osnovne socijalne usluge i centralizirano grijanje. Uredbom (EU) 2022/2576 ta se obveza solidarnosti proširuje da bi se zaštitila opskrba kritičnim količinama za elektrane na plin i operacionalizira uvođenjem standardnog mehanizma u slučaju nepostojanja bilateralnih aranžmana o solidarnosti koji se sad primjenjuju i na države članice s terminalima za UPP.

U ovom je prijedlogom također potpuno obuhvaćen cilj Uredbe (EU) 2022/1369 o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom kako bi se proaktivno smanjila potražnja za plinom u cilju ublažavanja potencijalnih poremećaja u opskrbi zbog ratne agresije Rusije na Ukrajinu. Smanjenje potražnje i dalje je ključni element našeg odgovora na sigurnost opskrbe, a prijedlog ga učvršćuje time što se državama članicama omogućuje da ostvare uštede smanjenjem potrošnje zaštićenih kupaca koja nije ključna, pri čemu se nastavlja štititi ranjive kupce.

Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 u svojem Prilogu 1. točki 2.2.5. ima odredbe koje se odnose na dugoročni „iskoristi ili izgubi” mehanizam. Te su odredbe donesene kako bi se spriječilo da sudionici na tržištu blokiraju prijenosne kapacitete u razdobljima kad ih ne mogu ili ne planiraju iskoristiti. Zbog krizne situacije Uredbom (EU) 2022/2576 smanjuje se administrativno opterećenje i osigurava primjena tih odredbi. Konkretno, Uredbom se skraćuje rok koji počinje teći kad se kapacitet prestane koristiti sa šest mjeseci na jedan mjesec.

Nakon opće invazije Rusije na Ukrajinu EU je predstavio plan REPowerEU s ciljem da se ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima okonča što prije, najkasnije do 2027. Kako bi se to postiglo, na temelju tog plana uspostavljena je platforma EU-a za energiju i najavljuje mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju. Taj je mehanizam uspostavljen Uredbom (EU) 2022/2576, čije se odredbe želi produljiti ovim prijedlogom. Predložena je inicijativa u potpunosti u skladu s ciljevima utvrđenima u planu REPowerEU.

Ovaj prijedlog za produljenje razdoblja primjene Uredbe (EU) 2022/2576 nadovezuje se na postojeće odredbe i nedavne inicijative u energetskom sektoru, štiteći sigurnosti opskrbe plinom, pružajući pomoć pri stabilizaciji tržišta i održavanju cijena pod kontrolom i doprinoseći diversifikaciji opskrbe plinom.

Naposljetku, ovaj se prijedlog nadovezuje na nastojanja Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), koje je 12. listopada 2023. izdalo nadzorni brifing o kalibraciji sustava za prekid trgovanja, kako je propisano Direktivom (EU) 2014/65, čiji je cilj poboljšanje rada sustava za prekid trgovanja u svim razredima imovine.

Europski zeleni plan

Cilj Uredbe (EU) 2022/2576, čije se odredbe nastoje produljiti ovim prijedlogom, temeljno je jačanje sigurnosti opskrbe i rješavanje problema visokih i nestabilnih cijena energije. Uredba je ujedno u skladu s dugoročnim ciljem zelenog plana. Odredbe o agregiranju potražnje i zajedničkoj kupnji, kojima se utvrđuju načini za koordiniraniju kupnju plina, u skladu su i s procesom dekarbonizacije iz zelenog plana i plana REPowerEU.

Politika unutarnjeg tržišta

Prijedlog je u skladu s propisima o unutarnjem tržištu energije. Funkcionalna prekogranična energetska tržišta neophodna su za osiguravanje sigurnosti opskrbe u slučaju nestašice.

Politika tržišnog natjecanja

Propisi o agregiranju potražnje i zajedničkoj kupnji mogu se primjenjivati na način koji je u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju, koja omogućuju zajedničku kupnju pod određenim uvjetima koju provode poduzeća koja se natječu na tržištu i primjenjuju se s obzirom na prevladavajuće okolnosti na tržištu.

Pravna je osnova za ovaj instrument članak 122. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).

Trenutačna nestašica plina predstavlja ozbiljnu poteškoću u opskrbi energentom u skladu s člankom 122. UFEU-a. Kako je prethodno objašnjeno, i dalje postoje ozbiljne poteškoće i rizici za sigurnost opskrbe plinom u EU-u. Zbog značajnog smanjenja uvoza ruskog plina kroz plinovode tijekom prošle godine, dostupnost plina za Uniju uvelike je smanjena u odnosu na razdoblje prije krize. Uvjeti na globalnom tržištu plina i dalje su loši te se očekuje da će ostati takvi još neko vrijeme, s obzirom na to da se prije 2026. planira puštanje u pogon vrlo ograničenog broja novih kapaciteta za ukapljivanje UPP-a. Tijekom ljeta i jeseni 2023. bilo je više epizoda znatne volatilnosti koje pokazuju da su tržišta plina još uvijek krhka i da bi mogla imati značajne negativne reakcije na svaki neočekivani i iznenadni šok u pogledu ponude i potražnje, što se i događalo npr. zbog štrajka u australskim terminalima za UPP, tijekom krize na Bliskom istoku i dok je rad plinovoda Balticconnector bio poremećen.

Postoje rizici koji bi, ako se ostvare, mogli povećati strah od nestašice koji bi, s obzirom na krhkost tržišta zbog loših uvjeta, mogao izazvati značajne negativne reakcije s ozbiljnim posljedicama na cijene. Među tim rizicima su i povećanje azijske potražnje za ukapljenim prirodnim plinom zbog kojeg se smanjuje dostupnost plina na globalnom tržištu plina, ekstremni vremenski uvjeti koji bi mogli utjecati na skladištenje hidroenergije ili nuklearnu proizvodnju, što bi zahtijevalo veće oslanjanje na plin za proizvodnju električne energije, i moguće daljnje poremećaje u opskrbi plinom, uključujući potpuni prekid uvoza plina iz Rusije ili poremećaj u radu postojeće kritične plinske infrastrukture.

Stoga je potrebno hitno uvesti kontinuirane mjere za koordiniraniji i brži rad u cilju bolje pripreme za moguće daljnje poremećaje u opskrbi plinom i razdoblja volatilnosti tržišta tijekom sljedeće godine. Mjere koje će se u ograničenom razdoblju nastaviti primjenjivati u okviru instrumenta omogućuju svim državama članicama i sudionicima na tržištu da se pripreme i koordinirano nose s mogućim daljnjim nestašicama u opskrbi i volatilnosti tržišta. Mjere iz Uredbe (EU) 2022/2576 čija će se primjena produljiti poduzete su u duhu solidarnosti između država članica. Na primjer, agregiranje potražnje i zajednička kupnja mogu ojačati solidarnost Unije podupiranjem posebno onih poduzeća koja su plin prethodno isključivo ili uglavnom kupovala od ruskih dobavljača tako da im se pomogne da se pod povoljnim uvjetima opskrbljuju kod alternativnih dobavljača prirodnog plina. Uz to, procjene cijene i rasponi referentnih vrijednosti objavljeni u skladu s Uredbom (EU) 2022/2576 su ključni za postizanje veće solidarnosti među državama članicama u nabavi zaliha UPP-a čija je ponuda ograničena. Uredbom (EU) 2022/2576 utvrđuju se privremene mjere u slučaju izvanrednog stanja u vezi s plinom, kako bi se plin pravedno distribuirao preko granica, kako bi se zaštitila opskrba plinom za najkritičnije kupce i kako bi se osiguralo pružanje prekograničnih mjera solidarnosti. Time se osigurava da se lokalizirana plinska kriza ne proširi na nekoliko država članica.

Stoga je opravdano da se predloženi instrument temelji na članku 122. stavku 1. UFEU-a.

Odredbe Uredbe (EU) 2022/2576 i predloženo produljenje njihove primjene potpuno su u skladu s načelom supsidijarnosti. Zbog razmjera i znatnih posljedica ozbiljnih poteškoća i rizika za sigurnost opskrbe plinom u EU-u postoji potreba za djelovanjem na razini EU-a. Pristup na razini EU-a na temelju agregiranja potražnje i bolje koordinacije opskrbe i na temelju učinkovitijeg iskorištavanja terminala za UPP, sustava skladišta plina i plinovoda, u duhu solidarnosti, nužan je kako bi se rizik od potencijalnih velikih poremećaja sveo na najmanju moguću mjeru. To se može učinkovitije regulirati na razini EU-a nego na nacionalnoj razini.

Potreban je i koordinirani pristup na razini EU-a u pogledu mjera za sigurnost opskrbe. Takva je koordinacija nužna da se državama članicama osigura mogućnost učinkovitog i pravodobnog odgovora na zahtjeve za solidarnost. Iako će državama članicama i dalje biti omogućeno sklapanje bilateralnih sporazuma o solidarnosti, standardna pravila bit će na snazi dok se ne sklope takvi sporazumi, čime će se svim državama članicama EU-a omogućiti da iskoriste solidarnost. To će u konačnici osigurati da pružanje bilateralne solidarnosti ne bude otežano nepostojanjem administrativnih i financijskih aranžmana među državama članicama, istodobno omogućujući državama članicama da standardna pravila dopune dogovorenim uvjetima.

S obzirom na krizu u opskrbi plinom bez presedana i njezine prekogranične učinke te stupanj integracije unutarnjeg energetskog tržišta EU-a, opravdano je djelovanje na razini Unije jer države članice same ne mogu djelotvorno smanjiti rizik od velikih gospodarskih poteškoća koje proizlaze iz povećanja cijena ili velikih poremećaja u opskrbi. Samo se kontinuiranim djelovanjem EU-a u duhu solidarnosti među državama članicama može osigurati da poremećaji u opskrbi i volatilnost tržišta ne uzrokuju trajnu štetu građanima i gospodarstvu.

Ova se mjera zbog svojeg opsega ili učinaka na bolji način može ostvariti na razini Unije pa stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji.

Odredbe Uredbe i predloženo produljenje njihove primjene u skladu su s načelom razmjernosti. Mjera je proporcionalna dimenziji i prirodi utvrđenih problema te postizanju postavljenih ciljeva.

S obzirom na geopolitičku situaciju bez presedana i znatnu prijetnju građanima i gospodarstvu EU-a, postoji jasna potreba za koordiniranim djelovanjem. Mjere utvrđene u prijedlogu ne prelaze ono što je potrebno za ostvarivanje njihovih ciljeva i razmjerne su tim ciljevima.

Konkretnije, odredbe o agregiranju potražnje i zajedničkoj kupnji koje se ovim prijedlogom želi produljiti općenito se trebaju provoditi na dobrovoljnoj osnovi, uz samo ograničenu iznimku u pogledu obveznog sudjelovanja u agregiranju potražnje za određenu količinu plina. Privatnim poduzećima ostavlja se slobodan izbor u pogledu sklapanja odnosno nesklapanja ugovora o opskrbi plinom.

Proširenje zaštite solidarnosti na kritične plinske elektrane nameće ograničenja tržišnim operaterima koja su nužna kako bi se osigurala sigurnost opskrbe plinom u slučaju smanjene opskrbe plinom i povećane potražnje tijekom zimske sezone. Temelje se na postojećim mjerama utvrđenima u uredbama (EU) 2022/1369 i (EU) 2017/1938 s ciljem povećanja učinkovitosti tih mjera u trenutačnim okolnostima.

Obveza tržišnih operatera da ACER-u pruže informacije o transakcijama s UPP-om usklađena je s postojećim obvezama tržišnih operatora na temelju REMIT-a, a ACER će čuvati povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija.

Mjera za ograničenje unutardnevne volatilnosti cijena utvrđuje mjestima trgovanja i trgovcima zahtjeve za omogućivanje nastavka sudjelovanja energetskih poduzeća na tržištima plina i električne energije i ispunjavanje njihovih potreba za zaštitom od rizika, što doprinosi sigurnosti opskrbe krajnjih potrošača energijom. Istodobno, odredbe Uredbe ostavljaju mjestima trgovanja mogućnost da utvrde primjenjivu metodu izračuna za određivanje graničnih vrijednosti svojih cijena u odnosu na referentnu cijenu.

Trajanje produljenja primjene proporcionalno je zbog dugotrajne prirode ozbiljnih poteškoća u pogledu opskrbe energijom i posljedičnim rizicima za cijene i sigurnost opskrbe za koje se očekuje da će se nastaviti barem tijekom 2024., s obzirom na to da se veće strukturne promjene tržišnih uvjeta očekuju tek tijekom 2025.

Uzimajući u obzir dimenziju energetske krize i razmjer njezina društvenog, gospodarskog i financijskog učinka, odredbe koje se nastoje produljiti ovim prijedlogom sadržane su u Uredbi koja se primjenjuje izravno i odmah. Razdoblje primjene ovih odredbi trebalo bi stoga produljiti donošenjem Uredbe.

Zbog hitnosti pripreme prijedloga za produljenje primjene Uredbe (EU) 2022/2576 kako bi ga Vijeće moglo na vrijeme donijeti nije bilo moguće provesti savjetovanje s dionicima. Međutim, pitanja vezana uz provedbu Uredbe, uključujući potrebu za daljnjom primjenom njezinih odredbi, raspravljala su se na relevantnim forumima, kao što su ad hoc upravljački odbor i savjetodavna skupina za industriju.

Ovaj prijedlog produljenja primjene Uredbe (EU) 2022/2576 o jačanju solidarnosti boljom koordinacijom kupnje plina je hitna mjera temeljena na članku 122. stavku 1. UFEU-a koja služi za rješavanje stalnih ozbiljnih poteškoća i rizika za sigurnost opskrbe plinom u EU-u. Upravo se zato procjena učinka nije mogla provesti. Međutim, prijedlog se oslanja na zaključke Izvješća o glavnim nalazima preispitivanja Uredbe (EU) 2022/2576.

Nije utvrđen nikakav negativan učinak na temeljna prava. Mjere u okviru ovog instrumenta neće utjecati na prava kupaca koji su kategorizirani kao zaštićeni na temelju Uredbe (EU) 2017/1938, uključujući sve kupce iz kategorije „kućanstvo”. Instrument će omogućiti smanjenje rizika povezanih s nestašicom plina koja bi inače imala velike posljedice za gospodarstvo i društvo.

Utjecaj na proračun ograničen je na potrebu financiranja produljenja primjene ugovora o uslugama između Komisije i pružatelja usluga koji upravlja platformom „AggregateEU” za agregiranje potražnje.

Utjecaj na proračun EU-a povezan s ovim prijedlogom odnosi se i na ljudske resurse i ostale administrativne rashode Glavne uprave (GU) Europske komisije za energetiku i ACER-a. Prijedlogom se želi produljiti primjena odredbi kojima je utvrđena poboljšana struktura sigurnosti opskrbe plinom i nove obveze za države članice te, u skladu s time, veća uloga Glavne uprave za energetiku u velikom broju različitih područja u usporedbi s tom ulogom u razdoblju prije izvorne Uredbe, konkretno:

opće upravljanje i provedba ove Uredbe (3 EPRV-a),

rad na uspostavi konzorcija za kupnju plina, koji mora funkcionirati u skladu s pravom tržišnog natjecanja, što zahtijeva suradnju i pregovore s industrijom (2 EPRV-a),

procjena zahtjeva država članica u pogledu većih kritičnih količina plina, odgovaranje na zahtjeve za solidarnost, olakšavanje provedbe sporazuma o solidarnosti (1 EPRV),

administrativna pomoć (2 EPRV-a).

U prijedlogu su utvrđene i nove zadaće ACER-a za prikupljanje podataka o transakcijama UPP-a za potrebe utvrđivanja referentne vrijednosti za UPP (5 EPRV-a).

Ovaj prijedlog ne zahtijeva nikakva dodatna proračunska sredstva osim onih koja su već dodijeljena u kontekstu donošenja Uredbe (EU) 2022/2576 i navedena u financijskom izvještaju priloženom Uredbi (EU) 2022/2576.

Predložene su izmjene ciljane i ograničenog opsega, a riječ je o produljenju razdoblja primjene odredbi Uredbe (EU) 2022/2576 za godinu dana.

U članku 31. predlaže se promjena datuma završetka primjene Uredbe s 30. prosinca 2023. (godina dana od stupanja na snagu Uredbe (EU) 2022/2576) na 31. prosinca 2024.