EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.2.2023.

COM(2023) 71 final

2023/0033(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive Vijeća 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu graničnih vrijednosti za olovo i njegove anorganske spojeve te za diizocijanate

{SEC(2023) 67 final} - {SWD(2023) 34 final} - {SWD(2023) 35 final} - {SWD(2023) 36 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Jedan je od ciljeva Europske unije (EU) promicati dobrobit i održivi razvoj na temelju visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka 1 . Pravo svakog radnika na radne uvjete kojima se čuvaju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo utvrđeno je u članku 31. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kako je navedeno u 10. načelu europskog stupa socijalnih prava 2 .

Jaka socijalna Europa zahtijeva stalna poboljšanja s ciljem sigurnijeg i zdravijeg rada za sve. Tijekom posljednjih nekoliko godina okvir i pravila politike EU-a za sigurnost i zdravlje na radu pridonijeli su znatnom poboljšanju radnih uvjeta, posebno u pogledu zaštite radnika od izloženosti karcinogenim tvarima i drugim opasnim kemikalijama. U kontekstu u kojem su sigurnost i zdravlje na radu visoko na popisu političkih prioriteta 3 , granične vrijednosti izloženosti i druge odredbe utvrđene su ili revidirane za mnoge tvari ili skupine tvari u skladu s Direktivom 2004/37/EZ o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima 4 i Direktivom o kemijskim sredstvima 98/24/EZ 5 .

Stvaranje zdravih i sigurnih radnih okruženja ključno je za zaštitu radnika, podupiranje gospodarske aktivnosti i produktivnosti te poticanje održivog gospodarskog oporavka. Stoga je Komisija u akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava 6 najavila da namjerava osigurati zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje. To je potvrđeno donošenjem strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. 7 Zaštita radnika od izloženosti opasnim tvarima pridonosi i ciljevima europskog plana za borbu protiv raka. Osim toga, u strategiji održivosti u području kemikalija iz 2020. 8 prepoznaje se potreba za jačanjem zaštite radnika te se olovo 9 i diizocijanati 10 navode kao neke od najštetnijih kemijskih tvari koje zahtijevaju djelovanje.

Predmetne tvari

Olovo i njegovi anorganski spojevi (dalje u tekstu „olovo”) su reproduktivno toksične tvari na mjestu rada koje mogu utjecati na spolnu funkciju i plodnost te na razvoj fetusa i imati druge učinke na zdravlje. Smatra se da je uzrok oko polovine slučajeva profesionalnoih oboljenja povezanih s reproduktivno toksičnim tvarima. Diizocijanati spadaju u glavne respiratorne astmagene tvari. Studije su pokazale da je profesionalna izloženost uzrok 9 %–15 % slučajeva astme u radno sposobnih odraslih osoba 11 .

Cilj je ovog Prijedloga revidirati postojeće granične vrijednosti za olovo i prvi put uvesti granične vrijednosti za diizocijanate kako bi se postigla visoka razina zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. Konkretnije, predložena izmjena Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i Direktive o kemijskim sredstvima usmjerena je na sljedeće:

(1)reviziju granične vrijednosti profesionalne izloženosti 12 za olovo izmjenom Priloga III. Direktivi o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i reviziju biološke granične vrijednosti za olovo 13 izmjenom Priloga III.a;

(2)uklanjanje upućivanja na utvrđene granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološku graničnu vrijednost za olovo u prilozima I. i II. Direktivi o kemijskim sredstvima;

(3)utvrđivanje, po prvi put, granične vrijednosti (granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost 14 za diizocijanate u Prilogu I. Direktivi o kemijskim sredstvima.

Predmetne direktive

Potreba za zaštitom radnika od izloženosti olovu i diizocijanatima navedena je u strateškom okviru EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. Diizocijanati su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 98/24/EZ 15 , dok je olovo obuhvaćeno Direktivom 2004/37/EZ 16 . Potonja je izmijenjena nakon donošenja Direktive (EU) 2022/431 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2022. proširenjem područja primjene Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima 17 na reproduktivno toksične tvari na radu, koje su dotad bile obuhvaćene isključivo Direktivom o kemijskim sredstvima.

Uvođenjem nižih graničnih vrijednosti za olovo i graničnih vrijednosti za diizocijanate povećava se razina zaštite bez potrebe za izmjenama općih zahtjeva direktiva. Budući da su granična vrijednost profesionalne izloženosti za olovo i biološka granična vrijednost za olovo premješteni u Direktivu o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima nakon izmjene uvedene Direktivom (EU) 2022/431, trebalo bi ih izbrisati iz priloga I. odnosno II. Direktivi o kemijskim sredstvima. Riječ je o tehničkoj promjeni koja ne utječe na područje primjene ni na opće zahtjeve dviju direktiva.

·Utvrđivanje graničnih vrijednosti za zaštitu od bolesti reproduktivnog sustava i astme

Olovo

Olovo je reproduktivno toksična tvar na mjestu rada koja može utjecati na spolnu funkciju i plodnost muškaraca i žena te na razvoj fetusa ili djeteta (razvojna toksičnost). Izloženost olovu može dovesti do smanjene plodnosti, spontanih pobačaja ili teških urođenih mana, kao i do drugih štetnih učinaka kao što su neurotoksičnost, renalna toksičnost, kardiovaskularni i hematološki učinci.

Na olovo otpada otprilike polovina svih profesionalnih izloženosti reproduktivno toksičnim tvarima i povezanih slučajeva bolesti reproduktivnog sustava 18 . Olovo trenutačno ima vrlu široku primjenu. Glavni sektori industrijske proizvodnje i uporabe olova jesu primarna i sekundarna proizvodnja olova (uključujući recikliranje baterija); proizvodnja baterija, olovnih limova i streljiva; proizvodnja olovnih oksida i frite; proizvodnja olovnog stakla i keramike. Izloženost olovu moguća je i u drugim industrijskim primjenama, primjerice u ljevaonicama i proizvodnji proizvoda od slitina s olovom; te u proizvodnji i uporabi pigmenata za boje i plastiku. Osim tih primjena, izloženost se može odvijati dalje u lancu proizvodnje te kada predmeti i materijali postanu otpad ili tijekom oporabe recikliranih materijala. Primjeri aktivnosti na kraju lanca proizvodnje jesu primjena boja, uporaba olovnog streljiva u streljanama (npr. u okviru aktivnosti obrane, javnog reda ili sigurnosti); rad s metalom olova; rušenje, popravci i gospodarenje metalnim otpadom; gospodarenje ostalim otpadom i sanacija tla; i rad u laboratorijima. Osim toga, radnici mogu biti izloženi olovu u znatnoj mjeri zbog njegove tradicionalne uporabe u aktivnostima kao što su obnova te prikupljanje, recikliranje i sanacija otpada 19 . Osim toga, olovo je prisutno u velikom broju europskih povijesnih zgrada, uključujući one s najvećom vrijednosti kulturne baštine, zbog čega i radnici koji rade na obnovi bogate europske baštine mogu doći u kontakt s olovom. U povijesnim zgradama olovo može biti prisutno u vitrajima na prozorima, na krovovima ili u dekoracijama.

Procjenjuje se da je olovu trenutačno izloženo približno između 50 000 i 150 000 radnika u EU-u 20 . Svake se godine pojavi oko 300 slučajeva bolesti kao posljedica prethodne profesionalne izloženosti olovu. Ta je izloženost važna jer se olovo može nakupljati u kostima izloženih radnika, čime se doprinosi ukupnom opterećenju tijela i vjerojatnosti pojave kronične bolesti.

Primarni načini profesionalne izloženosti su udisanjem i gutanjem nakon dodira usta rukama u kontekstu nedovoljnog čišćenja i osobne higijene. Smatra se da je dermalna apsorpcija anorganskog olova minimalna. Izloženost gutanjem smatra se značajnom i taj je način izlaganja važan pokretač razvoja bolesti. Smanjenje granične vrijednosti profesionalne izloženosti odnosi se na smanjenje izloženosti udisanjem, a potrebne su dodatne mjere kako bi se izloženost gutanjem svela na najmanju moguću mjeru. Koncentracije olova u krvi smatraju se najboljim pokazateljem izloženosti za procjenu profesionalne izloženosti olovu, uključujući gutanjem, a unutarnje razine olova odlučujuće su za utvrđivanje ukupnog rizika za zdravlje.

Smanjenje granične vrijednosti profesionalne izloženosti potrebno je kako bi se smanjila profesionalna izloženost jer visoke koncentracije u zraku isto tako mogu dovesti do kontaminacije. Usklađenost s biološkom graničnom vrijednosti primarni je alat za zaštitu radnika od toksičnosti olova i praćenje nakupljanja u tijelu. Stoga se biološka granična vrijednost i granična vrijednost profesionalne izloženosti međusobno nadopunjuju.

Obvezujuće granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološke granične vrijednosti za olovo prvi su put uvedene u EU-u u okviru posebne direktive o olovu iz 1982. 21 i nisu ažurirane više od 40 godina. Neobvezujuće praktične smjernice iz 2007. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima 22 pružaju okvir za zdravstveni nadzor u pogledu olova, ali vjerojatno su zastarjele.

Ovim se Prijedlogom uzimaju u obzir najnovija znanstvena i tehnička dostignuća i nalazi, mišljenja 23 Odbora za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije (ECHA), osnovanog Uredbom (EZ) br. 1907/2006 (REACH) 24 , i mišljenja trostranog Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) 25 te se zaključuje da bi se trebala utvrditi biološka granična vrijednost za olovo od 15 µg/100 ml krvi, uz povezanu graničnu vrijednost za profesionalnu izloženost od 0,03 mg/m³ kao osmosatni vremenski ponderirani prosjek.

Zdravstveni nadzor radnika izloženih olovu, kao što se trenutačno provodi, i dalje će biti dio općeg pristupa zaštiti njihova zdravlja. Stoga se Prilog III.a revidira kako bi se uvele ažurirane (niže) granične razine izloženosti koncentraciji olova u zraku i razine olova u krvi koje iziskuju provođenje zdravstvenog nadzora. Ovim se Prijedlogom revidiraju razine koje, ako su premašene, dovode do potrebe za medicinskim nadzorom. Te se razine mjere za pojedinačne radnike. Medicinski nadzor trebao bi se provoditi kada je izloženost koncentraciji olova u zraku veća od 0,015 mg/m³, izračunano kao vremenski ponderirani prosjek tijekom 40 sati tjedno, ili kada razina olova u krvi prelazi 9 μg Pb/100 ml krvi. Odnos između prethodno navedenih razina, koje iziskuju zdravstveni nadzor, i revidirane granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološke granične vrijednosti razmjerno je jednak kao u važećem prilogu Direktivi o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima.

Olovo predstavlja rizik i za reproduktivno zdravlje i za razvoj fetusa ili potomstva izloženih žena 26 , a prvenstveno dovodi do smanjenog kvocijenta inteligencije (IQ) 27 . Kako bi se zaštitili radnici i poslodavcima pomoglo u upravljanju rizicima, Prilog III. sadržava biološku orijentacijsku vrijednost 28 te se u njemu navodi da razina olova u krvi u žena reproduktivne dobi ne bi trebala prelaziti referentne vrijednosti opće populacije koja nije izložena olovu na radnom mjestu u predmetnoj državi članici EU-a. Ako nacionalne referentne razine nisu dostupne, preporučuje se da razine olova u krvi predmetnih radnika ne prelaze biološku orijentacijsku vrijednost od 4,5 µg/100 ml, kako je preporučio Odbor za procjenu rizika u svojem znanstvenom mišljenju 29 (odjeljak 8.2.4. Priloga mišljenju).

Biološka orijentacijska vrijednost upotrebljava se kao pokazatelj profesionalne izloženosti, a ne štetnih učinaka na zdravlje. Stoga djeluje kao kontrolni pokazatelj kojim se poslodavca upozorava da je došlo do izloženosti na radnom mjestu i da će možda biti potrebne korektivne mjere, uzimajući u obzir potrebe pojedinačnih radnika. Odbor za procjenu rizika je u svojem mišljenju izrazio ozbiljnu zabrinutost i istaknuo potencijalne rizike za fetus zbog izloženosti olovu. Međutim, naveo je da na temelju dostupnih znanstvenih dokaza nije moguće kvantificirati stupanj rizika koji bi mogao poslužiti kao osnova za predlaganje biološke granične vrijednosti za tu skupinu radnica. Stoga je Odbor za procjenu rizika savjetovao da se u Direktivi istakne zabrinutost u pogledu izloženosti olovu i razvojne toksičnosti te je na temelju dostupnih dokaza preporučio primjenu biološke orijentacijske vrijednosti za žene reproduktivne dobi.

Diizocijanati

Diizocijanati su opasna kemijska sredstva u skladu s člankom 2. točkom (b) Direktive o kemijskim sredstvima i obuhvaćeni su područjem primjene te direktive. Zbog potrebe za smanjenjem utvrđenih ozbiljnih zdravstvenih rizika specifičnih za diizocijanate u kolovozu 2020. doneseno je ograničenje na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008 30 . Ograničenjem se zahtijeva da se obvezno osposobljavanje radnika koji koriste diizocijanate uvede do kolovoza 2023., u skladu s određenim kriterijima povezanima s prirodom radne aktivnosti.

Diizocijanati su tvari koje izazivaju preosjetljivost kože i dišnih putova (astmagene tvari) i mogu uzrokovati profesionalnu astmu i profesionalnu bolest kože – alergijske reakcije do kojih može doći zbog izloženosti takvim tvarima. Mogu uzrokovati promjene dišnih putova („stanje preosjetljivosti”) 31 . Kad pluća postanu preosjetljiva, daljnja izloženost tim tvarima, čak i vrlo niskim količinama, može izazvati napad astme. Prevladavajući učinci profesionalne izloženosti diizocijanatima na zdravlje su učinci na zdravlje dišnih putova (profesionalna astma, preosjetljivost na izocijanate i bronhalna hiperreaktivnost) te predstavljaju kritične krajnje učinke povezane s izloženošću diizocijanatima koji se javljaju i nakon akutne i nakon dugotrajne izloženosti.

Diizocijanati se upotrebljavaju u proizvodnji poliuretana u obliku krute tvari i pjene te plastike, premaza, lakova i dvokomponentnih boja i ljepila. Radnici u poduzećima koja proizvode te materijale izloženi su diizocijanatima, kao i radnici koji upotrebljavaju ljepila, sredstva za brtvljenje, boje i premaze koji sadržavaju diizocijanate. Ti se proizvodi često upotrebljavaju u građevinarstvu, popravcima vozila, općim popravcima te u proizvodnji tekstila, namještaja, motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava, kućanskih aparata, strojeva i računala. Diizocijanati se transformiraju tijekom proizvodnog postupka i više nisu prisutni u konačnom izrađenom proizvodu. Stoga ne postoji rizik za korisnike proizvoda (npr. potrošače).

U studijama je procijenjeno da profesionalni čimbenici uzrokuju otprilike 9–15 % slučajeva astme u radno sposobnih odraslih osoba 32 . Diizocijanati su jedan od najčešćih uzroka profesionalne astme s procijenjenim godišnjim brojem slučajeva u EU-u od 2 350 do 7 269 33 34 35 . Prema procjenama 36 , otprilike 4,2 milijuna radnika izloženo je diizocijanatima, a radi se o više od 2,4 milijuna poduzeća u EU-u, od kojih su velika većina mikropoduzeća ili mala i srednja poduzeća (MSP-ovi).

Trenutačno na razini EU-a ne postoji obvezujuća granična vrijednost profesionalne izloženosti ili granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost za diizocijanate te je u skladu s Uredbom REACH (Uredba (EZ) br. 1907/2006) registrirano 19 pojedinačnih diizocijanata. Štetni učinci na zdravlje uzrokovani su zajedničkim dijelom svih diizocijanata (skupina NCO 37 ). Stoga se razmatralo grupiranje jer bi se njime omogućila zajednička granična vrijednost profesionalne izloženosti i granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost za sve diizocijanate 38 . To je u skladu s grupiranjem kojem nedavno donesena EU-ova strategija održivosti u području kemikalija daje prednost.

Vršna izloženost (kratko trajanje/visoke razine izloženosti) ključan je čimbenik u pojavi profesionalne astme 39 . Stoga je granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost najprimjerenija regulatorna mjera za rješavanje problema opetovane kratkotrajne izloženosti visokoj razini. Međutim, u vanjskoj studiji 40 kojom se podupire izvješće o procjeni učinka mogli su se analizirati samo učinci granične vrijednosti profesionalne izloženosti. Nedostatak podataka o učincima kratkoročnih izloženosti značio je da nije bilo moguće procijeniti povezane slučajeve bolesti, što će vjerojatno dovesti do podcjenjivanja troškova i koristi. Zbog toga je Odbor za procjenu rizika savjetovao da bi svaka granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost trebala biti najviše dvostruko veća od granične vrijednosti profesionalne izloženosti.

Stoga se za diizocijanate ovim Prijedlogom predlaže granična vrijednost profesionalne izloženosti od 6 µg/m³, uz povezanu graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 12 µg/m³ i napomenu o preosjetljivosti kože i dišnih putova, kao i napomenu o apsorpciji putem kože.

Međutim, ovim se Prijedlogom omogućuje prijelazna vrijednost od 10 µg/m³ uz povezanu graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 20 µg/m³ do 31. prosinca 2028. Time se poslodavcima omogućuje da dobiju tehnička sredstva potrebna za mjerenje takve vrijednosti i daje im se vrijeme za provedbu mjera za kontrolu rizika, posebno u sektorima na kraju proizvodnog lanca. Trebalo bi ga dopuniti zdravstvenim nadzorom radnika kako bi se otkrio rani početak bolesti i naknadnim postupanjem s pojedinačnim radnicima kako bi se spriječili daljnji rizici zbog izloženosti diizocijanatima. Te mjere zajedno pružaju visoku razinu zaštite radnika.

Kako bi se postigla djelotvorna zaštita radnika od rizika profesionalnih bolesti zbog izloženosti diizocijanatima i olovu, u ovom su Prijedlogu granične vrijednosti utvrđene na razini onoga što se može postići uzimajući u obzir tehničku i ekonomsku izvedivost.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovaj je Prijedlog u skladu s Europskim stupom socijalnih prava, posebno s njegovim 10. načelom o pravu na zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje, i s povezanim akcijskim planom. Revizija postojećih graničnih vrijednosti za olovo, koje nisu ažurirane od 1982., te uvođenje, po prvi put, graničnih vrijednosti za diizocijanate koji su obuhvaćeni Direktivom o kemijskim sredstvima, ali za koje trenutačno ne postoje granične vrijednosti na razini EU-a, pomažu u postizanju visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika.

Ova se inicijativa temelji i na obvezi koju je Komisija preuzela u strateškom okviru EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. 41 da će 2022. dodatno smanjiti graničnu vrijednost profesionalne izloženosti za olovo i uvesti graničnu vrijednost profesionalne izloženosti za diizocijanate.

Prijedlog je u skladu s Direktivom Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu 42 (Okvirna direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu). Okvirnom direktivom osiguravaju se minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi u svim radnim okruženjima, a ne samo kad je riječ o kemijskim tvarima. Osim toga, ne sprečava da se drugim direktivama, u ovom slučaju Direktivom o kemijskim sredstvima i Direktivom o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima, donesu strože odredbe ili konkretnija pravila kojima se dodatno poboljšava zaštita radnika.

•Temeljna prava i ravnopravnost, uključujući rodnu ravnopravnost

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Povelja EU-a o temeljnim pravima

Ciljevi inicijative u skladu su s člankom 2. (pravo na život) i člankom 31. (pravo na poštene i pravične radne uvjete) Povelje o temeljnim pravima Europske unije.

Usklađenost s Uredbom REACH

Uredbom REACH 48 , koja je na snazi od 2007., uspostavljaju se, među ostalim, dva različita regulatorna pristupa EU-a, a to su ograničenja i autorizacije. Poboljšavanje povezanosti Uredbe REACH i zakonodavstva o zaštiti radnika pitanje je koje se razmatra u kontekstu revizije Uredbe REACH koja je u tijeku 49 .

Ograničenja omogućuju EU-u da nametne uvjete za proizvodnju, stavljanje na tržište i/ili uporabu tvari, u smjesama ili u proizvodima. Autorizacija je osmišljena kako bi se osigurala primjerena kontrola rizika uzrokovanog posebno zabrinjavajućim tvarima te promicanje njihove postupne zamjene prikladnim ekonomski i tehnički održivim alternativama.

Uredbom REACH ograničen je niz primjena olova. Zabranjena je uporaba olova u bojama (uz neke iznimke) 50   51 , u nakitu i proizvodima koji dolaze u dodir s kožom te uporaba olova i njegovih smjesa koje se isporučuju široj javnosti 52 .

Diizocijanati su ograničeni Uredbom REACH 53 . Mogu se upotrebljavati ili stavljati na tržište kao tvari pojedinačno, kao sastavni dio drugih tvari ili u smjesama za industrijsku i profesionalnu uporabu samo ako poslodavac ili samozaposlena osoba osigura da su industrijski ili profesionalni korisnici uspješno završili osposobljavanje o sigurnoj uporabi diizocijanata prije uporabe tvari ili smjesa.

Više informacija o ograničenjima iz Uredbe REACH za te dvije tvari dostupno je u Prilogu 8. izvješću o procjeni učinka priloženom ovom Prijedlogu.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu u svojem je mišljenju 54 naveo da je kombinacija ograničenja iz Uredbe REACH (o osposobljavanju radnika) i odredbi o sigurnosti i zdravlju na radu, posebno poštovanje graničnih vrijednosti i provođenje zdravstvenog nadzora, najdjelotvorniji pristup za sprečavanje vršne izloženosti, koja je ključni događaj koji dovodi do astme izazvane izloženošću diizocijanatima.

Direktive o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu (Direktiva o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i Direktiva o kemijskim sredstvima) i Uredba REACH zajedno su relevantne za zaštitu radnika od rizika izloženosti olovu i diizocijanatima.

Usklađenost s Uredbom o baterijama

Komisija je u prosincu 2020. predložila novu uredbu o baterijama 55 kako bi se osiguralo da baterije koje se stavljaju na tržište EU-a budu održive i sigurne tijekom cijelog životnog ciklusa. To je sastavni dio zelenog plana EU-a, čiji je cilj veća uporaba modernih vozila na nefosilna goriva i koji bi mogao uključivati povećanu uporabu baterija koje sadržavaju olovo, uključujući tijekom njihova recikliranja. Ažuriranjem graničnih vrijednosti za olovo osigurava se visoka razina zaštite zdravlja radnika u proizvodnji i recikliranju baterija, unatoč potencijalno većem obujmu proizvodnje u budućnosti.

Usklađenost sa znanstvenim istraživanjima

Olovo i diizocijanati bili su prioritetne kemikalije obuhvaćene programom EU-a za biomonitoring ljudi (HBM4EU), koji predstavlja zajednički rad 30 zemalja, Europske agencije za okoliš i Europske komisije, a koji se financirao iz programa Obzor 2020. 56 te je trajao od 2017. do 2021. Njime je prikupljeno znanje kako bi se dobio uvid u sigurno upravljanje kemikalijama i na taj način zaštitilo zdravlje ljudi. Proveden je namjenski projekt o profesionalnoj izloženosti metalima, a rezultati su pokazali da tijekom recikliranja e-otpada dolazi do izloženosti nekolicini metala, uključujući olovo. Proveden je i namjenski projekt za diizocijanate, što je dovelo do preispitivanja postojećih biomarkera koji se upotrebljavaju za biomonitoring diizocijanata, procjene trenutačnih razina kod radnika i utvrđivanja nedostataka u istraživanju 57 .

Usklađenost s europskim planom za borbu protiv raka

Europskim planom za borbu protiv raka nastoje se obuhvatiti sve faze razvoja bolesti 58 . Strukturiran je oko četiriju glavnih područja djelovanja u kojima Unija može postići najbolje rezultate: i. prevencija; ii. rano otkrivanje; iii. dijagnosticiranje i liječenje; te iv. kvaliteta života osoba oboljelih od raka i osoba koje su preživjele rak. Iako rijetko, izloženost olovu može uzrokovati rak, a smanjenje graničnih vrijednosti pridonijet će sprečavanju tih vrsta raka. 

U slučaju diizocijanata štetni učinci na zdravlje ne uključuju rak, stoga europski plan za borbu protiv raka nije relevantan.

Usklađenost s valom obnove za Europu

Na zgrade otpada 36 % emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. Budući da će 85 % današnjih zgrada postojati i 2050., projekti energetske obnove bit će ključni za ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana. U tom je kontekstu cilj strategije za val obnove 59 udvostručiti godišnju stopu energetske obnove do 2030. Specijalizirani radovi obnove radi smanjenja potrošnje energije mogu povećati dugoročnu vrijednost nekretnina, dovesti do otvaranja radnih mjesta i potaknuti ulaganja, koja se često temelje na lokalnim lancima opskrbe. Međutim, radnici bi mogli biti izloženi olovu tijekom uklanjanja boja koje sadrže olovo, vodoinstalacijskih materijala i materijala za krovove (među ostalim) te diizocijanatima zbog povećane uporabe izolacijskih pjena i boljih površinskih premaza kako bi se poboljšala toplinska izolacija izgrađenog okoliša. Ovim se Prijedlogom stoga pridonosi provedbi obnova koje su pozitivne za okoliš i koje osiguravaju zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Člankom 153. stavkom 2. točkom (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđeno je da Europski parlament i Vijeće mogu „poštujući uvjete i tehnička pravila koja postoje u pojedinim državama članicama u područjima iz stavka 1. točkama od (a) do (i) [članka 153. UFEU-a] posredstvom direktiva usvojiti minimalne uvjete koji se postupno primjenjuju. Takve direktive neće sadržavati upravna, financijska ili pravna ograničenja kojima bi se otežavalo osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.” U članku 153. stavku 1. točki (a) UFEU-a navodi se da Unija podupire i dopunjuje aktivnosti država članica u pogledu poboljšavanja „posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika”.

Direktiva o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i Direktiva o kemijskim sredstvima donesene su na temelju članka 153. stavka 2. točke (b) UFEU-a radi poboljšanja zdravlja i sigurnosti radnika. Cilj je ovog Prijedloga povećati razinu zaštite zdravlja radnika u skladu s člankom 153. stavkom 1. točkom (a) UFEU-a revidiranjem granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološke granične vrijednosti za olovo koje bi se utvrdile u Direktivi o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i uvođenjem granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost za diizocijanate u Direktivi o kemijskim sredstvima, uz neke tehničke prilagodbe. Stoga je članak 153. stavak 2. točka (b) UFEU-a primjerena pravna osnova za prijedlog Komisije o izmjenama Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i Direktive o kemijskim sredstvima.

U skladu s člankom 153. stavkom 2. UFEU-a poboljšavanje posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika aspekt je socijalne politike u kojem EU i države članice dijele nadležnost.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Znanstvene spoznaje o olovu i diizocijanatima razvile su se od donošenja Direktive o kemijskim sredstvima iz 1998. (i prethodne Direktive iz 1982. koja se odnosila na olovo). Promjenom područja primjene Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima proizašlom iz donošenja Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima olovo je kao reproduktivno toksična tvar potpalo u područje primjene te Direktive. Nadalje, dodana vrijednost djelovanja EU-a opravdana je zbog raširenosti problema u cijelom EU-u. Iako revizija granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološke granične vrijednosti za olovo i njegove anorganske spojeve te uvođenje granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost za diizocijanate nemaju izražen utjecaj na tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, većim usklađivanjem minimalnih zahtjeva ujednačili bi se uvjeti za subjekte na jedinstvenom tržištu.

Podaci prikupljeni tijekom pripremnog rada ukazuju na razlike među državama članicama u utvrđivanju graničnih vrijednosti za olovo i diizocijanate. Priznajući razvoj znanstvenih spoznaja, neke su države članice već smanjile svoje granične vrijednosti za olovo u različitom stupnju i/ili su uvele granične vrijednosti za diizocijanate.

Za olovo biološke granične vrijednosti u državama članicama kreću se od 20 µg/100 ml krvi do 70 µg/100 ml krvi (važeća biološka granična vrijednost u skladu s Direktivom o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima). U 15 država članica biološka granična vrijednost niža je od važeće biološke granične vrijednosti u EU-u 60 . Neke države članice imaju nižu graničnu vrijednost za žene, koja ovisi o dobi ili se navodi kao vrijednost za „žene reproduktivne dobi” i obično iznosi između 20 i 40 µg/100 ml krvi. Granična vrijednost profesionalne izloženosti kreće se od 0,050 g/m3 do 0,150 g/m3 (važeća granična vrijednost profesionalne izloženosti u skladu s Direktivom o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima).

Za diizocijanate ne postoji granična vrijednost na razini EU-a. Međutim, tri države članice EU-a imaju opću graničnu vrijednost profesionalne izloženosti 61 , a nekoliko ih ima različite granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost za neke, ali ne sve, razne diizocijanate. U državama gdje postoje, granične vrijednosti profesionalne izloženosti kreću se od 3 µg NCO/m3 do 500 µg NCO/m3 sa srednjom vrijednosti od 17,4 µg NCO/m3. Za graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost raspon je od 10 do 82 µg NCO/m³.

S obzirom na prethodno opisanu situaciju, jasno je da radnici u EU-u imaju različite razine zaštite od olova i diizocijanata.

Znatne razlike među nacionalnim graničnim vrijednostima narušavaju tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Troškovi usklađivanja s nižim nacionalnim razinama općenito su viši i stoga podrazumijevaju konkurentsku prednost za poduzeća koja posluju na tržištima bez nacionalnih graničnih vrijednosti ili s manje strogim nacionalnim graničnim vrijednostima. Kad je riječ o olovu, poduzeća sa sjedištem u Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Latviji i Poljskoj moraju se uskladiti s graničnom vrijednosti profesionalne izloženosti tri puta nižom od najveće granične vrijednosti profesionalne izloženosti koja je trenutačno utvrđena na razini EU-a (0,050 g/m³ u odnosu na 0,150 g/m³), što bi moglo negativno utjecati na njihovu konkurentnost i stvoriti nejednakosti na jedinstvenom tržištu. Mogući učinak na tržišno natjecanje još je veći za diizocijanate, za koje trenutačno ne postoje granične vrijednosti na razini EU-a. U državama gdje one postoje, granične vrijednosti profesionalne izloženosti kreću se od 3 µg NCO/m3 do 500 µg NCO/m3. Stoga će ažuriranje graničnih vrijednosti za olovo i uvođenje, po prvi put, graničnih vrijednosti za diizocijanate pridonijeti većoj usklađenosti na jedinstvenom tržištu i stvoriti ravnopravnije uvjete za poduzeća.

Iako bi pojedinačne države članice i dalje mogle uvesti niže vrijednosti, ujednačit će se uvjeti za poduzeća. Poduzeća koja žele poslovati u različitim državama članicama EU-a mogu imati dodatne koristi od pojednostavnjenja primjenjivih graničnih vrijednosti, čime se potencijalno omogućavaju uštede jer se zajednička rješenja mogu primijeniti u svim postrojenjima, za razliku od osmišljavanja rješenja specifičnih za određenu lokaciju kako bi se ispunili različiti zahtjevi u pogledu granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološke granične vrijednosti.

Rizici za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz izloženosti olovu, opasnoj reproduktivno toksičnoj tvari na radnom mjestu, i diizocijanatima, koji izazivaju preosjetljivost dišnih putova, općenito su slični diljem EU-a i obje tvari imaju široku primjenu u velikom rasponu sektora i zemalja. Zbog toga EU ima jasnu ulogu u pružanju potpore državama članicama u rješavanju takvih rizika.

Kad je riječ o olovu, u vanjskoj studiji 62 priloženoj ovom Prijedlogu utvrđeno je 18 država članica koje proizvode rafinirano olovo i ograničen broj država članica u kojima se rudari olovo. Stopa proizvodnje olova u EU-u iznosi više od 10 milijuna tona godišnje, a ono se upotrebljava za širok raspon postupaka, uključujući proizvodnju olovnih baterija, limova i praha te se koristi u proizvodima.

Diizocijanati se proizvode u sedam država članica i upotrebljavaju u cijelom EU-u u 21 relevantnom sektoru na kraju proizvodnog lanca.

Kako bi mjere za zaštitu radnika od izloženosti olovu i diizocijanatima bile što djelotvornije, direktive se moraju usklađivati s najnovijim znanstvenim spoznajama predstavljenima u mišljenjima Odbora za procjenu rizika 63 . S obzirom na dostupne znanstvene dokaze, potrebno je revidirati graničnu vrijednost profesionalne izloženosti i biološku graničnu vrijednost za olovo i njegove anorganske spojeve te uvesti graničnu vrijednost profesionalne izloženosti i graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost za diizocijanate. Zaštita zdravlja radnika od rizika koji proizlaze iz izloženosti tim tvarima već je obuhvaćena zakonodavstvom EU-a, konkretno Direktivom o kemijskim sredstvima i Direktivom o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima, koje se mogu izmijeniti samo na razini EU-a. Ovaj se Prijedlog temelji na dugim i intenzivnim raspravama sa svim dionicima (predstavnicima udruga radnika, udruga poslodavaca i vlada). Time se osigurava pravilno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Ažuriranje Direktive o kemijskim sredstvima i Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima, kako bi se uzeli u obzir noviji znanstveni dokazi, djelotvoran je način da se preventivne mjere u svim državama članicama ažuriraju u skladu s tim. Pridonijet će ujednačenju minimalnih zahtjeva osmišljenih kako bi se zajamčila viša razina zdravlja i sigurnosti. Time će se pak smanjiti razlike u razinama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika među državama članicama i na jedinstvenom tržištu EU-a.

Nadalje, revidiranje ili uvođenje graničnih vrijednosti vrlo je složeno i zahtijeva visoku razinu znanstvenog stručnog znanja. Donošenje graničnih vrijednosti na razini EU-a predstavlja važnu prednost jer države članice nemaju potrebu provoditi vlastite znanstvene analize čime se omogućavaju znatne uštede na administrativnim troškovima. Ušteđena sredstva mogla bi se pak iskoristiti za daljnja poboljšanja politika u području sigurnosti i zdravlja na radu u svakoj državi članici.

Iz navedenog proizlazi da je u pogledu olova i diizocijanata nužno djelovanje na razini EU-a kako bi se postigli ciljevi ovog Prijedloga jer ih zbog opsega i učinka predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. To je u skladu s člankom 5. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Direktiva o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i Direktiva o kemijskim sredstvima mogu se izmijeniti samo na razini EU-a, nakon savjetovanja u dvije faze sa socijalnim partnerima (uprava i radnici) u skladu s člankom 154. UFEU-a.

•Proporcionalnost

Prijedlogom se poštuje načelo proporcionalnosti jer se njime ne mijenjaju ciljevi i opći zahtjevi direktiva. Djelovanje je ograničeno na predlaganje novih i revidiranih graničnih vrijednosti, uzimajući u potpunosti u obzir najnovije znanstvene informacije i socioekonomske čimbenike izvedivosti. O njima se temeljito raspravljalo sa svim dionicima (predstavnicima organizacija radnika, organizacija poslodavaca i vlada). Ovom inicijativom namjerava se osigurati uravnotežen pristup kojim bi se spriječilo da poduzeća budu suočena s teškim gospodarskim poteškoćama i pritom pružila odgovarajuća zaštita radnicima na razini EU-a. Budući da prijedlog za diizocijanate uključuje utvrđivanje graničnih vrijednosti po prvi put, on uključuje mjere za ublažavanje opterećenja i potporu usklađivanju s odredbama (kao što je prijelazno razdoblje) o kojima se isto tako raspravljalo s relevantnim dionicima. Te prijelazne mjere pridonose proporcionalnosti predložene inicijative osiguravanjem prikladnijeg vremenskog okvira za prilagodbu poduzeća. Kad je riječ o olovu, prijedlog je dio postupnog pristupa 64 za bolju zaštitu radnika uvođenjem graničnih vrijednosti koje pružaju veću zaštitu od postojećih.

Nadalje, utvrđivanje tih novih ili revidiranih graničnih vrijednosti za obje tvari podrazumijevalo bi ograničene troškove za poduzeća, posebno u usporedbi s njihovim prometom. Inicijativa se smatra uravnoteženom i opravdanom jer nudi akumulirane i dugoročne koristi u smislu smanjenja zdravstvenih rizika koji proizlaze iz izloženosti radnika olovu i diizocijanatima te sprečavanja profesionalnih bolesti. U skladu s člankom 153. stavkom 4. UFEU-a, ovim Prijedlogom utvrđuju se minimalni zahtjevi i on ne sprečava ni jednu državu članicu da zadrži ili uvede strože zaštitne mjere koje su u skladu s Ugovorima, na primjer u obliku manjih graničnih vrijednosti ili drugih odredbi kojima se osigurava veća zaštita radnika. Time se državama članicama pruža određena fleksibilnost.

Iz toga slijedi da ovaj Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje svojih ciljeva u skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a. Detaljne informacije o poštovanju načela proporcionalnosti navedene su u izvješću o procjeni učinka koje je priloženo ovom Prijedlogu (točka 8.4.).

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

Savjetovanje s europskim socijalnim partnerima u dvije faze u skladu s člankom 154. UFEU-a

Komisija je 2020. i 2021. provela savjetovanje u dvije faze sa socijalnim partnerima na razini EU-a u skladu s člankom 154. stavkom 2. UFEU-a. Komisija se savjetovala sa socijalnim partnerima o pristupu reviziji obvezujućih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti za olovo i njegove spojeve te utvrđivanju graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti za diizocijanate u okviru Direktive o kemijskim sredstvima.

Organizacije radnika

Europska konfederacija sindikata (ETUC) odazvala se pozivu na savjetovanje u prvoj fazi i potvrdila važnost postojećeg zakonodavstva. Iako je ETUC u načelu podržao smanjenje važećih graničnih vrijednosti za olovo, izrazio je stajalište da se biološkom graničnom vrijednosti predloženom u znanstvenom mišljenju koje je donio Odbor za procjenu rizika ne bi dovoljno zaštitilo žene reproduktivne dobi na radnom mjestu niti bi se zajamčilo jednako postupanje prema ženama i muškarcima na radnom mjestu 67 . Umjesto toga predložili su uvođenje niže biološke granične vrijednosti. Osim toga, iznijeli su neka opća razmatranja o potrebi za poboljšanjem zaštite radnika od izloženosti reproduktivno toksičnim tvarima i u vezi s Direktivom 92/85/EEZ o trudnim radnicama 68 u tom kontekstu.

ETUC se složio da je potrebno na razini EU-a uvesti obvezujuću graničnu vrijednost profesionalne izloženosti za diizocijanate kako bi se osigurali minimalni zahtjevi za zaštitu radnika izloženih diizocijanatima u cijelom EU-u. Istodobno su izrazili stajalište da je to prvi put da se za tvari koje izazivaju preosjetljivost utvrđuje obvezujuća granična vrijednost profesionalne izloženosti na razini EU-a s glavnim ciljem sprečavanja profesionalne astme te su stoga predložili da se o toj točki raspravlja i da se o njoj postigne dogovor u okviru Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu, u kojem su zastupljeni radnici, poslodavci i vlade.

Organizacije radnika vjeruju da je u vezi s tim pitanjima potrebno obvezujuće zakonodavno djelovanje EU-a te stoga ne vide potrebu za pokretanjem pregovora u skladu s člankom 155. UFEU-a. Međutim, ETUC navodi da će možda raspravljati o komplementarnim pitanjima s poslodavcima i zatražiti usklađena stajališta o određenim pitanjima, kao što su najbolji pravni instrument za zaštitu radnika od rizika od izloženosti tvarima koje su toksične i utječu na reprodukciju ili potreba za novom metodologijom za ograničavanje količine tvari za koje nije utvrđen prag na razini EU-a.

Organizacije poslodavaca

Tri organizacije poslodavaca odazvale su se pozivu na savjetovanje u prvoj fazi: BusinessEurope, SMEunited (Europsko udruženje obrtnika te malih i srednjih poduzetnika) i Europska federacija građevinske industrije (FIEC).

Organizacije poslodavaca podržale su cilj djelotvorne zaštite radnika od izloženosti opasnim kemikalijama, među ostalim utvrđivanjem granične vrijednosti profesionalne izloženosti na razini EU-a, tamo gdje je to potrebno. Smatraju da je to u interesu radnika i poduzeća te pridonosi jednakim uvjetima za sve. No izrazile su i određenu zabrinutost u pogledu pristupa pri utvrđivanju tih vrijednosti.

Kad je riječ o pitanjima utvrđenima u savjetodavnom dokumentu, organizacije poslodavaca podržale su opću usmjerenost Komisije na stalno poboljšavanje zaštite radnika od izloženosti karcinogenim tvarima i rizika koji proizlaze iz kemijskih sredstava na radnom mjestu, pod određenim uvjetima. Prema njihovu mišljenju, postupak utvrđivanja graničnih vrijednosti trebao bi se temeljiti na čvrstim znanstvenim dokazima, tehničkoj i gospodarskoj izvedivosti, procjeni socioekonomskog učinka i mišljenju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu, kako ga trenutačno provodi Komisija.

Nadalje, naglasili su da niža granična vrijednost ne znači uvijek bolju zaštitu radnika jer ovisi o izvedivosti njezina mjerenja i o provedbi od strane poslodavaca.

BusinessEurope i SMEunited naglasili su potrebu za procjenom učinka na mala i srednja poduzeća (MSP-ove), posebno na mikropoduzeća, u smislu proporcionalnosti i izvedivosti djelovanja, kao i za uzimanjem u obzir sektorskih razlika.

U pogledu pitanja o obvezujućem instrumentu koji će se upotrebljavati za rješavanje tih pitanja, SMEunited je istaknuo da bez dublje analize učinka novih vrijednosti na obrte, MSP-ove i obveze poslodavaca ne može procijeniti bi li takav instrument bio primjeren.

Kad je riječ o olovu i njegovim spojevima, BusinessEurope uputio je na dobrovoljne sporazume koje je industrija sklopila kako bi stalno smanjivala razine izloženosti u mjeri u kojoj to tehnologija omogućava. Istaknuli su da zakonodavstvo o sigurnosti i zdravlju na radu na razini EU-a i na nacionalnoj razini već pruža dobru razinu zaštite radnika te su naglasili važnost postojeće obvezujuće granične vrijednosti profesionalne izloženosti u skladu s Direktivom o kemijskim sredstvima uz druge zaštitne mjere osim granične vrijednosti.

SMEunited je naglasio da bi trebalo podnijeti konkretan prijedlog na temu novih planiranih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti kako bi se bolje procijenio učinak na poduzeća.

Što se tiče diizocijanata, SMEunited smatra da nedostaje detaljna analiza rizika od diizocijanata kojom bi se opravdalo utvrđivanje granične vrijednosti. Međutim, iako se u načelu nisu protivili uvođenju razmjerne i izvedive granične vrijednosti profesionalne izloženosti za diizocijanate u zatvorenim radnim prostorima, za radne prostore na otvorenom smatrali su da su zahtjevi osposobljavanja koji se bave mogućim rizicima i opasnostima dostatni.

Iako se slaže s postojanjem rizika za radnike, BusinessEurope je istaknuo da bi se uvođenjem nove obvezujuće granične vrijednosti profesionalne izloženosti poslodavcima nametnule dodatne obveze, ne samo u pogledu usklađivanja s graničnom vrijednosti, nego i s drugim zaštitnim mjerama iz Direktive o kemijskim sredstvima.

Isto su tako naglasili važnost zaštite radnika koja se već pruža na temelju Uredbe REACH ograničenjem koje zahtijeva osposobljavanje radnika koji upotrebljavaju diizocijanate 69 , kao i obvezama u pogledu osposobljavanja radnika. Nadalje, napomenuli su da je Odbor za procjenu rizika u kontekstu ograničenja spomenuo da je osposobljavanje radnika najučinkovitiji način smanjenja izloženosti i učinka na njih.

BusinessEurope istaknuo je da bi EU trebao pružiti više informacija i analizu o tome koliko bi obvezujuća granična vrijednost profesionalne izloženosti bila učinkovita uz postojeće ograničenje u skladu s Uredbom REACH.

Organizacije poslodavaca smatrale su da postojeći pripremni postupci već uključuju socijalne partnere, među ostalim i savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu. Stoga ne žele pokrenuti pregovore u skladu s člankom 155. UFEU-a.

Rezultati druge faze savjetovanja sa socijalnim partnerima

Komisija je pokrenula drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima, koja je završila 30. rujna 2021. To savjetovanje u drugoj fazi bilo je usmjereno na predviđeni sadržaj mogućih prijedloga, kako se zahtijeva Ugovorom.

Među organizacijama radnika samo se ETUC odazvao pozivu na savjetovanje u drugoj fazi. Prepoznali su važnost daljnjeg poboljšanja zaštite radnika od izloženosti olovu i diizocijanatima te su podržali obvezujuće mjere revizijom direktiva. Budući da su već sudjelovali u prvoj fazi savjetovanja, ponovno su potvrdili svoja stajališta.

Nisu vidjeli potrebu za pokretanjem pregovora na temelju članka 155. UFEU-a.

U drugoj fazi savjetovanja među organizacijama poslodavaca sudjelovali su samo BusinessEurope i Europsko udruženje brodogradilišta i proizvođača pomorske opreme (SEA Europe).

Budući da je već sudjelovao u prvoj fazi savjetovanja, BusinessEurope ponovno je potvrdio svoja stajališta.

BusinessEurope smatrao je da postojeći pripremni postupci već uključuju socijalne partnere i da je Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu pravo mjesto za dijalog s njima, zajedno s vladama, o sljedećim koracima u tom procesu. Stoga nisu htjeli pokrenuti pregovore u skladu s člankom 155. UFEU-a.

Udruženje SEA Europe izjavilo je da se diizocijanati rijetko upotrebljavaju u njihovoj industriji i da bi, ako se više ne bi mogli upotrebljavati, pronašli alternativnu tvar kao zamjenu.

Savjetovanje sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu čine predstavnici nacionalnih vlada te organizacija radnika i poslodavaca. On je u savjetovanju o ovom Prijedlogu sudjelovao preko svoje posebne Radne skupine za kemikalije u skladu s mandatom Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu. U okviru tog mandata Komisija od Radne skupine za kemikalije traži da aktivno sudjeluje u predlaganju prioriteta za nove ili revidirane znanstvene ocjene. U mišljenju Radne skupine za kemikalije uzet je u obzir znanstveni doprinos Odbora za procjenu rizika, kao i socioekonomski čimbenici i čimbenici izvedivosti.

Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu je 24. studenoga 2021. donio mišljenje o olovu 70 u pogledu obvezujućih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti i obvezujuće biološke granične vrijednosti na razini EU-a u skladu s Direktivom o kemijskim sredstvima (sada u okviru Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima) te mišljenje o diizocijanatima 71 u pogledu granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost u skladu s Direktivom o kemijskim sredstvima.

Kad je riječ o olovu, tri interesne skupine Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (poslodavci, radnici i vlade) postigle su konsenzus o potrebi da se postojeća biološka granična vrijednost i granična vrijednost profesionalne izloženosti revidiraju na nižu razinu „radi bolje zaštite zdravlja radnika uzimajući u obzir znanstveni i tehnički razvoj od donošenja trenutačnih graničnih vrijednosti”. Nije postignut konsenzus o graničnoj vrijednosti koju bi trebalo predložiti. Prema njihovu mišljenju, oralna izloženost i izloženost udisanjem relevantni su načini unosa olova u ljudsko tijelo, a koncentracije olova u krvi najbolji su pokazatelj izloženosti za procjenu profesionalne izloženosti. To je zato što su unutarnje razine olova odlučujuće za kroničnu toksičnost. Stoga je važno koristiti biološku graničnu vrijednost kao primarni alat za zaštitu radnika od toksičnosti olova. Granična vrijednost profesionalne izloženosti i biološka granična vrijednost međusobno se nadopunjuju i trebalo bi ih poštovati.

Glavna različita stajališta odnosila su se na i. najbolji način za rješavanje problema radnika s višim razinama u krvi zbog prošle izloženosti jer olovo dugo ostaje u kostima; ii. razine izloženosti za žene reproduktivne dobi; i iii. kad je riječ o graničnoj vrijednosti profesionalne izloženosti, nesigurnosti u modelima upotrijebljenima za utvrđivanje vrijednosti i tehničke izvedivosti uz razmatranja troškova i koristi za postizanje tih razina 72 .

Prethodno iznesena različita stajališta naglašavaju važnost zdravstvenog nadzora (postojeći zahtjev iz Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima) za odgovarajući tretman pojedinačnih radnika koji su možda u prošlosti bili izloženi ili u posebnom slučaju radnica reproduktivne dobi. Opći zahtjevi za zdravstveni nadzor (koji se primjenjuju na sve tvari obuhvaćene područjem primjene Direktive) dopunjeni su posebnim zahtjevima kada su radnici izloženi određenim utvrđenim razinama olova za koje je potreban detaljniji zdravstveni nadzor ako je izloženost veća od 0,075 mg/m³ u zraku (50 % važeće granične vrijednosti profesionalne izloženosti) ili 40 µg/100 ml krvi (približno 60 % važeće biološke granične vrijednosti).

Zdravstveni/medicinski nadzor u pogledu olova važan je jer olovo desetljećima ostaje u kostima (poluvrijeme eliminacije u kostima 73 iznosi od 6 do 37 godina) i postupno se ispušta u krvotok.

Kad je riječ o diizocijanatima, tri interesne skupine Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu postigle su dogovor na teemu brojčanih vrijednosti granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost koje bi trebalo predložiti te savjetovale da je potreban pristup postupnog uvođenja zbog tehničke izvedivosti mjerenja i vremena za provedbu mjera upravljanja rizicima, posebno u sektorima na kraju proizvodnog lanca. Interesna skupina poslodavaca istaknula je potrebu za sprečavanjem vršne izloženosti kako bi se riješio problem profesionalne astme koju te tvari uzrokuju. Prepoznali su potrebu za pragmatičnim pristupom utvrđivanju granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost kojim će se znatno smanjiti vršna izloženost, što će dovesti do znatnog poboljšanja zdravlja radnika.

Poseban zdravstveni nadzor isto se tako navodi kao primjereno sredstvo za prepoznavanje ranih znakova i simptoma preosjetljivosti dišnih putova u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 10. Direktive o kemijskim sredstvima. Ta bi rješenja trebala biti u skladu s nacionalnim zakonima i/ili praksom, kao i s načelima i praksama medicine rada.

Stoga postoji konsenzus o potrebi za donošenjem obvezujuće granične vrijednosti profesionalne izloženosti u okviru Direktive o kemijskim sredstvima koja će iznositi 6 µg/m³, uz povezanu graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 12 µg/m³, napomenu o preosjetljivosti kože i dišnih putova te napomenu o apsorpciji putem kože. Predložena je i prijelazna vrijednost na razini od 10 µg/m³, uz povezanu graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 20 µg/m³, koja bi se trebala primjenjivati do 31. prosinca 2028.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Znanstvena mišljenja Odbora za procjenu rizika 74 potrebna za reviziju obvezujućih graničnih vrijednosti (granična vrijednost profesionalne izloženosti i biološka granična vrijednost) za olovo i za utvrđivanje, po prvi put, obvezujuće granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost za diizocijanate usvojena su 11. lipnja 2020. U svojem mišljenju o olovu Odbor za procjenu rizika predlaže biološku graničnu vrijednost od 15 µg olova/100 ml krvi i graničnu vrijednost profesionalne izloženosti od 0,004 mg olova/m³ (inhalabilna frakcija).

Kad je riječ o diizocijanatima, u mišljenju Odbora za procjenu rizika navodi se da se prag za bronhalnu hiperreaktivnost ili za razvoj astme nije mogao utvrditi. Međutim, granična vrijednost profesionalne izloženosti definirana kao osmosatni vremenski ponderirani prosjek na temelju „skupine NCO” 75 može se dobiti iz odnosa izloženosti i rizika za hiperreaktivnost ili astmu uzrokovanu diizocijanatima na temelju prekomjernog rizika tijekom radnog vijeka.

Odnos izloženosti i rizika predstavlja niz razina izloženosti i odgovarajući rizik od razvoja profesionalne astme zbog izloženosti diizocijanatima.

Potrebna je 15-minutna granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost jer su vršna izlaganja važna i potiču razvoj astme. Međutim, mjerenje vršne vrijednosti u epidemiološkim studijama nije praktički moguće, zbog čega se Odbor za procjenu usredotočio na graničnu vrijednost profesionalne izloženosti te je zaključio da je potrebno utvrditi graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost s pomoću multiplikacijskog faktora koji nije veći od vrijednosti koja se dobije kad se granična vrijednost profesionalne izloženosti pomnoži s dva. Odbor za procjenu rizika preporučio je da granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost ne bi smjela biti veća od 6 µg/m³ NCO.

Nadalje, Odbor smatra da su napomene o preosjetljivosti kože i dišnih putova te napomena o apsorpciji putem kože potrebne. Napomene upućuju na to da je uz potrebu za kontrolom izloženosti udisanjem važno spriječiti izloženost preko kože jer se tvar može apsorbirati putem kože i pridonijeti ukupnoj izloženosti i izazivanju astme. Sprečavanje izloženosti preko kože može se postići, na primjer, nošenjem odgovarajućih rukavica i kombinezona.

•Procjena učinka

·osnovni scenarij u kojem nije predviđeno daljnje djelovanje EU-a (1. opcija), i

·različite opcije za granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološke granične vrijednosti za olovo te granične vrijednosti profesionalne izloženosti i granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost za diizocijanate u okviru kojih se uzimaju u obzir znanstvena procjena Odbora za procjenu rizika 77 , mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu 78 i granične vrijednosti profesionalne izloženosti koje se primjenjuju u državama članicama (u znanstvenoj ocjeni primjenjuje se pristup koji se temelji na čvrstim dokazima, a mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu sadržava važne informacije za uspješnu provedbu revidiranih opcija za granične vrijednosti profesionalne izloženosti i biološke granične vrijednosti).

Najpoželjnije opcije trebale bi dovesti do koristi u smislu izbjegavanja bolesti povezanih s radom i povezanih monetiziranih koristi za zdravlje (primjerice izbjegavanje nematerijalnih troškova kao što su smanjena kvaliteta života, patnja radnika i njihovih obitelji itd.). Kad je riječ o olovu, procjenjuje se da bi se moglo spriječiti oko 10 500 slučajeva bolesti, a da se monetizirana korist za zdravlje povezana s olovom kreće u rasponu od 160 milijuna EUR do 250 milijuna EUR tijekom sljedećih 40 godina. Kad je riječ o diizocijanatima, nedostatak podataka znači da nije moguće kvantificirati koristi za radnike. Međutim, relevantni dionici, uključujući socijalne partnere, uglavnom su suglasni da bi utvrđivanje granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost dovelo do smanjenja broja slučajeva bolesti.

Očekuje se da će uvođenje graničnih vrijednosti, među ostalim, smanjiti patnju radnika i njihovih obitelji te dovesti do zdravijeg i produktivnijeg života.

Ovaj Prijedlog nema prepoznatljiv značajan učinak na okoliš. Ne očekuje se da će smanjenje graničnih vrijednosti za olovo utjecati na klimatske promjene, iako će veća uporaba olovnih baterija u, primjerice, električnim vozilima pridonijeti smanjenju uporabe fosilnih goriva. Slično tome, većom uporabom izolacijskih materijala na bazi diizocijanata poboljšat će se toplinska izolacija zgrada, što će dovesti do smanjenja uporabe fosilnih goriva za grijanje. Na to neće izravno utjecati uvođenje graničnih vrijednosti za diizocijanate. Prijedlogom se stoga poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu” jer predložena djelovanja ne štete okolišu i istodobno pridonose naporima EU-a u borbi protiv klimatskih promjena.

Kad je riječ o učinku na države članice/nacionalna tijela, prijedlog ne bi trebao podrazumijevati dodatna administrativna opterećenja. Države članice trebale bi snositi troškove povezane s prenošenjem novih graničnih vrijednosti, koji bi iznosili 520 000 EUR za olovo i 970 000 EUR za diizocijanate. Međutim, koristi za javna tijela nadmašuju troškove. Te su koristi povezane sa smanjenim troškovima zdravstvene skrbi, povećanim poreznim prihodima i, u slučaju diizocijanata, izbjegnutim troškovima utvrđivanja nacionalnih graničnih vrijednosti. Očekuje se neto korist od 99 480 000 EUR za olovo i 780 000 EUR za diizocijanate. Ne očekuju se dodatni zahtjevi za javna tijela kao što su nove aktivnosti izvješćivanja. Kad je riječ o prenošenju graničnih vrijednosti, Komisija će provesti procjenu usklađenosti u dvije faze (prenošenje i provjere sukladnosti). Na razini radnog mjesta poslodavci imaju obvezu osigurati da izloženost ne prelazi granične vrijednosti utvrđene u prilozima Direktivi o kemijskim sredstvima i Direktivi o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima. Praćenje primjene i provedbe obavljat će nacionalna tijela, konkretno nacionalni inspektorati rada. Na razini EU-a, Odbor viših inspektora rada obavješćuje Komisiju o problemima povezanima s provedbom tih dviju direktiva.

Tablica 1.: Usporedba troškova i koristi opcija za olovo (tijekom 40 godina, u milijunima EUR)

Tablica 2.: Usporedba troškova i koristi opcija za diizocijanate (tijekom 40 godina, u milijunima EUR)

Doprinos održivom razvoju

Inicijativa će pridonijeti ostvarivanju ciljeva održivog razvoja koji se odnose na zdravlje i dobrobit ( cilj održivog razvoja br. 3 ) te na dostojanstven rad i gospodarski rast ( cilj održivog razvoja br. 8 ). Očekuje se i da će pozitivno utjecati na cilj održivog razvoja koji se odnosi na industriju, inovacije i infrastrukturu ( cilj održivog razvoja br. 9 ) te na odgovornu proizvodnju i potrošnju ( cilj održivog razvoja br. 12 ).

Učinak na digitalizaciju

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prikupljanje pouzdanih podataka u tom području složeno je. Komisija i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) stoga aktivno rade na poboljšanju kvalitete i dostupnosti podataka kako bi se moglo točnije odrediti stvarni učinak predložene inicijative i izraditi dodatne pokazatelje.

Tekući projekti kojima se dobivaju korisni podaci uključuju suradnju s nacionalnim tijelima u prikupljanju podataka za europsku statistiku o profesionalnim bolestima 82 . Zakonodavno djelovanje treba biti popraćeno djelotvornom provedbom na radnom mjestu. Poduzeća se mogu koristiti velikim brojem alata, informacija i primjera dobre prakse koje EU-OSHA stavlja na raspolaganje u okviru kampanje za zdrava radna mjesta usmjerene na opasne tvari 83 .

Moglo bi se revidirati i ponovno širiti postojeće smjernice ili primjere dobre prakse u suradnji s EU-OSHA-om i/ili Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu i njegovom relevantnom radnom skupinom. To bi moglo uključivati pokretanje kampanja za bolje informiranje i poslodavaca i radnika o sprečavanju rizika koji proizlaze iz izloženosti radnika olovu i diizocijanatima. Osim toga, industriju bi se moglo potaknuti da revidira smjernice koje se upotrebljavaju za potporu njezinim dobrovoljnim inicijativama.

EU-OSHA trenutačno izrađuje smjernice za primjenu biomonitoringa na radnom mjestu. To će biti opće smjernice, a ne konkretno za olovo, iako će opća načela biti relevantna i korisna. Smjernice bi mogle pomoći državama članicama i poslodavcima, posebno MSP-ovima, da primijene programe biomonitoringa i zdravstvenog nadzora kojima se podupire provedba odredbi ovog Prijedloga kako bi se uspostavila najviša razina zaštite.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2023/0033 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive Vijeća 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu graničnih vrijednosti za olovo i njegove anorganske spojeve te za diizocijanate

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 153. stavak 2. točku (b) u vezi sa stavkom 1. točkom (a) tog članka,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Područje primjene Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 84 prošireno je Direktivom (EU) 2022/431 Europskog parlamenta i Vijeća 85 kako bi se obuhvatile i reproduktivno toksične tvari, uključujući olovo i njegove anorganske spojeve. Stoga je i u Direktivi Vijeća 98/24/EZ 86 , prilozima I. i II. kojima su već obuhvaćeni taj kemijski element i njegovi spojevi, i u Direktivi 2004/37/EZ utvrđena ista granična vrijednost profesionalne izloženosti i biološka granična vrijednost za olovo i njegove anorganske spojeve. Te granične vrijednosti ne uzimaju u obzir najnovija znanstvena i tehnička dostignuća i nalaze koji omogućuju jačanje zaštite radnika od rizika koji proizlazi iz profesionalne izloženosti toj opasnoj reproduktivnoj toksičnoj tvari, što potvrđuju i rezultati procjene provedene u skladu s člankom 17.a Direktive Vijeća 89/391/EEZ 87 .

(2)U skladu s njezinim člankom 1. stavkom 3. Direktiva 98/24/EZ primjenjuje se na karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari na radu ne dovodeći u pitanje strože ili posebne odredbe utvrđene u Direktivi 2004/37/EZ. Te bi direktive trebalo izmijeniti kako bi se zajamčila pravna sigurnost i izbjegle dvosmislenosti i moguće nejasnoće u pogledu primjenjivih graničnih vrijednosti za olovo i njegove anorganske spojeve. Time će se samo u Direktivi 2004/37/EZ predvidjeti revidirana obvezujuća granična vrijednost profesionalne izloženosti i biološka granična vrijednost; točnije, u njezinim prilozima III. i III.a koji sadržavaju konkretnije odredbe o reproduktivno toksičnim tvarima kao što su olovo i njegovi anorganski spojevi. Stoga bi trebalo izbrisati posebne odredbe kojima se utvrđuju granična vrijednost profesionalne izloženosti za olovo i njegove anorganske spojeve u Prilogu I. Direktivi 98/24/EZ te biološka granična vrijednost za olovo i njegove ionske spojeve u Prilogu II. Direktivi 98/24/EZ.

(3)Trebalo bi utvrditi nove i revidirane granične vrijednosti s obzirom na raspoložive informacije, uključujući najnovije znanstvene dokaze i tehničke podatke, na temelju iscrpne procjene socioekonomskog učinka te dostupnosti protokola i tehnika za mjerenje izloženosti na mjestu rada.

(4)U skladu s preporukama Odbora za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije, osnovanog Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 88 , i Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu, granične vrijednosti za izloženost udisanjem obično se utvrđuju u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za referentno osmosatno razdoblje (granične vrijednosti za dugotrajnu izloženost). Za određene kemikalije granične vrijednosti utvrđuju se i u odnosu na kraće referentno razdoblje, općenito u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za petnaestominutno razdoblje (granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost), kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ograničili učinci koji proizlaze iz kratkotrajne izloženosti.

(5)Kako bi se osigurala sveobuhvatnija razina zaštite, potrebno je razmotriti i druge načine apsorpcije osim inhalacije diizocijanata, uključujući mogućnost apsorpcije putem kože. Dodatne napomene za opasne tvari i smjese utvrđene su u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 89 .

(6)Olovo i njegovi anorganski spojevi ključne su reproduktivno toksične tvari na mjestu rada koje mogu utjecati na plodnost i razvoj fetusa te zadovoljavaju kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične tvari (kategorija 1.A) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te su stoga reproduktivno toksične tvari u smislu članka 2. točke (ba) Direktive 2004/37/EZ.

(7)Oralna izloženost i izloženost udisanjem relevantni su načini unosa olova i njegovih anorganskih spojeva u ljudsko tijelo. Uzimajući u obzir najnovije znanstvene podatke i nova saznanja o olovu i njegovim anorganskim spojevima, potrebno je poboljšati zaštitu radnika izloženih potencijalnom riziku za zdravlje smanjenjem profesionalne izloženosti i bioloških graničnih vrijednosti za olovo. Stoga bi trebalo utvrditi revidiranu biološku graničnu vrijednost od 15 µg/100 ml krvi uz revidiranu graničnu vrijednost profesionalne izloženosti od 0,03 mg/m³ u osmosatnom vremenski ponderiranom prosjeku.

(8)Osim toga, kako bi se pojačao zdravstveni nadzor radnika izloženih olovu i njegovim anorganskim spojevima te time pridonijelo preventivnim i zaštitnim mjerama koje treba poduzeti poslodavac, potrebno je izmijeniti postojeće zahtjeve koji se primjenjuju kad su radnici izloženi određenim razinama olova i njegovih anorganskih spojeva. U tu bi svrhu trebalo zahtijevati detaljan zdravstveni nadzor ako izloženost olovu i njegovim anorganskim spojevima premašuje 0,015 mg/m³ u zraku (50 % važeće granične vrijednosti profesionalne izloženosti) ili 9 µg/100 ml krvi (oko 60 % važeće biološke granične vrijednosti).

(9)Trebalo bi uspostaviti posebne mjere za kontrolu rizika, uključujući poseban zdravstveni nadzor u okviru kojeg bi se u obzir trebale uzeti okolnosti pojedinačnih radnika. U skladu s općim zahtjevima Direktive 2004/37/EZ, poslodavci su obvezni osigurati zamjenu tvari kada je to tehnički moguće, uporabu zatvorenih sustava ili smanjenje izloženosti na najmanju moguću tehnički izvedivu razinu. Osim toga, kako je predloženo u mišljenju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu 90 , razina olova i njegovih anorganskih spojeva u krvi u žena reproduktivne dobi ne bi trebala prelaziti referentne vrijednosti opće populacije koja nije izložena olovu i njegovim anorganskim spojevima na mjestu rada u predmetnoj državi članici. Odbor za procjenu rizika (RAC) Europske agencije za kemikalije (ECHA), osnovan Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 91 , preporučio je primjenu biološke orijentacijske vrijednosti jer nema dovoljno znanstvenih dokaza za utvrđivanje biološke granične vrijednosti za žene reproduktivne dobi. Ako nacionalne referentne razine nisu dostupne, razine olova i njegovih anorganskih spojeva u krvi u žena reproduktivne dobi ne bi trebale premašivati biološku orijentacijsku vrijednost od 4,5 µg/100 ml, kako je preporučeno u mišljenju Odbora za procjenu rizika 92 . Biološka orijentacijska vrijednosti pokazatelj je izloženosti, ali ne i prepoznatljivih štetnih učinaka na zdravlje. Stoga djeluje kao kontrolni pokazatelj kako bi se poslodavce upozorilo na potrebu da posebnu pozornost posvete tom konkretnom potencijalnom riziku i da uvedu mjere kojima bi se osiguralo da izloženost olovu i njegovim anorganskim spojevima ne dovede do štetnih učinaka na razvoj fetusa ili potomstva radnica.

(10)Diizocijanati su tvari koje izazivaju preosjetljivost kože i dišnih putova (astmagene tvari) koje mogu imati štetne učinke na zdravlje dišnih putova kao što su profesionalna astma, preosjetljivost na izocijanate i bronhalna hiperreaktivnost, kao i profesionalna bolest kože. Smatraju se opasnim kemijskim sredstvima u smislu članka 2. točke (b) Direktive 98/24/EZ te su stoga obuhvaćeni njezinim područjem primjene. Trenutačno za diizocijanate na razini Unije ne postoji obvezujuća granična vrijednost profesionalne izloženosti ni granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost.

(11)Nije moguće znanstveno utvrditi razine ispod kojih izloženost diizocijanatima ne bi dovela do štetnih učinaka na zdravlje. Umjesto toga može se uspostaviti odnos izloženosti i rizika, čime se olakšava utvrđivanje granične vrijednosti profesionalne izloženosti jer se uzima u obzir prihvatljiva razina prekomjernog rizika. Stoga bi trebalo utvrditi granične vrijednosti za diizocijanate kako bi se snižavanjem razina izloženosti smanjio rizik. U skladu s tim na temelju raspoloživih podataka, uključujući znanstvene i tehničke podatke, moguće je utvrditi graničnu vrijednost za dugotrajnu i kratkotrajnu izloženost za tu skupinu kemijskih sredstava.

(12)Diizocijanate se može apsorbirati putem kože, a izloženost diizocijanatima na mjestu rada može dovesti i do preosjetljivosti kože i dišnih putova. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost profesionalne izloženosti od 6 µg/m³ i graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 12 µg/m³ za tu skupinu kemijskih sredstava te joj dodijeliti napomenu o apsorpciji putem kože, preosjetljivosti kože i dišnih putova.

(13)Moglo bi biti teško poštovati graničnu vrijednost profesionalne izloženosti od 6 µg/m³ za diizocijanate, uz povezanu graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 12 µg/m³. Ta je poteškoća posljedica problema u pogledu tehničke izvedivosti mjerenja i vremena potrebnog za provedbu mjera upravljanja rizicima, posebno u sektorima na kraju proizvodnog lanca koji uključuju aktivnosti kao što su primjena boja, rad s metalom olova, rušenje, popravak i gospodarenje metalnim otpadom, gospodarenje ostalim otpadom i sanacija tla. Stoga bi se do 31. prosinca 2028. trebala primjenjivati prijelazna vrijednost od 10 µg/m³ uz povezanu graničnu vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 20 µg/m³.

(14)Komisija se savjetovala s Odborom za procjenu rizika koji je dao mišljenja o objema tvarima. Komisija je u skladu s člankom 154. Ugovora provela savjetovanje s poslodavcima i radnicima na razini Unije u dvije faze. Savjetovala se i sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu, koji je donio mišljenja o reviziji graničnih vrijednosti za olovo i njegove anorganske spojeve 93 te o utvrđivanju granične vrijednosti profesionalne izloženosti za diizocijanate 94 , s preporukama za odgovarajuće napomene.

(15)Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi trebaju se redovito pratiti i preispitivati kako bi se osigurala dosljednost s Uredbom (EZ) br. 1907/2006.

(16)Države članice ne mogu samostalnim djelovanjem dostatno ostvariti cilj ove Direktive, konkretno zaštitu radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost koji proizlaze iz izloženosti kemijskim sredstvima i reproduktivno toksičnim tvarima na radu ili koji bi mogli nastati zbog te izloženosti, što uključuje i sprečavanje takvih rizika. Umjesto toga, zbog svojeg opsega i učinaka, taj se cilj može bolje ostvariti na razini Unije. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(17)Budući da se ova Direktiva odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na njihovu mjestu rada, trebala bi biti prenesena u roku od dvije godine od datuma njezina stupanja na snagu.

(18)Direktive 98/24/EZ i 2004/37/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 98/24/EZ mijenja se kako slijedi:

1. Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

2. u Prilogu II. brišu se točke 1., 1.1., 1.2. i 1.3.

Članak 2.

Prilozi III. i III.a Direktivi 2004/37/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

Članak 3.

Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije u roku od dvije godine od njezina stupanja na snagu. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Članak 3. Ugovora o Europskoj uniji.

(2)     https://op.europa.eu/webpub/empl/european-pillar-of-social-rights/hr/  

(3)    Strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020., COM(2014) 332 final, 6.6.2014.; Komunikacija Komisije „Sigurniji i zdraviji rad za sve – Modernizacija zakonodavstva i politike EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu”, COM(2017) 12 final, 10.1.2017; Komunikacija Komisije „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”, COM(2020) 14 final, 14.1.2020., i Komunikacija Komisije „Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027.”, COM(2021) 323 final, 28.7.2021.

(4)    Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim, mutagenim ili reproduktivno toksičnim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ) (SL L 158, 30.4.2004., str. 50.).

(5)    Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.).

(6)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava”, COM(2021) 102 final.

(7)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. – Sigurnost i zdravlje na radu u svijetu rada koji se mijenja”, COM(2021) 323 final.

(8)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš”, COM(2020) 667 final.

(9)    Reproduktivna toksičnost anorganskih spojeva olova posljedica je njihova sadržaja olova. Stoga Odbor za procjenu rizika (RAC) Europske agencije za kemikalije podupire grupni pristup kako bi se obuhvatio širok raspon pojedinačnih tvari koje sadržavaju olovo.

(10)    „Diizocijanati” je zajednički pojam za niz pojedinačnih diizocijanata. Uključuje najmanje 25 različitih diizocijanata, od kojih 11 čini više od 99 % registrirane količine u skladu s Uredbom REACH (ECHA 2019.).

(11)    Balmes J., Becklake M., Blanc P. et al. (2003.), American Thoracic Society Statement: occupational contribution to the burden of airway disease, Am J Crit Care Med. 167:787-797.

(12)    Granična vrijednost profesionalne izloženosti znači vremenski ponderirani prosjek koncentracije kemijskog sredstva u zraku unutar područja udisanja radnika u odnosu na određeno referentno razdoblje, obično 8 sati.

(13)    Biološka granična vrijednost znači granica koncentracije u odgovarajućem biološkom mediju relevantnog agensa, njegova metabolita ili pokazatelja učinka.

(14)    Granična vrijednost profesionalne izloženosti mjeri se tijekom osmosatnog razdoblja koje odražava radni dan. Granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost obično se odnosi na razdoblje od 15 minuta i primjenjuje se kada su kratkotrajna izlaganja, uključujući vršne vrijednosti, relevantna za pojavu bolesti.

(15)    Vidjeti bilješku 5.

(16)    Vidjeti bilješku 4.

(17)    Direktiva (EU) 2022/431 Europskog parlamenta i Vijeća od 09. ožujka 2022. o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnikâ od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (SL L 88, 16.3.2022., str. 1.).

(18)    Studija o reproduktivno toksičnim tvarima, https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8220&furtherPubs=yes  

(19)    Uredbom REACH zabranjuje se uporaba olova u bojama, uz određena odstupanja (Prilog VIII.). Međutim, radnici mogu biti izloženi olovu tijekom rada na zgradama i objektima na kojima su se takve boje koristile prije stupanja na snagu ograničenja.

(20)    RPA (2021.), Study on collecting information on substances with the view to analyse health, socio-economic and environmental impacts in connection with possible amendments of Directive 98/24/EC (Chemical Agents) and Directive 2009/148/EC (Asbestos), Final report for lead and its compounds, Final report for diisocyanates (vanjska studija kojom se podupire izvješće o procjeni učinka).

(21)    Direktiva Vijeća 82/605/EEZ od 28. srpnja 1982. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izloženosti metalnom olovu i njegovim ionskim spojevima na radu (prva pojedinačna direktiva u smislu članka 8. Direktive 80/1107/EEZ) (SL L 247, 23.8.1982., str. 12.).

(22)     https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/b8827eb0-bb69-4193-9d54-8536c02080c1/language-en  

(23)    Mišljenje Odbora za procjenu rizika o olovu (2020.), https://echa.europa.eu/documents/10162/ed7a37e4-1641-b147-aaac-fce4c3014037  Mišljenje Odbora za procjenu rizika o diizocijanatima (2020.), https://echa.europa.eu/documents/10162/4ea3b5ee-141b-63c9-8ffd-1c268dda95e9  

(24)    Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(25)    Mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu o olovu (2021.), https://circabc.europa.eu/ui/group/cb9293be-4563-4f19-89cf-4c4588bd6541/library/60b206e1-ee10-40c2-9540-fb6510c11a0c/details      Mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu o diizocijanatima (2021.), https://circabc.europa.eu/ui/group/cb9293be-4563-4f19-89cf-4c4588bd6541/library/0d11d394-b1e8-4e1a-a962-5ad60f4ab2ae/details  

(26)    Procjene pokazuju da većinu radnika u sektorima koji uključuju olovo čine muškarci (oko 97 %).

(27)    Podaci o učincima na zdravlje koje je moguće utvrditi ipak nisu dostatni za pravilnu procjenu (vidjeti odjeljak u nastavku o procjeni učinka).

(28)    Biološke orijentacijske vrijednosti su vrijednosti povezane s izloženosti koje predstavljaju gornju koncentraciju kemijskog sredstva ili jednog od njegovih metabolita u bilo kojem odgovarajućem biološkom mediju koji odgovara određenom percentilu (uglavnom 90. ili 95. percentilu) u definiranoj referentnoj populaciji. Ako dostupni podaci ne podržavaju određivanje biološke granične vrijednosti, može se utvrditi biološka orijentacijska vrijednost. Biološke orijentacijske vrijednosti često se nazivaju i referentnim vrijednostima. Mogu biti korisne radnicima, poslodavcima i liječnicima medicine rada kada se bave pitanjima zaštite radnika. Na primjer, mogu biti pokazatelj profesionalne izloženosti koju bi eventualno trebalo uzeti u obzir i u skladu s tim razmotriti dodatne mjere kontrole rizika. Biološke orijentacijske vrijednosti nisu granične vrijednosti u pogledu učinaka na zdravlje. Izvor: https://echa.europa.eu/documents/10162/23036412/ircsa_r8_appendix_oels_en.pdf/f1d45aca-193b-a7f5-55ce-032b3a13f9d8

(29)    Vidjeti bilješku 23.

(30)    Uredba Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata (SL L 252, 4.8.2020., str. 24.).

(31)    Diizocijanati imaju zajednički mehanizam za izazivanje preosjetljivosti. Stoga Odbor za procjenu rizika podupire grupiranje kako bi se obuhvatio širok raspon pojedinačnih diizocijanata.

(32)    Balmes J., Becklake M., Blanc P. et al. (2003) American Thoracic Society Statement: occupational contribution to the burden of airway disease, Am J Crit Care Med. 167:787-797.

(33)     https://www.hse.gov.uk/statistics/causdis/asthma.pdf  

(34)     https://academic.oup.com/annweh/article/65/8/893/6247067  

(35)    RPA (2021.), vidjeti bilješku 20.

(36)    Vidjeti bilješku 20.

(37)    Skupina NCO odnosi se na atom dušika, ugljika i kisika izocijanatne skupine.

(38)    Nekoliko stručnih odbora zaključilo je da je zajednička procjena svih diizocijanata na temelju koncentracije skupine NCO prikladna. Odbor za procjenu rizika isto tako predlaže taj pristup, ali i navodi da nema dovoljno podataka za procjenu razlika u jačini djelovanja za pojedinačne diizocijanate.

(39)    U mišljenju Odbora za procjenu rizika navodi se da postoje pokazatelji da je vršna izloženost važna za rizik od razvoja astme. Međutim, mjerenje vršnih vrijednosti u epidemiološkim studijama na ljudima nije praktično zbog poteškoća u mjerenju.

(40)    RPA (2021.), vidjeti bilješku 20.

(41)    Vidjeti bilješku 3.

(42)    Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).

(43)    SL C 326, 26.10.2012., str. 391.–407.

(44)    Olovo može proći kroz posteljicu, što dovodi do toga da koncentracija olova u krvi u pupkovini pri rođenju bude blizu razine olova u krvi majke (izvor: RPA, vanjska studija iz 2021., odjeljak 2.2.4.7., vidjeti bilješku 19.).

(45)    Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (SL L 348, 28.11.1992., str. 1.–7.).

(46)    Vidjeti bilješku 25.

(47)    Vidjeti bilješku 23.

(48)    Vidjeti mišljenje Odbora za procjenu rizika, bilješka 23.

(49)    Prvi zajednički sastanak nadležnih tijela za REACH i interesnih skupina Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu/Radne skupine za kemikalije održan je 5. travnja 2022. kako bi se raspravljalo o aspektima sigurnosti i zdravlja na radu u okviru trenutačne revizije Uredbe REACH.

(50)     https://echa.europa.eu/documents/10162/22dd9386-7fac-4e8d-953a-ef3c71025ad4  

(51)     https://echa.europa.eu/documents/10162/ffd7653b-98cc-4bcc-9085-616559280314  

(52)     https://echa.europa.eu/documents/10162/61845f2b-f319-ab2e-24aa-6fc4f8fc150f  

(53)     https://echa.europa.eu/documents/10162/503ac424-3bcb-137b-9247-09e41eb6dd5a  

(54)    Vidjeti bilješku 25.

(55)     https://ec.europa.eu/environment/pdf/waste/batteries/Proposal_for_a_Regulation_on_batteries_and_waste_batteries.pdf

(56)    https://www.hbm4eu.eu/about-us/

(57)    Za više informacija vidjeti Scholten, B.; Kenny, L.; Duca, R.; Pronk, A.; Santonen, T.; Galea, K. S.; Loh, M.; Huumonen, K.; Sleeuwenhoek, A.; Creta, M.; Godderis, L.; i Jones, K. (2020.), Biomonitoring for occupational exposure to diisocyanates: A systematic review, Annals of Work Exposures and Health 64(6): 569-585, https://academic.oup.com/annweh/article/64/6/569/5822987?login=true  

(58)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Europski plan za borbu protiv raka, COM(2021) 44 final.

(59)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života”, COM(2020) 662 final.

(60)    BG, HR, CZ, DK, FI, FR, DE, HU, IT, LV, NL, PL, SK, SI, SE.

(61)    HR, IE, LT.

(62)    RPA (2021.), vidjeti bilješku 21.

(63)    Vidjeti bilješku 23.

(64)    Postupak utvrđivanja i/ili revizije graničnih vrijednosti uključuje Komisijino utvrđivanje prioritetnih tvari za znanstvenu evaluaciju, uz sudjelovanje dionika na razini država članica i socijalnih partnera, znanstvenu evaluaciju Odbora za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije, javno savjetovanje, trostrano savjetovanje s predstavnicima poslodavaca, radnika i vlada putem Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu te procjenu učinka na temelju vanjske studije.

(65)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017SC0010&from=en  

(66)    Vidjeti bilješku 3.

(67)    Odbor za procjenu rizika preporučuje da se u Direktivi o kemijskim sredstvima navede da bi izloženost žena reproduktivne dobi olovu na radnom mjestu trebalo izbjegavati ili svesti na najmanju moguću mjeru jer biološka granična vrijednost za olovo ne štiti potomstvo tih žena. Prema mišljenju ETUC-a, to je diskriminirajuće jer bi moglo dovesti do situacije u kojoj se žene možda neće zapošljavati na radnim mjestima na kojima mogu biti izložene olovu i njegovim spojevima.

(68)    Vidjeti bilješku 45.

(69)     Vidjeti bilješku 24.  

(70)    Vidjeti bilješku 25.

(71)     Vidjeti bilješku  25.

(72)    Za detaljan pregled različitih stajališta vidjeti mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (vidjeti bilješku 25.) i izvješće o procjeni učinka priloženo ovom Prijedlogu.

(73)    Vrijeme potrebno da se njegova koncentracija smanji za polovinu.

(74)    Vidjeti bilješku 23.

(75)    Vidjeti bilješke 31. i 37.

(76)    RPA (2021.), vidjeti bilješku 20. Kad je studija pokrenuta, i uvođenje graničnih vrijednosti za diizocijanate i ažuriranje graničnih vrijednosti za olovo trebali su se provesti u okviru Direktive o kemijskim sredstvima. Međutim, izvješće o procjeni učinka sastavljeno je nakon što su u siječnju 2022. Europski parlament i Vijeće postigli dogovor o proširenju područja primjene Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima te su stoga uzeti u obzir uključivanje reproduktivno toksičnih tvari u Direktivu o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima i posljedice toga.

(77)    Mišljenje Odbora za procjenu rizika, vidjeti bilješku 23.

(78)    Vidjeti bilješku 25.

(79)    Dostupno na: https://ec.europa.eu/info/better-regulation-guidelines-and-toolbox_en

(80)    Poduzeća koja rade s olovom suočit će se samo s troškovima mjera upravljanja rizicima.

(81)    Instrument br. 22. iz paketa instrumenata za bolju regulativu u pogledu MSP-ova.

(82)     https://ec.europa.eu/eurostat/web/experimental-statistics/european-occupational-diseases-statistics  

(83)    Kampanja je imala više ciljeva, uključujući jačanje svijesti o važnosti sprečavanja rizikâ od opasnih tvari, promicanje procjene rizika, skretanje pozornosti na rizike od izlaganja karcinogenim tvarima na mjestu rada i informiranje o zakonodavnom okviru. Kampanja je trajala od 2018. do 2019. Jedna od njezinih značajki je baza podataka sa smjernicama i primjerima dobre prakse dostupna na: https://osha.europa.eu/en/themes/dangerous-substances/practical-tools-dangerous-substances

(84)    Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ) (SL L 158, 30.4.2004., str. 50.).

(85)    Direktiva (EU) 2022/431 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2022. o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnikâ od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (SL L 88, 16.3.2022., str. 1.).

(86)    Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.).

(87)    Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).

(88)    Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(89)    Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(90)    Mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu o olovu (2021.), https://circabc.europa.eu/ui/group/cb9293be-4563-4f19-89cf-4c4588bd6541/library/60b206e1-ee10-40c2-9540-fb6510c11a0c/details  

(91)    Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(92)    O ocjeni graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti za olovo i njegove spojeve dostavljenoj 11. lipnja 2020., vidjeti odjeljak 8.2.4. Priloga mišljenju: https://echa.europa.eu/documents/10162/ed7a37e4-1641-b147-aaac-fce4c3014037  

(93)    Vidjeti bilješku 8.

(94)    Mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu o diizocijanatima (2021.), https://circabc.europa.eu/ui/group/cb9293be-4563-4f19-89cf-4c4588bd6541/library/0d11d394-b1e8-4e1a-a962-5ad60f4ab2ae/details  

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.2.2023.

COM(2023) 71 final

PRILOZI

Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća

o izmjeni Direktive Vijeća 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu graničnih vrijednosti za olovo i njegove anorganske spojeve te za diizocijanate

{SEC(2023) 67 final} - {SWD(2023) 34 final} - {SWD(2023) 35 final} - {SWD(2023) 36 final}

PRILOG I.

PRILOG II.

Prilozi III. i III.a Direktivi 2004/37/EZ mijenjaju se kako slijedi:

1.    U Prilogu III. točki A.

redak koji se odnosi na anorgansko olovo i njegove spojeve zamjenjuje se sljedećim:

„