EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 18.4.2023.

COM(2023) 212 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o jedinstvenom nadzornom mehanizmu uspostavljenom na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o jedinstvenom nadzornom mehanizmu uspostavljenom na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013

1. Uvod

1.1. Ciljevi izvješća

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) uspostavljen je u studenome 2014. kao ključni prvi korak prema uspostavi bankovne unije kako bi se osigurao visokokvalitetan nadzor nad kreditnim institucijama u EU-u, kako bi se politika EU-a o bonitetnom nadzoru kreditnih institucija provodila logično i djelotvorno te kako bi se dosljedno primjenjivala jedinstvena pravila. SSM je zamišljen kao integrirana struktura koja objedinjuje Europsku središnju banku (ESB) kao nadnacionalno tijelo i nacionalna nadležna tijela u državama članicama koje su dio europodručja i državama članicama koje su s ESB-om sklopile sporazum o bliskoj suradnji.

Funkcioniranje i odgovornosti SSM-a temelje se na Uredbi (EU) br. 1024/2013 („Uredba o SSM-u”), kojom se ESB-u dodjeljuju nadzorne zadaće. Tom se uredbom od Komisije zahtijeva 1 da svake tri godine provede opsežno preispitivanje cjelokupne primjene Uredbe o SSM-u. Preispitivanjem se nastoji utvrditi potencijalni učinak na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Prvo preispitivanje dovršeno je 2017., a izvješće Komisije objavljeno je u listopadu 2017. 2 Drugo preispitivanje trebalo se provesti 2020., ali odgođeno je do 2022. zbog pandemije bolesti COVID-19 i davanja prednosti radu na paketu mjera za bankovni sektor iz 2021. Komisija sad objavljuje izvješće o drugom preispitivanju.

1.2. Opseg preispitivanja

Ovo preispitivanje nadovezuje se na nalaze izvješća o preispitivanju SSM-a iz 2017. i njime se nastoji ocijeniti jesu li tada utvrđeni nedostaci propisno otklonjeni. Obuhvaća i područja iz opsega zadaća iz članka 32. Uredbe o SSM-u koja nisu bila obuhvaćena preispitivanjem iz 2017. jer tada nije bilo dovoljno dostupnih informacija za donošenje zaključaka (primjerice, nije bilo sporazuma o bliskoj suradnji koje bi trebalo ispitati). Nadalje, u ovom se preispitivanju naglasak stavlja na određena visokoprioritetna kretanja i rizike za financijsku stabilnost bankovnog sektora, konkretno:

·procjena stručnosti i primjerenosti – važan nadzorni instrument koji čini glavninu odluka koje je donijelo Upravno vijeće ESB-a u području nadzora banaka,

·rizici povezani s klimatskim, okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima – klimatske promjene sve su štetnije za gospodarstvo te bi u narednim godinama mogle biti velika prijetnja financijskoj stabilnosti,

·rizici povezani s pranjem novca i financiranjem terorizma – visoko na popisu političkih prioriteta EU-a,

·grupe iz trećih zemalja u kontekstu nakon Brexita – brojne velike banke iz trećih zemalja osnivaju nova društva kćeri u EU-u, što može otežati nadzor,

·IKT rizici i kibernetički rizici – važni su s obzirom na sve veću digitalizaciju financijskih usluga i velike geopolitičke napetosti.

Postupak preispitivanja sastojao se od: i. analize dokumentacije; ii. prikupljanja informacija i mišljenja od sudionika SSM-a; iii. neformalnih razgovora s predstavnicima svih nacionalnih nadležnih tijela koja sudjeluju u SSM-u te nacionalnih nadležnih tijela iz EU-a koja nisu dio SSM-a; iv. neformalnih razgovora s predstavnicima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) i v. neformalnih rasprava s dionicima iz predmetnih gospodarskih sektora.

U okviru analize dokumentacije Komisijin tim pregledao je niz javno dostupnih dokumenata te niz dokumenata koje je dostavio ESB (na primjer vodiče, postupke i prezentacije). Za vrijeme tog cijelog postupka Komisijin tim često je bio u kontaktu s osobljem ESB-a, što je uključivalo i terenski posjet ESB-u.

U neformalnim sastancima s predstavnicima svakog od 21 nacionalnog nadležnog tijela koja sudjeluju u SSM-u ili su sklopila sporazume o suradnji sa SSM-om dobivene su korisne povratne informacije o općem trenutačnom stanju SSM-a iz perspektive tih tijela, aktivnostima SSM-a i prioritetnim područjima obuhvaćenima ovim preispitivanjem. Nadalje, neformalni sastanci s predstavnicima šest nacionalnih nadležnih tijela iz EU-a koja ne sudjeluju u SSM-u bili su korisni za dobivanje uvida u njihova stajališta o suradnji sa SSM-om.

Komisija se sastala i s predstavnicima nekoliko sektorskih organizacija 3 radi rasprave o njihovim stajalištima o funkcioniranju SSM-a i prioritetnim područjima obuhvaćenima ovim preispitivanjem.

1.3. Glavne poruke i struktura izvješća

Na temelju ovog preispitivanja Komisija može zaključiti da SSM općenito dobro funkcionira. Postao je zrelo, etablirano nadzorno tijelo koje ostvaruje ciljeve utvrđene pri njegovu uspostavljanju. Pomaže osigurati da banke budu dobro pripremljene i kapitalizirane u slučaju gospodarskih i financijskih kriza. SSM ujedno osigurava kvalitetan i proaktivan nadzor banaka te se pritom brzo prilagođava nadzornim izazovima, kao što se pokazalo za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19. Suradnja u okviru SSM-a između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela funkcionira dobro. Podjednako su pozitivne i povratne informacije o kvaliteti funkcioniranja bliske suradnje.

Izvješće se sastoji od sljedećih dijelova: u drugom odjeljku iznosi se povijesni pregled nadzora koji se provodi na razini EU-a i funkcioniranja SSM-a te njegov razvoj prema zrelom, etabliranom nadzornom tijelu. U trećem odjeljku ponajprije se obrađuju aspekti suradnje, koji su okosnica SSM-a. U četvrtom odjeljku razmatraju se kvaliteta i djelotvornost nadzorne aktivnosti, ponajprije s obzirom na nedavnu krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, rat u Ukrajini i nove rizike. U petom odjeljku obrađuje se učinak SSM-a na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Konačno, u šestom odjeljku sažimaju se zaključci preispitivanja.

2. Povijesni pregled i mjere poduzete na temelju nalaza iz prethodnog izvješća

2.1. Pregled

Početak rada SSM-a 2014. označio je veliku promjenu u načinu na koji će se obavljati nadzor banaka u europodručju. Nakon donošenja Uredbe o SSM-u 2013. i provjere kvalitete imovine značajnih banaka u europodručju 2014. ESB je preuzeo odgovornost za nadzor kreditnih institucija s poslovnim nastanom u bankovnoj uniji. Izravno nadzire značajne institucije, što prema stanju od 1. siječnja 2023. obuhvaća 111 banaka u zemljama koje sudjeluju u bankovnoj uniji. Na te banke pod izravnim nadzorom odnosi se 82 % ukupne bankovne imovine u zemljama sudionicama 4 . Manje značajne institucije pod nadzorom su nacionalnih nadležnih tijela, čiji rad nadgleda ESB. Osim toga, ESB ima isključivu nadležnost za sve odluke koje se trebaju donijeti o zajedničkim postupcima koji se primjenjuju i na značajne i na manje značajne institucije (kao što su zajednički postupci povezani s odobrenjima za rad i kvalificiranim udjelima). ESB zadržava i ovlast izravnog nadzora nad bilo kojom manje značajnom institucijom kako bi se osigurala dosljedna primjena visokih standarda nadzora u bankovnoj uniji 5 . Taj okvir oslanja se na snažno središnje tijelo – ESB u svojstvu tijela za nadzor banaka – te na neometanu koordinaciju i suradnju između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela.

Uspostavljanje SSM-a zahtijevalo je novu upravljačku strukturu i nove postupke i instrumente te osmišljavanje novog načina razmišljanja o nadzoru banaka. U prvih je nekoliko godina ESB morao izraditi svoja nadzorna pravila za kvalitetnu nadzornu praksu.

ESB je u listopadu 2020. uveo izmjene u unutarnjoj organizaciji svojeg nadzora banaka. I nacionalna nadležna tijela i dionici istaknuli su da je tom reorganizacijom poboljšan način na koji SSM provodi nadzorne aktivnosti te njegova sposobnost za napredak i prilagodbu problemima.

Te izmjene označavaju daljnji pomak prema pojačanom nadzoru koji se temelji na rizicima te jačanju strategije nadzora, funkcije upravljanja rizicima i uloge tematskih nadzornih provjera, koje se koordiniraju na središnjoj razini. Cilj je bio osigurati djelotvorniji nadzor i dosljednije rezultate nadzora te povećati transparentnost i predvidljivost nadzornih aktivnosti.

2.2. Mjere poduzete na temelju prethodnih nalaza

Komisijin tim preispitao je mjere koje je ESB poduzeo kao odgovor na nalaze utvrđene u izvješću o preispitivanju SSM-a iz 2017. te utvrdio da su općenito bile djelotvorne. Najvažnije među njima prikazane su i ocijenjene u nastavku, a ostale su navedene u posebnim odjeljcima izvješća (npr. procjena stručnosti i primjerenosti te suradnja u okviru SSM-a) 6 .

Kad je riječ o odobravanju internih modela, izvješće o preispitivanju SSM-a iz 2017. sadržavalo je sveobuhvatnu procjenu postupka ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela za odobravanje novih modela („postupak odobravanja modela”) i stalno preispitivanje postojećih modela („ciljano preispitivanje internih modela”). U izvješću su spomenuti i zaostaci s odobravanjem modela od uvođenja funkcija odobravanja i preispitivanja modela, što je u početnoj fazi potencijalno produžilo postupak odobravanja. U to su vrijeme sudionici SSM-a bili uvjereni da će se ti zaostaci u budućnosti eliminirati. Otad su u okviru SSM-a uvedeni postupci za racionalizaciju istraga modela i postupka odobravanja modela. Ti postupci uključuju: i. novi ojačani okvir za istrage modela i pojednostavnjeni postupak odobravanja manje bitnih zahtjeva koji se temelji na EBA-inu programu ispravaka na temelju internih rejting-sustava; ii. odobravanje zahtjeva koji se odnose na novu definiciju neispunjavanja obveza koje se provodi procjenama na daljinu; iii. uključivanje određenih zahtjeva za odobrenje modela u opseg istraga u okviru ciljanog preispitivanja internih modela i iv. davanje prednosti, od 2021., kad je riječ o kreditnom riziku, procjeni zahtjeva za odobrenje povezanih s primjenom EBA-inih novih regulatornih dokumenata koji se mogu procijeniti u istragama internih modela. Zahvaljujući tim inicijativama riješeni su neki problemi trajanja postupka odobravanja modela.

Međutim, utvrđeno je da SSM-u nedostaje kapaciteta za obradu zahtjeva za odobrenje i izmjenu modela jer nema za to resursa, a u nekim područjima ni specifičnih vještina (npr. za modele za tržišni rizik), zbog čega i dalje dolazi do kašnjenja. Taj aspekt istaknuli su i dionici iz predmetnih sektora i sâm ESB. Posljednjih je godina kašnjenju u odobravanju modela pridonio i niz zahtjeva za odobrenje modela koje su podnijele novoosnovane banke iz trećih zemalja u razdoblju nakon Brexita.

Osim toga, u nekim su slučajevima banke koje su podnijele zahtjev za odobrenje modela obavijestile tijelo koje provodi preispitivanje modela nedugo prije početka tog preispitivanja ili čak na samom početku ispitivanja da još nisu dovršile uvođenje svojeg modela, kako se to očekivalo. To je dovelo do otkazivanja misija i nemogućnosti da se resursi u okviru SSM-a u kratkom roku preraspodijele na druge misije.

To je područje i dalje kritično jer kašnjenja u postupku odobravanja mogu dovesti do primjene neprikladnih modela ili do podcjenjivanja rizika. Međutim, gotovo je neizvedivo da bi određeno nadzorno tijelo imalo dostatne resurse da može odmah odgovoriti na vrlo promjenjive potrebe banaka povezane sa zahtjevima za odobrenje modela, uključujući izmjene modela.

U području mjera rane intervencije i izjava o propadanju ili da vjerojatnoj propasti, SSM je sklopio revidirani memorandum o razumijevanju sa SRB-om. Njime je omogućena bliža suradnja u području upravljanja bankovnim krizama. U tijeku je rasprava i o nekim dodatnim koracima kojima bi se omogućila još neometanija suradnja u takvim slučajevima, što pokazuje da se s vremenom na temelju iskustva povećava i stupanj suradnje ESB-a i SRB-a. Jedan od elemenata na koje treba obratiti pažnju asimetrija je između sudjelovanja ESB-a i SRB-a u radu njihovih odgovarajućih upravljačkih tijela. Dok ESB ima status stalnog promatrača na izvršnim i plenarnim sjednicama SRB-a (kako je propisano člankom 43. stavkom 3. Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu), SRB može biti pozvan na sjednicu Nadzornog odbora SSM-a samo kao promatrač za određena pitanja s dnevnog reda. U praksi ESB poziva SRB na rasprave o pojedinačnim bankama te horizontalnim pitanjima i pitanjima politike kako bi se osiguralo sudjelovanje SRB-a u svim raspravama relevantnima za njegove zadaće. To redovito sudjelovanje predstavnika SRB-a na sjednicama Nadzornog odbora SSM-a doprinosi dobroj suradnji tih dvaju tijela.

U prvom preispitivanju potvrđena su postignuća SSM-a u pogledu dosljedne primjene postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) te brzog uključivanja regulatornih izmjena u njegovu metodologiju. Daljnji napredak ostvaren je u nekoliko područja, ponajprije u poboljšanju komunikacije s nacionalnim nadležnim tijelima o metodama koje se primjenjuju za prilagodbu, na horizontalnoj razini, odluka u okviru SREP-a koje su predložili zajednički nadzorni timovi te u uključivanju u metodologiju SREP-a povratnih informacija dobivenih od EBA-e u okviru njezine procjene konvergencije. Trenutačno testiranje probne metodologije SREP-a, usmjerene na primjenu osnovnog SREP-a kao zadane metodologije, koja se barem jednom u tri godine dopunjuje sveobuhvatnim SREP-om, primjer je daljnjeg pomaka prema postupku nadzora u kojem se u prvi plan stavljaju rizici posebno svojstveni bankama, uz osnovnu ocjenu za koju se očekuje da će bolje odgovarati prirodi SREP-a, koji je posebno prilagođen bankama. Važno je da se odluke donesene u okviru SREP-a, uključujući one povezane s komparativnom analizom u odnosu na druge banke, transparentno priopće relevantnim dionicima kako bi se osigurala kvalitetna razmjena informacija s bankama i njihovo razumijevanje očekivanja i rezultata kojima nadzorna tijela teže.

U području kreditnog rizika, a ponajprije u odnosu na neprihodonosne kredite, u prvom izvješću o preispitivanju SSM-a istaknuto je da ESB može povećati razinu rezervacija banaka primjenom svojih nadzornih instrumenata 7 u granicama primjenjivog računovodstvenog okvira. Preispitivanje pokazuje da se ESB pretežito koristi moralnim uvjeravanjem kako bi potaknuo banke da pri upravljanju kreditnim rizikom primjenjuju razborite politike rezerviranja te izlaže nadzorna očekivanja kao sredstvo priopćavanja željenog rezultata. Primjerice, na početku pandemije bolesti COVID-19 ESB je glavnim direktorima banaka poslao dopise 8 s dodatnim smjernicama i nadzornim očekivanjima u pogledu upravljanja kreditnim rizikom.

Kad je riječ o razmjeni informacija s Europskim revizorskim sudom, u okviru prvog preispitivanja SSM-a ESB-u je predloženo da uvede učinkovitiji sustav za razmjenu informacija s tim sudom. ESB je taj prijedlog proveo sklapanjem međuinstitucijskog sporazuma s Europskim revizorskim sudom o razmjeni informacija 9 .

Kad je riječ o Administrativnom odboru za preispitivanja, u prvom su preispitivanju istaknute potencijalne prednosti povećanja transparentnosti njegovih odluka, primjerice, objavljivanjem sažetaka tih odluka na internetskim stranicama ESB-a, uz propisno poštovanje pravila o povjerljivosti. Ta transparentnost općenito se zaista povećala, i to djelomično zbog toga što je na internetskim stranicama o nadzoru banaka u okviru ESB-a u proteklih nekoliko godina objavljeno više objašnjenja o funkcioniranju Administrativnog odbora za preispitivanja, među ostalim o razmatranim pitanjima i elementima njegovih dosadašnjih odluka.

Konačno, u prvom je preispitivanju zaključeno da bi ESB mogao povećati proporcionalnost svoje metodologije za izračun naknada. To je uvelike ostvareno revizijom Uredbe o naknadama za nadzor 10 , čija je provedba započela u razdoblju za koje se plaća naknada za 2020. Među ostalim metodološkim poboljšanjima, novim postupkom uvedeno je sniženje najnižeg sastavnog dijela naknade za nadzor ESB-a koju plaćaju manje institucije iz skupine manje značajnih institucija.

3. Aspekti suradnje

3.1. Pregled

Dobro funkcioniranje SSM-a i uspjeh tog mehanizma u obavljanju glavne nadzorne uloge nad bankama u EU-u uvelike se temelji na suradnji i koordinaciji između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela te na stalnoj razmjeni informacija. Preispitivanjem je utvrđeno da je ESB posljednjih godina uspio poboljšati suradnju s nacionalnim nadležnim tijelima i promicati niz organizacijskih i operativnih inicijativa za jačanje koordinacije i komunikacije u većini područja nadzora, i to u okviru postojećih kadrovskih resursa.

To povećanje kvalitete suradnje s ESB-om općenito je pohvaljeno u razgovorima s nacionalnim nadležnim tijelima, koja su, među ostalim, istaknula podršku i osposobljavanje koji su im dostupni, konstruktivnu i pragmatičnu razmjenu informacija među mrežama te pristup IT alatima razvijenima u okviru SSM-a radi olakšavanja dosljednog izvješćivanja i nadzornih provjera. Potvrđeno je i da su zbog povećane složenosti nadzorne aktivnosti, koja je vidljiva i iz povećanja broja novih inicijativa u području nadzora, potrebni znatni resursi i na razini ESB-a i na razini nacionalnih nadležnih tijela. Ako ti resursi nisu na raspolaganju, treba iznaći rješenja za optimizaciju nadzornih postupaka.

Osim toga, povećanje nadzornih odgovornosti navelo je ESB da se više usmjeri na aspekte koji su povezani s većim rizicima za globalnu financijsku stabilnost. Stoga su u određenim slučajevima odgođene neke inicijative koje nacionalna nadležna tijela možda smatraju prioritetnima (npr. ažuriranje smjernica za nadzor manje značajnih institucija).

U povratnim informacijama dobivenima od sektorskih udruženja istaknuta su neka područja u kojima bi sudionici SSM-a mogli poboljšati razmjenu informacija s nadziranim institucijama i povećati informiranost o svojoj strategiji i ciljevima na pojedinačnoj razini i na razini predmetnih sektora. Jedno od područja u kojima dionici iz predmetnih sektora traže poboljšanja područje je komunikacije, ponajprije u odnosu na opseg i ciljeve tematskih provjera i anketa, koje ponekad mogu od banaka zahtijevati znatne resurse i imati kratke rokove. Neki dionici iz predmetnih sektora htjeli bi i da se rezultati komparativne analize provedene u okviru SREP-a i rezultati tematskih provjera sustavnije priopćavaju.

3.2. Izravni nadzor značajnih institucija

Izravni nadzor značajnih institucija u okviru SSM-a bio je djelotvoran i pravodoban, čak i za vrijeme izvanrednih okolnosti (npr. provođenje pragmatičnog SREP-a za vrijeme pandemije bolesti COVID-19), te obuhvaća nove vrste rizika (rizike od pranja novca i financiranja terorizma, kibernetičke rizike i rizike povezane s klimatskim, okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima).

Zajednički nadzorni timovi, koji se sastoje od članova osoblja ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela, glavni su stup nadzora značajnih institucija. Povratne informacije dobivene od nacionalnih nadležnih tijela i dionika iz predmetnih sektora upućuju na to da je trenutačni ustroj zajedničkih nadzornih timova općenito djelotvoran, s jasnim linijama izvješćivanja i odgovornostima. U nekim posebnim slučajevima pokazalo se da zajedničkim nadzornim timovima nedostaju određene vještine (npr. poznavanje jezika i tehničko stručno znanje). U okviru SSM-a redovito se procjenjuju vrste vještina koje nedostaju u tim timovima radi osposobljavanja članova osoblja, ako je to moguće, ili zapošljavanja novih članova osoblja s potrebnim vještinama.

Postojeći SREP postupno se mijenja iz detaljnog i iscrpnog postupka u postupak koji se u većoj mjeri temelji na rizicima. Zahvaljujući tome zajednički nadzorni timovi imaju više vremena za bavljenje glavnim rizicima svojstvenima svakoj pojedinoj značajnoj instituciji. Komparativne analize koje su za cijelog SREP-a provodile horizontalne funkcije ESB-a omogućuju dosljednu i usklađenu primjenu odluka donesenih u okviru SREP-a. Od posljednjeg preispitivanja nacionalna nadležna tijela u većoj su mjeri uključena u taj postupak, ponajprije s obzirom na metode koje se na horizontalnoj razini primjenjuju za prilagodbu odluka u okviru SREP-a koje su predložili zajednički nadzorni timovi.

Osim toga, u okviru SSM-a osmišljavaju se metodologije i postupci nadzora, posebno u pogledu primjene zahtjeva iz drugog stupa i smjernica za drugi stup, radi usklađivanja nadzornog pristupa u okviru SSM-a. To usklađivanje nadzornih postupaka proteže se i na rezultate nadzora na licu mjesta.

ESB je prije i za vrijeme pandemije utvrdio da je kreditiranje s financijskom polugom velika opasnost za značajne institucije i stoga zahtijeva pojačanu kontrolu i mjere praćenja 11 . Velik porast kreditiranja s financijskom polugom i značajni rizici svojstveni tim transakcijama, koje su potaknute i nepostojanjem primjerenih ugovornih odredaba i nižom kvalitetom rejtinga te nedostacima u načinu na koji banke upravljaju rizikom, potaknuli su ESB da financiranje s financijskom polugom odredi kao nadzorni prioritet (u razdoblju od 2022. do 2024.).

Kao odgovor na promjene povezane s kamatnim stopama ESB je kao prioritet odredio i provjere upravljanja kamatnim rizikom i rizikom kreditne marže 12 , počevši od druge polovine 2021. ESB je te rizike uključio među svoje nadzorne prioritete za 2022.

3.3. Neizravni nadzor manje značajnih institucija

U bilateralnim razmjenama nacionalna nadležna tijela dala su pozitivne povratne informacije o suradnji s ESB-om u području nadzora manje značajnih institucija, koja je bila dobra već za vrijeme preispitivanja iz 2017. i dodatno se produbila. Nacionalna nadležna tijela istaknula su područja u kojima su ostvarena znatna poboljšanja:

·stalni porast kvalitete i učestalosti razgovora između nacionalnih nadležnih tijela i odjela ESB-a zaduženih za pojedine zemlje (što je u praksi olakšano i zahvaljujući virtualnom radnom okruženju),

·uspostavljanje mreža za više rukovodstvo radi rasprave o provedbi politika,

·doprinos novih horizontalnih funkcija SSM-a povećanju usklađenosti nadzornih praksi,

·korištenje portala sustava za upravljanje informacijama (IMAS) za manje značajne institucije na dobrovoljnoj osnovi.

Nacionalna nadležna tijela u pravilu usvajaju metodologije nadzora dogovorene na razini SSM-a za manje značajne institucije, uz određeni stupanj proporcionalnosti. Nacionalna nadležna tijela napomenula su da se metodologija za manje značajne institucije, koja im je od presudne važnosti za osiguravanje dosljednosti nadzora, ne ažurira sveobuhvatno svake godine (posljednja sveobuhvatna revizija provedena je 2020.). Pritom se napominje da su nedavno revidirani određeni elementi metodologije za manje značajne institucije, kao što je uključivanje IT rizika u operativne rizike. Nadzorne smjernice o uključivanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma uključit će se u metodologiju za manje značajne institucije 2023. Osim toga, u bilateralnim razmjenama s nacionalnim nadležnim tijelima potvrđeno je da se nadzorne provjere manje značajnih institucija, posebno malih i jednostavnih institucija, provode s različitom učestalošću.

Bilo bi korisno proširiti primjenu nekih od inicijativa uvedenih na dobrovoljnoj osnovi, primjerice, sustav IMAS mogao bi se koristiti za sve manje značajne institucije visokog rizika i velikog učinka te za neke druge elemente kontinuiranog nadzora manje značajnih institucija ako profil rizičnosti tih institucija opravdava blisku suradnju s ESB-om. Sustav IMAS mogao bi se proširiti na male banke s visokorizičnim poslovnim modelom jer bi se tom mjerom predostrožnosti ESB-u omogućio stroži nadzor i prema potrebi preuzimanje izravnog nadzora nad određenim institucijama.

Kad je riječ o nadzoru i značajnih i manje značajnih institucija, neka nacionalna nadležna tijela navela su da znatan opseg posla u okviru SSM-a može u nekim slučajevima opteretiti nacionalna nadležna tijela s manjim kadrovskim resursima, na primjer zbog sudjelovanja u raznim inicijativama, radnim skupinama i tečajevima osposobljavanja. Kako bi se taj problem riješio, sudionici SSM-a odnedavno su fokusirani na osnivanje regionalnih centara stručnosti, čiji je cilj stjecanje širokog i temeljitog znanja o određenim vrstama rizika, pronalaženje rješenja za njihovo ublažavanje te razmjenjivanje tog znanja sa svim sudionicima SSM-a. Jedan od primjera, čija je provedba već u probnoj fazi, osnivanje je centra za sekuritizaciju, pod vodstvom francuskog nadzornog tijela (ACPR). Ti centri primjer su ne samo bliske suradnje između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela, već i ostvarivanja cilja optimizacije dostupnih resursa i dosljednih rezultata u cijelom SSM-u.

3.4. Sporazumi o bliskoj suradnji

Od preispitivanja SSM-a iz 2017. sklopljena su dva sporazuma o bliskoj suradnji u okviru SSM-a, i to s Bugarskom i Hrvatskom, čija tijela sad sudjeluju u SSM-u 13 . Specifičnost sporazuma o bliskoj suradnji je u tome što se odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo priključuje SSM-u na nešto drukčijoj osnovi u odnosu na nacionalna nadležna tijela iz država članica sudionica iz europodručja. Glavna je razlika ta da nacionalna nadležna tijela država članica u bliskoj suradnji sudjeluju u SSM-u, ali kad je riječ o donošenju odluka, djeluju na temelju uputa koje dobiju od SSM-a te prenose te upute u nacionalne odluke.

Iskustvo s uključivanjem Bugarske i Hrvatske u SSM bilo je pozitivno. Sporazumima o bliskoj suradnji prethodile su temeljite razmjene i podrobna priprema. To je olakšalo provedbu procesa, ponajprije zato što je bugarskim i hrvatskim tijelima dano dovoljno vremena da prilagode svoje politike i praksu tom novouspostavljenom okviru za suradnju.

Zbog načina na koji su sporazumi o bliskoj suradnji osmišljeni proces donošenja odluka na temelju uputa traje duže od internog donošenja odluka u okviru SSM-a. Primjerice, nacionalna tijela obično dobiju upute na engleskom jeziku, koje se potom moraju prevesti na nacionalne jezike i provesti nacionalnim pravnim instrumentima. Osim toga, organiziranje zajedničkih nadzora na licu mjesta otežano je jer se Uredbom o SSM-u ESB-u dodjeljuje samo uloga „promatrača” u nadzorima koji se provode u zemljama s kojima je sklopljen sporazum o bliskoj suradnji.

Međutim, sporazumi o bliskoj suradnji općenito funkcioniraju dobro te su ubrzo nakon sklapanja donijeli dobre rezultate u nekoliko područja. To uključuje pravodobno uspostavljanje kanala za izravnu komunikaciju između nadziranih subjekata i zajedničkih nadzornih timova, neometanu integraciju nadziranih subjekata u centralizirani SREP te mogućnost da se u okviru SSM-a iskoristi stručno znanje bugarskih i hrvatskih tijela o lokalnim temama u području nadzora te njihovo iskustvo s nacionalnim značajnim institucijama.

3.5. Suradnja s nadzornim tijelima iz trećih zemalja i posljedice Brexita

Mnoge značajne institucije koje se nadziru u okviru SSM-a imaju znatnu međunarodnu prisutnost. U tom kontekstu prekogranična suradnja i koordinacija u utvrđivanju i ublažavanju rizika za financijsku stabilnost od ključne su važnosti.

Posljednjih su godina sudionici SSM-a radili na produbljivanju strateške suradnje s tijelima iz trećih zemalja po pitanjima nadzora. Potpisano je više od 15 memoranduma o razumijevanju s tijelima za nadzor banaka i tržišta izvan EU-a, koji su objavljeni na internetskim stranicama ESB-a uz suglasnost odgovarajućeg partnerskog tijela. Ta vrsta sporazuma doprinosi neometanoj suradnji u području nadzora i razmjene informacija.

Od 2016. međunarodne banke reorganizirale su se kako bi nakon Brexita nastavile poslovati u EU-u. To je dovelo do približno 25 postupaka izdavanja odobrenja za rad u okviru SSM-a povezanih s Brexitom. To je uključivalo osnivanje novih kreditnih institucija i restrukturiranje postojećih. SSM je morao izaći na kraj s problemom uvođenja svih tih institucija u sustav u relativno kratkom roku, što je bilo naročito složeno u slučaju društava kćeri velikih međunarodnih banaka s različitim poslovnim modelima.

ESB je u kolovozu 2018. objavio svoja nadzorna očekivanja za modele knjiženja banaka. Njima se prvenstveno nastojalo osigurati da novoosnovani subjekti pod nadzorom SSM-a imaju pouzdane okvire za upravljanje i kontrolu rizika te da budu operativno otporni na krize.

U tom kontekstu, u okviru svojih nadzornih zadaća osiguravanja da društva kćeri iz trećih zemalja imaju prikladno korporativno upravljanje i upravljanje rizicima, SSM je u postupku dovršavanja pregleda prakse u području upravljanja i upravljanja rizicima u organizacijskim jedinicama za trgovanje („pregled prakse organizacijskih jedinica za trgovanje”). Taj pregled usmjeren je na praksu u području knjiženja i upravljanja rizicima u organizacijskim jedinicama za trgovanje koje se bave npr. aktivnostima održavanja tržišta, upravljanja aktivnošću ili aktivnostima povezanima s izvedenicama 14 unutar „novih banaka osnovanih zbog Brexita”.

Taj je pregled glavni nadzorni instrument koji omogućuje da se u okviru SSM-a provjeri približava li se poslovna praksa u tom sektoru nadzornim očekivanjima ESB-a za sve subjekte obuhvaćene SSM-om, uključujući društva kćeri u EU-u koja pripadaju grupama iz trećih zemalja. Pokazalo se da većina novih banaka osnovanih zbog Brexita nije ispunila očekivanja utvrđena u okviru SSM-a te da imaju određena obilježja fiktivnih društava. U okviru SSM-a utvrđeni su različiti pokazatelji rizika za svaku pojedinu organizacijsku jedinicu za trgovanje kako bi se bolje odredila značajnost njihove aktivnosti trgovanja i svi relevantni rizici koji iz nje pojavljuju. ESB će poduzeti mjere za otklanjanje tih nedostataka u pravno obvezujućim nalozima koje će uputiti relevantnim bankama u drugom tromjesečju 2023., u odgovarajućim rokovima.

3.6. Suradnja s nadzornim tijelima za nebankarske subjekte

U okviru SSM-a uspostavljen je niz mehanizama za suradnju s nadzornim tijelima nadležnima za ostale subjekte iz financijskog sektora, kao što su društva za osiguranje i investicijska društva („nadzorna tijela za nebankarske subjekte”). Taj oblik suradnje posebno je važan jer niz bankarskih grupa kontrolira društva za osiguranje, investicijska društva i druge subjekte iz financijskog sektora koji podliježu financijskom nadzoru koji provode druga nadzorna tijela. Osim toga, s obzirom na to da znatan broj kreditnih institucija koje se nadzire u okviru SSM-a izdaje vrijednosne papire na uređenim tržištima u EU-u, u okviru SSM-a uspostavljeni su kanali za komunikaciju s nadzornim tijelima za tržišta i vrijednosne papire.

Glavni je cilj SSM-a u tom području razmjena informacija kako bi se zajamčilo da se u slučaju potrebe mogu poduzimati koordinirane mjere. U okviru SSM-a osiguravanje dobrog protoka informacija prema nadzornim tijelima za nebankarske subjekte obično je zadaća zajedničkih nadzornih timova.

Bitno je obratiti pozornost na to da djelotvorna razmjena informacija između SSM-a i nadzornih tijela za nebankarske subjekte ovisi o tome kako je nadzor financijskih tržišta organiziran na nacionalnoj razini. Dok zadaće SSM-a obuhvaćaju samo bonitetni nadzor kreditnih institucija, u nekim državama članicama relevantna nacionalna tijela zadužena za nadzor financijskih sektora (bankarstvo, osiguranje, vrijednosni papiri) objedinjena su u jedinstveno nadzorno tijelo ili su podijeljena na tijelo za bonitetni nadzor i tijelo za nadzor financijskog poslovanja. Bilo bi dobro i uvesti mehanizam za razmjenu informacija između SSM-a i tijela za nadzor tržišta iz trećih zemalja. Kao model za takvu razmjenu mogao bi poslužiti novi memorandum o razumijevanju koji je ESB 2021. sklopio s Komisijom za vrijednosne papire i burzu iz SAD-a.

Nadalje, SSM je jedan od ključnih sudionika u dodatnom nadzoru financijskih konglomerata. To su grupe koje se sastoje od subjekata iz sektora bankarstva, osiguranja i investicijskih subjekata te podliježu pravilima o dodatnom nadzoru utvrđenima Direktivom o financijskim konglomeratima. Konkretno, tom se direktivom propisuje da se jedno od sektorskih nadzornih tijela zaduženih za različite subjekte konglomerata imenuje koordinatorom 15 . Budući da SSM nadzire značajne institucije, obično mu se dodjeljuje uloga nadzornog tijela koordinatora za neke od najvećih financijskih konglomerata koji posluju u EU-u. Donedavno je SSM u tom području bio usmjeren ponajprije na svakodnevni nadzor, to jest na utvrđivanje prioritetnih nadzornih pitanja. ESB je u međuvremenu sklopio sporazume o suradnji s nadzornim tijelima za osiguranje kako bi se potaknula suradnja i razmjena informacija o bankarskim i osiguravajućim konglomeratima. Osim toga, ESB sad aktivnije surađuje s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje radi razmjene stručnog znanja i informacija kako bi se bolje vodilo računa o rizicima svojstvenima konglomeratima te je uspostavio interni formalizirani plan rada za financijske konglomerate.

3.7. Napredak u suradnji u ostalim područjima kontinuiranog nadzora

Stručnost i primjerenost

Kako je potvrđeno u prvom izvješću o SSM-u, procjene stručnosti i primjerenosti čine glavninu odluka koje je donijelo Upravno vijeće na prijedlog Nadzornog odbora ESB-a.

Od posljednjeg preispitivanja SSM-a ostvaren je znatan napredak u jačanju suradnje s nacionalnim nadležnim tijelima u području procjena stručnosti i primjerenosti. To su nacionalna nadležna tijela općenito potvrdila u razgovorima za vrijeme preispitivanja. Općenito su pohvalila postignuća u okviru SSM-a, ponajprije postignuća povezana sa sustavom donošenja odluka koji se temelji na rizicima i s uvođenjem novih IT alata.

ESB i nacionalna nadležna tijela zajedno čine mrežu za procjene stručnosti i primjerenosti te izrađuju i ažuriraju relevantne vodiče i predloške kako bi te procjene i postupak odobravanja postupaka za te procjene u okviru kontinuiranog nadzora bili dosljedniji, jednostavniji i djelotvorniji. Ti dokumenti odnose se na ključne elemente kao što su: i. predlošci za razgovore s osobama na različitim upravljačkim položajima, uključujući vršitelje ključnih funkcija; ii. smjernice za sastavljanje dokumenata kako bi se osiguralo korištenje dosljednih formulacija u svim postupcima i odlukama o stručnosti i primjerenosti; iii. vodič za procjene stručnosti i primjerenosti koji sadržava opis primjenjivih politika, prakse i postupaka u okviru SSM-a pri procjeni prikladnosti članova upravljačkih tijela značajnih kreditnih institucija i iv. priručnik za podršku zajedničkim nadzornim timovima i osobama zaduženima za pojedine predmete pri nacionalnim nadležnim tijelima u svakodnevnoj primjeni stajališta SSM-a o stručnosti i primjerenosti pri izradi nacrta procjene stručnosti i primjerenosti.

Od prethodnog preispitivanja SSM-a pojačane su mjere u okviru SSM-a za djelotvornije donošenje odluka o stručnosti i primjerenosti. Postupak donošenja odluka pojednostavnjen je uvođenjem delegiranja i ubrzanog postupka za manje složene odluke te je u prvi plan stavljen razvoj odgovarajućih IT alata za provođenje velikog broja procjena stručnosti i primjerenosti uz osiguranje djelotvornog nadzora. U nekoliko posebnih slučajeva uzela su se u obzir ad hoc rješenja kojima se nastojalo riješiti određena pitanja povezana s procjenom stručnosti i primjerenosti koja su specifična za određene države članice te se razmatra primjena uspješnih pristupa na slične slučajeve.

Osim toga, u okviru SSM-a 2018. uveden je alternativni postupak procjene stručnosti i primjerenosti (AFAPP). To je ubrzani postupak donošenja odluka kojim se nastoji povećati učinkovitost, skratiti vrijeme obrade odluka o stručnosti i primjerenosti te omogućiti veću usmjerenost na rizike. U okviru tog postupka, umjesto da se izradi preliminarni prijedlog na razini nacionalnog nadležnog tijela i da potom to tijelo i ESB provode zajedničku procjenu, nacionalno nadležno tijelo odgovorno je za izradu prijedloga zajedno sa zajedničkim nadzornim timom. Taj se prijedlog potom izravno dostavlja Tajništvu SSM-a na provjeru kvalitete i višim rukovoditeljima u ESB-u na donošenje 16 .

Kako bi se procjene stručnosti i primjerenosti racionalizirale te kako bi se moglo upravljati velikom količinom informacija, u okviru SSM-a radilo se na poboljšanju njegovih IT alata. Portal sustava IMAS, koji je uveden početkom 2021. kao podrška nadzornom postupku, počeo se koristiti u okviru SSM-a kako bi se bankama omogućilo da izravno i sigurno prenose sve dokumente potrebne za zahtjeve za procjenu stručnosti i primjerenosti. Relevantne informacije o postupcima procjene stručnosti i primjerenosti, kao što su ažurirani postupci i predlošci, učitavaju se u internu mrežu kako bi se nacionalnim nadležnim tijelima omogućio jednostavan pristup najnovijoj dokumentaciji.

Kad je riječ o alatima posebno razvijenima za podršku procjenama stručnosti i primjerenosti, u okviru SSM-a probno se primjenjuje alat za strojno učenje, u što su uključena dva nacionalna nadležna tijela, kako bi se olakšalo čitanje i procjena upitnikâ o stručnosti i primjerenosti te ukazalo na potencijalne probleme u ranoj fazi postupka. Cilj je da se do prve polovine 2023. započne sa širokom primjenom tog alata.

Iako se potvrđuje napredak ostvaren zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima 17 , problemi i dalje postoje, ponajprije zbog nedostatne usklađenosti među nacionalnim okvirima i nacionalnih posebnosti. To su naglasila neka nacionalna nadležna tijela, koja su istaknula da će mogućnosti djelovanja SSM-a ostati ograničene ako se ne provede daljnje usklađivanje. Komisija je u paketu mjera za bankovni sektor iz listopada 2021. predložila daljnje usklađivanje regulatornog okvira za procjene stručnosti i primjerenosti. O tom se paketu trenutačno raspravlja u Europskom parlamentu i Vijeću.

Provedbene ovlasti i ovlasti za izricanje sankcija

U izvješću o preispitivanju SSM-a iz 2017. istaknuto je da je potrebno steći više praktičnog iskustva kako bi se moglo procijeniti ESB-ove provedbene ovlasti i ovlasti za izricanje sankcija. U približno osam godina od uspostave SSM-a pokazalo se da je to iskustvo postupno stečeno. Posljednje izvješće SSM-a o izricanju sankcija 18 pokazuje da je provedba uglavnom bila usmjerena na kršenja bonitetnih zahtjeva u području unutarnjeg upravljanja (što je u skladu s nadzornim prioritetima SSM-a za 2021.). Osim toga, to izvješće pokazuje da je došlo do povećanja aktivnosti sankcioniranja usmjerenih na kršenja obveza nadzornog izvješćivanja. Kad je riječ o metodologiji, ESB je u ožujku 2021. objavio vodič za određivanje administrativnih sankcija, čime se povećala transparentnost.

Kao jednu od svojih provedbenih ovlasti ESB može izreći periodične penale 19 u slučaju kontinuiranog kršenja propisa ili nadzorne odluke ESB-a. Dosad je ESB taj provedbeni instrument primijenio samo u ograničenom broju slučajeva.

Ovlasti za izricanje sankcija u okviru SSM-a primjenjuju se unutar granica utvrđenih prenošenjem Direktive o kapitalnim zahtjevima u nacionalno pravo država članica sudionica. Međutim, zbog razlika među državama članicama u provedbi važnih elemenata režima za izricanje sankcija narušena je sposobnost ESB-a za dosljedno izricanje primjerenih sankcija.

Prijedlogom paketa mjera za bankovni sektor nastoje se uskladiti određene nadzorne ovlasti i ovlasti za izricanje sankcija u EU-u. Prvo, njime se želi proširiti opseg ovlasti za izricanje sankcija tako da se popis povreda koje podliježu administrativnim penalima i sankcijama dopuni dodatnim bonitetnim zahtjevima. Drugo, njime se nacionalnim nadležnim tijelima želi dati veće ovlasti za provedbu pravila tako da se u zakonodavstvo uvedu periodični penali kako bi se osiguralo da kreditne institucije brzo ispune bonitetne zahtjeve. Stoga bi se prijedlogom CRD VI nadzornim tijelima osigurali djelotvorni, proporcionalni i odvraćajući provedbeni instrumenti te instrumenti za izricanje sankcija.

4. Prilagodba nadzora banaka novim izazovima

4.1. Pregled

Izazovi s kojima se bankovni sektor suočava još od svjetske financijske krize naglasili su važnost koju jačanje nadzornih praksi ima za cjelokupno gospodarstvo. Djelotvoran visokokvalitetni nadzor banaka te prekogranična i međusektorska komunikacija i suradnja u području nadzora od ključne su važnosti za brzo prepoznavanje i otklanjanje rizika za sigurnost i stabilnost kreditnih institucija te financijsku stabilnost. Kako bi se to postiglo, nadzorna tijela moraju pažljivo odrediti svoje ciljeve, osmisliti i održavati postupak procjene rizika za financijsku stabilnost koji je usmjeren na budućnost te primjenjivati proaktivan integrirani pristup nadzoru banaka i svojoj sposobnosti ekstrapolacije na cijeli financijski sektor kako bi se ostvarili željeni ciljevi.

U okviru preispitivanja procijenjene su četiri skupine izazova u području nadzora:

·odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19,

·nadzor IT rizika i kibernetičkih rizika,

·nadzorni izazovi povezani s klimatskim rizicima,

·nadzorni izazovi povezani s pranjem novca.

Odgovor u okviru SSM-a na rat u Ukrajini samo je neizravno procijenjen u ovom preispitivanju, i to sa stajališta posljedica povećanog geopolitičkog rizika za financijsku stabilnost banaka i nadzor banaka, što ponajprije uključuje kibernetičke rizike i kreditne rizike. Slično kao u slučaju pandemije bolesti COVID-19, SSM je brzo i sveobuhvatno reagirao 20 kako bi se ublažili glavni rizici. Ti su rizici uključivali izloženosti niza nadziranih banaka prema Rusiji, učinak sankcija, kibernetičke napade te pogoršanje makroekonomskih izgleda zbog energetske krize. U okviru nadzornih prioriteta SSM-a za razdoblje od 2023. do 2025. kao jedno od glavnih problematičnih područja navedeni su rat u Ukrajini i novonastali rizici 21 . SSM je pokazao sposobnost prilagođavanja novoj vrsti krize nedugo nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19, iako je još prerano za ocjenu dugoročnih učinaka poduzetih mjera.

4.2. Odgovor na pandemiju bolesti COVID-19

Sa stajališta nadzora banaka izbijanje pandemije bolesti COVID-19 bilo je značajan test sposobnosti SSM-a da se brzo prilagodi novim izazovima u području nadzora. Kako su nacionalna nadležna tijela i dionici iz predmetnih sektora potvrdili, smatra se da je odgovor u okviru SSM-a na pandemiju bio brz i agilan. Instrumenti kojima su nadzorna tijela raspolagala bili su dostatni i djelotvorni za ublažavanje posljedica krize, i to kao dio šireg odgovora javnih politika na pandemiju. Za vrijeme krize dobro je funkcionirala i suradnja ESB-a, nacionalnih nadležnih tijela te europskih nadzornih tijela.

Iako je teško izmjeriti točne učinke pojedinačnih mjera pomoći usmjerenih na kapital i likvidnost – fiskalne i monetarne mjere potpore poduzete su istodobno i na razini EU-a i na nacionalnoj razini – djelotvornima su se pokazale sljedeće mjere donesene u okviru SSM-a radi ublažavanja posljedica pandemije:

·mjere operativne pomoći: te mjere, koje su se u predmetnim sektorima smatrale naročito korisnima, kao što su dulji rokovi za ispunjavanje nadzornih obveza (npr. za provedbu korektivnih mjera proizašlih iz nedavnih nadzora na licu mjesta i istraga internih modela), poduzete su pravodobno te je s pomoću njih bankama osiguran kapacitet za suočavanje s neposrednim posljedicama krize;

·kontinuirano praćenje rizika banaka: izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za jačanjem i produbljivanjem nadzora upravljanja kreditnim rizikom. Velika većina nacionalnih nadležnih tijela istaknula je koristi od uvida stečenih na temelju odgovora banaka na dopis upućen glavnim direktorima;

·preporuka o raspodjeli dividendi: preporuka ESB-a o dividendama za značajne institucije bila je djelotvorna te je zahvaljujući njoj u bankama zadržano 28 milijardi EUR kapitala, koji je za cijele pandemije služio kao dodatni zaštitni sloj kapitala. Praktična primjena preporuke za manje značajne institucije, iako su je primjenjivala sva nacionalna nadležna tijela, bila je manje djelotvorna, s obzirom na to da je znatan broj manje značajnih institucija i dalje isplaćivao dividende 22 , što su dionici istaknuli kao problem sa stajališta ravnopravnih uvjeta;

·iskoristivost zaštitnih slojeva: za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 ESB je dopustio bankama da posegnu za svojim sredstvima obuhvaćenima smjernicama za drugi stup te iskoriste zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti kako bi izdržale potencijalno pogoršanje stanja svojih bilanci i likvidnosnih pozicija. S obzirom na razmjere poduzetih javnih i monetarnih mjera potpore banke nisu imale velikih gubitaka te, nadalje, nisu iskoristile svoje zaštitne slojeve zbog ograničenja povezanih s najvećim raspodjeljivim iznosom 23 i percipiranih tržišnih ograničenja (npr. potencijalni učinci stigmatizacije na tržištu).

Pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na područja nadzora banaka u kojima su moguća poboljšanja. Među tim područjima iskustvo s „pragmatičnim” SREP-om dalo je korisne spoznaje o mogućim pojednostavnjenjima redovnog SREP-a u uobičajenim uvjetima. U području kreditnog rizika pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na znatne nedostatke u upravljanju kreditnim rizikom banaka kojih nadzorna tijela nisu bila u tolikoj mjeri svjesna prije izbijanja pandemije, i to zbog niskih udjela neprihodonosnih kredita 24 (npr. razlike u politikama kreditnog rizika u slučaju restrukturiranja, razlike u utvrđivanju vjerojatnosti da dužnik neće u cijelosti podmiriti svoja dugovanja i razlike u politikama rezerviranja). Mjere poduzete radi otklanjanja tih nedostataka i u budućnosti će biti područje u kojem će se provoditi pojačana nadzorna kontrola.

4.3. IKT rizici/kibernetički rizici

Među rizicima koji su se pojavili u posljednjih 5–10 godina s povećanom digitalizacijom financijskih usluga i eksponencijalnim rastom količina podataka koje banke koriste, poboljšanje nadzora IKT rizika i kibernetičkih rizika bilo je prioritetna stavka u programima rada nadzornih tijela. Kibernetički rizici i rizici povezani s eksternalizacijom navedeni su kao dvije najvažnije teme. To je potvrđeno u okviru SSM-a, u kojem je nadzor utvrđivanja IKT rizika/kibernetičkih rizika određen kao područje visokog prioriteta u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

U preispitivanju se pokazalo da u okviru SSM-a postoje dostatne formalne nadzorne ovlasti za rješavanje problema IKT rizika/kibernetičkih rizika, a te će ovlasti biti još veće kad se počne primjenjivati Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti. Okvir za nadzor IKT rizika i kibernetičkih rizika smatra se primjerenim s obzirom na dosad uočene kibernetičke napade. U okviru podnošenja planova za oporavak tijekom 2022. i 2023. zahtijevao se i scenarij za kibernetičke rizike, a za 2024. razmatra se provođenje testa otpornosti na stres povezan s kibernetičkim rizicima kako bi se procijenio stupanj pripravnosti banaka na kibernetičke incidente.

Eksternalizacija IT usluga banaka izaziva zabrinutost zbog koncentracijskih rizika (oslanjanje na mali broj pružatelja usluga), oslanjanja na subjekte unutar grupe koji posluju u trećim zemljama (zbog potencijalnih geopolitičkih rizika) i rizika od nastanka lanaca eksternaliziranih djelatnosti. Stoga je ESB od značajnih institucija zatražio da svake godine dostavljaju registar svih svojih aranžmana o eksternalizaciji. Time se ESB-u nastoje osigurati informacije potrebne za procjenu rizika koji proizlaze iz aranžmana o eksternalizaciji, s krajnjim ciljem razvijanja pouzdanijih aranžmana o eksternalizaciji u svim značajnim institucijama. Nadalje, ESB i nacionalna nadležna tijela mogu na temelju toga provoditi horizontalne analize rizika povezanih s eksternalizacijom. Time se zajedničkim nadzornim timovima omogućuje da uspoređuju eksternalizacijske rizike svojih banaka u odnosu na ostale banke te da općenito procjenjuju međupovezanosti financijskog sektora s trećim pružateljima usluga te potencijalni koncentracijski rizik na razini institucija i sektora. Rok za prvo podnošenje registara bio je u srpnju 2022. i ESB je već zaključio prvu horizontalnu analizu. Na tome će se temeljiti buduće nadzorne aktivnosti.  

Preispitivanjem je utvrđeno da je suradnja između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela dobro funkcionirala. Mnoga nacionalna nadležna tijela pohvalila su rad mreže SSM-a za kibernetičke rizike, u okviru koje se redovito razmjenjuju informacije između nacionalnih nadležnih tijela i ESB-a. Neka nacionalna nadležna tijela navela su da bi se u tom području mogla pojačati uloga ESB-a u nadzoru manje značajnih institucija, primjerice, izradom primjera najbolje prakse za manje značajne institucije. ESB bi pri pokretanju novih inicijativa za značajne institucije mogao i dodatno pojasniti očekuju li nacionalna nadležna tijela da se određena inicijativa proširi i na nadzor manje značajnih institucija.

Središnja tema koja je proizašla iz preispitivanja bila je nedostatak IKT resursa, resursa za suzbijanje kibernetičkih rizika i stručnog znanja u nadzornoj zajednici i na razini nacionalnih nadležnih tijela i na razini ESB-a. S obzirom na konkurenciju drugih sudionika na tržištu koji privlače stručne kadrove u tom području zapošljavanje stručnjaka može biti otežano. Osposobljavanje članova osoblja ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela važno je, ali time će se taj problem samo djelomično riješiti.

4.4. Klimatske promjene

Zbog važnosti rizika povezanih s klimatskim promjenama za stabilnost financijskog sustava, a time i za bonitetni nadzor, znatno se povećao rad SSM-a u tom području provođenjem nekoliko nadzornih inicijativa. Te inicijative, koje su provedene znatno prije nego što su nadzorna tijela u većini drugih jurisdikcija izvan EU-a počela provoditi slične mjere, primjer su prilagodljivosti SSM-a i sposobnosti da se u okviru njega proaktivno rješavaju novi nadzorni izazovi. To doprinosi tomu da se na SSM gleda kao na predvodnika u tom području novih rizika.

Vodeća uloga u nadzornim aktivnostima u području rizika povezanih s klimatskim promjenama podrazumijeva potrebu za iznalaženjem primjerenih rješenja za niz globalnih problema na koje se obično ne nailazi pri otklanjanju tradicionalnih rizika. Ti problemi uključuju prirodu rizika povezanih s klimatskim promjenama, koja je usmjerena na budućnost, te nepostojanje lako dostupnih, podrobnih i usporedivih podataka.

Kako bi se ta situacija olakšala, u okviru SSM-a 2020. objavljena su, u obliku vodiča, nadzorna očekivanja o načinu na koji bi banke trebale razborito upravljati rizicima povezanima s klimatskim promjenama te transparentno objavljivati informacije o njima. ESB je ocijenio usklađenost s tim očekivanjima, ali su banke bile dužne provesti i postupak samoprocjene. Kao dopunu tim povremenim postupcima ESB redovito objavljuje novosti o napretku koji su banke ostvarile u objavljivanju informacija o klimatskim i okolišnim rizicima i tako sudionike na tržištu informira o primjerima najbolje prakse. Nadalje, ESB je 2022. proveo test otpornosti na stres povezan s klimatskim rizicima kako bi procijenio pripravnost banaka za financijske i gospodarske šokove koji proizlaze iz klimatskih rizika. Time su i banke potaknute na aktivno prikupljanje podataka i osmišljavanje zamjenskih pokazatelja za svoje izloženosti. Rezultati pokazuju da banke trenutačno nemaju pouzdane okvire za testiranje otpornosti na stres povezan s klimatskim rizicima te da im nedostaju relevantni podaci. ESB je 2022. proveo i prve nadzore na licu mjesta usmjerene na klimatske rizike.

Preispitivanje SSM-a pokazalo je da ESB i nacionalna nadležna tijela dobro surađuju u području rizika povezanih s klimatskim promjenama. Primjer dvosmjerne razmjene informacija i suradnje u području rizika povezanih s klimatskim promjenama je to što je ESB iskoristio postojeću relevantnu nadzornu praksu nekih nacionalnih nadležnih tijela te ju je proširio na cijeli SSM. To je potaknulo daljnji dijalog te, slijedom toga, postizanje konsenzusa o primjerima najbolje prakse. Nacionalna nadležna tijela za vrijeme preispitivanja općenito su potvrdila kvalitetu i razmjere suradnje na tim temama. Nacionalna nadležna tijela uglavnom su vrlo zadovoljna primijenjenim nadzornim pristupom, pri čemu postoji konsenzus o potrebi za postupnim pristupom za rizike povezane s klimatskim promjenama kako bi se stalno informiralo o tim rizicima u predmetnim sektorima i provelo potrebne promjene.

ESB je podupirao nacionalna nadležna tijela organiziranjem programa osposobljavanja. Uspostavljeni su i posebni horizontalni timovi i zajednička mreža za klimatske rizike. Nacionalna nadležna tijela koristila su ih za davanje doprinosa ESB-ovim dokumentima koji se odnose na klimatske promjene, kao što je vodič o nadzornim očekivanjima i oblikovanju testa otpornosti na stres povezan s klimatskim rizicima koji je proveden 2022. ESB je nacionalnim nadležnim tijelima dao i priliku da omoguće manje značajnim institucijama sudjelovanje u nekim njihovim postupcima, primjerice, u tematskoj provjeri rizika povezanih s klimatskim promjenama i okolišem koja je provedena 2022.

Istodobno su neka nacionalna nadležna tijela izradila i objavila vlastite smjernice o rizicima povezanima s klimatskim, okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima za nadzirane manje značajne institucije, kojima se dopunjuju ESB-ove smjernice za značajne institucije. Iako u preispitivanju nije istaknuto da je to dovelo do znatno različitih očekivanja za manje značajne institucije, utvrđeno je da unatoč nizu mjera koje je ESB poduzeo – objavom vodiča o rizicima povezanima s klimatskim promjenama, raspravama na nekoliko okruglih stolova održanih na temu nadzora tih rizika i u okviru postupka pregleda pristupa nacionalnih nadležnih tijela nadzoru tih rizika te komparativne analize tih pristupa – postoji percepcija da bi se koordinacija između nacionalnih nadležnih tijela u njihovu pristupu manje značajnim institucijama o toj temi mogla dodatno poboljšati jer bi inače nedostatna koordinacija na razini manje značajnih institucija mogla dovesti do različitih nadzornih očekivanja i različitih praksi prema manje značajnim institucijama. ESB bi mogao tu nadzornu praksu usporediti s referentnim vrijednostima kako bi se osiguralo daljnje usklađivanje nadzornih pristupa za to područje novih rizika. Rezultati te komparativne analize mogli bi se potom uključiti u metodologiju nadzora za manje značajne institucije radi osiguravanja dosljednog pristupa nadzornoj praksi.

Zajednički nadzorni timovi proveli su 2022. tematsku provjeru rizika povezanih s klimatskim promjenama i okolišem te su pohvalili podršku koju su dobili od horizontalnih funkcija u ESB-u, posebno s obzirom na činjenicu da je ta provjera provedena istodobno sa SREP-om. Važan sljedeći korak bit će uključivanje klimatskih rizika u redovni SREP kako bi se osiguralo da nadzor klimatskih rizika postane dio redovnog postupka nadzora. U tu se svrhu u okviru SSM-a radi na ažuriranju njegove metodologije nadzora.

4.5. Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT)

Osim izravnog negativnog učinka koji pranje novca i financiranje terorizma imaju na društvo, takvo ponašanje može narušiti i povjerenje u pojedine banke i financijski sektor u cjelini te pritom nanijeti štetu njihovu ugledu i potencijalno utjecati na njihovu stabilnost i uredno funkcioniranje. Kršenja zahtjeva za SPNFT često su bila povezana s nedostacima u internim kontrolama upravljanja rizikom unutar banaka. U nizu izvješća o SPNFT-u 25 koja je 2019. objavila Komisija jasno se navodi nekoliko slučajeva nadzora u kojima se nije uspjelo spriječiti rizike od pranja novca i financiranja terorizma.

Stoga je od ključne važnosti da bonitetna nadzorna tijela uzimaju u obzir bonitetne implikacije rizika od pranja novca i financiranja terorizma te da djelotvorno surađuju s tijelima za SPNFT. Pri izvršavanju svojih zadaća bonitetnog nadzora ESB mora uzimati u obzir rizike od pranja novca i financiranja terorizma sa stajališta bonitetne stabilnosti nadziranog subjekta jer mu je mandat ograničen činjenicom da ESB nije nadzorno tijelo za SPNFT.

Od posljednjeg preispitivanja SSM-a doneseno je nekoliko izmjena zakonodavstva EU-a u kojima je dodatno pojašnjeno međudjelovanje bonitetnog nadzora i nadzora SPNFT-a te je uvedena obveza bonitetnih nadzornih tijela da postupaju na temelju informacija koje se odnose na SPNFT u područjima kao što su SREP, izdavanje dozvola za rad te procjene stručnosti i primjerenosti 26 .

Kao rezultat tih zakonodavnih izmjena ESB od 2019. sustavno razmatra bonitetne implikacije rizika od pranja novca i financiranja terorizma u okviru SREP-a 27 . ESB je sklopio multilateralni sporazum s nizom nadzornih tijela za SPNFT iz država članica EGP-a koja nadziru kreditne i financijske institucije, što je doprinijelo boljoj razmjeni informacija. Od 2019. taj multilateralni sporazum s ESB-om potpisalo je više od 50 nadzornih tijela za SPNFT.

Nadalje, ESB je poboljšao svoj proces donošenja odluka za razmjenu relevantnih informacija o pranju novca i financiranju terorizma s nadzornim tijelima za SPNFT nakon posljednjeg izvješća Europskog revizorskog suda o suzbijanju pranja novca 28 , u kojem su istaknuta određena kašnjenja ESB-a u priopćavanju relevantnih informacija o pranju novca i financiranju terorizma nadzornim tijelima za SPNFT. ESB je 2019. osnovao horizontalnu jedinicu koja se primarno bavi temama SPNFT-a s bonitetnog stajališta te djeluje kao središnja kontaktna točka za različita tijela 29 . Ta jedinica pruža tehničku podršku i stavlja na raspolaganje zajedničku metodologiju za pitanja SPNFT-a radi pomoći zajedničkim nadzornim timovima, osiguravajući pritom bolju koordinaciju i dosljedan nadzorni pristup 30 . Primjerice, ta je horizontalna jedinica sastavila popis bonitetnih znakova upozorenja koje zajednički nadzorni timovi uključuju u SREP-ove, što dovodi do proaktivnog razmatranja bonitetnih implikacija potencijalnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u bonitetnom nadzoru. Osim toga, ta jedinica pruža potporu u nadzoru manje značajnih institucija u kontekstu ESB-ove funkcije nadgledanja nadzora.

ESB sudjeluje i kao promatrač u kolegijima nadzornih tijela za SPNFT. Kako je navedeno u izvješću EBA-e26, tim sudjelovanjem osigurava se dodatan kanal za razmjenu informacija između ESB-a i nadzornih tijela za SPNFT o onim značajnim institucijama zbog kojih su ti kolegiji osnovani. Nadalje, ESB kao bonitetno nadzorno tijelo doprinosi EBA-inoj bazi podataka za SPNFT (EuReCA).  

Međutim, u tom području i dalje treba ostvariti napredak u usklađivanju nadzornih pristupa rizicima od pranja novca i financiranja terorizma. Budući da svako tijelo za SPNFT ima vlastitu metodologiju za procjenjivanje rizika od pranja novca i financiranja terorizma, ESB se mora baviti različitim metodologijama. Time se može povećati rizik od nedosljednosti u načinu postupanja s rizicima od pranja novca i financiranja terorizma te načinu na koji se bonitetne implikacije uzimaju u obzir na razini različitih nadziranih subjekata.

Kako bi se ti nedostaci otklonili, Komisija je predložila 31 osnivanje EU-ova tijela za SPNFT (AMLA), koje bi imalo središnju ulogu u jačanju suradnje i olakšavanju razmjene informacija među svim uključenim nadzornim tijelima, prema potrebi, što bi stoga dovelo do daljnjeg poboljšanja načina na koji se bonitetne implikacije rizika od pranja novca i financiranja terorizma uzimaju u obzir u bonitetnom nadzoru.

5. Učinak SSM-a na funkcioniranje unutarnjeg tržišta

Dovršetak bankovne unije i dalje je jedan od prioriteta politike EU-a. Znatan napredak prema jedinstvenom bankovnom tržištu već je ostvaren uspostavljanjem SSM-a i jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Oni su uspostavljeni kako bi se prevladali problemi na koje su ukazale prethodne financijske krize, kao što su slučajevi podjele integriranih prekograničnih bankarskih grupa po nacionalnim granicama radi rješavanja bankovnih kriza nacionalnim sredstvima. Uvođenjem SSM-a uspostavljen je čvrst nadzor banaka u cijeloj bankovnoj uniji, što doprinosi smanjenju fragmentiranosti bankovnog tržišta i ostvarenju istinskih europskih interesa. Međutim, stalni problemi u području politika i političke prepreke dovršavanju bankovne unije onemogućili su ostvarenje potpuno učinkovitog unutarnjeg bankovnog tržišta.

U tom kontekstu ograničen je mogući učinak djelotvornosti SSM-a na unutarnje tržište. Centralizirane aktivnosti nadzora banaka koje SSM obavlja od svojeg začetka, uključujući mjere odgovora na nedavne krize, mogu se smatrati značajnim doprinosom izgradnji povjerenja među državama članicama povećanjem otpornosti bankovnog sektora EU-a i poboljšanjem suradnje u području nadzora banaka u cijelom EU-u 32 . Naime, u razmjenama s nacionalnim nadležnim tijelima istaknuti su jasan napredak u uključivanju tih tijela u procese donošenja odluka o pitanjima nadzora, bolja komunikacija i sudjelovanje u utvrđivanju nadzornih prioriteta i strategije te poboljšano objedinjavanje nadzornih resursa za prekogranične nadzore. Osim toga, SSM je doprinio stvarnom smanjenju rizika u bankovnom sektoru u EU-u te je pritom ostvaren velik napredak u poboljšanju upravljanja rizicima banaka koji su povezani s neprihodonosnim kreditima 33 . Međutim, dok SSM funkcionira bolje posljednjih godina te je postao zrela i razvijena institucija, njegov učinak na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i dalje je ograničen političkim problemima koji su prepreka potpunoj uspostavi bankovne unije. U praksi ti problemi dovode do određenog stupnja segmentacije tržišta po nacionalnim granicama i ujedno do ograničene konsolidacije među bankama sa sjedištima u različitim državama članicama.

Jedna od bojazni iznesenih pri uspostavljanju SSM-a temeljila se na opasnosti da bi taj mehanizam mogao dovesti do različitih obrazaca integracije banaka iz država članica sudionica i banaka iz država članica koje nisu sudionice, čime bi se fragmentiralo unutarnje tržište. Međutim, u praksi se ta bojazan nije ostvarila, s jedne strane zbog toga što je integracija u bankovni sustav u državama članicama sudionicama i dalje nedovoljna, a s druge strane zbog činjenice da se suradnja između ESB-a i nadležnih tijela iz država članica koje nisu sudionice odvijala neometano, ponajprije preko kolegija i razmjena informacija na temelju čvrstih okvira (memorandumi o razumijevanju).

6. Zaključci

Analiza provedena za vrijeme preispitivanja i iznesena u ovom izvješću podupire tvrdnju da se SSM razvio u zrelu organizaciju koja dobro funkcionira. Više od osam godina od njegova začetka SSM se dokazao kao ugledno nadzorno tijelo koje je sposobno obavljati svoje zadaće kako su utvrđene Uredbom o SSM-u.

Od njegova posljednjeg preispitivanja SSM je poboljšao svoju nadzornu praksu i dodatno pojačao svoj autoritet. Posljednjih se godina u okviru SSM-a razvila usklađenija, transparentnija i usporedivija nadzorna praksa, primjerice u području utvrđivanja zahtjeva za banke iz drugog stupa i smjernica za drugi stup te u području provođenja procjena stručnosti i primjerenosti. Ta su poboljšanja pozitivno utjecala na blisku suradnju između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela, važnu i jedinstvenu dimenziju SSM-a. Povratne informacije o toj suradnji dobivene u okviru preispitivanja vrlo su pozitivne te je u njima naglašeno uzajamno povjerenje koje postoji između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela, uključujući tijela koja sudjeluju u SSM-u u okviru bliske suradnje. To pak omogućuje sudionicima SSM-a da razrade njegov nadzorni pristup koji se temelji na riziku, kao što je pokazao probni postupak SREP-a. To dovodi do učinkovitije raspodjele resursa.

Pokazalo se da je SSM sposoban brzo se prilagoditi novim nadzornim izazovima te neočekivanim negativnim događajima. U preispitivanju je utvrđeno da SSM općenito dobiva pohvale, među ostalim i od dionika iz predmetnih sektora, za svoj brz i agilan pristup otklanjanju problema nastalih zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Istodobno se pokazalo da je SSM proaktivan i da može primjenjivati pristup nadzoru banaka koji je usmjeren na budućnost, kao što je vidljivo iz njegovih aktivnosti u području rizika povezanih s klimatskim promjenama.

U preispitivanju su istaknuta i neka područja u kojima su potrebna daljnja poboljšanja. Prvo, SSM se suočava s problemima koji se odnose na dostupnost vještina potrebnih za provođenje nadzora u visokospecijaliziranim područjima. To ograničava mogućnost da se kao prioriteti rada odrede područja kao što su IKT rizici/kibernetički rizici i procjene internih modela. Drugo, u nalazima preispitivanja istaknuta je važnost vanjske komunikacije i suradnje. Dok se transparentnost o nadzornim inicijativama prema nadziranim subjektima poboljšala, i dalje je važna komunikacija s relevantnim dionicima kako bi se osiguralo da oni razumiju očekivanja i rezultate kojima nadzorna tijela teže. Posljednjih se godina u okviru SSM-a uložilo mnogo truda u suradnju s drugim nadzornim tijelima, kao što su jedinstveni sanacijski mehanizam, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, tijela za suzbijanje pranja novca, nadzorna tijela za nebankarske subjekte i nadzorna tijela iz trećih zemalja. U tu su svrhu u okviru SSM-a sklopljeni memorandumi o razumijevanju s više tih tijela. U narednim godinama važno je osigurati da se ti memorandumi primjenjuju djelotvorno, ponajprije u odnosu na suradnju s nadzornim tijelima za nebankarske subjekte, kako bi se ostvarili bolji rezultati nadzora. Treće, konačno područje na koje treba obratiti dodatnu pozornost, ali koje je izvan kontrole samog SSM-a, odnosi se na usklađivanje određenih zakonodavnih područja. U preispitivanju su istaknute poteškoće s kojima se SSM suočava u područjima procjene stručnosti i primjerenosti, ovlasti za izricanje sankcija i suzbijanja pranja novca, u kojima SSM uvelike ovisi o nacionalnim propisima. Za nadzor bi bilo korisno kad bi pravni okvir bio usklađeniji jer bi se time otklonile sumnje u neravnopravne uvjete unutar SSM-a.

Općenito, preispitivanjem nisu utvrđena područja za koja bi u ovoj fazi bile potrebne velike izmjene Uredbe o SSM-u. Komisija na temelju uvida dobivenih u okviru preispitivanja zaključuje da je nadzorni stup bankovne unije sad dobro uspostavljen i da djelotvorno funkcionira. To bi stoga trebalo ulijevati povjerenje u prilike koje bi mogla donijeti dovršena bankovna unija, i to ne samo za unutarnje tržište.

(1)

Članak 32. Uredbe o SSM-u .

(2)

  Izvješće o preispitivanju SSM-a iz 2017.

(3)

 Razgovori su se vodili s glavnim bankovnim udruženjima koja djeluju na europskoj razini, kao što su Europska bankarska federacija, Udruženje financijskih tržišta u Europi, Europska skupina za štedionice i bankovno poslovanje s građanstvom, Europsko udruženje javnih banaka i Europska federacija stambenih štedionica.

(4)

Popis nadziranih subjekata (najnovija verzija iz siječnja 2023.) dostupan je na ovoj adresi: https://www.bankingsupervision.europa.eu/banking/list/html/index.hr.html . 

(5)

Članak 6. Uredbe o SSM-u .

(6)

Neki vrlo specifični nalazi navedeni su u drugim odjeljcima: neučinkovito korištenje resursa u vezi s procesom donošenja odluka (odjeljci 3.7. i 4.5.) te nedovoljan broj članova osoblja u zajedničkim nadzornim timovima i njihove nedostatne jezične sposobnosti (odjeljak 3.2.).

(7)

Tijela nadležna za nadzor banaka u okviru SSM-a nisu ovlaštena nametati određene rezervacije na temelju računovodstvenih standarda. Međutim, bonitetnim okvirom utvrđen je popis raspoloživih instrumenata za utjecanje na razinu rezervacija banaka kad računovodstveni tretman nije dovoljno razborit i mogao bi dovesti do bonitetnih rizika za nadzirane banke.

(8)

  Dopis glavnim direktorima .

(9)

Međuinstitucijski sporazum ESB-a i Europskog revizorskog suda o razmjeni informacija: MOU_ECA-ECB.pdf .

(10)

  Uredba o naknadama za nadzor .

(11)

ESB je objavio dopis poslan glavnim direktorima značajnih institucija u kojem je iznio nadzorna očekivanja za transakcije s financijskom polugom ( Transakcije s financijskom polugom ), koja se temelje na smjernicama objavljenima 2017.

(12)

To stavljanje upravljanja kamatnim rizikom u prvi plan osobito je relevantno u kontekstu poteškoća s kojima su se suočile neke banke srednje veličine iz SAD-a u ožujku i travnju 2023.

(13)

Hrvatska je pristupila europodručju 1. siječnja 2023. Time je postala i punopravna članica SSM-a.

(14)

  The desks mapping review – integrating Brexit banks into European banking supervision .

(15)

Direktivom o financijskim konglomeratima utvrđen je okvir za suradnju u području nadzora među svim nadzornim tijelima koja sudjeluju u nadzoru subjekata unutar određenog financijskog konglomerata. Osim toga, tom se direktivom utvrđuju kriteriji za imenovanje „koordinatora”, odnosno nadzornog tijela koje preuzima vodeću ulogu u izvršavanju ovlasti dodatnog nadzora.

(16)

 Taj se postupak u početku primjenjivao na 11 država članica i na institucije s ukupnom imovinom ispod 3 milijarde EUR, no 2022. proširen je na sve države članice koje sudjeluju u SSM-u i na institucije s ukupnom imovinom do 10 milijardi EUR.

(17)

Prosječno trajanje obrade za procjene stručnosti i primjerenosti za članove upravljačkih tijela smanjilo se za 33 %, sa 164 dana 2017. na 110 dana 2021. Ukupno vrijeme obrade za postupke procjene stručnosti i primjerenosti dovršenih 2021. iznosilo je u prosjeku 3,7 mjeseci.

(18)

  Izvješće o izricanju sankcija za 2021.

(19)

 Člankom 129. Okvirne uredbe o SSM-u omogućuje se da se u okviru SSM-a izriču periodični penali.

(20)

  Supervisors’ reaction to the war in Ukraine .

(21)

  ESB: nadzor banaka: Nadzorni prioriteti SSM-a za razdoblje od 2023. do 2025.

(22)

U razdoblju od ožujka 2020. do rujna 2021. 925 manje značajnih institucija isplatilo je dividende u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi EUR.

(23)

Direktivom o kapitalnim zahtjevima uveden je koncept najvećeg raspodjeljivog iznosa, prema kojem se od nadzornih tijela zahtijeva da automatski ograniče raspodjele zarade ako iznos ukupnog kapitala banke padne ispod zbroja iznosa zahtjeva za zaštitni sloj iz prvog stupa, drugog stupa i Direktive o kapitalnim zahtjevima.

(24)

Treba napomenuti da je prije izbijanja pandemije ESB proveo nekoliko nadzornih inicijativa za olakšavanje smanjenja razine neprihodonosnih kredita u bankovnom sektoru EU-a i olakšavanje razboritog upravljanja tim kreditima. Izradio je nadzorne smjernice za primjereno razvrstavanje neprihodonosnih kredita, upravljanje tim kreditima i određivanje rezervacija za te kredite. Osim toga, utvrdio je i nadzorna očekivanja za određivanje rezervacija za neprihodonosne kredite koja su specifična za banke. Općenito, ESB-ova strategija za neprihodonosne kredite doprinijela je smanjenju razine tih kredita u cijelom bankovnom sektoru u EU-u.

(25)

  Report_assessing_recent_alleged_money-laundering_cases_involving_eu_credit_institutions.pdf

(26)

Vidjeti posebno članke 91. i 97. Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD), kako je izmijenjena Direktivom CRD 5.

(27)

U ESB-ovoj provedbi Smjernica za SREP 2019. odražava se taj pristup pojačanog opreza u odnosu na rizike od pranja novca i financiranja terorizma.

(28)

ESB je uveo pojednostavnjeni postupak za razmjenu informacija na temelju sporazuma o suzbijanju pranja novca nakon revizije Europskog revizorskog suda (vidjeti izvješće „Napori koje EU ulaže u borbu protiv pranja novca u bankarskom sektoru nisu usustavljeni, a provedba je nedostatna” .

(29)

 Tijela za SPNFT i financijsko-obavještajne jedinice.

(30)

I u novim EBA-inim Smjernicama o SREP-u osigurava se dosljedan i usklađen pristup rizicima od pranja novca i financiranja terorizma ( Smjernice o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) i nadzorno testiranje otpornosti na stres | Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ) .

(31)

  Prijedlog Komisije o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma .

(32)

S obzirom na to ESB je nedavno sklopio memorandum o razumijevanju sa šest nacionalnih nadležnih tijela iz EU-a koja ne sudjeluju u SSM-u, kako je predviđeno člankom 3. stavkom 6. Uredbe o SSM-u.

(33)

Prema podacima ESB-a razina neprihodonosnih kredita u bankovnom sektoru u EU-u smanjila se za 64 % od 2015. Poveznica je dostupna ovdje: https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/speeches/date/2023/html/ssm.sp230208~4ee762ce05.en.html .