EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.10.2023.

COM(2023) 652 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Napredak u pogledu konkurentnosti tehnologija čiste energije

IZVJEŠĆE O NAPRETKU U POGLEDU KONKURENTNOSTI TEHNOLOGIJA ČISTE ENERGIJE ZA 2023.

SAŽETAK    

1.    UVOD    

2.    OCJENA KONKURENTNOSTI SEKTORA ČISTE ENERGIJE U EU-U    

2.1    Utjecaj visokih cijena energije i sirovina na sektor čiste energije u EU-u    

2.2    Od resursa do sastavljanja: jačanje EU-a kao industrijske sile    

2.3    Ljudski kapital i vještine: rješavanje nedostatka i manjkova vještina kako bi se izbjegla uska grla    

2.4    Od istraživanja i inovacija do prihvaćanja na tržištu: utvrđivanje uspješnog
puta za EU     

2.5    Okruženje za rizični kapital: privlačenje kapitala u EU    

3.    PROCJENA KONKURENTNOSTI STRATEŠKIH TEHNOLOGIJA S NULTOM NETO
STOPOM EMISIJA    

3.1    Solarni fotonaponski sustavi    

3.2    Solarna toplinska energija    

3.3    Energija vjetra na kopnu i moru    

3.4    Energija oceana    

3.5    Baterije    

3.6    Dizalice topline    

3.7    Geotermalna energija    

3.8    Elektroliza vode za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora    

3.9    Tehnologije održivog bioplina i biometana    

3.10    Hvatanje i skladištenje ugljika (CCS)    

3.11    Mrežne tehnologije: primjer sustava za prijenos istosmjernom strujom visokog
napona    

4.    ZAKLJUČAK    

SAŽETAK

Kao odgovor na dosad nezabilježene poremećaje u svjetskom energetskom sustavu uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i pogoršane ničim izazvanom i neopravdanom vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu EU je odlučio ubrzati svoj prelazak na čistu energiju.

Unatoč porastu cijena zbog rekordnih troškova energije i materijala 2022. tehnologije čiste energije i dalje su vrlo troškovno konkurentne, a stopa njihova uvođenja u EU-u se povećava. Stopa uvođenja energije vjetra i solarne energije 2022. povećala se za otprilike 50 % u odnosu na 2021. Međutim, unatoč tom trendu ne bi trebalo zanemariti poteškoće s kojima se suočava industrija proizvodnje čiste energije u EU-u. Tržišni udjeli EU-a smanjuju se čak i u sektorima kao što su energija vjetra i dizalice topline, u kojima EU ima snažnu proizvodnu bazu.

Općenito, od sirovina do ključnih posrednih komponenti i konačnih tehnologija čiste energije EU sve više ovisi o uvozu iz trećih zemalja. Više od 60 % globalnih proizvodnih kapaciteta za ključne segmente lanca vrijednosti baterija i solarne energije nalazi se u Kini, kao i više od 90 % kapaciteta za proizvodnju pločica i ingota potrebnih za solarnu fotonaponsku tehnologiju.

Industrijski plan u okviru zelenog plana, Akt o industriji s nultom neto stopom emisija i Akt o kritičnim sirovinama dio su ključnih mjera EU-a za smanjenje ovisnosti o uvozu tehnologija s nultom stopom emisija, jačanje otpornosti lanca vrijednosti i izgradnju snažne domaće proizvodne baze. Njima se nastoje riješiti goruća pitanja, a jedno je od njih poboljšanje vještina, osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta i pretvaranje inovacija u industrijsku proizvodnju. Unatoč pozitivnom trendu zapošljavanja najnoviji podaci pokazuju da bi nedostaci i manjkovi vještina koji traju od 2021. mogli ograničiti rast sektora čiste energije. Gotovo četiri petine malih i srednjih poduzeća 2023. izvješćuju da općenito teško pronalaze radnike s odgovarajućim vještinama.

Za konkurentnu industriju čiste energije bitno je definirati pravi put za razvoj istraživanja i inovacija. EU je i dalje predvodnik u istraživanju čiste energije, kao i u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, te zadržava dobar položaj u području međunarodno zaštićenih patenata. Međutim, kako bi se definirao uspješan razvoj istraživanja i inovacija, nužno je dodatno poraditi na sinergijskoj provedbi programa EU-a i nacionalnih programa te utvrditi jasne nacionalne ciljeve u području istraživanja i inovacija za 2030. i 2050.

Osim toga, EU mora ostati privlačan za ulaganje u tehnologije čiste energije, njihovu proizvodnju i primjenu. Ulaganja rizičnog kapitala u čistu energiju u EU-u 2022. povećala su se za 42 % u odnosu na 2021. i činila su sve veći dio globalnih ulaganja rizičnog kapitala u poduzeća koja se bave tehnologijom čiste energije, što EU svrstava na treće mjesto iza SAD-a i Kine. Međutim, u području strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija kako su definirane u Aktu o industriji s nultom stopom emisija, osim baterija, EU još uvijek nije uspio u potpunosti privući poslove koji donose veći rast kao što su to učinili SAD i Kina. Kako bi se povećali konkurentnost, otpornost i vodstvo EU-a, njegovi regulatorni i financijski okviri razvijaju se da bi se privukla ulaganja i zajamčio dostatan priljev kapitala u poduzeća u EU-u.

Osim tih međusektorskih pitanja tehnologije s nultom stopom emisija donose i posebne izazove, ali i različite mogućnosti.

Godina 2022. bila je rekordna kad je riječ o instaliranom solarnom fotonaponskom kapacitetu u EU-u. Međutim, iz perspektive lanca vrijednosti EU uvelike ovisi o uvozu iz Kine. Kako bi premostio razliku u troškovima u odnosu na svoje konkurente, na temelju planiranih mjera mora povećati svoje proizvodne pogone i usmjeriti se na inovativne proizvode te napredne i održivije proizvodne procese.

EU je predvodnik u solarnoj toplinskoj tehnologiji, ali suočava se sa sve većom konkurencijom iz Azije. Inovativna rješenja i kontinuirani tehnološki napredak ključni su za poticanje konkurentnosti. Velika potražnja za toplinom iz industrijskih procesa u rasponu od 150 do 400 °C također je dobra prilika za uvođenje solarne toplinske tehnologije.

Sektor energije vjetra u EU-u i dalje je jedan od najvećih u svijetu, pri čemu su proizvođači iz EU-a 2022. činili 30 % svjetskog tržišnog udjela, ali uz smanjenje u odnosu na 42 % u 2019. Sektor se suočava s posebnim izazovima, uključujući nesigurnu potražnju, poteškoće u oblikovanju dražbi i sporo izdavanje dozvola. U nastojanju da otkloni ta pitanja Komisija je donijela Akcijski plan za energiju vjetra, kojim će se dodatno ubrzati izdavanje dozvola, poboljšati sustavi dražbi u cijelom EU-u, olakšati pristup financiranju i ojačati lanci opskrbe.

Sektor energije oceana u EU-u dobar je inovator. Kako bi postao još konkurentniji, ulagačima su potrebna jamstva. Sektor bi imao koristi i od provedbe dražbi specifičnih za tehnologiju ili poboljšanja višestruke upotrebe prostora (npr. s drugim postrojenjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili za više aktivnosti). 

EU je na dobrom putu da zadovolji predviđenu potražnju za baterijama za 2025. i 2030. Broj litij-ionskih gigatvornica koje se planiraju izgraditi povećao se 2022. s 26 na 30 i nastavlja rasti. Iako se udio Europe u globalnim najavama ulaganja u litij-ionske proizvodne kapacitete smanjio s 41 % u 2021. na 2 % u 2022., tvornice baterija sve se brže grade u cijeloj Europi i predviđa se da će do 2030. zadovoljiti većinu potražnje u EU-u. Najveće relativno povećanje potrebno da bi se postigao cilj za 2030. odnosi se na recikliranje.

Tržište pojedinačnih dizalica topline u EU-u raste. Procjene pokazuju da se njihova prodaja 2022. povećala za 41 %, ali taj je rast djelomično obuhvaćen uvozom, a deficit trgovinske bilance udvostručio se od 2021. do 2022. Procjenjuje se da je proizvodni kapacitet EU-a 2021. pokrivao 75 % potražnje EU-a za pojedinačnim hidroničkim dizalicama topline, ali proizvođači iz EU-a ovise o uvozu sastavnih dijelova kao što su kompresori i sintetička rashladna sredstva. Komisija priprema akcijski plan EU-a za ubrzavanje uvođenja dizalica topline.

Iako ima ograničen instalirani kapacitet, geotermalni sektor u EU-u može doprinijeti ciljevima plana REPowerEU i sigurnoj opskrbi sirovinama. Potrebno mu je više dostupnih podataka o podzemlju kako bi se povećala uspješnost i predvidljivost novih geotermalnih projekata, kao i tehnološka poboljšanja. Imao bi koristi i od pojednostavnjenja izdavanja dozvola, programa za smanjenje rizika, bolje informiranosti javnosti i kvalificiranije radne snage.

Zahvaljujući ulaganjima u proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora elektrolizom vode u EU-u nekoliko proizvođača dobilo je mogućnost da izgradi nove tvornice elektrolizatora u Europi. S druge strane, EU nailazi na poteškoće u povećanju dostupne energije iz obnovljivih izvora i troškovno učinkovite energije za napajanje tih elektrolizatora, kao i u smanjenju negativnih posljedica na dostupnost slatke vode. Potrebno je dodatno poraditi na povećanju sposobnosti recikliranja u Europi, uključujući kritične sirovine potrebne za proizvodnju elektrolizatora.

EU je 2022. bio najveći proizvođač bioplina s udjelom od 67 % u svjetskoj proizvodnji. Ujedno je predvodnik u istraživanjima i inovacijama u području održivog bioplina. Konkurentnost EU-a u tom sektoru mogla bi se poboljšati smanjenjem troškova proizvodnje, posebno inovacijama, replikacijom i stabilnim regulatornim okvirom.

Tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) u EU-u zrele su, dokazane i lako dostupne. Međutim, potrebno ih je uvesti u velikim razmjerima kako bi se klimatska neutralnost ostvarila do 2050. EU postiže relativno dobar uspjeh u razvoju i inovacijama u području tehnologija za hvatanje CO2, ali još nije razvio cjelovite lance vrijednosti za industrijsko upravljanje ugljikom niti su postrojenja zasad operativna na komercijalnoj osnovi. Za privlačenje privatnog kapitala bit će potrebno javno financiranje i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, a ključno će biti i predlaganje poslovnih modela za to perspektivno tržište. EU ima nekoliko instrumenata politike kojima se podupire razvoj hvatanja i skladištenja ugljika. Komisija trenutačno radi na strategiji za industrijsko upravljanje ugljikom, koja je planirana za prvo tromjesečje 2024.

Zahvaljujući puštanju u pogon veliki odobalnih vjetroelektrana i regionalnih spojnih vodova europsko tržište postalo je vrlo privlačno programerima i pružateljima tehnologije sustava za prijenos istosmjernom strujom visokog napona (ISVN). Međutim, sektor će morati prevladati poteškoće kao što su veća globalna potražnja za komponentama i rizik od poremećaja u lancu opskrbe. Ključne su bliskija suradnja među dionicima i potpora usklađivanju i normizaciji, ponajprije kako bi se potaknula ulaganja dobavljača iz EU-a u proizvodne kapacitete. Glavne poteškoće u lancu opskrbe mogle bi se riješiti pojednostavnjenjem postupaka nabave i dobrovoljnim objedinjavanjem potražnje kupaca iz EU-a.

Temi konkurentnosti sektora čiste energije posvećena je povećana pozornost protekle godine, a EU je brzo reagirao kako bi svojoj industriji pomogao da prevlada trenutačne izazove i nastavit će koordinirano djelovati u tu svrhu. Ovo izdanje izvješća o napretku konkurentnosti za 2023. posebno je aktualno jer se u njemu mogu pronaći uvidi u glavne pokretače, mogućnosti i prepreke konkurentnosti sektora čiste energije EU-a.

1.UVOD

Pandemija bolesti COVID-19 i ničim izazvana i neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu uvelike su poremetile svjetski energetski sustav. Rekordno visoke cijene energije i poremećaji u globalnim lancima opskrbe doveli su energetski sustav EU-a u nezapamćeno zahtjevnu situaciju, zbog čega je bilo potrebno poduzeti mjere kako bi ljudima bila dostupna i sigurna i cjenovno pristupačna energija. Kao odgovor na to EU je poduzeo odlučne mjere za diversifikaciju svoje opskrbe energijom i ubrzanje prelaska na čistu energiju.

Zahvaljujući politikama gospodarskog oporavka koje je EU donio kao odgovor na pandemiju, kao što je Mehanizam za oporavak i otpornost, od 2020. znatno su se povećala ulaganja u rješenja za čistu energiju. Reforme i ulaganja koje su države članice predložile u svojim planovima za oporavak i otpornost same po sebi uključuju približno 203 milijarde EUR rashoda povezanih s klimom 1 , a iz fondova kohezijske politike osigurava se još 46 milijardi EUR ulaganja u čistu energiju.

EU je 2022. donio plan REPowerEU 2 , u kojem su utvrđeni koraci za postupno i što brže ukidanje ovisnosti EU-a o uvozu energije iz Rusije. U njemu se utvrđuju mjere za uštedu energije, diversifikaciju opskrbe energijom i ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora.

Te su mjere polučile konkretne rezultate. Udio plina iz ruskih plinovoda u ukupnom uvozu plina u EU smanjio se s otprilike 45–50 % prije pandemije na otprilike 10 % u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. Stopa uvođenja energije vjetra i solarne energije u EU-u povećala se za približno 50 % u odnosu na 2021. Energija vjetra i solarna energija činile su 22 % proizvodnje električne energije u EU-u te su prvi put nadmašile prirodni plin. Osim toga, EU je donio ambicioznije ciljeve u pogledu energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora za 2030.

Ta sveobuhvatna ubrzana energetska tranzicija mora se temeljiti mjerama za osiguravanje otporne opskrbe tehnologijama čiste energije, uključujući povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta, diversifikaciju lanaca opskrbe i primjenu mjera kružnog gospodarstva. To je ključno za jačanje otvorene strateške autonomije EU-a. Osim što su važne za povećanje sigurnosti opskrbe energijom, tim se mjerama ujedno mogu stvoriti radna mjesta i potaknuti rast. Očekuje se da će se svjetsko tržište glavnih tehnologija s nultom neto stopom emisija pogodnih za masovnu proizvodnju do 2030. utrostručiti u odnosu na današnju razinu, s godišnjom vrijednošću od približno 600 milijardi EUR 3 .

Industrija proizvodnje čiste energije u EU-u danas se suočava s poteškoćama. Tržišni udjeli smanjuju se čak i u sektorima kao što su energija vjetra i dizalice topline, u kojima EU ima snažnu proizvodnu bazu. Druge regije u svijetu pokrenule su inicijative velikih razmjera kako bi potaknule svoju industriju s nultom neto stopom emisija, a konkurencija raste snažno i brzo.

Upravo je zato Europska komisija u veljači 2023. predstavila industrijski plan u okviru europskog zelenog plana 4 . Njime se konkurentnost industrije EU-a s nultom neto stopom emisija nastoji povećati poboljšanjem regulatornog okvira, ubrzavanjem pristupa financiranju, ulaganjem u vještine i podupiranjem trgovine. Nakon plana u ožujku 2023. uslijedili su prijedlozi Akta o industriji s nultom neto stopom emisija 5 i Akta o kritičnim sirovinama 6 . Tim se inicijativama nastoji pojednostavniti regulatorni okvir, učvrstiti vodeći položaj industrije EU-a u proizvodnji tehnologija s nultom neto stopom emisija, zajamčiti održivost opskrbe kritičnim sirovinama, smanjiti ovisnost EU-a o jako koncentriranom uvozu i povećati stopa recikliranja strateških sirovina. Temelje se na drugim postojećim inicijativama kao što su akcijski plan za kružno gospodarstvo i nova pravila o baterijama. 

U drugim inicijativama, uključujući komunikacije pod naslovom „30 godina jedinstvenog tržišta” 7 i „Dugoročna konkurentnost EU-a” 8 , utvrđuje se dugoročno održiv i sveobuhvatan pristup jačanju konkurentnosti EU-a, čime se nadopunjuje industrijski plan u okviru zelenog plana. Europskom strategijom gospodarske sigurnosti 9 nastoje se na najmanju moguću mjeru svesti rizici koji proizlaze iz određenih gospodarskih tokova te održati najviše razine gospodarske otvorenosti i dinamike. Naposljetku, Platformom za strateške tehnologije za Europu (STEP) povećava se kapacitet ulaganja u ključne tehnologije, uključujući tehnologije čiste energije.

Kako bi se pratio napredak tih inicijativa, te se mjere moraju temeljiti na podacima, što zahtijeva stalno praćenje konkurentnosti sektora čiste energije u EU-u. Ovo Izvješće o napretku u pogledu konkurentnosti tehnologija čiste energije 10 dio je tog postupka praćenja na nekoliko načina. Prvo, pruža uvid u glavne pokretače, mogućnosti i prepreke konkurentnosti sektora čiste energije EU-a u cjelini. U njemu se razmatraju i tehnološki i netehnološki izazovi povezani s visokim cijenama energije i materijala, rizikom od poremećaja u lancu vrijednosti, nedostatkom vještina i radne snage te inovacijskim okruženjem. Drugo, procjenjuje se konkurentnost strateških energetskih tehnologija utvrđenih u prijedlogu Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, pri čemu su izdvojeni segmenti lanaca vrijednosti kojima je potrebno posvetiti pozornost.

Komisija od 2020. to izvješće objavljuje svake godine u skladu s člankom 35. stavkom 1. točkom (m) Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime. Ovo izvješće priloženo je izvješćima o stanju energetske unije i temelji se na podacima Opservatorija za tehnologiju čiste energije (CETO) 11 .

2.OCJENA KONKURENTNOSTI SEKTORA ČISTE ENERGIJE U EU-U

2.1Utjecaj visokih cijena energije i sirovina na sektor čiste energije u EU-u

Ničim izazvana i neopravdana vojna agresija Rusije na Ukrajinu i pokušaji manipuliranja energetskim tržištem 2022. uzrokovali su rekordno visoke cijene energije u EU-u i ostatku svijeta. Veleprodajne cijene plina u EU-u u kolovozu 2022. dosegle su povijesno visoku razinu (294 EUR/MWh 12 ) i do kraja te godine ostale su vrlo visoke. Iako se većina električne energije proizvodi iz jeftinijih izvora (41 % iz obnovljivih izvora i 23 % nuklearne energije), cijene električne energije i dalje uvelike odražavaju cijenu prirodnog plina 13 . Zbog toga su cijene električne energije 2022. dosegnule rekordno visoke razine na veleprodajnim tržištima (474 EUR/MWh 14 ), što je dovelo u pitanje konkurentnost EU-a.

EU je odlučne mjere počeo poduzimati već 2021. 15 Zahvaljujući strategiji koja se temelji na diversifikaciji opskrbe, obveznim razinama skladištenja, usklađenom radu na poboljšanju energetske učinkovitosti, smanjenju potražnje za energijom i bržem uvođenju obnovljivih izvora energije cijene prirodnog plina znatno su pale s rekordno visokih razina zabilježenih prošle godine. Dodatno je pomogla i blaga zima pa su se europska tržišta plina i električne energije stabilizirala do kraja 2022., a cijene su se počele kontinuirano smanjivati. S povijesnog vrhunca veleprodajne cijene plina do kraja 2022. pale su na 130–140 EUR/MWh, a u prvoj polovini 2023. stalno su se smanjivale i u kolovozu dosegnule 30–40 EUR/MWh. Odražavajući pad cijena plina, cijene električne energije isto su postupno pale s rekordno visokih razina zbog smanjene potražnje, veće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i oporavka zaliha vode. Cijene električne energije na veleprodajnom tržištu pale su na 74 EUR/MWh u prvom tjednu kolovoza 2023.

Iako su tržišni temelji poboljšani jer su mjere politike EU-a i tržišne sile ponudu i potražnju za energijom dovele u ravnotežu te su pronađeni novi izvori opskrbe plinom 16 , industrijske cijene električne energije i plina i dalje su više od prosjeka prije krize 17 . Povećao se i jaz u odnosu na druga svjetska gospodarstva 18 . To je prilika i izazov za konkurentnost sektora čiste energije.

S jedne strane, zbog visokih cijena energije rješenja za čistu energiju još su konkurentnija od opcija koje koriste fosilna goriva pa se potiču veće stope njihova uvođenja. Visoke cijene energije te ničim izazvana i neopravdana vojna agresija Rusije na Ukrajinu dovele su do znatnog povećanja javnih i privatnih ulaganja EU-a u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. To uključuje povećanje javnog financiranja energetske infrastrukture, ponajprije doprinosima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te plana REPowerEU 19 .

Zbog visokih cijena goriva i ugljika smanjio se udio proizvodnje fosilnih goriva u kombinaciji električne energije koja se upotrebljava u EU-u (s 34 % u 2021. na 32 % u 2023.), dok se udio obnovljivih izvora energije povećao s 37 % u 2021. na 42 % u 2023. Mjere politike EU-a imale su važnu ulogu u ubrzavanju uvođenja tehnologija čiste energije: 2022. ugradnja solarnih kapaciteta povećala se za 60 %, a kapaciteta za iskorištavanje energije vjetra za 45 %, dok je udio električne energije proizvedene iz energije vjetra i solarne energije prvi put premašio udio energije proizvedene iz plina i ugljena.

S druge strane, visoke cijene energije u kombinaciji s visokim kamatnim stopama također izravno i neizravno negativno utječu na lance vrijednosti tehnologija čiste energije u EU-u. Gospodarska i geopolitička previranja od 2020. znatno opterećuju lance opskrbe čistom energijom i privremeno su zaustavila silazni trend troškova uvođenja. Zbog te kombinacije čimbenika povećali su se troškovi proizvodnje i ugradnje projekata energije vjetra, a u manjoj mjeri i solarnih projekata. Prema procjenama industrije 20 troškovi izgradnje odobalnih vjetroelektrana u EU-u 2023. povećali su se za 40 %.

Rast kamatnih stopa negativno je utjecao i na financiranje projekata obnovljive energije jer početni kapitalni troškovi čine većinu projektnih troškova. To posebno vrijedi za projekte energije vjetra na moru, za koje su potrebna velika početna ulaganja, a procjenjuje se da će povećanje kamatnih stopa od 3,2 % povećati njihove troškove za 25 % 21 . Zbog toga nisu donesene nove konačne odluke o ulaganju u odobalne vjetroelektrane. Narudžbe novih vjetroturbina u Europi 2022. smanjile su se za 47 % u usporedbi s 2021. 22 , ali taj se trend promijenio 2023. U prvih šest mjeseci 2023. mobilizirane su gotovo 9,3 milijarde EUR za izgradnju četiriju vjetroelektrana u EU-u s proizvodnim kapacitetom od 2,7 GW.

Opskrba sirovinama i kretanja njihovih cijena još su jedan izazov za konkurentnost sektora čiste energije u EU-u jer utječu na troškove tehnologija čiste energije. Od 2021. do početka 2022. povećala se cijena nekoliko kritičnih materijala (posebno litija i nikla), a nestabilnost cijena drastično se povećala 23 . Iako su se cijene u drugoj polovini 2022. i početkom 2023. počele smanjivati, i dalje su znatno iznad povijesnog prosjeka.

Cijene litijeva karbonata nastavile su rasti i cijele 2022. te su se od siječnja 2022. do siječnja 2023. gotovo udvostručile. Na početku 2023. cijene litija bile su šest puta više od prosjeka u razdoblju 2015. – 2020., a u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. pale su za 20 % i vratile se na razinu s kraja 2022. Cijene kobalta dosegnule su vrhunac od 80 000 USD (72 600 EUR 24 ) po toni u ožujku 2022., a zatim su se stalno smanjivale i tijekom ostatka godine zadržale na otprilike 50 000 USD (47 485 EUR 25 ) po toni. Očekuje se da će 2023. ostati niske zbog prekomjerne ponude. Litij i kobalt bitni su sastavni dijelovi baterija i ključni su za prelazak na čistu energiju.

Visoke cijene energije i sirovina utjecale su na desetogodišnji trend pada troškova tehnologije čiste energije, koji je bio posljedica inovacija i ekonomija razmjera 26 . Na primjer, cijena vjetroturbina i solarnih fotonaponskih modula povećala se od 2020. do 2022., ali 2023. ponovno se smanjuje. Unatoč toj dinamici cijene svih tehnologija čiste energije i dalje su znatno niže nego prije deset godina. Iako su visoke cijene energije i sirovina utjecale na sektor čiste energije, energija proizvedena tehnologijama čiste energije i dalje je visoko troškovno konkurentna u EU-u 27 .

Na slici 1 prikazan je pregled izračuna ukupnih srednjih troškova proizvodnje energije (LCOE) za 2022. za niz reprezentativnih uvjeta 28 u cijelom EU-u. Rezultati pokazuju da su 2022. tehnološki vozni parkovi s niskim varijabilnim troškovima (uključujući varijabilne operativne troškove i troškove goriva), kao što je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, imali niže ujednačene troškove od proizvodnih tehnologija s visokim varijabilnim troškovima, kao što je proizvodnja na fosilna goriva.

Slika 1: Pregled ukupnih srednjih troškova proizvodnje energije (LCOE) za pojedina tehnološka postrojenja za 2022. (Svjetloplave trake prikazuju raspon u cijelom EU-u, a debele plave linije označavaju medijan.) 29

Izvor: Simulacija modela METIS Zajedničkog istraživačkog centra, 2023. 30

2.2Od resursa do sastavljanja: jačanje EU-a kao industrijske sile

Trenutačni geopolitički kontekst utjecao je i na globalno konkurentno okruženje u području čiste energije jer je potaknuo novu političku dinamiku i tržišne trendove.

Na globalnoj razini sektor tehnologija s nultom neto stopom emisija brzo raste. Očekuje se da će se svjetsko tržište glavnih tehnologija s nultom neto stopom emisija pogodnih za masovnu proizvodnju utrostručiti do 2030. te godišnje vrijediti otprilike 600 milijardi EUR 31 . Veća potražnja uzrokuje i veću potražnju za resursima i materijalima. Procjene pokazuju da će se globalna potražnja za nekim sirovinama koje su ključne u lancima vrijednosti tehnologija čiste energije u sljedećim desetljećima znatno povećati. Predviđa se da će globalna potražnja za terbijem, galijem ili litijem 32 2050. iznositi otprilike 100 % trenutačne ponude, čak i u scenariju niske potražnje 33 . U tim se projekcijama ističu rizici s kojima bi se mogla suočiti gospodarstva koja u velikoj mjeri ovise o opskrbi tim kritičnim sirovinama.

Od sirovina do ključnih posrednih komponenti i konačnih tehnologija čiste energije EU sve više ovisi o uvozu iz trećih zemalja. Situacija se razlikuje ovisno o tehnologiji, ali za većinu tehnologija EU u barem jednoj fazi lanca vrijednosti ovisi o Kini. Kina je ključni dobavljač u sektoru kritičnih sirovina, u kojem EU uvelike ovisi o uvozu iz nekoliko zemalja. Na primjer, EU 98 % elemenata rijetkih zemalja i 97 % magnezija nabavlja iz Kine 34 , približno 80 % litija iz Čilea, a više od 60 % kobalta iz Demokratske Republike Konga 35 . Kina je u vladajućem položaju i kad je riječ o proizvodnji tehnologija čiste energije. Više od 60 % globalnih proizvodnih kapaciteta za ključne segmente lanca vrijednosti baterija i solarnih fotonaponskih ploča nalazi se u Kini, kao i više od 90 % globalne proizvodnje pločica i ingota potrebnih za solarne fotonaponske ploče 36 .

Udio Kine u globalnoj proizvodnji vjetroturbina povećao se s 23 % u 2017. na 50 % u 2022. 37 , dok se udio EU-a u istom razdoblju smanjio s 58 % na 30 % 38 , 39 . Kad je riječ o čipovima, ključnoj sastavnici u proizvodnji tehnologija čiste energije, Komisija je u ažuriranoj verziji industrijske strategije EU-a iz 2021. 40 potvrdila da EU uvelike ovisi alatima za opće projektiranje iz SAD-a i naprednoj proizvodnji čipova iz Azije.

Kad je riječ o poluvodičima, društvo Taiwan Semiconductor Manufacturing Co (TSMC) 2022. činilo je 92 % najnaprednije proizvodnje poluvodiča u svijetu, zbog čega je Tajvan zaslužan za otprilike polovinu svjetske proizvodnje poluvodiča 41 . EU ima znatan udio u globalnoj proizvodnji digitalnih komponenti, ali proizvodi samo 9 % poluvodiča i mikroprocesora 42 .

Poremećaji u globalnim lancima opskrbe uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 i pogoršani ničim izazvanom i neopravdanom ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu pokazali su da je ključno povećati kapacitete i konkurentnost EU-a za proizvodnju tehnologija i komponenata potrebnih za prelazak na klimatsku neutralnost. Osmišljavanjem novih materijala sa svojstvima kojima se optimizira učinkovitost tehnologija s nultom neto stopom emisija također bi se trebale otvoriti nove mogućnosti za industriju 43 .

Kad je riječ o velikim gospodarstvima, SAD je 2022. donio Zakon o smanjenju inflacije (IRA) 44 kako bi potaknuo ulaganja u domaće proizvodne kapacitete osiguravanjem procijenjenih 400 milijardi USD (380 milijardi EUR 45 ) saveznih sredstava za financiranje čiste energije, uglavnom subvencijama i poreznim poticajima. Osim toga, 2021. donio je i Dvostranački sporazum o infrastrukturi (Zakon o ulaganjima u infrastrukturu i radna mjesta), koji uključuje 1,5 milijardi USD (1,27 milijardi EUR 46 ) za potporu elektrolizi vodika i 8 milijardi USD (6,7 milijardi EUR) za financiranje opsežnog programa regionalnih centara za čisti vodik. Ti će centri stvoriti mreže kolociranih ekosustava za proizvodnju, distribuciju, skladištenje i krajnju upotrebu čistog vodika. SAD je izdao i dokument U.S. National Clean Hydrogen Strategy and Roadmap. Nedavno, u srpnju 2023., izdao je i izvršni nalog Invent it here, make it here, u kojem se navodi da će savezne agencije morati dati prednost domaćoj proizvodnji kad se na tržište stave inovativne tehnologije koje financira SAD.

Desetogodišnja inicijativa tehnološke politike Made in China 2025 47 , objavljena 2015., usmjerena je na modernizaciju industrijskih kapaciteta Kine, uključujući zamjenu ovisnosti o uvozu strane tehnologije domaćim inovacijama. Kina je u srpnju 2023. najavila ograničenja izvoza sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji široke palete tehničkih primjena, uključujući poluvodiče i druge napredne tehnologije (galij i germanij).

Početkom 2023. Japan je predstavio plan Japanese Basic Plan for the Gx: Green Transformation Policy 48 .. Riječ je o desetogodišnjoj strategiji dekarbonizacije vrijednoj 150 bilijuna JPY (0,95 bilijuna EUR 49 ) za poticanje razvoja inovativnih tehnologija i postizanje smanjenja CO2 „više od nule” do 2050.

Otprilike u istom razdoblju Indija je izdvojila 350 milijardi INR 50 (4 milijarde EUR 51 ) za ulaganje u energetsku sigurnost i zelenu tranziciju (primarno solarnu energiju i proizvodnju zelenog vodika) radi postizanja nulte neto stope emisija do 2070.

Osim povećanja kružne upotrebe materijala i diversifikacije opskrbe EU nastoji znatno povećati proizvodnju i ubrzati uvođenje tehnologija čiste energije. To će pomoći EU-u da zauzme vodeći položaj u industrijskim sektorima koji brzo rastu, ali i da izađe iz uloge neto uvoznika tehnologija s nultom neto stopom emisija i umjesto toga oformi snažnu domaću proizvodnu bazu.

Komisija je svoje planove u tu svrhu iznijela u industrijskom planu u okviru zelenog plana. Njime se konkurentnost EU-a u području čiste energije nastoji povećati pojednostavnjenjem regulatornog okvira, ubrzavanjem pristupa financiranju, jačanjem vještina i podupiranjem trgovine. Nakon njega objavljeni su Akt o industriji s nultom stopom emisija i Akt o kritičnim sirovinama. Predloženim Aktom o industriji s nultom stopom emisija nastoje se prevladati prepreke povećanju proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija. Njime bi se uspostavio regulatorni okvir za pojednostavnjenje i ubrzavanje izdavanje dozvola, poboljšanje pristupa tržištima za tehnologije s nultom neto stopom emisija i promicanje raznih alata. Predloženim Aktom o kritičnim sirovinama EU-u bi se omogućilo da potakne energetski sektor osiguravanjem pristupa kritičnim sirovinama potrebnima za obnovljive izvore energije i tehnologije čiste energije, zajedno s drugim strateškim sektorima. Usmjeren je i na diversifikaciju lanaca opskrbe kako bi se izgradile otpornost i pripravnost u kriznim vremenima te potaknulo kružno gospodarstvo.

Komisija je u veljači 2022. predstavila i prijedlog europskog akta o čipovima 52 kako bi se riješio problem nestašice poluvodiča i ojačalo tehnološko vodstvo Europe. Tim aktom, koji je stupio na snagu 21. rujna 2023., mobilizirat će se javna i privatna ulaganja u vrijednosti većoj od 43 milijarde EUR, a u njemu su sadržane i mjere pripreme, predviđanja i brzog odgovora u slučaju budućih poremećaja u lancima opskrbe, zajedno s državama članicama i međunarodnim partnerima. Nastoji se udvostručiti udio EU-a u globalnoj proizvodnji čipova na 20 % do 2030.

U skladu s planom REPowerEU i industrijskim planom u okviru zelenog plana Komisija je pojednostavnila pravila o državnim potporama tako što je državama članicama omogućila da dodijele državne potpore za olakšanje brze provedbe projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i provedbu mjera industrijske dekarbonizacije radi postizanja gospodarstva s nultom neto stopom emisija. Privremenim okvirom za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji 53 , donesenim u ožujku 2023., dopušta se potpora za sve tehnologije iz obnovljivih izvora i skladištenje vodika iz obnovljivih izvora i biogoriva te se uklanja potreba za otvorenim natječajnim postupcima za manje razvijene tehnologije. Ujedno se proširuju mogućnosti potpora za dekarbonizaciju industrijskih proizvodnih procesa elektrifikacijom i/ili upotrebom vodika iz obnovljivih izvora i vodika proizvedenog iz električne energije. Dopuštaju se i programi potpore ulaganjima za proizvodnju strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući mogućnost dodjele većih potpora kako bi odgovarale potpori koju su za slične projekte primili konkurenti izvan EU-a. Ta je mjera dopunjena donošenjem revizije Uredbe o općem skupnom izuzeću u lipnju 2023. 54

Tim prijedlozima EU pojačava mjere za privlačenje više kapitala u EU za ulaganje u tehnologije čiste energije i njihovu proizvodnju. Potpora tim inicijativama pruža se iz nekoliko fondova i instrumenata. Na primjer, Komisija je u svibnju 2023. predstavila vodeću inicijativu za potporu industrijskom planu u okviru zelenog plana za 2024. u okviru Instrumenta za tehničku potporu 55 kako bi pomogla državama članicama u provedbi industrijskog plana u okviru zelenog plana.

Kao dodatnu potporu i poticanje ulaganja u ključne i čiste tehnologije energije Komisija je u lipnju 2023. predstavila Platformu strateških tehnologija za Europu (STEP) 56 . Njome se osiguravaju financijska sredstva u okviru Inovacijskog fonda EU-a, ključnog investicijskog instrumenta za potporu proizvodnji tehnologija čiste energije. Rezultati trećeg poziva na podnošenje prijedloga za velike projekte 57 već pokazuju da će projekti koji su prethodno odabrani za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru tog poziva Inovacijskog fonda za sustav EU-a za trgovanje emisijama, ako se svi ostvare, zajedno s prethodno dodijeljenim projektima, obuhvatiti 17 % ciljeva za proizvodnju solarne energije do 2030., 11 % ciljeva proizvodnje elektrolizatora i 7 % ciljeva proizvodnje baterija. Nadalje, uz druga ulaganja, Mehanizmom za oporavak i otpornost poduprijet će se i izgradnja proizvodnih postrojenja za elektrolizatore, solarne fotonaponske ploče i baterije.

EU ne započinje od nule jer je niz projekata u okviru više tehnologija već u tijeku. Posljednjih mjeseci EU je svjedočio velikim kretanjima na tržištu u smislu novih projekata i najava ulaganja u proizvodnju ključnih tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u, uključujući solarne fotonaponske ploče, energiju vjetra, baterije, dizalice topline, elektrolizatore i gorivne ćelije. Portfelji projekata također su se nastavili razvijati. Za te ključne lance vrijednosti tehnologija s nultom neto stopom emisija od kolovoza 2023. planira se više od 100 projekata za izgradnju ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta 58 . Dosljedni uspješni rezultati Inovacijskog fonda za sustav EU-a za trgovanje emisijama, uključujući rezultate posljednjeg poziva za velike projekte, u kojem je premašen broj prijava, pokazuju da postoji snažan portfelj inovativnih i konkurentnih europskih projekata.

U lancu vrijednosti baterija broj najavljenih litij-ionskih gigatvornica 2022. povećao se s 26 na 30. U lancu vrijednosti solarnih fotonaponskih ploča, unatoč velikim poteškoćama u proizvodnom sektoru, nekoliko postojećih proizvodnih postrojenja razmatra širenje proizvodnje u gigatvornice te je u posljednjem pozivu osiguralo financijska sredstva iz Inovacijskog fonda, a najavljeni su i neki novi projekti gigaproizvodnje. U industriji energije vjetra razmatra se nekoliko projekata koji obuhvaćaju izgradnju novih i proširenje postojećih objekata te izgradnju nove lučke infrastrukture. Trebalo bi imati na umu da postoji mogućnost da se u konačnici neće realizirati sva najavljena ulaganja.

Samo 2022. potpisani su ugovori o kupnji električne energije s teškom industrijom u EU-u u vrijednosti od 800 MW (4,5 GW ako se uzmu u obzir svi sektori) bez javne potpore. Kad je riječ o dizalicama topline, ukupna ulaganja u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta u cijelom lancu vrijednosti najavljena u posljednjih pet mjeseci, koja će se provesti u sljedeće tri godine, iznose gotovo 5 milijardi EUR.

Kad je riječ o elektrolizatorima, nijedno poduzeće u EU-u zasad nema gigavatnu proizvodnju, a tehnologija je i dalje u razvoju. U Europi je niknulo nekoliko proizvodnih pogona, među ostalim zahvaljujući državnoj potpori važnim projektima od zajedničkog europskog interesa, a nekoliko poduzeća najavilo je planove za znatno proširenje svojih proizvodnih kapaciteta u Europi.

Veća potražnja za tehnologijama čiste energije i geopolitički događaji koji se brzo mijenjaju istaknuli su stratešku dimenziju lanaca vrijednosti tehnologija čiste energije. Zbog ovisnosti EU-a o trećim zemljama ključno je povećati domaće proizvodne kapacitete, diversificirati lance opskrbe i ojačati mjere kružnosti kako bi se poboljšala konkurentnost sektora čiste energije EU-a. Na temelju projekata koji su već u tijeku EU je predložio sveobuhvatan paket inicijativa i instrumenata za razvoj i jačanje svojih lanaca vrijednosti tehnologija čiste energije. Njihova provedba bit će ključna za jačanje strateške autonomije EU-a i potporu prelasku prema ugljični neutralnom kontinentu. Za to će biti potrebno koordinirano djelovanje iz različitih kutova. Primjerice, sektoru je nužan pristup dostatnom broju kvalificiranih radnika.

2.3Ljudski kapital i vještine: rješavanje nedostatka i manjkova vještina kako bi se izbjegla uska grla 

Najnoviji podaci o zapošljavanju i vještinama u svijetu pokazuju da, unatoč pozitivnom trendu stope zaposlenosti, nedostaci i manjkovi vještina koji se bilježe od 2021. mogu ograničiti rast sektora čiste energije.

U sektoru energije iz obnovljivih izvora u EU-u 2021. radilo je 1,5 milijuna ljudi, što je porast od 12 % u odnosu na 2020. 59 te znatno nadmašuje rast zaposlenosti u ukupnom gospodarstvu (0,6 %) i zamjetno je povećanje nakon zastoja u zapošljavanju u razdoblju od 2015. do 2020.

Rast zaposlenosti zabilježen u sektoru obnovljive energije u EU-u 2021. uglavnom se odnosi na dizalice topline i kruta biogoriva. Industrija dizalica topline od 2020. najveći je poslodavac (26 % radnih mjesta 2021.), nakon čega slijedi industrija krutih biogoriva 60 . Broj radnih mjesta u industriji solarnih fotonaponskih ploča 2021. povećao se za 35 % u odnosu na 2020., čime je ona postala treći najveći sektor, ispred industrije energije vjetra.

Očekuje se da će se taj pozitivan trend nastaviti, čemu će doprinijeti i prioriteti politike EU-a koji se odnose na uvođenje i proizvodnju čiste energije. Kako bi se ostvarili ciljevi plana REPowerEU za 2030., bit će potrebna dodatna radna snaga za uvođenje tehnologija čiste energije, pri čemu bi samo u sektoru energije vjetra i solarne energije moglo biti stvoreno do 100 000 dodatnih radnih mjesta u EU-u 61 . Za postizanje ciljeva plana REPowerEU u svim sektorima energije iz obnovljivih izvora ukupno će biti potrebno otvoriti više od 3,5 milijuna radnih mjesta do 2030. 62 Kad je riječ o proizvodnji, prema scenarijima iz Akta o industriji s nultom stopom emisija procjenjuje se od 198 000 do 468 000 novih radnih mjesta te od 1,7 do 4,1 milijarde EUR potrebne za ulaganje u prekvalifikaciju i usavršavanje 63 . Naposljetku, procjenjuje se da bi od 3 do 4 milijuna građevinskih radnika u EU-u trebalo razviti vještine u području energetske učinkovitosti u građevinskom sektoru 64 .

Međutim, u industriji EU-a u cjelini, a posebno u proizvodnji čiste energije, od 2021. bilježi se veći nedostatak radne snage, uglavnom zato što se potražnja povećava brže od ponude kvalificiranih radnika, što dokazuje udvostručenje stope slobodnih radnih mjesta u razdoblju 2019. – 2023.

U trećem tromjesečju 2023. manjak radne snage u proizvodnim segmentima sektora energije iz obnovljivih izvora i dalje je visok, kako je navedeno u izdanju Izvješća o napretku u konkurentnosti za 2022., pri čemu 25 % poduzeća u EU-u uključenih u proizvodnju električne opreme ima manjak radne snage 65 . Energetski sektor jedan je od sektora s trajnim desetogodišnjim manjkom radne snage u nekim zanimanjima, kao što su instalateri i serviseri električne opreme, a ujedno je i jedan od sektora koji su najviše pogođeni starenjem radne snage 66 , što dodatno pogoršava strukturni nedostatak radne snage.

Potrebe za vještinama i radnom snagom mogu biti usko grlo za rast, posebno u sektorima s visokim stupnjem specijalizacije 67 . Sektori energije i proizvodnje među onima su s najvećim potrebama za prekvalifikacijom i usavršavanjem u smislu tehničkih vještina i vještina specifičnih za određeno radno mjesto jer više od polovine radne snage treba usavršavanje 68 . Tri četvrtine poduzeća u industriji EU-a već su 2019. teško pronalazile radnike s potrebnim vještinama 69 . Gotovo četiri petine malih i srednjih poduzeća 2023. izvješćuju da općenito teško pronalaze radnike s odgovarajućim vještinama 70 .

Politike u području vještina, radnih uvjeta te mobilnosti i migracija, zajedno s mjerama kojima se ljudima pomaže da se uključe u tržištu rada 71 , ključne su za otklanjanje tih nedostataka. Godina 2023. je Europska godina vještina. Proračun EU-a 72  ima ključnu ulogu u poticanju razvoja vještina, uključujući usavršavanje i prekvalifikaciju. Osim međusektorskih inicijativa politike 73 EU je predložio niz posebnih mjera za ubrzavanje razvoja vještina u zelenoj tranziciji, a posebno u sektoru čiste energije. Te inicijative uključuju potporu velikom partnerstvu za vještine za industrijski ekosustav energije iz obnovljivih izvora 74 , pokrenutom u ožujku 2023., i Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, u kojem se predlaže jačanje vještina za tehnologije s nultom neto stopom emisija uspostavom namjenskih programa osposobljavanja za zelenu tranziciju (npr. u području sirovina, vodika, dizalica topline i solarnih tehnologija). Komisija unapređenje vještina razmatra i u okviru predstojećeg akcijskog plana za dizalice topline.

Kako je prethodno navedeno, politike aktivacije mogu pomoći i u rješavanju problema nedostatka vještina i radne snage u tom sektoru, uključujući nedovoljnu zastupljenost žena. U energetskom sektoru EU-a postoji znatna rodna neravnoteža. U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije 2022. zaposleno je samo 26,6 % žena, iako se udio razlikuje među državama članicama (34 % u Portugalu, 14,5 % u Hrvatskoj). Sektor solarnih fotonaponskih sustava ima najveći udio (47 %) zaposlenih žena od svih sektora obnovljive energije, dok u globalnoj industriji energije vjetra žene čine samo 21 % radne snage. Politike, uključujući one u području vještina, usmjerene na poticanje žena da se bave tim poslovima mogu doprinijeti povećanju baze talenata koja je ključna za njezin budući rast i konkurentnost.

2.4Od istraživanja i inovacija do prihvaćanja na tržištu: utvrđivanje uspješnog puta za EU

Istraživanje i inovacije ključni su za razvoj uspješnijih i jeftinijih rješenja za čistu energiju.

Potrošnja javnog sektora na istraživanje i inovacije u okviru prioriteta energetske unije 75 2021. bila je, u tekućim cijenama, veća nego prije deset godina. Međutim, kao udio u BDP-u i na nacionalnoj razini i na razini EU-a ostala je ispod razina prije 2016. Isti je trend zabilježen i u drugim velikim gospodarstvima ( Figure 2 ).

Kad je riječ o istraživanju i inovacijama, više od polovine država članica EU-a koje su dostavile podatke 76 u 2021. povećalo je javna ulaganja u prioritete energetske unije u odnosu na 2020., a dosad su prijavljene 5,4 milijarde EUR 77 .

U okviru programa Obzor 2020. i njegova nasljednika Obzor Europa države članice od 2020. financirale su nacionalne programe u iznosu većem od 2 milijarde EUR, čime su pružile ključan poticaj ulaganjima u istraživanje i inovacije. Iako je razina nacionalnog financiranja niska u usporedbi s velikim gospodarstvima, kad se uračunaju i sredstva EU-a, EU je 2021. bio veliko gospodarstvo s najvećim ulaganjima javnog sektora u istraživanja i inovacije u prioritetima energetske unije u apsolutnim rashodima (8,2 milijarde EUR 78 , ispred SAD-a sa 7,7 milijardi EUR), što je poboljšanje u odnosu na 2020. 79 EU se također nalazio na drugom mjestu prema udjelu u BDP-u (0,056 %, iza Japana s 0,057 % 80 ).

Kad je riječ o ulaganjima privatnog sektora u istraživanje i inovacije, procjenjuje se da su se 2020. rashodi za tehnologije povezane s prioritetima u području istraživanja i inovacija energetske unije povećali i u svim velikim gospodarstvima. U skladu s nalazima Izvješća o napretku u pogledu konkurentnosti za 2022. 81 , privatni sektor u EU-u 2020. nastavio je ulagati iznose koji su u apsolutnom smislu usporedivi s ulaganjima u SAD-u i Japanu, a ta ulaganja činila su približno 80 % ukupnog financiranja istraživanja i inovacija. Kad je riječ o privatnim ulaganjima u istraživanje i inovacije po BDP-u, EU je i dalje ispred SAD-a, ali iza velikih azijskih gospodarstava ( Figure 2 ).

Slika 2: Javna i privatna ulaganja u istraživanja i inovacije u velikim gospodarstvima kao udio u BDP-u 82 .

Izvor 1: JRC na temelju podataka IEA-e 83 , Misije za inovacije 84 i vlastita rada 85 .

Prijave patenata EU-a za prioritete u području istraživanja i inovacija u području energetske unije od 2014. povećale su se u prosjeku za 5 % godišnje 86 . Iako postoje znatne razlike u trendovima patentiranja među državama članicama i za određene tehnologije, EU općenito zadržava dobar položaj u području međunarodno zaštićenih patenata. U razdoblju od 2014. do 2020. bio je na drugom mjestu, iza Japana, kad je riječ o prijavama međunarodnih patenata te je bio predvodnik u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora (29 %) i energetskoj učinkovitosti (24 %), a donekle je zaostao u području pametnih sustava (17 %, na četvrtom mjestu među velikim gospodarstvima).

Kako je istaknuto u Izvješću o napretku u pogledu konkurentnosti za 2022. i Smjernicama državama članicama za ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova za razdoblje 2021. – 2030. 87 , za uspješno pokretanje istraživanja i inovacija potreban je dovoljan broj stručnjaka i poduzetnika uz koordinirano korištenje programa EU-a te nacionalnih i regionalnih programa. Potrebni su i jasni nacionalni ciljevi u području istraživanja i inovacija do 2030. i 2050., pojačana suradnja država članica i stalno praćenje nacionalnih aktivnosti u području istraživanja i inovacija. Zajednički i koordinirani rad država članica, posebno u okviru revidiranog Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET), te nacionalni energetski i klimatski planovi 88 ujedno su jedinstvena prilika za produbljivanje dijaloga o istraživanju i inovacijama u području čiste energije i konkurentnosti između EU-a i njegovih država članica.

Naposljetku, ključno je nastaviti ubrzavati prijenos inovacija EU-a u području čiste energije na tržište. Taj je cilj utvrđen u Novom europskom programu za inovacije, uz potporu izvora financijskih sredstava EU-a kao što su InvestEU, Europsko vijeće za inovacije, program LIFE i Inovacijski fond. Države članice pozivaju se i da potiču eksperimentiranje u skladu s nedavnim smjernicama 89 o regulatornim izoliranim okruženjima, platformama za testiranje i živim laboratorijima. Potrebno je i daljnje djelovanje kako bi se privukao privatni kapital.

2.5Okruženje za rizični kapital: privlačenje kapitala u EU 90  

Tijekom godina inovacijska politika EU-a proširila se, a institucijski okvir razvijao se usporedno s tim. Cilj je smanjiti nedostatak kapitala u EU-u te rascjepkanost tržišta rizičnog kapitala i inovacijskih ekosustava. To uključuje komplementarne inicijative za poticanje ulaganja u kapital te poticanje financiranja inovativnih novoosnovanih (start-up) i rastućih (scale-up) poduzeća. Među ostalim, Fond Europskog vijeća za inovacije (EIC) vlastiti je ogranak poduzetničkog kapitala EU-a kojim se nastoje financirati revolucionarne inovacije u okviru trećeg stupa programa Obzor Europa „Inovativna Europa”. Novi europski program za inovacije 91 uključuje dodatne inicijative za ubrzavanje rasta visokotehnoloških start-up poduzeća u EU-u. Fond InvestEU, na temelju jamstava iz proračuna EU-a, mobilizira ulaganja javnog i privatnog sektora, uključujući fondove kojima se osigurava financiranje vlasničkim kapitalom.

Budući da su ulaganja rizičnog kapitala predvodnica inovacija, ključna su za poticanje konkurentnosti EU-a i jačanje njegove otvorene strateške autonomije u sektoru čiste energije. Makroekonomski čimbenici kao što su rastuća inflacija i kamatne stope 2022. doveli su do smanjenja globalnog financiranja rizičnog kapitala. Ukupna ulaganja rizičnog kapitala 92 u poduzeća iz EU-a 2022. smanjila su se za 18 % u odnosu na 2021., a sličan trend zabilježen je u SAD-u (–20 %), Kini (–36 %) i svijetu u prvoj polovini 2023. 

Globalna ulaganja rizičnog kapitala u tehnologije čiste energije bila su veća nego u drugim segmentima 93 , kao što su biotehnologija ili digitalizacija. Globalni sektor čiste energije 2022. privukao je udio ulaganja rizičnog kapitala 94 , koji je bio 4,4 % veći nego 2021. i iznosio 39,5 milijardi EUR, što čini 6,2 % svih ulaganja rizičnog kapitala. Iako se kontinuirani pozitivni trend bilježi od 2015., on se ipak usporio nakon rasta u razdoblju od 2019. do 2020. (+37 %) i rekordnog rasta 2021. (+109 %).

Ulaganja rizičnog kapitala u sektor čiste energije u EU-u 2022. dosegnula su 7,4 milijarde EUR, što je povećanje od 42 % u odnosu na 2021. Udio EU-a u globalnim ulaganjima rizičnog kapitala u poduzeća koja se bave čistom energijom povećao se na 19 % i treći je najveći udio nakon SAD-a (38 %) i Kine (28 %) 95 . Ulaganja rizičnog kapitala u sektor čiste energije pokazala su se otpornijima u EU-u, u kojem su se 2022. povećala ulaganja u ranoj i kasnijoj fazi, nego u ostatku svijeta. Međutim, i dalje je uglavnom koncentriran u nekoliko tehnologija (ponajprije proizvodnja baterija, recikliranje i električna vozila).

Globalna ulaganja rizičnog kapitala u strateške tehnologije s nultom neto stopom emisija, kako su definirane u prijedlogu Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, 2022. iznosila su 20,8 milijardi EUR (u usporedbi s 19,5 milijardi EUR 2021.). Međutim, ulaganja rizičnog kapitala u strateške tehnologije s nultom neto stopom emisija u EU-u 2022. povećavala su se sporije (+2,3 % od 2021. do 2022.) u usporedbi s ukupnom stopom rasta u sektoru čiste energije. SAD je pretekao EU te u 2022. zabilježio povećanje od 41 % u odnosu na 2021. jer su se znatno povećala ulaganja rizičnog kapitala u vodik i gorivne ćelije iz obnovljivih izvora, održivi bioplin/biometan, dizalice topline i geotermalni sektor. Strana ulaganja u ta tehnološka područja u kasnijoj fazi u EU-u 2022. rasla su znatno brže od ulaganja unutar EU-a, koja su 2022. činila više od polovine ukupnog financiranja poduzeća iz EU-a (u odnosu na ukupno 15 % u 2021.). Općenito, osim kad je riječ o baterijskim tehnologijama, EU još uvijek nije u potpunosti iskoristio svoj potencijal za privlačenje poslova koji donose veći rast kao što su to SAD i Kina učinili u području strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija.

Kako bi se povećali konkurentnost, otpornost i vodstvo EU-a, ključno je zajamčiti dostatan priljev kapitala u poduzeća u EU-u na razini potrebnoj za ubrzavanje uvođenja strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija. Snažna i integrirana tržišta kapitala i učinkovit okvir za održivo financiranje ključni su preduvjeti za mobilizaciju privatnih ulaganja u tehnologije čiste energije u velikim razmjerima. Kako bi ostvarila ciljeve iz akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020., Komisija je podnijela sve planirane zakonodavne prijedloge. Ako ih suzakonodavci brzo donesu, time bi se doprinijelo poboljšanju pristupa financiranju, diversifikaciji izvora financiranja za poduzeća i uklanjanju strukturnih prepreka u prekograničnim financijskim uslugama. Dok radi na okviru za održivo financiranje, Komisija i dalje odgovara na potrebe korisnika te je donijela niz mjera i inicijativa za smanjenje složenosti, povećanje upotrebljivosti pravila i potporu dionicima u njihovoj provedbi. Poduzela je i mjere za pojednostavnjenje obveza izvješćivanja kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za poduzeća.

Komisija je u lipnju 2023. predložila uspostavu Europske platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) kako bi se ojačali i iskoristili postojeći instrumenti EU-a (posebno Fond EIC, InvestEU i Inovacijski fond) za dodjelu (npr. izdvajanjem javnih sredstava) i isplatu financijske potpore ulaganjima u čistu tehnologiju. To može pomoći u smanjenju rizika ulaganja u inovacije, premošćivanju jaza između nositelja projekata i korporativnih i institucijskih ulagača te u konačnici privlačenju daljnjih ulaganja iz privatnog sektora.

3.PROCJENA KONKURENTNOSTI STRATEŠKIH TEHNOLOGIJA S NULTOM NETO STOPOM EMISIJA

U ovom se odjeljku ocjenjuje konkurentnost strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija navedenih u Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija. Daje se uvid u način na koji se tehnologija i tržište razvijaju kako bi ostvarili ciljeve europskog zelenog plana i plana REPowerEU. U predloženom Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija navodi se osam strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija koje bi mogle doprinijeti postizanju cilja „Spremni za 55 %” do 2030., konkretno smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. To su solarne (fotonaponske i toplinske) tehnologije, tehnologije u području obnovljivih izvora energije na kopnu i na moru, elektrolizatori i gorivni članci, tehnologije baterija i skladištenja, održivi bioplin i biometan, tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika, dizalice topline i tehnologije geotermalne energije te mrežne tehnologije. U predloženom Aktu EU utvrđuje glavnu opću referentnu vrijednost za svaku stratešku tehnologiju s nultom neto stopom emisija kojom se nastoji zajamčiti da se proizvodni kapaciteti EU-a za te tehnologije do 2030. približe ili dosegnu najmanje 40 % godišnjih potreba EU-a za uvođenjem.

Analiza utemeljena na dokazima na kojoj se temelji ovaj odjeljak provedena je u okviru Komisijina internog Opservatorija za tehnologiju čiste energije (CETO) 96 .

3

3.1Solarni fotonaponski sustavi 

Solarni fotonaponski sustavi najbrže su rastuća tehnologija za proizvodnju energije, a električna energija dobivena iz njih u većini zemalja jeftinija je od one iz elektrana na fosilna goriva. Imaju ključnu ulogu u svim scenarijima za postizanje klimatski neutralnog energetskog sustava 97 . Solarni fotonaponski sustavi u EU-u već su zaslužni za 7 % proizvodnje električne energije 2022. iz kumulativnog instaliranog kapaciteta od 212 GWp 98 . Strategijom EU-a za solarnu energiju 99 nastoji se do 2030. instalirati 600 GWac (720 GWp), što je četverostruko povećanje u odnosu na razine iz 2021. Lancem vrijednosti fotonaponskih sustava dominiraju azijske zemlje, u prvom redu Kina. Bez obzira na to, Europski savez za solarnu fotonaponsku industriju, osnovan 9. prosinca 2022., nastoji proširiti proizvodni kapacitet EU-a na najmanje 30 GWp u cijelom lancu opskrbe do 2025. Međutim, postoji snažno međunarodno tržišno natjecanje kako bi se privukla proizvodna ulaganja.

Fotonaponske instalacije u velikoj se mjeri oslanjaju na tehnologiju kristalnih silicijskih pločica, koja i dalje poboljšava učinkovitost pretvorbe energije i smanjuje uporabu materijala. Komercijalni moduli 2022. imali su prosječnu učinkovitost od 21,1 %, a najvišu od 24,7 % 100 . Inovativni materijali, kao što su perovskiti, imaju potencijala za daljnje povećanje učinkovitosti energetske pretvorbe: tandem perovskita i silicija u svibnju 2023. postavio je novu rekordnu učinkovitost od 33,7 % 101 . Pilot-linije za te tandeme razvijaju se, među ostalim i u EU-u, ali komercijalni proizvodi još nisu dostupni.

Poduzeća iz EU-a 2022. proizvodila su silicij, ingote/pločice, ćelije, module i invertere te stavljala u prodaju komercijalne proizvode. Proizvodnja invertera i dalje je daleko najveći segment proizvodnje solarne tehnologije u EU-u s proizvodnim kapacitetom od gotovo 70 GW, što je oko 5 GW više nego 2021. U EU-u posluje i jedan veliki proizvođač polisilicija, koji u prvom redu izvozi u Kinu. Početkom 2023. nominalni godišnji proizvodni kapacitet EU-a za module dosegnuo je 8,28 GWp, za ćelije 0,86 GWp, a za ingote i pločice 1,4 GWp 102 . Procjenjuje se da su proizvođači iz EU-a 2022. sastavili približno 4 GW modula, uglavnom iz uvezenih ćelija, što čini 10-postotni udio na tržištu EU-a 103 .

Kineska trgovačka društva su u 2022. imala najmanje tri četvrtine globalnog kapaciteta u svim fazama lanca opskrbe fotonaponskim tehnologijama 104 i dominirala su u izvozu pločica, ćelija i modula 105 . Osim toga, proizvode više od 80 % svjetskog polisilicija, materijala koji se upotrebljava u proizvodnji pločica. Samo ujgurska regija Kine dobavlja otprilike 35 % svjetskog polisilicija (što je doduše manje od 45 % u 2020.), ali povezana je s velikom zabrinutošću zbog prisilnog rada 106 .

Cijene solarne fotonaponske tehnologije 2022. bile su uglavnom stabilne, pri čemu su glavni moduli koštali 0,35 EUR/W, ali u prvoj su se polovini 2023. ponovno počele smanjivati zbog intenzivnog tržišnog natjecanja i prekomjerne ponude sastavnih dijelova u cijelom lancu vrijednosti. U rujnu 2023. cijena je dosegnula rekordno nisku razinu od gotovo 0,22 EUR/Wp 107 , što proizvođačima iz EU-a otežava profitabilnu proizvodnju.

Tržište fotonaponskih tehnologija 2022. nastavilo je znatno rasti, a globalni instalirani kapacitet dosegnuo je 1185 GWp (230 GWp više u odnosu na prethodnu godinu). Kina je bila najveće jedinstveno tržište s približno 90 GWp. To je bila rekordna godina za EU, u kojem je instalirano 41 GWp (udio od 18 %), a taj su rast predvodile Španjolska (8,1 GWp), Njemačka (7,5 GWp), Poljska (4,9 GWp) i Nizozemska (3,9 GWp) 108 . Posebno uspješan bio je stambeni segment, koji je činio više od 50 %. Visoke cijene električne energije povećale su konkurentnost solarne fotonaponske električne energije (koja na razini korisnosti ima najniži ujednačeni trošak bilo koje tehnologije na gotovo svim tržištima 109 ).

Budući da će se solarna fotonaponska tehnologija nastaviti brzo širiti u cijelom svijetu, u posljednjih godinu dana u različitim geografskim područjima (npr. SAD, Indija i EU) pokrenute su političke inicijative za poboljšanje lokalne proizvodnje solarnih fotonaponskih sustava i komponenti. U tom kontekstu EU bi trebao iskoristiti svoj položaj jednog od najvećih tržišta fotonaponskih sustava, svjetskog predvodnika u istraživanju i razvoju te društva koje pridaje veliku vrijednost smanjenju učinka na okoliš, zaštiti bioraznolikosti i etičkim lancima opskrbe.

Međutim, proizvođači iz EU-a i dalje se suočavaju s višim troškovima u usporedbi sa svojim konkurentima 110 . Oni se mogu ublažiti mjerama kao što su one predložene u Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, planu REPowerEU ili reformi modela tržišta električne energije kako bi se smanjili troškovi energije i financiranja te ubrzali postupci izdavanja dozvola za proizvodna postrojenja. Osim toga, bit će potrebno povećati opseg proizvodnih pogona i usmjeriti se na inovativne, visokoučinkovite, niskougljične proizvode te napredne i održivije proizvodne procese. Kad je riječ o važnosti smanjenja učinka tog sektora na okoliš, predloženo zakonodavstvo o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti za fotonaponske ploče i invertere može biti važan pokretač. Trenutačni prekomjerni globalni proizvodni kapacitet uzrokuje neposrednu zabrinutost 111 . Iako zbog njega cijene na lokalnim tržištima (barem u EU-u) ostaju niske, to odvraća od potpunog iskorištavanja postojećih kapaciteta.

Za razvoj tržišta EU-a ključno je nastaviti s mjerama za poboljšanje postupaka izdavanja dozvola i jačanje potpore javnosti. Fotonaponska tehnologija ima znatne mogućnosti za daljnji rast na stambenom tržištu, ali to će ovisiti o daljnjem padu troškova baterijskih sustava. Posebne primjene, kao što su različiti oblici integrirane fotonaponske tehnologije i druge inovativne mogućnosti uvođenja, također imaju prostora za znatan rast tržišta, posebno za proizvođače iz EU-a.

3.2Solarna toplinska energija 

Solarna toplinska energija 112 može znatno doprinijeti dekarbonizaciji energetskog sustava, što je prepoznato u Strategiji EU-a za solarnu energiju. U solarnim toplinskim tehnologijama upotrebljava se malo ili ništa kritičnih sirovina i moguće su visoke stope recikliranja 113 .

Zahvaljujući novoj generaciji visoko koncentriranih solarnih elektrana koje za prijenos topline obično upotrebljavaju rastaljene soli i imaju mogućnost skladištenja barem osam sati toplinske energije raste povjerenje u te vrste sustava, koji doprinose poboljšanju pouzdanosti elektroenergetske mreže troškovno konkurentnom električnom energijom. EU je tradicionalno predvodnik u toj tehnologiji, ali suočava se s jakom konkurencijom iz Kine, koja je, primjerice, 2020. preuzela vodstvo u patentima visoke vrijednosti. Poduzeća iz EU-a i dalje su uključena u međunarodne projekte u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Južnoj Africi te u nekoliko tekućih natječaja. Kineska poduzeća preuzimaju vodeću ulogu u ovom segmentu na temelju stručnog znanja razvijenog u izgradnji više od 1 GW sustava na domaćem tržištu. U svijetu su u funkciji koncentrirane solarne elektrane ukupnog kapaciteta od 6,4 GW, od čega se 2,4 GW nalazi u EU-u, i to gotovo sve u Španjolskoj. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kini i Južnoj Africi grade se nova postrojenja koja do 2025. mogu dodati 1,8 GW. U EU-u nijedno novo postrojenje nije pušteno u pogon od 2014., ali Španjolska planira izgraditi najmanje 2 GW do 2030. 114  

Tehnologija solarnog grijanja i hlađenja nudi niz mogućnosti za zgrade, mreže centraliziranog grijanja i industrijske procese. Trenutačni ujednačeni trošak grijanja/hlađenja (20–110 EUR/MWh u Europi 115 ) može biti konkurentan plinskom grijanju, posebno u područjima s dobrim solarnim resursima. Ukupni tržišni udio EU-a iznosi 0,678 TWh (0,1 %) te je i dalje malen u usporedbi s ukupnom izvedenom potražnjom za toplinom od 651 TWh u 2021. 116 Izvješća pokazuju da se sektor glaziranih kolektora u EU-2022. povećao za 10 %, što je stopa koja ohrabruje iako je niža od potrebne za utrostručenje kapaciteta od 2021. do 2030., kako je predloženo u strategiji za solarnu energiju. Solarni toplinski sustavi opskrbljuju sustave centraliziranog grijanja u 264 grada i mjesta u Europi (što je manje od 5 % od ukupno 6000 117 gradova i mjesta koji imaju centralizirane sustave grijanja). Velika potražnja za toplinom iz industrijskih procesa u rasponu od 150 do 400 °C također je dobra prilika za uvođenje solarne toplinske tehnologije. Na primjer, u okviru projekta DECARBOMALT u Hrvatskoj (uz potporu Inovacijskog fonda EU-a) solarna toplina upotrebljavat će se za proizvodnju slada. Poduzeća iz EU-a opskrbljuju velik dio tržišta solarnih grijača vode u EU-u, ali i izvoze, te su se 2022. suočila sa znatnim poremećajima u lancu opskrbe 118 .

Potreban je kontinuiran rad na povećanju konkurentnosti solarnog termalnog sektora EU-a (koncentrirana i nekoncentrirana solarna energija), i na razini sastavnih dijelova uz standardizaciju i rast te na razini sustava s troškovno učinkovitim integriranim rješenjima, posebno za industrijske potrebe. Kad je riječ o proizvodnji koncentrirane solarne energije, definiranje odgovarajućeg modela dražbe i uvjeta pristupa tržištu može poboljšati kapacitet te tehnologije za zadovoljavanje vršnih vrijednosti potražnje u noćnim satima.

3.3Energija vjetra na kopnu i moru 

Energija vjetra važna je za prelazak EU-a na ugljičnu neutralnost. U planu REPowerEU poziva se na bržu instalaciju kapaciteta energije vjetra kako bi se do 2030. postigao njezin kapacitet od 510 GW. Predviđa se da će energija vjetra u EU-u 2030. 119 imati udio od 31 % instaliranog kapaciteta električne energije. S druge strane, sektor energije vjetra u EU-u suočava se s nekoliko izazova, a kako bi ih pokušala otkloniti i povećati konkurentnost EU-a u tom sektoru, Komisija je donijela Akcijski plan za energiju vjetra.

Ukupan instalirani kapacitet u EU-u 2022. iznosio je 204 GW (189 GW na kopnu i 16 GW na moru). Te je godine instalirano 16,2 GW (15 GW na kopnu i 1,2 GW na moru 120 ), što je povećanje od gotovo 50 % u odnosu na 2021. Novi kapaciteti na kopnu 2022. instalirani su uglavnom Njemačkoj, Švedskoj i Finskoj, a na moru uglavnom u Francuskoj i Nizozemskoj. Industrija 121 očekuje da će u sljedećih pet godina u EU-u instalirati 20 GW kapaciteta energije vjetra godišnje, što je manje od 30 GW godišnje potrebnih za postizanje ciljeva za 2030. 122 Općenito, Kina je i dalje predvodnik u kapacitetu energije vjetra s kumulativnim kapacitetom od 334 GW (31 GW na moru) i dodatnih 37,6 GW instaliranih 2022., uključujući 5 GW na moru. EU se nalazi na drugom, a SAD na trećem mjestu sa 144 GW ukupnog kapaciteta. Ukupan globalni novi kapacitet energije vjetra instaliran 2022. iznosio je 68 GW na kopnu i 9 GW na moru 123 . Države članice EU-a u siječnju 2023. sklopile su neobvezujuće sporazume o ciljevima energije iz obnovljivih izvora na moru po morskom bazenu, što daje kumulativni rezultat EU-a od 109–112 GW do 2030., 215–248 GW do 2040. i 281–354 GW do 2050 124 .

Sektor energije vjetra u EU-u i dalje je jedan od najjačih aktera na svjetskom tržištu. Proizvođači iz EU-a 2022. činili su 85 % tržišta energije vjetra u EU-u i 30 % svjetskog tržišnog udjela, što je smanjenje u odnosu na 42 % u 2019. 125 U odobalnom sektoru tržišni udio poduzeća iz EU-a za postrojenja u EU-u 2022. dosegnuo je 94 %. Kako bi se ostvarili ciljevi plana REPowerEU, bit će ključno znatno ubrzati uvođenje energije vjetra. Međutim, povećanjem troškova duž lanca vrijednosti narušava se gospodarska održivost nekoliko projekata. Proizvođači energije vjetra u EU-u nailaze na druge poteškoće kao što su male količine postrojenja, visoka inflacije i cijena robe, visoke kamatne stope, ograničen pristupa kapitalu te sporo i složeno izdavanje dozvola koje nije u skladu s posebnim tržišnim uvjetima, a svi ti čimbenici negativno utječu na sektor.

Industrija navodi da je inflacija cijena sirovina i ostalih ulaznih troškova dovela do povećanja cijena vjetroturbina od 40 % u posljednje dvije godine 126 . Što je još važnije, postoje trajna uska grla u postupku izdavanja dozvola, za čije su uklanjanje već poduzete mjere na razini EU-a, ali i dalje postoje problemi kao što su nedovoljan broj osoblja u odnosu na velik broj zahtjeva za izdavanje dozvola u javnim upravama i nedovoljna vidljivost budućeg portfelja projekata. Zbog tih čimbenika industrija vjetroturbina u EU-u prijavljuje gubitke i izdaje opetovana upozorenja o dobiti.

S obzirom na stratešku važnost energije vjetra za EU potrebno je poduzeti mjere za jačanje konkurentnosti industrije energije vjetra. Kako bi se potaknuo rast lanca opskrbe energijom vjetra u EU-u, potrebno je diversificirati uvoz sirovina, dodatno uvesti pristupe kružnog gospodarstva i povećati proizvodni kapacitet. Predloženi Akt o industriji s nultom neto stopom emisija i Akt o kritičnim sirovinama osmišljeni su kako bi se ostvarila otpornost lanca opskrbe EU-a u svim segmentima. Potpora je potrebna i za znatna ulaganja u mreže, luke te plovila za ugradnju i održavanje. Broj postrojenja mora se povećati kako bi se stvorile ekonomije razmjera, stabilnosti i predvidljivosti potrebne za potporu ulaganjima i stvaranje poslovnog modela za profitabilnu proizvodnju energije vjetra. Postupke izdavanja dozvola trebalo bi dodatno ubrzati i pojednostavniti, a potrebno je i povećati transparentnost i vidljivost planiranja budućih dražbi i portfelja projekata u državama članicama. Kontinuirana potpora vlada, posebno zapošljavanje dovoljnog broja kvalificiranog osoblja koje će raditi na izdavanju dozvola, i povoljno poslovno okruženje bit će presudni za održavanje konkurentnog položaja EU-a u sektoru energije vjetra. Financiranje na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebalo bi se koristiti za poticanje razvoja inovacija, u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. U nastojanju da otkloni poteškoće s kojima se trenutačno susreće industrija energije vjetra u EU-u, Komisija je donijela Akcijski plan za energiju vjetra, kojim će se dodatno ubrzati izdavanje dozvola, poboljšati sustavi dražbi u cijelom EU-u, olakšati pristup financiranju i ojačati lanci opskrbe.

3.4Energija oceana 

U strategiji EU-a o energiji iz obnovljivih izvora na moru 127 iz 2020. poziva se na djelovanje za izgradnju komercijalnog kapaciteta energije oceana od 1 GW do 2030. i 40 GW do 2050. 

Energija oceana obuhvaća pet tehnologija: energija strujanja plime i oseke, energija raspona plime i oseke, energija valova, pretvorba toplinske energije oceana i proizvodnja energije gradijenta saliniteta. Tehnologije plime i oseke te valova najnaprednije su. Na globalnoj razini više od 98 % ukupnog 128 kombiniranog kapaciteta trenutačno u funkciji otpada na tehnologiju raspona plime i oseke (521,5 MW), uključujući elektranu na plimu i oseku od 240 MW u La Ranceu (Francuska), izgrađenu 1963. 129  Nova postrojenja za energiju oceana 2022. bila su rijetka i na globalnoj razini i u EU-u 130 . Trenutačno je jako malo uređaja ušlo u komercijalnu fazu, ali nekoliko je uređaja na višim razinama tehnološke spremnosti, pri čemu je tehnologija plime i oseke usmjerena na posebne vrste uređaja. Prepreke razvoju tog sektora uglavnom proizlaze iz njegove nedovoljne zrelosti. Uređaji i postupci još nisu optimizirani, što dovodi do visokih troškova (s prosječnim ukupnim srednjim troškovima proizvodnje energije uređaja za energiju valova od 0,27 EUR/kWh, a uređaje za energiju plime i oseke od 0,2 EUR/kWh), dugih postupaka izdavanja dozvola, manjka financiranja, nedokazanih koncepata i nedostatka dominantnih dizajna. Međutim, očekuje se da će nekoliko pilot-projekata biti operativno do 2025. 131

Industrija 132 navodi da je EU u posljednjih 10 godina uložio više od 375 milijuna EUR u istraživanje, razvoj i inovacije u području energije oceana putem više programa financiranja. U programu rada Obzora Europa za razdoblje 2023. – 2024. predviđen je dodatan okvirni iznos potpore od 94 milijuna EUR. Od 2018. Europsko vijeće za inovacije financiralo je 10 projekata povezanih s energijom oceana s ukupnim proračunom (za energiju oceana) od približno 25 milijuna EUR. Prema Europskoj tehnološkoj i inovacijskoj platformi (ETIP) o energiji oceana vodeći položaj EU-a u području energije valova i plime i oseke do 2050. mogao bi stvoriti gospodarsku aktivnost u vrijednosti od 140 milijardi EUR i 500 000 radnih mjesta s globalnim tržištem od 293 GW 133 .

Specijalizirana proizvodnja proizvoda kao što su mjenjači, generatori, kontrolni sustavi i pogonski sklopovi najvjerojatnije će se nabavljati u Europi. Elementi rijetkih zemalja koji se upotrebljavaju u trajnim magnetima generatora turbina posebno su utvrđeni kao kritične sirovine u sektoru energije oceana, pri čemu su disprozij, neodimij, praseodimij, terbij i borat izloženi visokom riziku za sigurnost opskrbe.

Industrija EU-a predvodi razvoj sektora energije oceana, pri čemu 41 % subjekata koji razvijaju tehnologiju energije strujanja plime i oseke ima razinu tehnološke spremnosti višu od 5 u EU-u 134 , ponajprije u Nizozemskoj, Francuskoj i Irskoj. Akteri izvan EU-a uglavnom se nalaze u Ujedinjenoj Kraljevini, Kanadi, SAD-u i Kini. Slično tomu, 52 % poduzeća koja razvijaju uređaje za energiju valova nalazi se u EU-u 135 , pri čemu ih je najviše u Danskoj, nakon koje slijede Italija i Švedska. Izvan EU-a velik broj poduzeća koja razvijaju uređaje za energiju valova imaju Ujedinjena Kraljevina, SAD, Australija i Norveška.

Kina je 2022. premašila EU u broju znanstvenih publikacija i sad ima vodeću ulogu u sektoru valova te plime i oseke, dok je EU na drugom mjestu u obje te kategorije energije oceana 136 . Potrebna je kombinacija tehnoloških inovacija, popratnih politika, nižih troškova i sustavne integracije više dugoročno pouzdanih tehnologija, procesa ili uređaja kako bi se ulagačima pružili potrebna sigurnost i povjerenje u jačanje konkurentnosti EU-a u sektoru energije oceana. Osmišljavanje dražbi specifičnih za tehnologiju može omogućiti uvođenje komercijalnih uređaja koji će pak pomoći u smanjenju ukupnih srednjih troškova proizvodnje energije i istaknuti prednosti energije oceana za sustav. Dijeljenje infrastrukture s drugim postrojenjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (npr. energija vjetra na moru) i razvoj zajedničkih platformi za više aktivnosti (npr. akvakultura) također mogu biti korisni za poticanje razvoja energije oceana.

3.5Baterije

Baterije imaju ključnu ulogu u prelasku na čistu energiju, i za promet i za stacionarne primjene. Budući da će do 2035. prijeći isključivo na nova laka vozila s nultim emisijama 137 , EU znatno povećava domaću proizvodnju baterija kako bi bio konkurentan na globalnoj razini, ispunio svoje političke ciljeve i spriječio nastanak novih ovisnosti o fosilnim gorivima.

Očekuje se da će proizvodnja baterija u EU-u dosegnuti 458 GWh do 2025. i 1083 GWh do 2030. 138 , što će biti dovoljno da se zadovolji predviđena potražnja u EU-u 139 , 140 . Europski savez za baterije ima ključnu ulogu u tom kontekstu, a europska industrijska mreža baterija u okviru Saveza 2022. povećala se sa 750 na 800 članova duž cijelog lanca vrijednosti. Europski baterijski ekosustav zasad bilježi približno 180 milijardi EUR uglavnom privatnih obveza ulaganja 141 .

Unatoč ukupnom padu tržišta automobila u EU-u 2022. prodaja električnih vozila na baterije u EU-u povećala se za 28 % u odnosu na 2021., što je 12,1 % 142 (1,12 milijuna) od 9,1 milijuna vozila prodanih na tržištima EU-a. Ukupno 44,1 % prodaje automobila u EU-u 2022. činila su električna vozila na baterije, električna vozila na punjenje i hibridna električna vozila 143 . Nastavlja se trend rasta, a u listopadu 2023. u 27 država članica EU-a prodano je 819 000 električnih vozila na baterije, odnosno ukupno 1288 električnih vozila na punjenje 144 . Trend u svijetu upućuje na to da će do kraja 2023. biti prodano 14 milijuna električnih vozila (+35 % u odnosu na 2022.), što bi moglo biti 18 % ukupne prodaje automobila 2023. 145

Iako će većina baterija završiti u automobilskom sektoru, stacionarno skladištenje također eksponencijalno raste. Predviđa se da će se do kraja 2023. na globalnoj razini ugraditi 154 GWh sustava za pohranu energije iz baterije, 102 % više nego 2022. 146 , od čega će otprilike 10 % ugraditi u EU-u 147 .

Unatoč povećanju globalne proizvodnje za 180 % u odnosu na 2017. vrlo visoka globalna potražnja za litijem 2022. ponovno je premašila ponudu. Približno 60 % potražnje za litijem, 30 % za kobaltom i 10 % za niklom 2022. bilo je namijenjeno baterijama za električna vozila (u odnosu na 15 %, 10 % i 2 % u 2017.) 148 . Nakon desetljeća u kojem su cijene uglavnom padale i unatoč povećanju udjela kemijskih proizvoda s nižim troškovima, kao što je litij-željezov fosfat 149 , 150 , prosječne cijene sklopova litij-ionskih baterija 2022. dosegnule su 136 EUR/kWh 151 , što je povećanje od 7 % u odnosu na 2021. Zbog viših troškova proizvodnje prosječne cijene u Europi 2022. bile su 152 EUR/kWh, što je 24 % više nego u SAD-u i 33 % više nego u Kini 152 . SAD je Zakonom o smanjenju inflacije preuzeo obveze u iznosu od 134 milijarde USD 153 (113 milijardi EUR 154 ) za potporu svojoj industriji baterija. Prema navodima društva BloombergNEF 155 udio Europe u globalnim najavama ulaganja u proizvodni kapacitet litij-ionskih baterija smanjio se s 41 % u 2021. na 2 % u 2022. Treba imati na umu da su takve najave velikih ulaganja obično „paušalne” i ne slijede linearni obrazac. Prema predviđanjima sredinom 2023. očekuje se da će SAD do 2031. premašiti kapacitet portfelja baterija EU-a. Dok je SAD od donošenja Zakona o smanjenju inflacije svojem portfelju projekata dodao 436 GWh (povećanje od 57,9 %), EU je dodao samo 25 GWh (3 %) 156 . Ako se uzmu u obzir potpora u okviru Zakona o smanjenju inflacije i niže cijene energije u SAD-u, stvarna je cijena baterija u EU-u 40 % viša nego u SAD-u, što znači do 4000 EUR višu cijenu baterija za europska električna vozila na baterije 157 , a ta razlika u cijeni mogla bi negativno utjecati na uvođenje proizvodnih kapaciteta u EU-u 158 .

Tržište stacionarnih baterija u EU-u također stalno raste. U prvom tromjesečju 2023. instalirana baza za skladištenje energije (osim reverzibilnih hidroelektrana) u EU-u iznosila je približno 11 GW/14,7 GWh resursa za skladištenje, od čega su približno 5,3 GW/5,6 GWh bila postrojenja sa skladištenjem ispred brojila. Barem 19 GW/42,3 GWh takvih postrojenja trenutačno se razvija 159 . Skladištenje iza brojila u baterijama kod kuće također se brzo povećava. Primjerice, u Njemačkoj se povećalo s 2,0 GW sredinom 2022. na 4,1 GW (+105 %) sredinom 2023. 160 Međutim, kako bi se ostvarili ciljevi EU-a iz paketa „Spremni za 55 %” i plana REPowerEU, uvođenje stacionarnog skladištenja energije mora se ubrzati kako bi se do 2030. zadovoljila predviđena potražnja od 200 GW 161 .

Procjenjuje se da će do 2030. predviđena potražnja za litijskim baterijama u EU-u iznositi otprilike 1 TWh 162 . Iako Kina i dalje pokriva većinu prekomjerne potražnje u EU-u, privatna ulaganja EU-a u lokalnu proizvodnju baterija potaknut će poduzeća na izgradnju postrojenja blizu proizvodnih linija za električna vozila kako bi se smanjili troškovi prijevoza. Unatoč mogućim negativnim učincima Zakona o smanjenju inflacije na širenje lanaca vrijednosti baterija u EU-u, tvornice baterija sve se brže grade u cijeloj Europi i predviđa se da će do 2030. zadovoljiti većinu potražnje u EU-u. Na primjer, udruženje Stellantis 163 nastavilo je prema planu, a u Francuskoj je 2023. otvoren prva (ukupni kapacitet 40 GWh/a) od triju velikih gigatvornica baterija društva ACC 164 u EU-u. Očekuje se da će te tri tvornice zadovoljavati ukupno 25 % ukupne predviđene potražnje u EU-u 2030. 165 , što odgovara ukupnom kapacitetu od 250 GWh do 2030.

Najveće relativno povećanje potrebno za postizanje ciljeva za 2030. treba ostvariti u području recikliranja 166 . U Europi je 2023. reciklirano samo približno 50 kilotona otpada, u usporedbi s predviđenom potražnjom za 200–800 kilotona do 2030. 167  Znatno povećanje recikliranja omogućilo bi EU-u da poveća svoju prisutnost u ranim fazama lanca vrijednosti, a time i sigurnost opskrbe. Partnerstvom za baterije u okviru Obzora Europa, s proračunom od gotovo milijardu EUR, podupiru se istraživanja i inovacije u tom području. Subvencije bi se trebale pametno dodjeljivati kako bi se izbjeglo narušavanje jedinstvenog tržišta, što je ključno i za konkurentnost i za inovacije.

3.6Dizalice topline 

Revidirana Direktiva o obnovljivoj energiji 168 uključuje nove ciljeve za obnovljive izvore energije u grijanju i hlađenju, industriji i zgradama, a u njoj se poziva i na bolju integraciju grijanja s elektroenergetskom mrežom. Dodatna potpora za zamjenu kotlova na fosilna goriva predviđena je zakonodavstvom o ekološkom dizajnu 169 i označivanju energetske učinkovitosti 170 . Osim toga, Komisija priprema akcijski plan EU-a za ubrzavanje uvođenja dizalica topline 171 .

U 18 država članica EU-a koje prati Europsko udruženje za dizalice topline (EHPA) krajem 2022. radilo je 17,4 milijuna pojedinačnih dizalica topline, uglavnom namijenjenih za grijanje. Njihova se prodaja 2022. povećala za 41 % na 2,75 milijuna jedinica 172 . U prvoj polovini 2023. prodaja dizalica topline nastavila se povećavati u EU-u, ali u nekim se zemljama, kao što je Italija, u odnosu na prvu polovinu 2022. smanjila zbog promjena u nacionalnim programima potpore i nepovoljnih omjera cijena električne energije i plina 173 . Scenariji dekarbonizacije na temelju modela pokazali su da postoji visok potencijal rasta. Na primjer, prema predviđanjima modela POTENCIA JRC-a broj pojedinačnih dizalica topline koje se uglavnom upotrebljavaju za grijanje u EU-u (13 milijuna 2020.) povećat će se 2,5 puta do 2030. i gotovo 10 puta do 2050. Očekuje se da će se kapacitet jedinica do 2050. prepoloviti zahvaljujući boljoj izolaciji zgrada, što odgovara ambiciji plana REPowerEU da se do 2030. ugradi barem 30 milijuna dizalica topline.

Centralizirano grijanje može biti najpoželjnija opcija grijanja u gusto naseljenim urbanim područjima u kojima velike dizalice topline mogu crpiti solarnu ili geotermalnu energiju ili višak topline iz industrijskih ili urbanih procesa. U okviru projekta toplinskog plana Europe 174 (Heat Roadmap Europe) procjenjuje se potencijalni tržišni udio centraliziranog grijanja od 50 % u Europi do 2050., uz približno 25–30 % kapaciteta koji se temelji na velikim električnim dizalicama topline. Time bi se moglo pokriti 38 % ukupne proizvodnje centraliziranog grijanja 175 .

Tehnički potencijal industrijskih dizalica topline 176 razlikuje se po sektorima, od otprilike 65 % procesne topline u industriji papira, 40 % u prehrambenoj industriji do 25 % u kemijskoj industriji. Samo u Europi dizalice topline s ukupnim kapacitetom od 15 GW mogle bi se uvesti u gotovo 3000 postrojenja 177 .

Procjenjuje se da je proizvodni kapacitet EU-a 2021. pokrio 75 % potražnje za pojedinačnim hidroničkim dizalicama topline u EU-u 178 . Međutim, proizvođači iz EU-a ovise o uvozu sastavnih dijelova (kao što su ekspanzijski ventili i četverosmjerni ventili koji uglavnom dolaze iz Kine) te kompresora, invertera i sintetičkih rashladnih sredstava, koji se uglavnom uvoze iz Kine, zemalja jugoistočne Azije 179 i SAD-a. Njihova proizvodnja ne zahtijeva kritične sirovine, ali na nju utječe trenutačno dugo vrijeme isporuke čipova, izmjenjivača topline, crpki, žica i spremnika 180 .

Domaće tržište usmjereno je na pojedinačne dizalice topline, a njegov rast djelomično je obuhvaćen uvozom. Deficit trgovinske bilance od 2021. do 2022. više se nego udvostručio na 856 milijuna EUR, u usporedbi sa suficitom od 186 milijuna EUR prije pet godina. Uvoz iz Kine udvostručio se 2021. i dosegnuo 533 milijuna EUR, a 2022. gotovo se ponovno udvostručio na 898 milijuna EUR 181 .

Proizvodna baza u Europi relativno je rascjepkana sa 175 proizvodnih postrojenja, uključujući multinacionalna poduzeća i MSP-ove 182 . Za usporedbu, velika azijska i američka poduzeća mogu imati koristi od ekonomije razmjera. Proizvođači hidroničkih dizalica topline u europske proizvodne kapacitete ulažu više i brže nego ikad prije te će u razdoblju 2023. – 2026. uložiti gotovo 5 milijardi EUR 183 , a uspostavljena je i nova platforma Akcelerator dizalica topline kako bi se ubrzalo uvođenje. Europska industrija ima dominantan položaj na tržištu velikih dizalica topline za komercijalne i mrežne primjene, a isto vrijedi i za tržište industrijskih dizalica topline, na kojem posluje 17 proizvođača iz EU-a, osam iz Norveške i samo tri neeuropska proizvođača (svi sa sjedištem u Japanu). Njihovi glavni sastavni dijelovi (npr. kompresori) proizvode se lokalno 184 .

Istraživanjem i inovacijama u području pojedinačnih dizalica topline dodatno bi se povećala konkurentnost EU-a jer bi se osmislili učinkovitiji, kompaktniji, tiši i ljepši te digitaliziraniji i fleksibilniji proizvodi EU-a kako bi se pojačanja elektroenergetske mreže svela na najmanju mjeru. Konkurentnost dizalica topline koje upotrebljavaju prirodna rashladna sredstva imat će koristi od uključivanja relevantnih međunarodnih normi 185 u programe certificiranja instalatera kako bi se zajamčila sigurna upotreba zapaljivih rashladnih sredstava u zgradama. Potrebni su alati za procjenu spremnosti obiteljskih kuća ili višestambenih zgrada za dizalice topline i predlaganje rješenja. Zajedno s istraživanjima i inovacijama za poboljšanje automatizacije u proizvodnji, modularizaciji i racionalizaciji instalacija dizalica topline, konsolidacija proizvodne baze u EU-u doprinijela bi smanjenju početnih troškova dizalica topline i povećanju globalne konkurentnosti EU-a 186 .

Kad je riječ o industrijskim dizalicama topline, suradnja između sektora krajnjih korisnika i sektora dizalica topline radi optimizacije i standardizacije proizvoda također bi smanjila troškove i rizike povezane s njihovim uvođenjem. Poduzeća za energetske usluge mogu smanjiti rizik za krajnje korisnike predlaganjem modela leasinga.

3.7Geotermalna energija 

Revidiranom Direktivom o obnovljivoj energiji utvrđuju se obvezujući ciljevi za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora te se promiče uvođenje izravne upotrebe geotermalne topline. Očekuje se da će se Aktom o kritičnim sirovinama povećati opseg iskorištavanja geotermalnih resursa potrebnih za zajedničku proizvodnju kritičnih sirovina, posebice litija.

Duboka geotermalna energija ima najveći faktor kapaciteta svih obnovljivih izvora energije (koji može premašiti 80 % 187 ), niske operativne troškove i opsežnu proizvodnu bazu. Kapacitet duboke geotermalne energije 2022. dosegnuo je 16,1 GWe na globalnoj razini 188 , od čega je 877 MWe bilo u EU-u 189 . U Europi 2022. nije pušteno u rad nijedno novo postrojenje, a globalno povećanje od 286,4 MWe, uglavnom u Keniji, Indoneziji i SAD-u, bilo je ispod godišnjeg trenda prije pandemije od 3 % 190 . Izravna potrošnja geotermalne topline u EU-u više obećava jer od 2010. bilježi stalan rast od 9 % 191 , posebno u centraliziranom grijanju i hlađenju. Trenutačno postoji 261 sustav u kojem se upotrebljava izravna geotermalna toplina, a 2022. dodano je 12 novih sustava (5 samo u Francuskoj).

EU je vrlo uspješan kad je riječ o ulaganjima u istraživanje i inovacije, patentima i znanstvenim publikacijama. Zahvaljujući financijskim sredstvima Europske komisije i država članica za istraživanje i inovacije EU je bio svjetski predvodnik u smislu javne potpore tom sektoru u razdoblju od 2010. do 2020., a iza njega slijedio je SAD. U istom je razdoblju EU predvodio i u broju novih patenata visoke vrijednosti, prije nego što ga je Kina prestigla 2019. 192

Iako tehnologija naprednih geotermalnih sustava (EGS) još nije sazrela, istraživanje i inovacije doveli su do napretka u području skladištenja topline i hladnoće ispod površine, procjene i istraživanja resursa, geotermalnih sustava zatvorenog kruga i upotrebe pohranjenog CO2 za proizvodnju energije.

Turbine za proizvodnju geotermalne energije uglavnom proizvodi nekoliko velikih industrijskih korporacija, kao što su Toshiba (JP), Fuji Electric (JP), Mitsubishi Heavy Industries (JP), Ormat Technologies (US/IL) i Ansaldo Energia (IT), uglavnom izvan Europe, uz neke značajne iznimke u Italiji. Tržište za izgradnju geotermalnih objekata raspoređeno je na više poduzeća iz javnog i privatnog sektora 193 . Kad je riječ o centraliziranom grijanju, geotermalnu opremu za podzemni dio postrojenja uglavnom dobavljaju subjekti u industriji nafte i plina, dok se pumpe, ventili i kontrolni sustavi obično uvoze iz SAD-a i Kanade. U operacijama istraživanja i bušenja, koje čine glavne troškove dubokih geotermalnih projekata, dominira nekoliko specijaliziranih neeuropskih poduzeća 194 .

Taj se sektor 2022. suočio s manjkom radne snage, opreme i materijala, kao što su platforme za bušenje ili čelik za zaštitno kućište. Geotermalna energija koristi vrlo malo kritičnih sirovina, ali vađenje litija iz geotermalnih voda bogatih litijem, kao u trenutačnom komercijalnom projektu u južnoj Njemačkoj 195 , može pomoći u ublažavanju ovisnosti EU-a o uvozu.

Sektoru je potrebno više dostupnih podataka o podzemlju kako bi se smanjili rizici za razvoj resursa te mogli uvesti jeftinije i pouzdanije tehnike istraživanja i inovativni proizvodni procesi za povećanje raspona iskoristivih geoloških okruženja, kao što je EGS ili geotermalni sustavi zatvorenog kruga. Pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola, smanjenje rizika, informiranje javnosti i razvoj vještina radne snage također bi bili korisni za sektor.

3.8Elektroliza vode za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora

Elektroliza vode trenutačno je jedina ključna tehnologija za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora u velikim razmjerima. Može doprinijeti dekarbonizaciji sektora u kojima je teško smanjiti emisije u industriji, sektoru teških vozila, pomorskom i zračnom prometu ili drugim namjenama kao što je skladištenje energije (posebno sezonsko).

Revidiranom Direktivom o obnovljivoj energiji u EU-u se utvrđuju posebni podciljevi za upotrebu obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla za vodik iz obnovljivih izvora u industriji (42 %) i prometu (1 % obnovljivog goriva nebiološkog podrijetla i 5,5 % u kombinaciji s naprednim biogorivima) do 2030. U novoj delegiranoj uredbi o definiciji obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla 196 navode se zahtjevi za proizvodnju tih goriva, uključujući vodik iz obnovljivih izvora, kao što su vremenska i zemljopisna korelacija te načelo dodatnosti. Očekuje se da će Europska banka za vodik 197 u studenom 2023. pokrenuti pilot-dražbu kako bi proizvođači i kupci mogli sklopiti dugoročne „ugovore za otkup”, a javni naručitelj dodijelit će do 800 milijuna EUR.

Očekuje se da će globalni kapacitet elektrolizatora do kraja 2023. 198 dosegnuti otprilike 2 GW, što je povećanje u odnosu na raspon od 600 do 700 MW krajem 2022. 199 i 500 MW krajem 2021. 200 Većinu tog kapaciteta, procijenjeno u rasponu od 50 % do 75 %, čine lužnati elektrolizatori 201 , a ostatak se gotovo u potpunosti sastoji od elektrolizatora s membranom protona (PEM) 202 . Kina je predvodnik u smislu instaliranog kapaciteta, za koji se predviđa da će do kraja 2023. iznositi 1 GW zahvaljujući najvećem svjetskom projektu od 260 MW, koji je pušten u rad 2023., što je povećanje u odnosu na 204 MW koliko je već instalirano 2022. Iza nje slijedi Europa (EU 27, EFTA, UK) s očekivanim kapacitetom od 500 MW do kraja 2023. (četvrtina globalnog kapaciteta), što je povećanje u odnosu na dosadašnja 162 MW (kolovoz 2022. 203 ). Za SAD nema dovoljno detaljnih podataka, a instalirani kapacitet 2022. procijenjen je na 19 MW. Rast je uvelike potaknut programima potpore, no ispitivanja tržišta pokazuju da će programi potpore SAD-a vjerojatno potaknuti brzo prihvaćanje na tržištu. Uvođenje je u porastu na globalnoj razini i očekuje se da će do kraja 2023. doseći razinu gigavata, što je djelomično potaknuto takvim programima potpore.

Procjenjuje se da će globalni proizvodni kapacitet elektrolizatora do kraja 2022. iznositi otprilike 13–14 GW godišnje, od čega će približno 3,3 GW godišnje biti u Europi 204 .

Inicijative koje predvodi industrija, kao što je Europski savez za čisti vodik 205 u okviru politike Europske komisije za promicanje vodećeg položaja industrije vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika te cilj Partnerstva za elektrolizatore 206 da se do 2025. dosegne godišnji kapacitet proizvodnje elektrolizatora od 25 GW. Kina ima najveći proizvodni kapacitet, koji čini barem polovinu svjetskog obujma i gotovo je isključivo usmjerena na lužnate elektrolizatore. Proizvodni kapacitet Sjeverne Amerike sličan je europskom, a trenutačno je više usmjeren na elektrolizu PEM. Kad je riječ o troškovnoj konkurentnosti, cijena električne energije jedan je od glavnih čimbenika koji doprinose konačnom trošku vodika proizvedenog elektrolizom vode, a njegov značaj raste zajedno sa satima rada elektrolizatora pri punom opterećenju. Izvori iz SAD-a procjenjuju da bi cijene električne energije od otprilike 30 USD/MWh (28,4 EUR/MWh) dale cijenu vodika u iznosu od 2 USD/kgH2, odnosno približno 1,9 EUR/kgH2 207 .

Zajedničko poduzeće za čisti vodik u Europi ulaže 2,4 milijarde EUR u cijeli lanac vrijednosti vodika 208 . Zahvaljujući ulaganjima potaknutima važnim projektima od zajedničkog europskog interesa za vodik nekoliko proizvođača dobilo je mogućnost izgraditi nove tvornice elektrolizatora u Europi, čime su se povećali tehnološka autonomija EU-a, industrijsko znanje i iskustvo te su otvorena nova radna mjesta 209 . Primjeri su tvornice Accelera-Cummins (BE, ES), Topsoe (DK), tvornice društva John Cockerill (BE, FR) i Hydrogen Pro (DE) i najave pothvata društava Siemens i AirLiquide te društva Enapter (IT) za prvu proizvodnju megavatskog anionskog elektrolizatora.

U proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora postoje određene poteškoće. Postoji problem gubitka energetske učinkovitosti, što znači da proizvodnja mora biti povezana sa znatnom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, pristup slatkovodnim resursima, koji bi mogao pogoršati lokalnu nestašicu vode u EU-u i trećim zemljama, trebalo bi uzeti u obzir pri pokretanju novih projekata elektrolize vode kako bi se izbjegla nestašica još jednog ključnog elementa za ljudski život.

Vodikom iz obnovljivih izvora i njegovim derivatima još se ne trguje na globalnoj razini unatoč povećanju broja projekata u svijetu za dopremanje vodika iz regija bogatih obnovljivim izvorima energije, ali s relativno niskom potražnjom u regije s velikom potražnjom, kao što su Europa i Japan. Vodik iz obnovljivih izvora još nema poseban trgovinski kôd, a Komisija ima informacije da postoje neki dobrovoljni programi certificiranja.

Važan je aspekt i izrada sigurnosnih standarda, među ostalim za rukovanje derivatima vodika, od kojih su neki toksični. Proizvodnja cjelovitih sustava elektrolizatora vjerojatno će se odvijati u blizini uvođenja jer je tako velike sustave teško prevoziti, ali sirovinama, prerađenim materijalima i komponentama može se trgovati na globalnoj razini 210 .

Projekti uvođenja kasne jer je tržište tek u nastajanju, kao i zbog dosad nezabilježenih količina elektrolizatora, gospodarske i tehničke složenosti projekata te činjenice da ključni industrijski otkupljivači odgađaju ulaganja zbog trenutačne gospodarske situacije. Stranke u provedbi zbog visokog rizika trebale bi pomno pratiti provedbu velikih projekata koji ostvaruju korist od potpore EU-a ili državne potpore kako bi utvrdile uska grla i otklonile ih razmjernim odgovorima politika. Ti bi projekti trebali imati koristi od kvalitetnijeg rada na širenju informacija, čime će se zajamčiti i učinkovita razmjena dragocjenog znanja i najboljih industrijskih praksi, a to će pak dovesti do strmijih krivulja učenja u toj industriji koja je još uvijek u nastajanju. U tom se kontekstu uskoro očekuje pokretanje foruma za važne projekte od zajedničkog europskog interesa.

Izgradnja europskih proizvodnih kapaciteta mora biti popraćena odgovarajućom infrastrukturom za recikliranje. Bit će potrebna dodatna istraživanja i ulaganja u recikliranje, uključujući kritične sirovine potrebne za proizvodnju elektrolizatora. Novi izazov bit će razvoj zamjenskih materijala za membrane čije su razine trajnosti i učinkovitosti usporedive s najnovijim dostignućima, obično na temelju perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari. Potrebno je istraživanje kako bi se pronašla zadovoljavajuća zamjenska rješenja.

3.9Tehnologije održivog bioplina i biometana 

Održivi bioplin i biometan iznimno doprinose brzom i troškovno učinkovitom postizanju energetske autonomije i klimatske neutralnosti EU-a. Komisija je u okviru plana REPowerEU i uz potporu industrijskog partnerstva za biometan predložila akcijski plan za biometan 211 , u kojem je utvrđen cilj da se do 2030. približno 10 % prirodnog plina godišnje zamijeni održivom proizvodnjom biometana. Uredbom EU-a o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika 212 olakšat će se integracija biometana u plinsku mrežu EU-a.

Komercijalna tehnologija za proizvodnju bioplina ili biometana jest anaerobna razgradnja, ali je učinkovitost biometana niska. Inovativne tehnologije za proizvodnju biometana kao što su uplinjavanje ostataka biomase i otpada te biološka metanacija bioplina gotovo su spremne za tržište, a trenutačno se razvijaju i novi načini proizvodnje, koji se temelje na termokemijskim i biološkim procesima. Trenutačni trend povećanja proizvodnje biometana očituje se u izgradnji novih i pretvaranju postojećih postrojenja za proizvodnju bioplina koja proizvode kombiniranu toplinsku i električnu energiju u pogone za proizvodnju biometana.

Javna financijska sredstva EU-a za istraživanje i inovacije u području tehnologija proizvodnje biometana u razdoblju 2014. – 2021. iznosila su ukupno 77 milijuna EUR 213 , čime je EU postao globalni predvodnik u izumima visoke vrijednosti. U razdoblju 2010. – 2022. EU je bio predvodnik u znanstvenim publikacijama, a Kina se 2022. nalazila na trećem mjestu.

EU je 2022. bio najveći proizvođač bioplina 214 i činio je više od 67 % svjetske proizvodnje. Od toga je 53 % proizvedeno u Njemačkoj, nakon čega slijedi Sjeverna Amerika s približno 15 %, dok Kina pruža poticaje za bioplin kako bi povećala njegovu proizvodnju 215 . Mnoga europska poduzeća veliki su sudionici na tržištu proizvodnje opreme za postrojenja za proizvodnju bioplina te općenito u projektiranju i izgradnji postrojenja. Promet sektora bioplina u EU-u 2021. iznosio je 5530 milijuna EUR, od čega je 60 % ostvareno u Njemačkoj i 12 % u Italiji, a u sektoru je bilo 47 100 izravnih i neizravnih radnih mjesta 216 .

Sirovine za bioplin raznolike su i potječu iz lokalnih izvora u Europi bez rizika od ovisnosti o uvozu 217 . Nedavnim politikama opskrba sirovinama prebačena je s neodrživog sustava monokulture (npr. kukuruz) na biootpad i održive izvore biomase. Na primjer, organski kruti komunalni otpad morat će se prikupljati odvojeno od 2024. 218 , čime se oslobađa golem potencijal. EU je predvodnik u tehnološkom razvoju tog sektora, ali neće mu ga biti lako unaprijediti zbog visokih kapitalnih i operativnih troškova, troškovne konkurentnosti s prirodnim plinom i pristupa plinskoj mreži. Troškovi proizvodnje biometana 219 danas iznose 40–120 EUR po MWh, ali zahvaljujući tehnološkim inovacijama, replikaciji pionirskih inovativnih tehnologija biometana i tržišnim poticajima uz potporu EU-a u obliku stabilnog regulatornog i investicijskog okvira mogli bi se smanjiti za 25–50 %. To bi moglo potaknuti konkurentnost EU-a u tom sektoru. Prelaskom na ostatke i otpad kao sirovine ograničava se dostupnost, ali smanjuju se i ulazni troškovi. Postojeća postrojenja male su do srednje veličine zbog dostupnosti sirovina, logistike i troškova. Za nadogradnju postojećih postrojenja za bioplin kako bi mogla proizvoditi biometan potrebna su visoka ulaganja od 1–2 milijuna EUR 220 za male subjekte (poljoprivrednike ili MSP-ove), što znači da su potrebni poslovni poticaji. Ubrizgavanje u mrežu nije uvijek moguće jer se postrojenja grade tamo gdje su dostupne sirovine, a plinska mreža nije dobro razvijena u svim regijama EU-a, zbog čega je potrebno poduprijeti njezin razvoj. Danas je otprilike polovina svih postrojenja za biometan priključena na mrežu prirodnog plina 221 .

Količina kombinirane proizvodnje bioplina i biometana iz anaerobne razgradnje u EU-u 2021. činila je 4,4 % potrošenog prirodnog plina, tj. 18,4 milijarde m3 222 . Od toga je 3,5 milijardi m3 biometana proizvedeno je u 1067 industrijskih postrojenja iz poboljšanog bioplina, dok je 14,9 milijardi m3 proizvedeno u 18 843 industrijska postrojenja za anaerobnu razgradnju 223 . EU je najveći svjetski proizvođač biometana. Krajem 2020. u svijetu je postojalo 1161 postrojenje za pretvaranje bioplina u biometan s proizvodnim kapacitetom od 6,7 milijardi m3 godišnje 224 . Za postizanje cilja plana REPowerEU od 35 milijardi m3 do 2030. bila bi potrebna i izgradnja novih postrojenja i nadogradnja postrojenja za proizvodnju bioplina kako bi mogla proizvoditi biometan ili otprilike 5000 manjih dodatnih postrojenja za proizvodnju biometana 225 . Potencijalna proizvodnja do 2050. mogla bi dosegnuti 165 milijardi m3 226 . Proizvodnja biološkog ukapljenog prirodnog plina za prijevoz brzo raste u EU-u, u kojem je 2021. bilo 15 postrojenja s 1,24 TWh/godišnjeg kapaciteta (0,12 milijardi m3 godišnje). Potencijalni kapacitet do 2025. mogao bi dosegnuti 12,4 TWh godišnje u 104 postrojenja 227 .

Inovacije u tehnologijama održive proizvodnje biometana i pretvaranja bioplina u biometan mogu povećati proizvodni kapacitet, troškovnu konkurentnost i pristup plinskoj mreži. Za izgradnju otpornih lanaca vrijednosti biometana strategiju EU-a za uvođenje decentralizirane i centralizirane proizvodnje bit će potrebno prilagoditi lokalnim uvjetima u smislu dostupnosti sirovina, resursa, tehnologije, troškova i društvene prihvaćenosti. Strateško planiranje, provedba mjera utvrđenih u politikama EU-a (kao što su infrastrukture za odvojeno prikupljanje i gospodarenje organskim otpadom) i cjenovni signali koji proizlaze iz mogućih obvezujućih ciljeva proizvodnje biometana mogu olakšati uvođenje. Stalna potpora istraživanju i inovacijama također će biti važna za sigurnost domaće opskrbe i dugoročno povećanje domaće proizvodnje.

3.10 Hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) 

Scenariji Komisije za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. upućuju na to da će EU trebati uhvatiti do 477 milijuna tona CO2 228 , pri čemu će najveći kapacitet za to imati sektori proizvodnje cementa i krute biomase te postrojenja za spaljivanje otpada.

Komisija uvođenje hvatanja i skladištenja ugljika već podupire i regulira poticajnim zakonodavnim okvirom, uključujući Direktivu o CCS-u 229 i Direktivu o ETS-u 230 . Osigurava i izravno financiranje projekata, uglavnom iz Inovacijskog fonda i Instrumenta za povezivanje Europe. U Komisijinu prijedlogu Akta o industriji s nultom neto stopom emisija utvrđen je cilj EU-a od najmanje 50 milijuna tona kapaciteta utiskivanja CO2 godišnje do 2030., a proizvođači nafte i plina u EU-u bili bi obvezni doprinijeti postizanju tog cilja. Kako bi novi lanac vrijednosti CO2 poduprla sveobuhvatnim dugoročnim okvirom politike, Komisija je 2021. objavila Komunikaciju o održivim ciklusima ugljika 231 , a 2022. Prijedlog uredbe o uspostavljanju okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika 232 . Komisija će u prvom tromjesečju 2024. objaviti i Komunikaciju o strategiji za industrijsko upravljanje ugljikom, koja će obuhvaćati hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), hvatanje i upotrebu ugljika (CCU) te uklanjanje ugljika u industriji, što će se pokrenuti.

Izvješća 233 o provedbi Direktive o CCS-u podnesena 2023. pokazuju sve veći interes sudionika na tržištu iz cijelog EU-a za hvatanje i skladištenje ugljika. Međutim, države članice tu direktivu zasad ne primjenjuju na ujednačen način, a ne postoje ni usklađeni propisi o infrastrukturi za skladištenje i prijevoz CO2. Rješavanje tog pitanja jedan je od ciljeva strategije za industrijsko upravljanje ugljikom. EU je u relativno dobrom položaju kad je riječ o tehnologijama hvatanja CO2 jer postoji niz poduzeća koja pod komercijalnim uvjetima dobavljaju različite tehnologije hvatanja (prethodno i naknadno izgaranje te izgaranje kisik/gorivo). Međutim, one se trenutačno ne uvode u širim razmjerima. Troškovi hvatanja i skladištenja ugljika znatno se razlikuju ovisno o čimbenicima specifičnima za lokaciju, tehnološkom razvoju, pristupu financiranju, ekonomiji razmjera putem zajedničke infrastrukture i variraju ovisno o sektoru i tehnologiji. Općenito, troškovi te tehnologije i dalje su visoki. Indikativni jedinični troškovi u eurima po toni CO2 iznose od 28 do 55 za hvatanje, od 4 do 11 za prijevoz i od 8 do 30 za skladištenje 234 .

Iz perspektive istraživanja EU je u dobrom položaju na globalnom tržištu. Javna ulaganja u istraživanje i inovacije u CCS i CCU 2021. dosegnula su približno 170 milijuna EUR, što je ponovno povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

U razvoju cjelovitih lanaca vrijednosti industrijskog upravljanja ugljikom EU zaostaje za drugim gospodarstvima, kao što su SAD i Kanada 235 . Prema Globalnom institutu za hvatanje i skladištenje ugljika u rujnu 2022. u pripremi je bilo 196 postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljika, od čega 73 u Europi 236 . Krajem srpnja 2023. u EU-u još nisu postojali operativni projekti skladištenja CO2, a poslovni modeli bili su tek u začetku. Postoji niz projekata u kojima se CO2 hvata i upotrebljava u industriji i poljoprivredi, ali je količina CO2 ograničena.

Potražnja i ponuda materijala potrebnih u lancima vrijednosti CCS-a i CCU-a područje je koje treba dodatno proučiti, ali CCS je općenito manje izložen rizicima povezanima s kritičnim sirovinama nego druge tehnologije. Globalno tržište CCS-a 2022. vrijedilo je 6,4 milijarde USD (6 milijardi EUR 237 ). SAD je ostvario najveći prihod u tom lancu vrijednosti, koji je 2021. dosegnuo 1945 milijardi EUR, uglavnom zbog primjene utiskivanja CO2 pod zemljom za poboljšanu oporabu ugljikovodika. Za usporedbu, ukupni prihodi Europe iznosili su 92 milijuna EUR 238 .

Istraživanjem tržišta utvrđeno je 186 ključnih poduzeća u svijetu koja posluju u području hvatanja i skladištenja ugljika 239 , od čega ih je 24 % u Europi ili su u tom sektoru aktivni preko europskih društava kćeri. EU ima nekoliko aktera u sektoru nafte i plina koji se dugi niz godina bave izgradnjom cjevovoda i bušenjem bušotina te imaju znatne geološke kompetencije, što će biti korisno za razvoj infrastrukturnih projekata za hvatanje i skladištenje ugljika. Informacije prikupljene iz izvješća o provedbi Direktive o CCS-u pokazuju sve veći interes potencijalnih pružatelja infrastrukture, posebno za skladištenje, jer je ukupno izdano sedam dozvola za istraživanje i dvije dozvole za skladištenje, a do 2028. najavljeno je više od 10 zahtjeva za dozvolu za skladištenje. Uz naftna i plinska poduzeća pojavljuju se i novi akteri specijalizirani za različite dijelove lanca vrijednosti CCS-a. Na primjer, brodarska društva šire se na pomorski prijevoz povezan s CO2, a dobavljači u inženjerstvu razvijaju rješenja za hvatanje za treće strane koje ispuštaju emisije.

Hvatanje i skladištenje ugljika uključuje niz zrelih, dokazanih i lako dostupnih tehnologija, ali i dalje je vrlo skupo i obilježeno brojnim nesigurnostima. Potrebno ga je uvesti u velikim razmjerima kako bi se klimatska neutralnost ostvarila do 2050. I dalje su potrebna kontinuirana istraživanja i inovacije kako bi se poboljšale dostupne tehnologije ili razvila nova inovativna rješenja. Ključne prepreke koje otežavaju uvođenje CCS-a visoki su početni troškovi ulaganja i operativni troškovi, fragmentiran regulatorni okvir, složenost cijelog lanca infrastrukturnih projekata te nedostatak informiranosti javnosti. U okviru Inovacijskog fonda Komisija već podupire godišnje hvatanje više od 10 milijuna tona CO2 od 2026. nadalje, a financijska potpora odabranim projektima iznosi više od 2,5 milijardi EUR. To pokazuje da će za privlačenje privatnog kapitala biti potrebno javno financiranje i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, a ključno će biti i predlaganje poslovnih modela za to perspektivno tržište. 

3.11Mrežne tehnologije: primjer sustava za prijenos istosmjernom strujom visokog napona

Razvoj energetske infrastrukture ključan je za integraciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu, poboljšanje sigurnosti opskrbe putem prekograničnih interkonekcija, poboljšanje pristupa cjenovno pristupačnoj energiji te za elektrifikaciju industrije i krajnjih upotreba, kao što su grijanje i hlađenje, te mobilnost. U strategiji EU-a o energiji iz obnovljivih izvora na moru i Uredbi TEN-E 240 poziva se na koordinaciju dugoročnog planiranja i razvoja odobalnih i kopnenih elektroenergetskih mreža kako bi se ispunili složeni zahtjevi za inženjersku učinkovitost te gospodarsku i okolišnu održivost.

Poseban izazov za razvoj prijenosne mreže proizlazi iz potrebe za prijenosom električne energije na velike udaljenosti uz minimalne gubitke. Primjeri uključuju povezivanje udaljenih čvorišta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (npr. odobalne vjetroelektrane) s potrošačima (npr. gradovima i industrijama), razvoj međupovezanosti susjednih zemalja ili oboje (npr. hibridnim međusobnim povezivanjem). Sustavi za visokonaponsku istosmjernu struju (ISVN) postaju temeljna tehnologija za rješavanje tog izazova 241 .

ISVN sustavi (koji se danas uglavnom sastoje od pretvaračkih stanica i kabela od točke do točke) dokazani su na industrijskoj razini u operativnim okruženjima. Međutim, raste potreba za prelaskom s tehnologije i koncepta rada specifičnih za određenog dobavljača na tehnologiju prikladnu za više terminala i više prodavatelja koja omogućuje stvaranje mreže 242 . Tako bi se trebali poboljšati nadzor i kontrola mreže, dostupnost podataka i omogućiti nove energetske usluge. Za postizanje tog cilja potrebni su okviri za suradnju s više dobavljača, kao što je projekt InterOpera, koji financira EU, a kojim se nastoji razviti modularni i interoperabilni sustav kontrole i zaštite ISVN sustava 243 . Kabelska tehnologija za ISVN sustave nastavlja se razvijati te su razine napona od 525 kV sada dostupne za kopnene i odobalne primjene, a u budućnosti bi trebale biti dostupne i više razine napona.

Instalirani kapacitet ISVN sustava u svijetu utrostručio se od 2010. te je dosegao ukupno 100 000 km duljine i 350 GW ukupnog kapaciteta krajem 2021. 244 Kapacitet ISVN sustava u Europi 2022. iznosio je otprilike 43 GW, a još 63 GW dobit će se iz 51 novog projekta (uglavnom u fazi planiranja i izdavanja dozvola) 245 . Europacable procjenjuje da će se u sljedećih deset godina u Europi postaviti od 10 000 do 14 000 km novih kopnenih kabela ISVN sustava 246 , što je znatno više nego u odnosu na nove kabele izmjenične struje. Broj postavljenih podmorskih kabela ISVN sustava mogao bi biti još veći (od 39 000 do 58 000 km).

Očekuje se da će energetska tranzicija u Europi i svijetu i dalje poticati uvođenje ISVN sustava i razvoj njegova tržišta. Vrijednost globalnog tržišta ISVN sustava 2021. procijenjena je na od 9 do 17 milijardi USD (od 7,6 do 14 milijardi EUR 247 ), s potencijalom za rast po složenoj godišnjoj stopi rasta od 7,1 % do 10,6 % u sljedećih deset godina 248 .

Na svjetskom tržištu pretvaračkih stanica ISVN sustava prevladava šest glavnih dobavljača: Hitachi Energy (prethodno ABB) u Švicarskoj/Švedskoj (vodeći poduzetnik na tržištu), nakon kojeg slijede Siemens (Njemačka), General Electric (SAD), Mitsubishi Electric (Japan), NR Electric & C-EPRI Electric Power Engineering (Kina) i Bharat Heavy Electricals Limited (Indija). Osim društva Hitachi Energy većina proizvođača pretvaračkih stanica poluvodiče visoke snage (ključnu komponentu pretvaračkih ventila) nabavlja od vanjskih dobavljača. To je trenutačno relevantan čimbenik rizika jer je proizvodnja koncentrirana u društvu Taiwan Semiconductor Manufacturing (TSMC) 249 . U EU-u se nalaze neki od vodećih svjetskih proizvođača kabela za ISVN sustave, uključujući NKT u Danskoj, Nexans u Francuskoj, Südkabel u Njemačkoj, grupu Prysmian u Italiji, Hellenic Cables u Grčkoj, Tele-Fonika/JDR u Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Glavni su međunarodni konkurenti Sumitomo u Japanu, NBO i ZTT u Kini te LS Cable u Južnoj Koreji.

Prema podacima IEA-e 250 vrijeme nabave za pretvaračke stanice obično iznosi otprilike dvije do tri godine. Međutim, za potpunu isporuku projekata prijenosa energije ISVN sustavom (uključujući planiranje, izdavanje dozvola, nabavu i prijevoz, ugradnju, konačno puštanje u pogon i stavljanje pod napon) potrebno je znatno više vremena i može trajati čak deset godina 251 . Snažan rast globalne potražnje može produljiti vrijeme isporuke jer se nositelji projekata u svim dijelovima svijeta natječu kako bi osigurali nabavu od ograničenog broja dobavljača. Veličina projekta i jednostavno izdavanje dozvola glavni su čimbenici pri sklapanju poslova (što relativno malim europskim operatorima prijenosnih sustava može biti velik problem).

Nadogradnja elektroenergetske mreže važan je čimbenik koji omogućuje prelazak na čistu energiju. Europa je privlačno tržište za nositelje projekata i pružatelje tehnologije ISVN sustava, uglavnom zahvaljujući svojem statusu predvodnika u uvođenju energije vjetra na moru i integraciji proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Međutim, zbog sve veće globalne potražnje za pretvaračima i kabelima za ISVN sustave postoji sve veći rizik od nedovoljne opskrbe europskog tržišta, što u konačnici dovodi do kašnjenja u vremenskom okviru za dekarbonizaciju. Zbog rascjepkanosti tržišta EU-a (s različitim nacionalnim standardima i mnogim podnacionalnim operatorima sustava) europska potražnja mogla bi izgubiti u međunarodnom tržišnom natjecanju za ugovore. Neki europski operatori prijenosnih sustava tvrde da već imaju poteškoća s dobivanjem ugovora po povoljnim uvjetima i vremenskim okvirima. S druge strane, proizvođači tehnologije i opreme možda oklijevaju s povećanjem kapaciteta jer zbog znatnih investicijskih zahtjeva ne postoje jasni dugoročni (agregirani) signali potražnje. Oblikovatelji politika, projektanti mreže, operatori sustava i industrija moraju bliskije surađivati na svim razinama EU-a kako bi izgradili pouzdane lance opskrbe koji mogu zadovoljiti razvojne potrebe mreže. U tu je svrhu važno poduprijeti i ubrzati usklađivanje i standardizaciju komponenata ISVN sustava kako bi se dobavljači iz EU-a potaknuli na ulaganje u proizvodne kapacitete. Pojednostavnjenjem postupaka nabave i dobrovoljnim objedinjavanjem potražnje kupaca iz EU-a mogle bi se riješiti glavne poteškoće u lancu opskrbe i olakšati stjecanje proizvodnih kapaciteta proizvođača. Naposljetku, kako bi se održalo i proširilo tehnološko vodstvo EU-a u tom sektoru, važno je ulagati u inovacije (npr. u kapacitete ISVN sustava za stvaranje mreže), uspostaviti „regulatorna izolirana okruženja” i olakšati pristup financijskim sredstvima EU-a za demonstracijske i inovativne projekte.

4.ZAKLJUČAK

Kao odgovor na poremećaje u svjetskom energetskom sustavu, koji su prvo uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19, a zatim pogoršani ničim izazvanom i neopravdanom vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu, EU je ubrzao svoj prelazak na čistu energiju i brzo predložio paket mjera za zaštitu građana i poduzeća. Poticanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje energije i diversifikacija lanaca opskrbe energijom u središtu su odgovora EU-a.

Kao rezultat toga i s obzirom na rekordne cijene energije tehnologije s nultom neto stopom emisija postale su konkurentnije nego ikad prije u usporedbi s fosilnim gorivima i njihov se tržišni udio znatno povećao. Novi kapaciteti energije vjetra i solarne energije instalirani u EU-u znatno su se povećali 2022. u odnosu na 2021. Očekuje se da će se taj trend nastaviti jer su države članice povećale svoje ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora i povećanja energetske učinkovitosti za 2030. te podržale paket „Spremni za 55 %”, a druga velika gospodarstva kreću se u istom smjeru. IEA procjenjuje da će se do 2030. svjetsko tržište ključnih masovno proizvedenih tehnologija s nultom neto stopom emisija utrostručiti, a broj radnih mjesta povezanih s energijom udvostručiti.

Međutim, u globalnoj utrci prema nultoj neto stopi emisija proizvođači iz EU-a zaostaju, što bi moglo ugroziti našu gospodarsku sigurnost. Rekordno visoke cijene energije, visoke kamatne stope, nedostatak vještina, poremećaji u lancu opskrbe i znatna konkurencija iz drugih regija uzrokovali su dosad nezabilježene izazove za industriju EU-a, među ostalim u sektorima u kojima je EU imao snažan položaj. Tržišni udio sektora energije vjetra u EU-u smanjio se s 58 % u 2017. na 30 % u 2022., posebice zbog brzog rasta uvođenja energije vjetra u Kini. Deficit trgovinske bilance EU-a za pojedinačne dizalice topline više se nego udvostručio od 2021. do 2022. Nadalje, cijene solarne fotonaponske tehnologije u rujnu 2023. dosegnule su rekordno nisku razinu zbog intenzivnog tržišnog natjecanja i prekomjerne ponude sastavnih dijelova u cijelom lancu vrijednosti, što je proizvođačima iz EU-a otežalo profitabilnu proizvodnju. Iako se udio Europe u globalnim ulaganjima u proizvodnju litij-ionskih baterija smanjio s 41 % u 2021. na 2 % u 2022., tvornice baterija sve se brže grade u cijeloj Europi i predviđa se da će do 2030. zadovoljiti većinu potražnje u EU-u.

Stoga EU i dalje mora nastojati smanjiti cijene energije, ali i pojednostavniti svoj regulatorni okvir kako bi lakše i brže proširio svoju proizvodnu bazu tehnologija s nultom neto stopom emisija i privukao više ulaganja.

Usporedno s tim, EU bi trebao nastaviti s provedbom mjera za smanjenje ovisnosti o uvozu i učinkovitu diversifikaciju nabave sastavnih dijelova i sirovina. Za većinu tehnologija s nultom neto stopom emisija EU ovisi o Kini u barem jednoj fazi lanca vrijednosti.

EU treba unaprijediti i vještine svoje radne snage. Unatoč pozitivnom trendu stope zaposlenosti u sektoru čiste energije u EU-u nedostatak i manjak vještina koji se bilježe od 2021. ograničavaju rast sektora čiste energije, a zbog demografskih trendova mogli bi se dodatno produljiti. Proračun EU-a, međusektorske inicijative politike i nekoliko posebnih mjera koje je EU predložio ključni su za ubrzanje razvoja vještina u zelenoj tranziciji, a posebno u sektoru čiste energije.

Kad je riječ o ulaganjima u istraživanje i inovacije, programi Obzor 2020. i Obzor Europa od 2020. pružaju ključan poticaj ulaganjima nacionalnog javnog sektora. Iako EU i dalje ima snažan položaj u području međunarodno zaštićenih patenata, zalaganje za koordiniranu upotrebu programa EU-a i nacionalnih programa te jasnu definiciju nacionalnih ciljeva u području istraživanja i inovacija za 2023. i 2050. ključni su za uspješno pokretanje istraživanja i inovacija.

Pristup financiranju za razvoj domaćih kapaciteta za proizvodnju tehnologija čiste energije ključan je za razvoj lanaca vrijednosti u EU-u. To uključuje financiranje za pretvaranje inovacija u industrijsku proizvodnju. Konkretno, EU se mora pobrinuti da kapital nastavi pritjecati u inovativna start-up poduzeća u EU-u, za što je potrebno dodatno poraditi na produbljivanju tržišta kapitala Unije.

EU ujedno mora poticati suradnju u području čiste tehnologije sa svojim partnerima u inozemstvu na otvoren, ali odlučan način. Otvorenost trgovine i međunarodna partnerstva doprinijet će jačanju konkurentnosti EU-a uspostavom raznolikijih lanaca opskrbe za zelenu tranziciju, ali i otvoriti nove tržišne mogućnosti i pomoći svim gospodarstvima da ispune ciljeve Pariškog sporazuma.

Osim toga, EU mora nastaviti povećavati potražnju za održivim i otpornim tehnologijama s nultom neto stopom emisija kako bi ostvario svoj cilj dekarbonizacije, ali i poticao konkurentnost i sigurnost opskrbe energijom.

Naposljetku, potrebne su mjere za rješavanje posebnih problema s kojima se suočavaju određeni sektori, kao što je industrija energije vjetra. Kad je riječ o gospodarstvu u širem smislu, EU mora nastaviti podupirati svoju industriju tijekom cijelog prelaska na čistu energiju. Za to je potreban i ciljani pristup za svaki industrijski ekosustav, a u tu je svrhu predsjednica Europske komisije u govoru o stanju Unije 13. rujna 2023. najavila da će se s industrijom održati niz dijaloga o čistoj tranziciji. Konkurentnost EU-a ključna je za stratešku autonomiju EU-a i nužno je shvatiti kako zadržati tu konkurentnost tijekom prelaska na čistu energiju. Zbog toga je predsjednica Europske komisije od Marija Draghija zatražila da pripremi izvješće o budućnosti europske konkurentnosti.

Naši sektori čistih tehnologija moraju imati europsku budućnost. Stoga Komisija poziva Vijeće i Europski parlament da prime na znanje ovo izvješće o napretku u pogledu konkurentnosti i ubrzaju donošenje zakonodavnih akata kojima će se poduprijeti industrija s nultom neto stopom emisija, posebno Akta o industriji s nultom neto stopom emisija i Akta o kritičnim sirovinama.

(1)

     Stanje na dan 1. lipnja 2023. U skladu s metodom za praćenje klimatskih mjera iz priloga VI. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

(2)

     COM(2022) 230 final.

(3)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Energy Technology Perspectives, 2023.

(4)

     COM(2023) 62 final.

(5)

     COM(2023) 161 final, SWD(2023) 68 final.

(6)

     COM(2023) 160 final.

(7)

     COM(2023) 162 final.

(8)

     COM(2023) 168 final.

(9)

     JOIN(2023) 20 final.

(10)

     Više informacija: stranica Clean Energy Competitiveness (europa.eu) i izdanje Izvješća o napretku u pogledu konkurentnosti tehnologija čiste energije za 2022.: COM(2022) 643 final.

(11)

     Više informacija: Opservatorij za tehnologiju čiste energije .

(12)

     Prosječna tjedna cijena na platformi Title Transfer Facility (TTF).

(13)

     Gasparella, A., Koolen, D. i Zucker, A., Redoslijed zasluga i dinamika određivanja cijena na europskim tržištima električne energije, Europska komisija, Petten, 2023., JRC134300.

(14)

     Veleprodaja (EU5): ponderirani prosjek cijena glavnih tržišta električne energije u EU-u (DE, ES, FR, NL) i tržišta Nordpool (NO, DK, FI, SE, EE, LT, LV).

(15)

 Mjere se sastoje od Komunikacije o paketu mjera za djelovanje i potporu (COM(2021) 660 final), Komunikacije o sigurnosti opskrbe i osiguravanju priuštivih cijena energije (COM(2022) 138 final), Uredbe o skladištenju plina (COM(2022) 135 final – Uredba (EU) 2017/1938), Uredbe o smanjenju potražnje za plinom (COM(2022) 361 final – Uredba Vijeća (EU) 2022/1369), Uredbe o rješavanju problema visokih cijena energije (COM(2022) 473 final – Uredba Vijeća (EU) 2022/1854), Uredbe o solidarnosti (COM(2022) 549 final – Uredba Vijeća (EU) 2022/2576), mehanizma za korekciju tržišta (COM(2022) 668 final – Uredba Vijeća (EU) 2022/2578), Uredbe o izdavanju dozvola (COM(2022) 591 final – Uredba Vijeća (EU) 2022/2577).

(16)

     Konkretno, EU je povećao uvoz ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Američkih Država i opskrbu plinovodima iz Norveške, Azerbajdžana i Ujedinjene Kraljevine.

(17)

     Veleprodajne cijene plina i dalje su dvostruko veće od prosjeka 15 godina koje su prethodile agresiji Rusije na Ukrajinu. Cijene električne energije prije krize iznosile su 40–60 EUR/MWh. Vidjeti i: EU fossil generation hits record low as demand falls, Ember (ember-climate.org) .

(18)

     Od energetske krize i rata u Ukrajini cijene plina u EU-u među najvišima su u svijetu. Iako se tržište stabiliziralo, cijene plina u EU-u u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. bile su četiri do pet puta više od cijena u SAD-u, iako su usporedive s cijenama u Ujedinjenoj Kraljevini i drugim zemljama uvoznicama plina, kao što su Kina i Japan.

(19)

     Uredba (EU) 2023/435.

(20)

     WindEurope, priopćenje za medije:  Investments in wind energy are down – Europe must get market design and green industrial policy right , 31. siječnja 2023.

(21)

     M. Đukan, A. Gumber, F. Egli, B. Steffen, The role of policies in reducing the cost of capital for offshore wind, 2023.

(22)

     Na temelju publikacije društva Enerdata, Daily Energy and Climate News , 1. ožujka 2023.

(23)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Critical Minerals Market Review, 2023.

(24)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9075 EUR za 1 USD za ožujak 2022. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html . 

(25)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9497 EUR za 1 USD za 2022. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html .

(26)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Clean energy equipment price index, 2014-2022, 2023.

(27)

     Ovaj je odjeljak usmjeren na analizu troškova. Više informacija o tržišnoj vrijednosti: Razvoj obnovljive energije na tržištu električne energije (The development of renewable energy in the electricity Market) , lipanj 2023.

(28)

Podatkovne točke prikazane su za podatke od prvog do trećeg interkvartilnog raspona kako bi se filtrirale netipične vrijednosti.

(29)

Na slici CCGT znači kombinirani ciklus za prirodni plin.

(30)

     Gasparella, A., Koolen, D. i Zucker, A., Redoslijed zasluga i dinamika određivanja cijena na europskim tržištima električne energije, Ured za publikacije Europske unije, 2023., JRC134300.

Izračun na temelju godišnjih troškova za 2022. Kapitalni i operativni troškovi na temelju scenarija PRIMES za 2022., na godišnjoj razini prema tehničkom vijeku trajanja, i ponderiranog prosječnog troška kapitala. Godišnji troškovi ujednačuju se s pomoću faktora kapaciteta izvedenih iz modela METIS. Varijabilni troškovi temelje se na cijenama robe 2022., varijabilnim operativnim troškovima i otpremi u simulaciji METIS.

(31)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Energy Technology Perspectives, 2023.

(32)

     Terbij je jedan od elemenata rijetkih zemalja, koji su temeljni materijali za magnete u vjetroturbinama. Galij se upotrebljava u nekim fotonaponskim pločama te elektronici, podatkovnim mrežama, robotici i satelitima. Litij je ključan za proizvodnju baterija.

(33)

     Carrara, S., i dr., Analiza lanca opskrbe i predviđanje potražnje za materijalima u strateškim tehnologijama i sektorima u EU-u – prognostička studija, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., doi:10.2760/386650, JRC132889.

(34)

      RMIS – Informacijski sustav o sirovinama (europa.eu) , 2023.

(35)

     Europska komisija, Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, Grohol, M., Veeh, C., Studija o kritičnim sirovinama za EU 2023. – završno izvješće, Ured za publikacije Europske unije, 2023., https://data.europa.eu/doi/10.2873/725585 .

(36)

     BloombergNEF, Localizing clean energy supply chains comes at a cost, 2022.

(37)

Carrara, S., i dr., Analiza lanca opskrbe i predviđanje potražnje za materijalima u strateškim tehnologijama i sektorima u EU-u – prognostička studija, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., doi:10.2760/386650, JRC132889.

(38)

Procjene pokazuju da su 51 % kopnenih vjetroelektrana izvan EU-a i Kine 2022. izgradila poduzeća iz EU-a, 34 % poduzeća iz SAD-a i 9 % poduzeća iz Kine. Kad je riječ o odobalnim vjetroelektranama, poduzeća iz EU-a izgradila su 94 %, a kineska 6 % postrojenja. Izvor: Zajednički istraživački centar na temelju podataka društava Wood Mackenzie i 4C Offshore.

(39)

     Tapoglou, E., Tattini, J., Schmitz, A., Georgakaki, A., Długosz, M., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Ince, E., Shtjefni, D., Joanny Ordonez, G., Eulaerts, O. D. i Grabowska, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Energija vjetra u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., doi:10.2760/618644 (online), JRC135020.

(40)

     COM(2021) 350 final.    

(41)

     Nizozemska agencija za poduzetništvo, Research on the Next Generation Semiconductor Industry in Taiwan, 2022.

(42)

     Europska komisija, Glavna uprava za energetiku, Guevara Opinska, L., Gérard, F., Hoogland, O. i dr., Studija o otpornosti lanaca opskrbe kritičnih za sigurnost opskrbe energijom i prelazak na čistu energiju za vrijeme i nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19: završno izvješće, Ured za publikacije Europske unije, 2021., https://data.europa.eu/doi/10.2833/946002 .

(43)

   Više informacija: inicijativa „Napredni materijali za vodeći položaj industrije” najavljena u govoru o stanju Unije 2023.

(44)

     Bijela kuća, Inflation Reduction Act Guidebook | Clean Energy , 2022.

(45)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9497 EUR za 1 USD za 2022. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html .

(46)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,8455 EUR za 1 USD za 2021. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html .

(47)

     Institut za sigurnost i razvojnu politiku, Made in China 2025 , lipanj 2018.

(48)

      The Japanese Cabinet confirms the Basic Plan for the GX: Green Transformation Policy , ožujak 2023.

(49)

Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,006341 EUR za 1 JPY na dan 2. siječnja 2023. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-jpy.en.html . 

(50)

Bloomberg, India plans $4.3 billion spending for energy transition , 1. veljače 2023. 

(51)

 Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,011351 EUR za 1 INR na dan 2. siječnja 2023. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-inr.en.html .

(52)

     COM(2022) 46 final.

(53)

   SL C 101, 17.3.2023., str. 3.

(54)

     SL L 167, 30.6.2023., str. 1.

(55)

     Više informacija: Projekt tehničke potpore (europa.eu), 2023.

(56)

     Više informacija: Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP) (europa.eu) , 2023.

(57)

     Više informacija: Treći poziv za velike projekte (europa.eu), 2023.

(58)

     Na temelju povratnih informacija industrijskih saveza i relevantnih organizacija dionika.

(59)

     EurObserv’ER, The state of the renewable energies in Europe – Edition 2022 21st annual overview barometer EurObserv’ER Report , 2023.

(60)

     COM(2022) 643 final.

(61)

   Više informacija:  Kretanja u području zaposlenosti i socijalnih pitanja u Europi 2023. (europa.eu). Procjena ostvarenja ciljeva politike (europski zeleni plan – „Spremni za 55 %”, plan REPowerEU).

(62)

     Više informacija: Pakt za vještine, Pokretanje sveobuhvatnog partnerstva za vještine u području energije iz obnovljivih izvora (europa.eu) .

(63)

     U scenariju NZIA+ (potražnja od 100 % koju je zadovoljila proizvodnja u EU-u) iz Akta o industriji s nultom stopom emisija, SWD(2023) 68 final.

(64)

     Europski opservatorij za građevinski sektor, Improving the human capital basis, ožujak 2020. 

(65)

     Oznaka NACE „27 – Proizvodnja električne opreme” korištena je kao zamjenska oznaka za industrijsku proizvodnju obnovljive energije jer su tom kategorijom obuhvaćene mnoge tehnologije obnovljive energije. Korištena je i kao zamjenska oznaka za industrijske sektore obnovljivih izvora energije u industrijskoj strategiji EU-a (COM(2020) 108 final i njezinoj nedavno ažuriranoj verziji COM(2021) 350 final).

(66)

     Više informacija: Kretanja u području zaposlenosti i socijalnih pitanja u Europi 2023. (europa.eu).

(67)

     SWD(2023) 68 final.

(68)

     Georgakaki, A., Kuokkanen, A., Letout, S., Koolen, D., Koukoufikis, G., Murauskaite-Bull, I., Mountraki, A., Kuzov, T., Dlugosz, M., Ince, E., Shtjefni, D., Taylor, N., Christou, M., Pennington, D., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Opća strateška analiza tehnologije čiste energije u Europskoj uniji: izvješće o stanju 2023., Europska komisija, 2023., JRC135404. 

(69)

     Eurofond, Europsko istraživanje o poduzećima 2019. (europa.eu), 2019.

(70)

     Više informacija: Flash Eurobarometar 2023. o manjku vještina, strategijama zapošljavanja i zadržavanja radnika u malim i srednjim poduzećima .

(71)

     Aktivna potpora kvalitetnom zapošljavanju, među ostalim nedovoljno zastupljenih skupina kao što su žene, jedan je od sveobuhvatnih paketa politika u okviru Preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti.

(72)

     Kohezijska politika u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) glavni je instrument EU-a za financiranje ulaganja u vještine i njome se osigurava 5,8 milijardi EUR za zelene vještine i zelena radna mjesta. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) dopunjuje fond ESF+ ulaganjima u vještine, obrazovanje i osposobljavanje, uključujući infrastrukturu. Mehanizam za pravednu tranziciju iznosom od 3 milijarde EUR podupire osposobljavanje i razvoj vještina radnika kako bi se prilagodili zelenoj tranziciji. Ostale mjere navedene su u Izvješću o napretku u području konkurentnosti za 2022.

(73)

     Npr. preporuke Vijeća o individualnim računima za učenje, mikrokvalifikacijama te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

(74)

     Više informacija: Pakt za vještine: Pokretanje velikih projekata u području obnovljivih izvora energije (europa.eu) .

(75)

     COM(2015) 80 final. 

(76)

Članovi IEA-e: AT, BE, CZ, DE, DK, EL, ES, FI, FR, HU, IE, IT, LT, LU, NL, PL, PT, SE, SK (EL i LU ne izvješćuju). Povećanje je IEA-i prijavilo 11 država članica: AT, CZ, DK, DE, ES, FR, HU, IE, NL, PT i SE.

(77)

     Znatan udio povećanja posljedica je promjene u izvješćivanju Španjolske i znatnog povećanja broja država članica. Španjolska je proširila pokrivenost i sad uključuje podatke područnih ili regionalnih samouprava, zbog čega se ukupni iznos država članica EU-a povećao za više od 0,5 milijuna EUR. Promjene nisu primijenjene na prethodne godine, što je dovelo do prekida u vremenskom nizu od 2020. do 2021. IEA, 2023. Energy Technology RD&D Budgets, May 2023 Edition, Database documentation. Povećanje je IEA-i prijavilo 11 od 17 država članica: AT, CZ, DK, DE, ES, FR, HU, IE, NL, PT i SE. Međunarodna agencija za energiju (IEA), Energy Technology RD&D Budgets – Database documentation, 2023.

(78)

     Ta brojka uključuje procjenu za Italiju, koja tek treba dostaviti izvješća za 2020. i 2021.

(79)

     COM(2022) 643 final.

(80)

     Te vrijednosti uključuju nacionalna sredstva i sredstva okvirnog programa EU-a. Nacionalna sredstva prema udjelu u BDP-u i dalje su ispod razine ostalih velikih gospodarstava.

(81)

     Vidjeti odjeljak 2.2. na 12. stranici dokumenta COM(2022) 643 final.

(82)

     „EU FP” odnosi se na okvirne programe EU-a (Obzor 2020. i Obzor Europa).

(83)

     Prilagođeno iz baze podataka proračuna za istraživanje i razvoj u području energetske tehnologije Međunarodne agencije za energiju (IEA), izdanje za proljeće 2023.

(84)

     Misija za inovacije, izvješće: Country Highlights, 6th MI Ministerial , lipanj 2021.

(85)

     Više informacija: JRC SETIS (europa.eu).

(86)

     Više informacija: JRC SETIS (europa.eu).

(87)

     SL C 495, 29.12.2022.

(88)

     Više informacija: Nacionalni energetski i klimatski planovi (europa.eu), 2023.

(89)

     SWD(2023) 277/2 final.

(90)

     Analiza u ovom odjeljku usmjerena je na tehnologije čiste energije. Razlikuje se od one iz odjeljka 2.4. Izvješća o napretku u pogledu konkurentnosti za 2022. jer ne sadržava aktivnosti koje su prethodno razmotrene u Vertikali za klimatske tehnologije platforme PitchBook, a odnose se na prehrambene sustave, upotrebu zemljišta, mikromobilnost, zajedničku mobilnost i autonomna vozila.

(91)

     COM(2022) 332 final.

(92)

     Na temelju podataka društva PitchBook , 1. lipnja 2023.

(93)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), World Energy Investment 2023 , 2023.

(94)

     Georgakaki, A., Kuokkanen, A., Letout, S., Koolen, D., Koukoufikis, G., Murauskaite-Bull, I., Mountraki, A., Kuzov, T., Dlugosz, M., Ince, E., Shtjefni, D., Taylor, N., Christou, M., Pennington, D., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Opća strateška analiza tehnologije čiste energije u Europskoj uniji: izvješće o stanju 2023., Europska komisija, 2023., JRC135404.

(95)

     Isto.

(96)

     Chatzipanagi, A., Jaeger-Waldau, A., Cleret De Langavant, C., Gea Bermudez, J., Letout, S., Mountraki, A., Schmitz, A., Georgakaki, A., Ince, E., Kuokkanen, A. i Shtjefni, D., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Fotonaponska tehnologija u Europskoj uniji – izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135034.

(97)

     Osobito scenariji koje predviđaju nevladine organizacije kao što su Greenpeace, Energy Watch Group, Bloomberg New Energy Finance, Međunarodna agencija za energiju, Međunarodna agencija za obnovljivu energiju i udruženja u okviru fotonaponske industrije.

(98)

     Chatzipanagi, A., Jaeger-Waldau, A., Cleret De Langavant, C., Gea Bermudez, J., Letout, S., Mountraki, A., Schmitz, A., Georgakaki, A., Ince, E., Kuokkanen, A. i Shtjefni, D., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Fotonaponska tehnologija u Europskoj uniji – izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135034.

(99)

     COM(2022) 221 final (Strategija EU-a za solarnu energiju).

(100)

     Chatzipanagi, A., Jaeger-Waldau, A., Cleret De Langavant, C., Gea Bermudez, J., Letout, S., Mountraki, A., Schmitz, A., Georgakaki, A., Ince, E., Kuokkanen, A. i Shtjefni, D., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Fotonaponska tehnologija u Europskoj uniji – izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135034.

(101)

     Green i dr., Solar cell efficiency tables (62), Progress in Photovoltaics, 31, 7 (2023.), https://doi.org/10.1002/pip.3726 .

(102)

     Chatzipanagi, A., Jaeger-Waldau, A., Cleret De Langavant, C., Gea Bermudez, J., Letout, S., Mountraki, A., Schmitz, A., Georgakaki, A., Ince, E., Kuokkanen, A. i Shtjefni, D., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Fotonaponska tehnologija u Europskoj uniji – izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135034.

(103)

     Vlastiti izračun JRC-a na temelju dostupnih podataka. 

(104)

     Tematsko izvješće IEA-e, Solar PV Global Supply Chains, 2022.

(105)

     Priopćenje za medije društva Wood Mackenzie: China’s solar export booming , 23. svibnja 2023. Najveći udio u tom izvozu zauzimaju moduli, nakon čega slijede pločice i ćelije. Kina je 2022. u Europu izvezla 86 GWp modula (što čini 56 % izvoza modula).

(106)

     Izvješće o prisilnom radu Sveučilišta Sheffield Hallam: Crawford, A. i Murphy, L. T, Over-Exposed: Uyghur Region Exposure Assessment for Solar Industry Sourcing, Sheffield, Ujedinjena Kraljevina: Sheffield Hallam University, Helena Kennedy Centre for International Justice (2023.).

(107)

     PvXchange, iščitavanje indeksa cijena fotonaponskih proizvoda , pristupljeno 7. listopada 2023.

(108)

     IEA, 2023 Snapshot of Global PV Markets , 2023.

(109)

     IEA WEO 2022.

(110)

     Stvarna razlika u troškovima uvelike ovisi o posebnostima projekta; vidjeti izvješće društva McKinsey (2022.): Building a competitive solar-PV supply chain in Europe, u kojem se procjenjuje razlika od 20 do 25 % u usporedbi s jeftinim konkurentima.

(111)

     Tematsko izvješće IEA-e, Solar PV Global Supply Chains, 2022.: „Do kraja 2021. globalni kapacitet za proizvodnju pločica i ćelija te za sastavljanje modula premašio je potražnju za najmanje 100 %”.

(112)

     Podaci navedeni u ovom odjeljku potječu iz Taylor, N., Georgakaki, A., Mountraki, A., Letout, S., Ince, E., Shtjefni, D., Kuokkanen, A., Tattini, J. i Diaz Rincon, A., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Koncentrirana solarna energija i solarno grijanje i hlađenje u Europskoj uniji, Izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135004.

(113)

     Izvješće Centra znanja za energetsku tranziciju (EnTEC): Supply chain risks in the EU’s clean energy technologies, 2023., doi 10.2833/413910.

(114)

     Španjolska je u svojem integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za 2019. predvidjela da će do 2030. dosegnuti 7,4 GW, ali je u nacrtu prvog ažuriranja tog plana ta brojka revidirana na 4,8 GW. Više informacija: https://commission.europa.eu/publications/spain-draft-updated-necp-2021-2030_en .

(115)

     Solar Heat Europe, Solar Heat Markets in Europe, Trends and Market Statistics 2021, Summary, prosinac 2022.

(116)

     Solar Heat Europe, Preliminary Report 2022, Solar Heat Markets in EU27, Switzerland and UK, 7. srpnja 2023.

(117)

     Kako je navedeno u prezentaciji o 68. zadaći u okviru programa solarnog grijanja i hlađenja IEA-e na internetskom seminaru The Rise of Solar district Heating, 28. ožujka 2023., Euroheat and Power i Solar Heat Europe.

(118)

     Izvješće Centra znanja za energetsku tranziciju (EnTEC): Supply chain risks in the EU’s clean energy technologies, 2023., doi 10.2833/413910.

(119)

   SWD(2022) 230 final.

(120)

     Tapoglou, E., Tattini, J., Schmitz, A., Georgakaki, A., Długosz, M., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Ince, E., Shtjefni, D., Joanny Ordonez, G., Eulaerts, O. D. i Grabowska, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Energija vjetra u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., doi:10.2760/618644 (online), JRC135020.

(121)

     Izvješće udruženja WindEurope: Wind energy in Europe: 2022 Statistics and the outlook for 2023-2027 , 28. veljače 2023.

(122)

     Vrijednost od 30 GW godišnje koju je naveo Wind Europe niža je od one koja bi proizašla iz plana REPowerEU: 38,25 GW godišnje. Razlika se objašnjava primjenom različitih faktora kapaciteta u izračunima.

(123)

     Tapoglou, E., Tattini, J., Schmitz, A., Georgakaki, A., Długosz, M., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Ince, E., Shtjefni, D., Joanny Ordonez, G., Eulaerts, O. D. i Grabowska, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Energija vjetra u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., doi:10.2760/618644 (online), JRC135020.

(124)

     Više informacija:  https://energy.ec.europa.eu/news/member-states-agree-new-ambition-expanding-offshore-renewable-energy-2023-01-19_en .  

(125)

     Analiza JRC-a na temelju baze podataka Orbis i podataka društva PitchBook, 2023.

(126)

     WindEurope, priopćenje za medije:  Investments in wind energy are down – Europe must get market design and green industrial policy right , 2023.

(127)

     COM(2020) 741 final.

(128)

     Tapoglou, E., Tattini, J., Schmitz, A., Georgakaki, A., Długosz, M., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Ince, E., Shtjefni, D., Joanny Ordonez, G., Eulaerts, O. i Grabowska, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Energija oceana u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., doi:10.2760/82978 (na internetu), JRC135021.

(129)

     Ta elektrana bila je vrlo inovativna u trenutku izgradnje, ali imala je znatan učinak na okoliš koji danas ne bi bio prihvatljiv. Sonnic Ewan, La Rance, 50 ans de turbinage. Et après ? Le statu quo est-il la seule option pertinente ?, L'Information géographique, 2017/4 (Vol. 81), str. 103–128. DOI: 10.3917/lig.814.0103.

(130)

     U vodama EU-a 2022. instalirano je 62 kW novog kapaciteta energije plime i oseke te 33,5 kW kapaciteta energije valova.

(131)

     Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), World Energy Transitions Outlook 2023: 1.5°C Pathway, Volume 1, Abu Dhabi, 2023.

(132)

     Ocean Energy Europe (OEE), teme politika: Istraživanje i inovacije .

(133)

     ETIP o energiji oceana, Industrial Roadmap for Ocean Energy , 1. srpnja 2022.

(134)

     Tapoglou, E., Tattini, J., Schmitz, A., Georgakaki, A., Długosz, M., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Ince, E., Shtjefni, D., Joanny Ordonez, G., Eulaerts, O. i Grabowska, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Energija oceana u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., doi:10.2760/82978 (na internetu), JRC135021.

(135)

   Isto.

(136)

     Isto.

(137)

     Konačno odobrenje uredbe o zabrani prodaje automobila i kombija s emisijama ugljika nakon 2035. države članice dale su 28. ožujka 2023.

(138)

Europski savez za baterije (lipanj 2023.), ali npr. podaci instituta Fraunhofer upućuju na širok raspon kapaciteta za proizvodnju baterija u EU-u 2030. od najmanje 677 GWh, prosječno 1770 GWh i najviše 2050 GWh.

(139)

     Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda: Industrijska politika EU-a za sektor baterija , 2023. Raspon: od 700 GWh do 1200 GWh godišnje.

(140)

     Više informacija: Transport & Environment , stanje na dan 6. ožujka 2023. Raspon: do 50 gigatvornica s 1800 GWh.

(141)

     Više informacija: Europski savez za baterije (europa.eu).

(142)

     U usporedbi s 9,1 % u 2021. i samo 1,9 % u 2019.

(143)

     Priopćenje za medije Udruženja europskih proizvođača automobila (ACEA): Fuel types of new cars: battery electric 12.1%, hybrid 22.6% and petrol 36.4% market share full-year 2022 , 1. veljače 2023.

(144)

Vidjeti: Europski informativni portal o alternativnim gorivima (europa.eu).

(145)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Global EV Outlook 2023 Executive Summary , 2023.

(146)

     Više informacija: Europski savez za baterije – EBA250 .

(147)

     Emmes 7.0, LCP-Delta, status quo u prvom tromjesečju 2023.: 11 GW/14,7 GWh; ekstrapolacija instituta Fraunhofer iznosi čak do 20 GWh.

Podaci industrije. Emmes 7.0 – ožujak 2023. | EASE: Why Energy Storage? | EASE (ease-storage.eu) Status quo u prvom tromjesečju 2023.: 11 GW/14,7 GWh; ekstrapolirane procjene instituta Fraunhofer iznose čak do 20 GWh.

(148)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Global EV Outlook 2023 , 2023.

(149)

     BloombergNEF, priopćenje za medije: Lithium-ion Battery Pack Prices Rise for First Time to an Average of $151/kWh , 6. prosinca 2022.

(150)

     Koje su 2022. bile 20 % jeftinije od ćelija litij-kobalt-nikal-manganova oksida (NMC).

(151)

     Tečaj 0,9 EUR = 1 USD upotrijebljen u cijelom dokumentu za konverziju valute kad su u izvorima bile navedene vrijednosti u USD.

(152)

     InsideEVs, priopćenje za medije: Europe: Plug-In Car Sales Accelerated In March 2023 , 10. svibnja 2023.

(153)

     Bijela kuća, Investing in America , 2023.

(154)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,8455 EUR za 1 USD za 2021. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html .

(155)

     BloombergNEF, 2023 Q1 – Energy Transition Investment Trends report.

(156)

     BenchmarkSource, članak: IRA supercharges USA’s gigafactory capacity pipeline as it overtakes Europe for first time , 2. lipnja 2023.

(157)

     EBA, Discussion Paper for the 7th High-Level Meeting of the European Battery Alliance .

(158)

     Transport & Environment, izvješće: How not to lose it all , ožujak 2023.

(159)

     Podaci industrije. Emmes 7.0 – ožujak 2023. | EASE: Why Energy Storage? | EASE (ease-storage.eu) Status quo u prvom tromjesečju 2023.: 11 GW/14,7 GWh; ekstrapolirane procjene instituta Fraunhofer iznose čak do 20 GWh.

(160)

     Sveučilište RWTH Aachen, Battery Charts, 2023.

(161)

     Energy Storage Coalition, priopćenje za medije: Energy Storage Coalition calls for more targeted support for energy storage in key EU legislation , ožujak 2023.

(162)

     McKinsey & Company, članak: Battery 2030: Resilient, sustainable and circular , 16. siječnja 2023.

(163)

     Stellantis je udruženje 14 automobilskih marki.

(164)

     Gigatvornica baterija društva Cells Company’s (ACC) u mjestu Billy-Berclau Douvrin, Francuska.

(165)

     Kongres zelenih automobila, priopćenje za medije: First ACC gigafactory inaugurated in France; initial 13 GWh capacity , 31. svibnja 2023.

(166)

     Više informacija: Europski savez za baterije: Short brief European Battery production, lipanj 2023.

(167)

     Na temelju izračuna instituta Fraunhofer ISI.

(168)

     SL L 328, 21.12.2018.

(169)

     SL L 239, 6.9.2013.

(170)

     SL L 198, 28.7.2017.

(171)

     Više informacija:  Dizalice topline – akcijski plan za ubrzano uvođenje u cijelom EU-u (europa.eu).

(172)

     Europsko udruženje toplinskih crpki (EHPA), Market Report 2023, ograničeno na AT, BE, CZ, DE, DK, EE, ES, FI, FR, HU, IE, IT, LT, NL, PL, PT, SE i SK, 29. lipnja 2023. Uključujući uglavnom dizalice topline za grijanje prostora i sanitarne dizalice topline za toplu vodu.

(173)

     Lyons, L., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Dizalice topline u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC134991.

(174)

     Više informacija: Heat Roadmap Europe, https://heatroadmap.eu/.

(175)

     Euroheat & Power, Large heat pumps in district heating & cooling systems, 2022.

(176)

     Industrijske dizalice topline obično se upotrebljavaju za procese ispod 100 °C. Komercijalne dizalice topline mogu proizvesti toplinu do 160 °C, ali njihovu upotrebljivost tek treba dokazati u više industrijskih sektora. U tijeku je razvoj dizalica koje bi mogle proizvesti temperaturu do 280 °C.

(177)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Future of heat pumps, 2023.

(178)

     Eunomia, EU Hydronic Heat Pump Manufacturing Market Assessment, 2023.

(179)

     Japan, Tajland.

(180)

     Eunomia, 2023., isto.

(181)

     COMEXT, Goods Trade EU, 841861.

(182)

     Eunomia, EU Hydronic Heat Pump Manufacturing Market Assessment, 2023.

(183)

     Priopćenje za medije Europskog udruženja za dizalice topline (EHPA): Manufacturer investments , lipanj 2023.

(184)

     Program za tehnološku suradnju Međunarodne agencije za energiju (IEA), Heat Pumping Technologies, Prilog 58., završno izvješće, kolovoz 2023.

(185)

 Više informacija: IEC 60335-2-40:2022: Kućanski i slični električni aparati – Sigurnost – Dio 2-40: Posebni zahtjevi za dizalice topline, klima-aparate i sušila zraka , 2022.

(186)

     Eunomia, EU Hydronic Heat Pump Manufacturing Market Assessment, 2023.

(187)

     IRENA i IGA, Global geothermal market and technology assessment, Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, Međunarodno geotermalno udruženje, 2023.

(188)

     Europsko vijeće za geotermalnu energiju (EGEC), izvješće: Geothermal Market Report 2022 – Key Findings , srpanj 2023.

(189)

 Taylor, N., Ince, E., Mountraki, A., Georgakaki, A., Shtjefni, D., Tattini, J. i Diaz Rincon, A., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Geotermalna energija iz dubina u Europskoj uniji – Izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135206.

(190)

     Europsko vijeće za geotermalnu energiju (EGEC), izvješće: Geothermal Market Report 2022 – Key Findings , srpanj 2023.

(191)

     Taylor, N., Ince, E., Mountraki, A., Georgakaki, A., Shtjefni, D., Tattini, J. i Diaz Rincon, A., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Geotermalna energija iz dubina u Europskoj uniji – Izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135206.

(192)

     Taylor, N., Ince, E., Mountraki, A., Georgakaki, A., Shtjefni, D., Tattini, J. i Diaz Rincon, A., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Geotermalna energija iz dubina u Europskoj uniji – Izvješće o stanju razvoja tehnologije, trendova, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135206.

(193)

     Isto.

(194)

     Isto.

(195)

     Isto.

(196)

     SL L 157, 20.6.2023.

(197)

     COM(2023) 156 final.

(198)

     IEA, Global Hydrogen Review, 2023.; ažuriranje baze podataka očekuje se u listopadu 2023.

(199)

   Međunarodna agencija za energiju (IEA), Global Hydrogen Review, 2022.

(200)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), 2022., isto.

(201)

Međunarodna agencija za energiju (IEA), Global Hydrogen Review, 2023., raspon je većim dijelom posljedica kategorije „nepoznato” o kojoj izvješćuje IEA.

(202)

     Bloomberg NEF, 1H 2023 Hydrogen Market Outlook, ožujak 2022.

(203)

     Hydrogen Europe, Clean Hydrogen Monitor, 2022.

(204)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), The State of Clean Technologies, svibanj 2023. i Clean Hydrogen Monitor, 2022.

(205)

     Više informacija: Europski savez za čisti vodik (europa.eu).

(206)

    Hydrogen Europe, priopćenje za medije: New Electrolyser Partnership , 16. lipnja 2022.

(207)

     Ministarstvo energetike SAD-a, the U.S. National Clean Hydrogen Strategy and Roadmap , lipanj 2023. Procjene se temelje na dostupnim podacima.

(208)

     Financijska sredstva dolaze iz proračuna EU-a u iznosu od 1,2 milijarde EUR (uključujući dodatna odobrena sredstva iz plana REPowerEU od 200 milijuna EUR), a jednakovrijedan iznos dolazi i od privatnih dionika u razdoblju 2021. – 2027.

(209)

     Europski savez za vodik, Drugi europski sastanak na vrhu o elektrolizerima – trenutačno stanje provedbe Zajedničke izjave , 22. lipnja 2023.

(210)

     Carrara, S., i dr., Supply chain analysis and material demand forecast in strategic technologies and sectors in the EU – A foresight study (Analiza lanca opskrbe i predviđanje potražnje za materijalima u strateškim tehnologijama i sektorima u EU-u – prognostička studija, Ured za publikacije Europske unije), Luxembourg, 2023., doi:10.2760/386650, JRC132889, dokument Zajedničkog istraživačkog centra, 132889.

(211)

     SWD(2022) 230 final.

(212)

     COM(2021) 804 final.

(213)

     Obzor 2020., društveni izazov u području energije, i Obzor Europa, klaster 5 (energija). https://cordis.europa.eu/projects/en (europa.eu).  Na temelju podataka baze podataka CORDIS o društvenom izazovu u području energije programa Obzor 2020. i klasteru 5 (energija) programa Obzor Europa. Projects & results | CORDIS | Europska komisija (europa.eu) .

(214)

     Europsko udruženje za bioplin, Statistical Report, 2022.

(215)

     Motola, V., Scarlat, N., Hurtig, O., Buffi, M., Georgakaki, A., Letout, S., Mountraki, A., Salvucci, R. i Schmitz, A., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Bioenergija u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135079.

(216)

     Na temelju podataka konzorcija EurObserv-ER, Employment & Turnover , travanj 2023.

(217)

     Prema podacima Eurostata. Bioenergy Europe, Statistical report, 2022., Bioenergy Landscape. Samo 4 % krute biomase uvozi se u EU za bioenergiju.

(218)

     SL L 150, 14.6.2018.

(219)

 Europska komisija, Glavna uprava za mobilnost i promet, Maniatis, K., Landälv, I., Heuvel, E. i dr., Izgradnja budućnosti, cijena biogoriva, 2018., https://data.europa.eu/doi/10.2832/163774 .

(220)

     Na temelju podataka Međunarodne agencije za energiju (IEA). European Energy Innovation, A new policy context for assessing biogas and biomethane (europeanenergyinnovation.eu) , jesen 2022.

(221)

     Europsko udruženje za bioplin, Biomethane Map , 2021.

(222)

     Motola, V., Scarlat, N., Hurtig, O., Buffi, M., Georgakaki, A., Letout, S., Mountraki, A., Salvucci, R. i Schmitz, A., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Bioenergija u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135079.

(223)

     Europsko udruženje za bioplin, Statistical report, 2022.

(224)

     Motola, V., Scarlat, N., Hurtig, O., Buffi, M., Georgakaki, A., Letout, S., Mountraki, A., Salvucci, R. i Schmitz, A., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Bioenergija u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2023., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC135079.

(225)

     Europsko udruženje za bioplin, Breaking Free of the Energy Dependency Trap–Delivering 35 bcm of biomethane by 2030, 2022.

(226)

     Europsko udruženje za bioplin, Statistical report, 2022.

(227)

     Europsko udruženje za bioplin, Statistical report, 2022.

(228)

   Itul, A., Diaz Rincon, A., Eulaerts, O. D., Georgakaki, A., Grabowska, M., Kapetaki, Z., Ince, E., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Shtjefni, D. i Jaxa-Rozen, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC134999.

(229)

     SL L 140, 5.6.2009.

(230)

     SL L 275, 25.10.2003.

(231)

     COM(2021) 800 final.

(232)

     COM(2022) 672 final.

(233)

     Države članice svake četiri godine izvješćuju Komisiju o provedbi Direktive 2009/31/EZ o hvatanju i skladištenju ugljika. Komisija je dosad objavila tri takva izvješća, a objava četvrtog planirana je za kraj 2023.

(234)

     EnTEC (Trinomics, TNO i Fraunhofer Institute ISI), Bolscher, H. i dr., Uredba EU-a o razvoju tržišta za prijevoz i skladištenje CO2, Europska unija, 2023. https://energy.ec.europa.eu/publications/eu-regulation-development-market-co2-transport-and-storage_en .

(235)

     Itul, A., Diaz Rincon, A., Eulaerts, O. D., Georgakaki, A., Grabowska, M., Kapetaki, Z., Ince, E., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Shtjefni, D. i Jaxa-Rozen, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC134999.

(236)

     Global CCS Institute, Global Status of Carbon Capture and storage, 2022 , 2022.

(237)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,9497 EUR za 1 USD za 2022. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html .

(238)

     Itul, A., Diaz Rincon, A., Eulaerts, O. D., Georgakaki, A., Grabowska, M., Kapetaki, Z., Ince, E., Letout, S., Kuokkanen, A., Mountraki, A., Shtjefni, D. i Jaxa-Rozen, M., Opservatorij za tehnologiju čiste energije: Hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., JRC134999.

(239)

     Dostupni podaci o broju poduzeća uključenih u lanac opskrbe za upotrebu i skladištenje ugljika (CCUS) u Europi ograničeni su. Osim toga, većina poduzeća nije objavila vrijednost projekata u kojima sudjeluju, a poduzeća su ujedno uključena u razne faze u cijelom lancu vrijednosti, pa je u ovom slučaju teško utvrditi tržišni udio. Ovisno o granicama utvrđenima za lanac vrijednosti, u drugim se istraživanjima predlaže približno 17 000 poduzeća uključenih u sve aspekte lanca opskrbe za CCUS, uključujući pružatelje tehnologije, usluge i pravne aspekte. Europska komisija, Kapetaki, Z. i dr., Hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika u Europskoj uniji – izvješće o stanju trendova tehnološkog razvoja, lanaca vrijednosti i tržišta za 2022. 2022.

https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC13066

(240)

     SL L 152, 3.6.2022.

(241)

     Zahvaljujući većem kapacitetu i manjim gubicima na velikim udaljenostima u usporedbi s ekvivalentnim sustavima izmjenične struje ISVN sustavi mogu učinkovito ojačati međupovezanost energetskog sustava povezivanjem udaljenih energetskih mreža s različitim frekvencijama ili olakšavanjem međupovezivanja velikih odobalnih vjetroelektrana.

(242)

     WindEurope Intelligence Platform, Workstream for the development of multi-vendor HVDC systems (ENTSO-E, T&D Europe, WindEurope), 21. lipnja 2021.

(243)

     Projekt „Omogućivanje interoperabilnosti ISVN mreža s više dobavljača” (InterOPERA) okuplja europske operatore prijenosnih sustava, proizvođače, sektorska udruženja i sveučilišta kako bi definirali standarde kompatibilnosti i interoperabilnosti za ISVN mreže. Više informacija: https://interopera.eu .

(244)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Energy Technology Perspectives, 2023.

(245)

     Power Technology Research (ožujak 2023.). IoT innovation: Leading companies in HVDC transmission systems for the power industry. Preuzeto sa stranica Power Technology: https://www.power-technology.com/data-insights/innovators-hvdc-transmission-systems-power/ . 

(246)

     Konzervativna procjena na temelju analize desetogodišnjeg plana razvoja mreže Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju, koja je provedena 2022., i analize nacionalnih razvojnih planova država članica EU-a (ali ne uzimajući u obzir najnovije obveze država članica EU-a u pogledu proizvodnje energije vjetra na moru).

(247)

     Prema prosječnom deviznom tečaju od 0,8455 EUR za 1 USD za 2021. Vidjeti: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html .

(248)

     Power Technology Research.

(249)

Ministarstvo energetike SAD-a, Semiconductors - Supply Chain Deep Dive Assessment, 2022.

(250)

     Međunarodna agencija za energiju (IEA), Energy Technology Perspectives, 2023.

(251)

     Europacable, Electricity transmission of tomorrow, 2021. Procjene upućuju na to da prosječni projekt prijenosa traje 15 godina od planiranja do dovršetka.