(2)

Industrija EU-a dokazala je svoju inherentnu otpornost, ali suočava se s izazovima. Visoka inflacija, manjak radne snage, poremećaji u lancima opskrbe nakon pandemije bolesti COVID-19, povećanje kamatnih stopa i porast troškova energije i cijena inputa negativno utječu na konkurentnost industrije EU-a. To dolazi u kombinaciji sa snažnim, ali ne uvijek pravednim tržišnim natjecanjem na rascjepkanom globalnom tržištu. EU je već predložio nekoliko inicijativa za potporu svojoj industriji, kao što su industrijski plan u okviru zelenog plana (40), Akt o kritičnim sirovinama (41), Akt o industriji s nultom neto stopom emisija (42), novi privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji (43) te REPowerEU (44). Iako ta rješenja osiguravaju brzu i ciljanu potporu, EU-u je potreban strukturiraniji odgovor na potrebe njegovih industrija za ulaganjima, uz zaštitu kohezije i jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu te radi smanjenja strateških ovisnosti EU-a.

(2)

Industrija EU-a dokazala je svoju inherentnu otpornost, ali se u budućnosti mora osigurati i njezina konkurentnost. Visoka inflacija, manjak radne snage, poremećaji u lancima opskrbe nakon pandemije bolesti COVID-19, ruska ratna agresija na Ukrajinu, povećanje kamatnih stopa te porast troškova energije i cijena inputa negativno utječu na konkurentnost industrije EU-a te su istaknuli koliko je važno da Unija osigura svoju otvorenu stratešku autonomiju i smanji svoju stratešku ovisnost o trećim zemljama u različitim sektorima. To dolazi u kombinaciji sa snažnim, ali ne uvijek pravednim tržišnim natjecanjem na rascjepkanom globalnom tržištu. EU je već predložio nekoliko inicijativa za potporu svojoj industriji, kao što su industrijski plan u okviru zelenog plana (40), Akt o kritičnim sirovinama (41), Akt o industriji s nultom neto stopom emisija (42), novi privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji (43) te Mehanizam za oporavak i otpornost  (43a) , kako je izmijenjen planom REPowerEU. (44) Iako ta rješenja osiguravaju brzu i ciljanu potporu, EU-u je potreban strukturiraniji odgovor na potrebe njegovih industrija za ulaganjima, uz zaštitu kohezije, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu, olakšavanje pristupa financiranju i smanjenje strateških ovisnosti EU-a. Prilagodbom novih, različitih okvira za državne potpore olakšana je moguća dodjela znatnih količina državnih potpora. U nepovoljnijim okolnostima ta situacija može ugroziti učinkovitost unutarnjeg tržišta.

(2.a)

Jedinstveno tržište donijelo je znatne gospodarske, socijalne i političke prednosti čitavoj Uniji, uključujući građane i poduzeća. Iako su te koristi općeprihvaćene, prijeko je potrebno nastaviti pronalaziti načine na koje bi se njegov neiskorišteni društveni potencijal mogao dodatno iskoristiti. U komunikaciji Komisije od 16. ožujka 2023. naslovljenoj „30 godina jedinstvenog tržišta” postavljaju se temelji za dugoročno strateško usmjeravanje jedinstvenog tržišta. Buduće jedinstveno tržište mora ostati prilagodljivo s obzirom na razvoj geopolitičke dinamike, tehnološke napretke te zelenu i digitalnu tranziciju i istodobno poticati otpornost zdravstvenog sustava zbog starenja stanovništva i doprinijeti jačanju dugoročne konkurentnosti i produktivnosti Unije.

(3)

Uvođenje i široka primjena dubokih i digitalnih tehnologija, čistih tehnologija i biotehnologija u Uniji bit će ključni za iskorištavanje prilika i ostvarivanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije, čime se promiču konkurentnost i održivost europske industrije. Stoga je potrebno hitno djelovanje kako bi se podržao razvoj ili proizvodnja takvih tehnologija u Uniji, uz zaštitu i jačanje njihovih lanaca vrijednosti, čime bi se smanjile strateške ovisnosti Unije i riješio problem postojećeg nedostatka radne snage i vještina u tim sektorima osposobljavanjem i naukovanjem te stvaranjem privlačnih i kvalitetnih radnih mjesta dostupnih svima.

(3)

Uvođenje i široka primjena digitalnih tehnologija, tehnologija s nultom neto stopom emisija te biotehnologija i bioloških znanosti bit će ključni za smanjenje strateških ovisnosti Unije, iskorištavanje prilika i ostvarivanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije, čime se osigurava suverenitet i strateška autonomija Unije te promiču konkurentnost i održivost europske industrije. Stoga je potrebno hitno djelovanje kako bi se podržao razvoj ili proizvodnja takvih tehnologija u Uniji, uz zaštitu i jačanje njihovih lanaca opskrbe, čime bi se smanjile strateške ovisnosti Unije i riješio problem postojećeg nedostatka radne snage i vještina u relevantnim sektorima cjeloživotnim učenjem, osposobljavanjem i naukovanjem te stvaranjem privlačnih i kvalitetnih radnih mjesta dostupnih svima.

(4)

Postoji potreba za podupiranjem ključnih tehnologija u sljedećim područjima: duboke i digitalne tehnologije, čiste tehnologije i biotehnologije (uključujući odgovarajuće lance vrijednosti kritičnih sirovina), posebno projekti, poduzeća i sektori koji imaju ključnu ulogu za konkurentnost i otpornost EU-a i njegove lance vrijednosti. Primjerice duboke i digitalne tehnologije trebale bi uključivati mikroelektroniku, računalstvo visokih performansi, kvantne tehnologije (odnosno računalstvo, komunikacijske i senzorske tehnologije), računalstvo u oblaku, računalstvo na rubu mreže te umjetnu inteligenciju, tehnologije za kibernetičku sigurnost, robotiku, 5G i naprednu povezivost te virtualnu stvarnost, uključujući aktivnosti povezane s dubokim i digitalnim tehnologijama za razvoj obrambenih i aeronautičkih primjena. U čiste tehnologije trebali bi, među ostalim, biti uključeni obnovljiva energija; skladištenje električne i toplinske energije, dizalice topline, elektroenergetska mreža, obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, održiva alternativna goriva, elektrolizatori i gorivni članci, hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika, energetska učinkovitost, vodik i s njim povezana infrastruktura; pametna energetska rješenja, tehnologije ključne za održivost kao što su pročišćavanje vode i desalinizacija, napredni materijali kao što su nanomaterijali, kompozitni materijali i budući čisti građevinski materijali te tehnologije za održivo vađenje i preradu kritičnih sirovina. Trebalo bi smatrati da biotehnologija uključuje tehnologije kao što su biomolekule i njihove primjene, farmaceutski proizvodi i medicinske tehnologije ključne za zdravstvenu sigurnost, biotehnologija usjeva i industrijska biotehnologija, primjerice za odlaganje otpada i bioproizvodnju. Komisija može izdati smjernice za dodatno utvrđivanje područja primjene tehnologija u ta tri područja koja se smatraju ključnima u skladu s ovom Uredbom kako bi se promicalo zajedničko tumačenje projekata, poduzeća i sektora koji će primiti potporu u okviru odgovarajućih programa s obzirom na zajednički strateški cilj. Nadalje, tehnologije u bilo kojem od ta tri područja koje su predmet važnog projekta od zajedničkog europskog interesa koji je Komisija odobrila u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a trebale bi se smatrati ključnima, a pojedinačni projekti u okviru takvog važnog projekta od zajedničkog europskog interesa trebali bi biti prihvatljivi za financiranje, u skladu s odgovarajućim pravilima programa, u mjeri u kojoj utvrđeni manjak financijskih sredstava i prihvatljivi troškovi još nisu u potpunosti pokriveni.

(4)

Postoji potreba za podupiranjem ključnih tehnologija u sljedećim područjima: digitalne tehnologije, tehnologije s nultom neto stopom emisija te biotehnologije i biološke znanosti, uključujući lijekove s Unijina popisa ključnih lijekova uspostavljenog na temelju članka 6. Uredbe (EU) 2022/123 Europskog parlamenta i Vijeća  (44a) i njihove komponente, te odgovarajuće lance opskrbe tim tehnologijama, posebno u projektima, poduzećima i sektorima koji imaju ključnu ulogu za konkurentnost i otpornost EU-a. Radi pravne jasnoće i usklađenosti definiciju digitalnih tehnologija trebalo bi uskladiti s definicijom iz Odluke (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća  (44b) , a definicija tehnologija s nultom neto stopom emisija usklađena je s definicijom iz Uredbe (EU).../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija]. U nedostatku definicije biotehnologije u pravu Unije, ova bi Uredba trebala preuzeti definiciju OECD-a. Biološke znanosti trebale bi uključivati primjenu znanstvenih spoznaja u područjima kao što su biologija, zoologija, botanika, ekologija, fiziologija, biokemija, mikrobiologija, farmakologija, agronomija, medicina. Trebali bi biti obuhvaćeni i ključni lijekovi, uključujući aktivne farmaceutske sastojke, kako su navedeni na Unijinu popisu ključnih lijekova Otvorena strateška autonomija i konkurentnost Unije ne mogu se poboljšati bez jačanja lanaca opskrbe u tehnološkim sektorima obuhvaćenima ovom Uredbom. Stoga se financijskom potporom projektima duž lanca opskrbe za proizvodnju ključnih tehnologija pridonosi i ciljevima STEP-a. Tehnologije bi se trebale smatrati ključnima ako na jedinstveno tržište donose inovativan, najsuvremeniji element sa znatnim gospodarskim potencijalom ili doprinose sprečavanju ili smanjenju ovisnosti Unije. Komisija bi najkasnije dva mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe trebala donijeti delegirani akt za dodatno utvrđivanje područja primjene tehnologija u ta tri područja koja se smatraju ključnima u skladu s ovom Uredbom kako bi se promicalo zajedničko tumačenje projekata, poduzeća i sektora koji će primiti potporu u okviru odgovarajućih programa s obzirom na zajednički strateški cilj smanjenja kritičnih ovisnosti. Pri definiranju strateških ovisnosti Komisija bi se trebala oslanjati na procjene provedene posljednjih godina. Pri definiranju strateških ovisnosti Komisija bi se trebala oslanjati na procjene provedene posljednjih godina. (44c) Komisija bi trebala preispitati delegirani akt s obzirom na zaključke svojeg izvješća o privremenoj evaluaciji sastavljenog u skladu s ovom Uredbom i prilagoditi ga tadašnjim tržišnim uvjetima. Budući da se Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija stvara sveobuhvatno razumijevanje onih europskih industrija koje se smatraju potrebnima za postizanje klimatskih ciljeva do 2050., trebalo bi smatrati da strateški projekti utvrđeni Uredbom (EU).../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija] usklađeni s kriterijima otpornosti ili konkurentnosti iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, u duhu ključnih aspekata svih tehnoloških projekata na temelju ove Uredbe, ispunjavaju ciljeve STEP-a. Isto bi se trebalo primjenjivati na strateške projekte utvrđene u Uredbi (EU)... [Akt o kritičnim sirovinama].

(5)

Jačanje proizvodnih kapaciteta ključnih tehnologija u Uniji neće biti moguće bez znatne kvalificirane radne snage. Međutim, manjak radne snage i vještina osjetniji je u svim sektorima, uključujući one koji se smatraju ključnima za zelenu i digitalnu tranziciju, te ugrožava razvoj ključnih tehnologija, među ostalim u kontekstu demografskih promjena. Stoga je potrebno potaknuti uključivanje većeg broja ljudi na tržište rada koje je relevantno za strateške sektore, posebno otvaranjem radnih mjesta i naukovanja za mlade, osobe u nepovoljnom položaju, posebno mlade koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih. Tom će se potporom dopuniti niz drugih mjera usmjerenih na zadovoljavanje potreba za vještinama koje proizlaze iz tranzicije, a koje su navedene u Programu vještina EU-a (45).

(5)

Jačanje proizvodnih kapaciteta ključnih tehnologija u relevantnim sektorima utvrđenima u okviru ove Uredbe u Uniji neće biti moguće bez znatne kvalificirane radne snage. Međutim, očekuje se da će se manjak radne snage i vještina, koji se povećao u svim sektorima, uključujući one koji se smatraju ključnima za zelenu i digitalnu tranziciju, nastaviti povećavati u kontekstu demografskih promjena te ugrožavati razvoj tehnologija u relevantnim sektorima utvrđenima u skladu s ovom Uredbom. Stoga je potrebno potaknuti uključivanje većeg broja ljudi na tržište rada koje je relevantno za relevantne sektore, posebno ulaganjem u učenje i cjeloživotno učenje, jačanjem relevantnih vještina, otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta i naukovanja za mlade osobe u nepovoljnom položaju koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih. Tom će se potporom dopuniti niz drugih mjera usmjerenih na zadovoljavanje potreba za vještinama koje proizlaze iz tranzicije, a koje su navedene u Programu vještina EU-a (45). Te mjere imaju važnu ulogu u promicanju prekvalifikacije i usavršavanja, poticanju konkurentnosti poduzeća iz Unije, posebno MSP-ova, i doprinosu stvaranju kvalitetnih radnih mjesta u cilju ostvarenja punog potencijala zelene i digitalne tranzicije na socijalno pravedan, uključiv i pravedan način.

(6)

Zbog razmjera ulaganja potrebnih za tranziciju potrebno je u potpunosti mobilizirati financijska sredstva dostupna u okviru postojećih programa i fondova EU-a, uključujući ona kojima se dodjeljuje proračunsko jamstvo za operacije financiranja i ulaganja te provedbu financijskih instrumenata i operacija mješovitog financiranja. Takva bi se sredstva trebala koristiti na fleksibilniji način kako bi se pružila pravodobna i ciljana potpora ključnim tehnologijama u strateškim sektorima. Stoga bi Platforma za strateške tehnologije za Europu („STEP”) trebala strukturno odgovoriti na potrebe Unije za ulaganjima olakšavanjem boljeg usmjeravanja postojećih fondova EU-a prema ključnim ulaganjima usmjerenima na potporu razvoju ili proizvodnji ključnih tehnologija, uz istodobno očuvanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu, čime bi se očuvala kohezija i nastojala postići geografski uravnotežena raspodjela projekata koji se financiraju u okviru STEP-a u skladu s odgovarajućim programskim mandatima.

(6)

Tijekom sljedećih godina bit će potrebna znatna ulaganja kako bi se na sveobuhvatan način ojačala otvorena strateška autonomija Unije, očuvala njezina konkurentnost na globalnom tržištu i ostvarila zelena i digitalna tranzicija. Postojeći programi i fondovi EU-a, uključujući one kojima se dodjeljuje proračunsko jamstvo za operacije financiranja i ulaganja te provedbu financijskih instrumenata i operacija mješovitog financiranja, trebali bi doprinijeti postizanju tih ciljeva. Osim potpune mobilizacije, sredstva Unije trebala bi se koristiti na fleksibilniji način kako bi se pružila pravodobna i ciljana potpora tehnologijama u relevantnim sektorima, čime bi se ojačalo financiranje projekata na razini Unije i prekograničnih projekata. Stoga bi Platforma za strateške tehnologije za Europu („STEP”) trebala pomoći u boljem usmjeravanju postojećih fondova Unije prema ključnim ulaganjima usmjerenima na potporu razvoju ili proizvodnji tehnologija u relevantnim sektorima, uz istodobno očuvanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu, čime bi se očuvala kohezija i nastojala postići geografski uravnotežena raspodjela projekata koji se financiraju u okviru STEP-a u skladu s odgovarajućim programskim mandatima. Iako je otvoren svim državama članicama, STEP bi trebao staviti poseban naglasak na doline industrije s nultom neto stopom emisija kako su definirane u Uredbi (EU).../... [Akt o industriji s nultom stopom emisija], projekte na područjima uključenima u teritorijalne planove za pravednu tranziciju iz članka 11. Uredbe (EU) 2021/1056 i u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama te u razvijenijim regijama u državama članicama čiji je prosječni BDP po stanovniku ispod prosjeka EU-a za EU-27 izmjeren prema standardu kupovne moći (PPS) i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje 2015. – 2017.

(7)

U okviru STEP-a trebalo bi utvrditi resurse koje bi trebalo primijeniti u okviru postojećih programa i fondova Unije, programa InvestEU, programa Obzor Europa, Europskog fonda za obranu i Inovacijskog fonda. To bi trebalo biti popraćeno dodatnim financiranjem u iznosu od 10 milijardi EUR. Od toga bi 5 milijardi EUR trebalo iskoristiti za povećanje sredstava Inovacijskog fonda (46), a 3 milijarde EUR za povećanje ukupnog iznosa jamstva EU-a dostupnog za odjeljak „EU” u okviru Uredbe o programu InvestEU na 7,5 milijardi EUR (47), uzimajući u obzir relevantnu stopu rezervacija. Za povećanje financijske omotnice u okviru Uredbe o Obzoru Europa (47), koju bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti, trebalo bi staviti na raspolaganje 0,5 milijardi EUR; a za Europski fond za obranu 1,5 milijardi EUR (47).

(7)

U okviru STEP-a trebalo bi utvrditi dostupne resurse u okviru postojećih programa i fondova Unije, i to programa InvestEU, programa Obzor Europa, programa „EU za zdravlje”, programa Digitalna Europa, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju (FPT), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), Europskog fonda za obranu i Inovacijskog fonda, za projekte koji pridonose ciljevima STEP-a. To bi trebalo biti popraćeno dodatnim financiranjem Unije u iznosu od 13 milijardi EUR. Od toga bi 5 milijardi EUR trebalo iskoristiti za povećanje sredstava Inovacijskog fonda (48), a 4,2 milijarde EUR za povećanje ukupnog iznosa jamstva EU-a dostupnog za odjeljak „EU” u okviru Uredbe o programu InvestEU (48) na 10,5 milijardi EUR, uzimajući u obzir relevantnu stopu rezervacija. Za povećanje financijske omotnice u okviru Uredbe o Obzoru Europa (49), koju bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti, trebalo bi staviti na raspolaganje 1,3 milijardi EUR; a za Europski fond za obranu 2,5 milijardi EUR49.

(8)

„Pečat suverenosti” trebao bi se dodjeljivati projektima koji pridonose ciljevima STEP-a, pod uvjetom da je projekt procijenjen i da je u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete, posebno kriterijima prihvatljivosti, isključenja i dodjele, predviđenima pozivom na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor Europa, programa Digitalna Europa (50), programa „EU za zdravlje” (51), Europskog fonda za obranu ili Inovacijskog fonda te neovisno o tome jesu li za projekt dodijeljena sredstva u okviru tih instrumenata. Ti minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete utvrdit će se kako bi se mogli identificirati visokokvalitetni projekti. Taj pečat trebao bi se koristiti kao oznaka kvalitete kako bi se za projekte lakše privukla javna i privatna ulaganja potvrđivanjem njihova doprinosa ciljevima STEP-a. Nadalje, pečat će promicati bolji pristup financiranju EU-a, posebno olakšavanjem kumulativnog ili kombiniranog financiranja iz nekoliko instrumenata Unije.

(8)

„Pečat suverenosti” trebao bi se dodjeljivati projektima koji pridonose ciljevima STEP-a, uzimajući u obzir doprinos projekata jačanju i strukturiranju lokalnih industrijskih mreža i otvaranju radnih mjesta, pod uvjetom da je projekt procijenjen i da je u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete, posebno kriterijima prihvatljivosti, isključenja i dodjele, predviđenima pozivom na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor Europa, programa Digitalna Europa (50), programa „EU za zdravlje” (51), Europskog fonda za obranu, Inovacijskog fonda ili fondova kohezijske politike te neovisno o tome jesu li za projekt dodijeljena sredstva u okviru tih instrumenata. Ti minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete utvrdit će se kako bi se mogli identificirati visokokvalitetni projekti. Smatra se da strateški projekti kako su utvrđeni Uredbom (EU) .../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija] koji ispunjavaju kriterije otpornosti ili konkurentnosti iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija doprinose ciljevima ove Uredbe smanjenjem ili sprečavanjem strateških ovisnosti ili uvođenjem inovativnog, najsuvremenijeg elementa na jedinstvenom tržištu. Stoga bi tim strateškim projektima na temelju Uredbe (EU) .../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija] trebalo dodijeliti pečat suverenosti. Budući da svi strateški projekti utvrđeni u Uredbi (EU) .../... [Akt o kritičnim sirovinama] također imaju za cilj ispunjenje ciljeva ove platforme, i njima bi trebalo dodijeliti pečat suverenosti. Kako bi se promicali projekti koji će u konačnici doprinijeti smanjenju europske strateške ovisnosti o trećim zemljama, pečat bi trebalo dodijeliti samo projektima kojima upravljaju pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili trećoj zemlji pridruženoj relevantnom programu. U istom duhu, ako projektom upravlja više pravnih subjekata, pečat bi trebalo dodijeliti projektu samo ako najmanje jedan neovisni pravni subjekt ima poslovni nastan u državi članici i ako najmanje dva druga neovisna pravna subjekta imaju poslovni nastan u različitim državama članicama ili pridruženim zemljama. Taj pečat trebao bi se koristiti kao oznaka kvalitete kako bi se za projekte lakše privukla javna i privatna ulaganja potvrđivanjem njihova doprinosa ciljevima STEP-a. Nadalje, pečat će promicati bolji pristup financiranju EU-a, posebno olakšavanjem kumulativnog ili kombiniranog financiranja iz nekoliko instrumenata Unije. Države članice također bi trebalo poticati da pečat suverenosti uzimaju u obzir pri dodjeli financijske potpore preko vlastitih programa.

(9)

U tu bi se svrhu trebalo moći osloniti na procjene provedene za potrebe drugih programa Unije u skladu s člancima 126. i 127. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 (52) kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava Unije i potaknula ulaganja u prioritetne tehnologije. Pod uvjetom da su u skladu s odredbama Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost (53), države članice trebale bi razmotriti uključivanje djelovanja kojima je dodijeljen pečat suverenosti u pripremu svojih planova za oporavak i otpornost kao i pri predlaganju svojih planova za oporavak i otpornost te odlučivanju o projektima ulaganja koji će se financirati iz njihova udjela u Modernizacijskom fondu. Komisija bi trebala uzeti u obzir pečat suverenosti i u kontekstu postupka predviđenog člankom 19. Statuta EIB-a i provjere politike utvrđene u članku 23. Uredbe o programu InvestEU. Usto, partneri u provedbi trebali bi imati obvezu ispitivanja projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti ako su ti projekti obuhvaćeni njihovim geografskim područjem i područjem poslovanja u skladu s člankom 26. stavkom 5. te uredbe. Tijela nadležna za programe obuhvaćene STEP-om također bi trebalo poticati da razmotre potporu strateškim projektima utvrđenima u skladu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija i Aktom o kritičnim sirovinama koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 2. Uredbe i na koje bi se mogla primjenjivati pravila o kumulativnom financiranju

(9)

U tu bi se svrhu trebalo moći osloniti na procjene provedene za potrebe drugih programa Unije u skladu s člancima 126. i 127. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 (52) kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava Unije i potaknula ulaganja u prioritetne tehnologije. Pod uvjetom da su u skladu s odredbama Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost (53), države članice trebale bi razmotriti uključivanje projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti u reviziju svojih planova za oporavak i otpornost kao i pri odlučivanju o projektima ulaganja koji će se financirati iz njihova udjela u Modernizacijskom fondu. Komisija bi trebala uzeti u obzir pečat suverenosti i u kontekstu postupka predviđenog člankom 19. Statuta EIB-a i provjere politike utvrđene u članku 23. Uredbe o programu InvestEU. Usto, partneri u provedbi trebali bi imati obvezu ispitivanja projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti ako su ti projekti obuhvaćeni njihovim geografskim područjem i područjem poslovanja u skladu s člankom 26. stavkom 5. te uredbe. Tijela nadležna za programe obuhvaćene STEP-om također bi trebala razmotriti potporu strateškim projektima utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) .../...[Akt o industriji s nultom neto stopom emisija] i Uredbom.../... [Akt o kritičnim sirovinama] koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 2. ove Uredbe i na koje bi se mogla primjenjivati pravila o kumulativnom financiranju

(9.a)

Kako bi se osigurala otvorena strateška autonomija i poboljšalo vrednovanje rezultata istraživanja i inovacija u području ključnih tehnologija na tržištu, Unija mora postavljati norme, kako je navedeno u komunikaciji Komisije od 2. veljače 2022. naslovljenoj „Normizacijska strategija EU-a – Utvrđivanjem globalnih normi do otpornog, zelenog i digitalnog jedinstvenog tržišta EU-a”. Stoga bi projekti koji u svojem prijedlogu uključuju napore u području normizacije trebali imati prednost u svim programima koji osiguravaju financiranje u okviru STEP-a. Nadalje, nužno je da se u projektima u okviru STEP-a uzme u obzir normizacija u njihovoj provedbi kako bi se ubrzalo i povećalo uvođenje određene tehnologije na cijelom jedinstvenom tržištu. Osim toga, usklađivanjem međunarodnih normi s europskim interesima može se osigurati tehnološko vodstvo i jednaki uvjeti na globalnoj razini. Komisija i države članice trebale bi poduzeti posebne napore za potporu projektima u okviru STEP-a kako bi se aktivno uključile u razvoj normi te nacionalnu, europsku i, prema potrebi, međunarodnu normizaciju.

(9.b)

Budući da je povjerenje ključan element za ulaganja, trebalo bi uspostaviti upravljačku strukturu kako bi se osigurala djelotvorna, učinkovita, pravedna i transparentna provedba STEP-a. U tu bi svrhu Komisija trebala osnovati odbor za platformu STEP sastavljen od stručnjaka za različite tehnologije obuhvaćene ovom Uredbom, kao i za programe i fondove Unije kojima se pruža financijska potpora platformi. Odbor za platformu STEP trebao bi biti zadužen za dodjelu i promicanje pečata suverenosti i upravljanje portalom suverenosti te bi trebao preuzeti koordinacijsku ulogu između različitih mreža i dionika relevantnih za postizanje ciljeva platforme. S obzirom na to da se tehnologije obuhvaćene ovom Uredbom stalno razvijaju, trebalo bi osnovati industrijsku savjetodavnu skupinu za strateške tehnologije koja će pomagati Komisiji pružanjem savjeta o najnovijim tehnološkim dostignućima i izazovima s kojima se suočavaju predmetni sektori. Ta bi se skupina trebala sastojati od predstavnika industrije Unije iz sektora obuhvaćenih ovom Uredbom. Unutar industrijske savjetodavne skupine trebalo bi uzeti u obzir geografsku ravnotežu.

(10)

Komisija bi trebala uspostaviti novu javno dostupnu internetsku stranicu („portal za suverenost”) kako bi se pružile informacije o dostupnoj potpori poduzećima i nositeljima projekata koji traže sredstva za ulaganja povezana s ciljevima STEP-a. U tu bi svrhu taj portal na pristupačan način prilagođen korisnicima trebao prikazivati mogućnosti financiranja ulaganja povezanih s ciljevima STEP-a dostupne u okviru proračuna EU-a. To bi trebalo uključivati informacije o programima kojima se izravno upravlja, kao što su Obzor Europa, program Digitalna Europa, program „EU za zdravlje”, Inovacijski fond te drugi programi kao što su InvestEU, Mehanizam za oporavak i otpornost i fondovi kohezijske politike. Nadalje, portal za suverenost trebao bi pomoći u povećanju vidljivosti ulaganja povezanih s ciljevima STEP-a prema ulagačima prikazivanjem projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti. Portal bi trebao sadržavati i popis nacionalnih nadležnih tijela koja su odgovorna za djelovanje kao kontaktne točke za provedbu STEP-a na nacionalnoj razini.

(10)

Komisija bi trebala uspostaviti novu javno dostupnu internetsku stranicu („portal za suverenost”) kako bi se pružile informacije o dostupnoj potpori za projekte koji pridonose ciljevima STEP-a. Kako bi se zadovoljile potrebe poduzeća i nositelja projekata koji traže sredstva za ulaganja povezana s projektima STEP-a u okviru programa financiranja Unije, portal za suverenost trebao bi na pristupačan način prilagođen korisnicima prikazivati mogućnosti financiranja ulaganja povezanih s ciljevima STEP-a dostupne u okviru proračuna EU-a. To bi trebalo uključivati informacije o programima Unije kojima se izravno upravlja, Obzor Europa, program Digitalna Europa, program „EU za zdravlje”, Europski fond za obranu i Inovacijski fond te drugi izvori financiranja Unije, odnosno InvestEU, Mehanizam za oporavak i otpornost i fondovi kohezijske politike. Kako bi se povećala korisnost portala za suverenost za promotore projekata, portal bi trebao uključivati brzi simulator za pružanje smjernica o tome za koji program Unije ili financiranje pojedinačnog projekta može biti prihvatljiv, bez otkrivanja povjerljivih poslovnih informacija i pravno obvezujuće prirode. Nadalje, portal za suverenost trebao bi pomoći u povećanju vidljivosti ulaganja povezanih s ciljevima STEP-a prema ulagačima prikazivanjem projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti. Objavljivanje informacija o projektima povezanima sa sigurnošću i obranom trebalo bi procjenjivati na pojedinačnoj osnovi i biti ograničeno na projekte za koje nositelj projekta ili Komisija smatraju da je to potrebno. Odgovarajuću pažnju trebalo bi posvetiti potrebi za zaštitom povjerljivosti sigurnosti informacija u pitanjima obrane. Portal bi trebao sadržavati i popis nacionalnih nadležnih tijela koja su odgovorna za djelovanje kao kontaktne točke za provedbu STEP-a na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala osigurati da portal nadopunjuje slične platforme, uključujući platformu za Europu s nultom neto stopom emisija, te izbjeći stvaranje birokratskog i administrativnog opterećenja.

(10.a)

Komisija bi trebala pratiti provedbu ciljeva Platforme kako bi pratila napredak u ostvarivanju ciljeva politike Unije. Praćenje bi se trebalo provoditi na način koji je usmjeren i razmjeran aktivnostima koje se provode u okviru Platforme kako bi se izbjegli prekomjerni propisi i administrativno opterećenje, posebno za korisnike financiranja. Kako bi se osigurala odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala jednom godišnje izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku u provedbi ciljeva Platforme u okviru svakog od programa i fondova, o ukupnim rashodima platforme STEP koji se financiraju u okviru odgovarajućih programa i fondova te o uspješnosti STEP-a na temelju pokazatelja uspješnosti predviđenih tim programima. Nadalje, trebalo bi pružiti informacije o kvalitativnom i kvantitativnom doprinosu Platforme prekograničnim projektima i projektima po državi članici.

(11)

Iako se STEP oslanja na reprogramiranje i jačanje postojećih programa za potporu strateškim ulaganjima, on je i važan element za testiranje izvedivosti i pripremu novih intervencija kao korak prema Fondu za europsku suverenost. Evaluacijom predviđenom za 2025. procijenit će se relevantnost provedenih djelovanja te će poslužiti kao osnova za procjenu potrebe za povećanjem potpore strateškim sektorima.

(11)

Iako se STEP oslanja na reprogramiranje i jačanje postojećih programa za potporu strateškim ulaganjima i smanjenje ovisnosti Unije, on je i važan element za testiranje izvedivosti i pripremu novih intervencija osiguravajući strukturni odgovor na potrebe Unije za ulaganjima. Konkretno, to se može smatrati korakom prema uspostavi Fonda za europsku suverenost koji bi mogao doprinijeti oblikovanju i jačanju europske industrijske politike osiguravanjem većih sredstava europskoj industriji u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2027. Međuevaluacijom predviđenom za 2025. procijenit će se relevantnost provedenih djelovanja i pružiti najnovije informacije o ovisnostima Unije i najstrateškijih sektora kako bi se na sveobuhvatan način ojačala njezina autonomija. U međuevaluaciji Komisija bi trebala procijeniti i izvedivost proširenja portala za suverenost kako bi se objedinile sve postojeće javno dostupne internetske stranice i pružile informacije o programima i fondovima Unije u okviru izravnog, podijeljenog i neizravnog upravljanja na jedinstvenom portalu. Trebala bi poslužiti kao osnova za procjenu potrebe za povećanjem potpore strateškim sektorima u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2027. kako bi se bolje odgovorilo na utvrđene izazove i kako bi se ispunili ciljevi politike Unije u tom području.

(12)

Direktivu 2003/87/EZ (54) trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućilo dodatno financiranje financijskom omotnicom za razdoblje 2024.–2027. u iznosu od 5 milijardi EUR. Inovacijski fond podupire ulaganja u inovativne niskougljične tehnologije, a to je područje primjene koje će biti obuhvaćeno STEP-om. Povećanje obujma Inovacijskog fonda trebalo bi stoga omogućiti financiranje u skladu s ciljem podupiranja razvoja ili proizvodnje ključnih čistih tehnologija u Uniji. U skladu s ciljevima osiguravanja kohezije i promicanja jedinstvenog tržišta te kako bi se pružila potpora zelenoj tranziciji i razvoju čistih tehnologija u cijeloj Uniji, dodatnu financijsku omotnicu trebalo bi staviti na raspolaganje putem poziva na podnošenje prijedloga koji su otvoreni subjektima iz država članica čiji je prosječni BDP po stanovniku ispod prosjeka EU-a za 27 država članica EU-a, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje 2015.–2017.

(12)

Direktivu 2003/87/EZ (54) trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućilo dodatno financiranje financijskom omotnicom za razdoblje 2024.–2027. u iznosu od 5 milijardi EUR koji će se osigurati iz općeg proračuna europske unije. Inovacijski fond podupire ulaganja u inovativne niskougljične tehnologije, a to je područje primjene koje će biti obuhvaćeno STEP-om. Povećanje obujma Inovacijskog fonda trebalo bi stoga omogućiti financiranje u skladu s ciljem podupiranja razvoja ili proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija u Uniji. U skladu s ciljevima osiguravanja gospodarske, socijalne i geografske kohezije i promicanja jedinstvenog tržišta te kako bi se pružila potpora zelenoj tranziciji i razvoju tehnologija s nultom neto stopom emisija u cijeloj Uniji, dodatnu financijsku omotnicu trebalo bi staviti na raspolaganje putem poziva na podnošenje prijedloga za strateške projekte kako su definirani u Uredbi (EU) .../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija], pod uvjetom da su u skladu s kriterijima otpornosti ili konkurentnosti u procesu odabira strateških projekata. Do 31. prosinca 2025. financijska omotnica trebala bi u jednakim dijelovima biti dostupna subjektima iz država članica čiji je prosječni BDP po stanovniku ispod prosjeka EU-a za 27 država članica EU-a, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje 2015.–2017. te subjektima iz svih država članica. Tijekom tih poziva na podnošenje prijedloga trebalo bi zadržati tehničku pomoć državama članicama s niskom razinom sudjelovanja, kako je predviđeno u posljednjoj reviziji Direktive o sustavu trgovanja emisijama.

(13)

Kako bi se proširile mogućnosti potpore za ulaganja usmjerena na jačanje industrijskog razvoja i lanaca vrijednosti u strateškim sektorima, područje primjene potpore iz EFRR-a trebalo bi proširiti uvođenjem novih specifičnih ciljeva u okviru EFRR-a, ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti rashoda i potrošnji u području klime kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1060 (55) i Uredbi (EU) 2021/1058 (56). U strateškim sektorima trebalo bi biti moguće podupirati i produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi, što može znatno doprinijeti razvoju slabije razvijenih i tranzicijskih regija, kao i u razvijenijim regijama država članica čiji je BDP po stanovniku niži od prosjeka EU-a. Upravljačka tijela potiču se na promicanje suradnje između velikih poduzeća i lokalnih MSP-ova, lanaca opskrbe, inovacijskih i tehnoloških ekosustava. Time bi se povećao ukupni kapacitet Europe za jačanje položaja u tim sektorima pružanjem pristupa takvim ulaganjima svim državama članicama, čime bi se suzbio rizik od povećanja razlika.

(13)

Kako bi se proširile mogućnosti potpore za ulaganja usmjerena na jačanje industrijskog razvoja i lanaca vrijednosti u strateškim sektorima, područje primjene potpore iz EFRR-a trebalo bi proširiti uvođenjem novih specifičnih ciljeva u okviru EFRR-a, ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti rashoda i potrošnji u području klime kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1060 (55) i Uredbi (EU) 2021/1058 (56). U strateškim sektorima trebalo bi biti moguće podupirati i produktivna ulaganja u poduzeća s posebnom pažnjom usmjerenom na MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, što može znatno doprinijeti razvoju slabije razvijenih i tranzicijskih regija, kao i u razvijenijim regijama država članica čiji je BDP po stanovniku niži od prosjeka EU-a. Upravljačka tijela potiču se na promicanje suradnje između velikih poduzeća i lokalnih MSP-ova, lanaca opskrbe, inovacijskih i tehnoloških ekosustava. Time bi se povećao ukupni kapacitet Europe za jačanje položaja u tim sektorima pružanjem pristupa takvim ulaganjima svim državama članicama, čime bi se suzbio rizik od povećanja razlika. Sredstva programirana za te nove posebne ciljeve trebala bi biti ograničena na najviše 20 % početnih dodijeljenih sredstava EFRR-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/1058.

(14)

Područje primjene potpore FPT-a, utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1056 (57), trebalo bi proširiti i na ulaganja velikih poduzeća u čiste tehnologije kojima se pridonosi ciljevima STEP-a, pod uvjetom da su usklađena s očekivanim doprinosom tranziciji prema klimatskoj neutralnosti kako je utvrđeno u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. Za potporu koja se pruža takvim ulaganjima nije potrebna revizija teritorijalnog plana za pravednu tranziciju ako bi ta revizija bila isključivo povezana s analizom nedostataka kojom se opravdava ulaganje iz perspektive stvaranja radnih mjesta.

(14)

Područje primjene potpore FPT-a, utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1056 (57), trebalo bi proširiti i na ulaganja poduzeća u tehnologije s nultom neto stopom emisija te na rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina za potporu tim ulaganjima, kojima se pridonosi ciljevima STEP-a, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, pod uvjetom da su usklađeni s očekivanim doprinosom tranziciji prema klimatskoj neutralnosti kako je utvrđeno u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. U kontekstu potpore poduzećima koja nisu MSP-ovi, trebalo bi razmotriti i ulaganja koja promiču naukovanje i otvaranje novih radnih mjesta ili pružaju obrazovanje ili osposobljavanje za nove vještine. Za potporu koja se pruža takvim ulaganjima nije potrebna revizija teritorijalnog plana za pravednu tranziciju.

(14.a)

Države članice trebale bi imati mogućnost prenijeti sva svoja privremeno dodijeljena sredstva ili dio svojih privremeno dodijeljenih sredstava iz pričuve za prilagodbu Brexitu u Europski fond za regionalni razvoj ili Europski socijalni fond plus, pod uvjetom da se njima podupiru produktivna ulaganja koja mogu znatno doprinijeti razvoju slabije razvijenih i tranzicijskih regija, kao i u razvijenijim regijama država članica s BDP-om po stanovniku nižim od prosjeka EU-a, među ostalim u regijama i lokalnim zajednicama koje su najviše pogođene povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Ulaganja kojima se doprinosi ciljevima STEP-a koja će se financirati u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus te pričuve za prilagodbu Brexitu mogu imati slične ciljeve i sličan sadržaj, jer se njima u konačnici nastoji omogućiti jačanje ukupnog kapaciteta Europe za osnaživanje njezina položaja u određenim sektorima na način da državama članicama pruža pristup takvim ulaganjima, čime se suzbija rizik od povećanja razlika i ublažavaju negativni učinci na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

(14.b)

Države članice trebale bi imati mogućnost prenijeti sva svoja privremeno dodijeljena sredstva ili dio svojih privremeno dodijeljenih sredstava iz pričuve za prilagodbu Brexitu u FPT, pod uvjetom da se tim sredstvima podupiru djelovanja koja su u skladu s odobrenim teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju, među ostalim u regijama s pravednom tranzicijom koje su izravno ili neizravno najviše pogođene povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije. I FTP i pričuva za prilagodbu Brexitu mogu pridonijeti ciljevima STEP-a jer oba instrumenta u konačnici imaju za cilj omogućiti regionalnu gospodarsku diversifikaciju i ojačati ukupni kapacitet Europe za osnaživanje njezina položaja u određenim sektorima na način da državama članicama pružaju pristup takvim ulaganjima, čime se suzbija rizik od povećanja razlika i ublažavaju negativni učinci na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

(16)

Kako bi se ubrzala ulaganja i što prije osigurala likvidnost za ulaganja kojima se podupiru ciljevi STEP-a u okviru EFRR-a, ESF-a plus (59) i FPT-a, trebalo bi osigurati dodatni iznos izvanrednog pretfinanciranja u obliku jednokratnog plaćanja u odnosu na prioritete namijenjene ulaganjima kojima se podupiru ciljevi STEP-a. Dodatno pretfinanciranje trebalo bi se primjenjivati na sva dodijeljena sredstva FPT-a s obzirom na potrebu za ubrzanjem njegove provedbe i njegov snažan utjecaj kad je riječ o potpori državama članicama u postizanju ciljeva STEP-a. Pravila koja se primjenjuju na te iznose izvanrednog pretfinanciranja trebala bi biti usklađena s pravilima koja se primjenjuju na pretfinanciranje utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Nadalje, kako bi se dodatno potaknula primjena takvih ulaganja i osigurala njihova brža provedba, trebala bi biti dostupna mogućnost povećanja stope financiranja EU-a na 100 % za prioritete STEP-a. Pri provedbi novih ciljeva STEP-a upravljačka tijela potiču se na primjenu određenih socijalnih kriterija ili promicanje pozitivnih socijalnih ishoda, kao što su prilike za naukovanje i zapošljavanje za mlade osobe u nepovoljnom položaju, posebno mlade koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, primjenu socijalnih kriterija za dodjelu iz direktiva o javnoj nabavi ako projekt provodi tijelo koje podliježe javnoj nabavi te isplatu primjenjivih plaća dogovorenih kolektivnim pregovaranjem.

(16)

Kako bi se ubrzala ulaganja i što prije osigurala likvidnost za ulaganja kojima se podupiru ciljevi STEP-a u okviru EFRR-a, ESF-a plus (59) i FPT-a, trebalo bi osigurati dodatni iznos izvanrednog pretfinanciranja u obliku jednokratnog plaćanja u odnosu na prioritete namijenjene ulaganjima kojima se podupiru ciljevi STEP-a. Dodatno pretfinanciranje trebalo bi se primjenjivati na sva dodijeljena sredstva FPT-a s obzirom na potrebu za ubrzanjem njegove provedbe i njegov snažan utjecaj kad je riječ o potpori državama članicama u postizanju ciljeva STEP-a. Pravila koja se primjenjuju na te iznose izvanrednog pretfinanciranja trebala bi biti usklađena s pravilima koja se primjenjuju na pretfinanciranje utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Nadalje, kako bi se dodatno potaknula primjena takvih ulaganja i osigurala njihova brža provedba, trebala bi biti dostupna mogućnost povećanja stope financiranja EU-a do 100 % za prioritete STEP-a. Pri provedbi novih ciljeva STEP-a upravljačka tijela potiču se na primjenu određenih socijalnih kriterija i promicanje pozitivnih socijalnih ishoda, kao što su prilike za naukovanje i kvalitetno zapošljavanje za mlade osobe u nepovoljnom položaju, posebno mlade koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, primjenu socijalnih kriterija za dodjelu iz direktiva o javnoj nabavi ako projekt provodi tijelo koje podliježe javnoj nabavi te isplatu primjenjivih plaća dogovorenih kolektivnim pregovaranjem.

(18)

Regulatorni okvir za provedbu programa za razdoblje 2014.–2020. posljednjih je godina prilagođen kako bi se državama članicama i regijama omogućila dodatna fleksibilnost u pogledu provedbenih pravila i veća likvidnost za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 te agresivnog rata protiv Ukrajine. Te mjere, uvedene na kraju programskog razdoblja, zahtijevaju dovoljno vremena i administrativnih resursa kako bi se u potpunosti iskoristile i provele, i to u trenutku u kojem će države članice usmjeriti resurse na reviziju operativnih programa za razdoblje 2021.–2027. povezanih s ciljevima STEP-a. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za programska tijela i spriječio mogući gubitak sredstava pri zaključenju zbog isključivo administrativnih razloga, rokove za administrativno zaključenje programa u razdoblju 2014.–2020. trebalo bi produljiti Uredbom (EU) br. 1303/2013 (61) i Uredbom (EU) br. 223/2014 (62). Točnije, rok za podnošenje tog konačnog zahtjeva za plaćanje trebalo bi produljiti za 12 mjeseci. Nadalje, rok za podnošenje dokumenata o zaključenju također bi trebalo produljiti za 12 mjeseci. U kontekstu ove izmjene primjereno je pojasniti da se distribucija hrane i materijala kupljenih do kraja razdoblja prihvatljivosti (kraj 2023.) može nastaviti i nakon tog datuma. Kako bi se osigurala pravilna provedba proračuna EU-a i poštovanje gornjih granica za plaćanja, plaćanja koja treba izvršiti 2025. trebala bi biti ograničena na 1 % odobrenih financijskih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira po programu. Dospjeli iznosi koji premašuju gornju granicu od 1 % odobrenih sredstava programa po fondu za 2025. ne bi bili plaćeni 2025. ni u narednim godinama, nego bi se upotrijebili samo za poravnanje pretfinanciranja. Neiskorišteni iznosi opozivaju se u skladu s općim pravilima za opoziv pri zaključenju.

(18)

Regulatorni okvir za provedbu programa za razdoblje 2014.–2020. posljednjih je godina prilagođen kako bi se državama članicama i regijama omogućila dodatna fleksibilnost u pogledu provedbenih pravila i veća likvidnost za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 te agresivnog rata protiv Ukrajine. Te mjere zahtijevaju dovoljno vremena i administrativnih resursa kako bi se u potpunosti iskoristile i provele, i to u trenutku u kojem će države članice usmjeriti resurse na reviziju operativnih programa za razdoblje 2021.–2027. povezanih s ciljevima STEP-a. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za programska tijela i spriječio mogući gubitak sredstava pri zaključenju zbog isključivo administrativnih razloga, rokove za administrativno zaključenje programa u razdoblju 2014.–2020. trebalo bi produljiti Uredbom (EU) br. 1303/2013 (61) i Uredbom (EU) br. 223/2014 (62). Točnije, rok za podnošenje tog konačnog zahtjeva za plaćanje trebalo bi produljiti za 12 mjeseci. Nadalje, rok za podnošenje dokumenata o zaključenju također bi trebalo produljiti za 12 mjeseci. Posljedično, države članice trebale bi moći podnijeti konačni zahtjev za plaćanje do 30. lipnja 2025., a dokumente iz članka 138. Uredbe (EU) br. 1303/2013 do 15. veljače 2026. kako bi im se dalo dovoljno vremena za dovršetak postupaka povezanih sa zaključenjem projekata. U kontekstu ove izmjene primjereno je pojasniti da se distribucija hrane i materijala kupljenih do kraja razdoblja prihvatljivosti (kraj 2023.) može nastaviti i nakon tog datuma. Kako bi se osigurala pravilna provedba proračuna EU-a i poštovanje gornjih granica za plaćanja, plaćanja koja treba izvršiti 2025. trebala bi biti ograničena na 10 % odobrenih financijskih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira po programu. Dospjeli iznosi koji premašuju gornju granicu od 10 % odobrenih sredstava programa po fondu za 2025. ne bi bili plaćeni 2025. ni u narednim godinama, nego bi se upotrijebili samo za poravnanje pretfinanciranja. Neiskorišteni iznosi opozivaju se u skladu s općim pravilima za opoziv pri zaključenju. Uzimajući u obzir posebne izazove najudaljenijih regija kako su definirane u članku 349. UFEU-a, trebalo bi predvidjeti posebno odstupanje u pogledu roka za konačni zahtjev za međuplaćanje za konačnu obračunsku godinu, a međuplaćanja 2025. trebala bi biti ograničena na 15 %.

(19)

InvestEU vodeći je program EU-a za poticanje ulaganja, osobito u zelenu i digitalnu tranziciju, kojim se pruža financiranje utemeljeno na potražnji, na primjer u okviru mehanizama mješovitog financiranja, i tehnička pomoć. Takvim se pristupom privlači dodatni javni i privatni kapital. S obzirom na veliku potražnju za jamstvom InvestEU na tržištu, odjeljak „EU” u okviru programa InvestEU trebalo bi ojačati kako bi odgovarao ciljevima STEP-a. Time će se, među ostalim, ojačati postojeća mogućnost ulaganja fonda InvestEU u projekte koji su dio važnog projekta od zajedničkog europskog interesa u utvrđenim ključnim tehnološkim sektorima. Države članice potiču se i da doprinose odjeljku „države članice” u okviru programa InvestEU radi potpore financijskim proizvodima u skladu s ciljevima STEP-a, ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o državnim potporama. Državama članicama trebalo bi omogućiti da u svoje planove za oporavak i otpornost uključe novčani doprinos za potrebe odjeljka „države članice” u okviru programa InvestEU kako bi se poduprli ciljevi STEP-a. Taj dodatni doprinos ciljevima STEP-a mogao bi iznositi do 6 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost za odjeljak „države članice” u okviru programa InvestEU. Ujedno bi trebalo uvesti dodatnu fleksibilnost i pojašnjenja kako bi se bolje ostvarili ciljevi STEP-a.

(19)

InvestEU vodeći je program EU-a za poticanje ulaganja, osobito u zelenu i digitalnu tranziciju, kojim se pruža financiranje utemeljeno na potražnji, na primjer u okviru mehanizama mješovitog financiranja, i tehnička pomoć. Takvim se pristupom privlači dodatni javni i privatni kapital. S obzirom na veliku potražnju za jamstvom InvestEU na tržištu, odjeljak „EU” u okviru programa InvestEU trebalo bi ojačati kako bi odgovarao ciljevima STEP-a. Time će se, među ostalim, ojačati postojeća mogućnost ulaganja fonda InvestEU u projekte koji su dio važnog projekta od zajedničkog europskog interesa u utvrđenim relevantnim tehnološkim sektorima. Kako bi se osigurala potpuna apsorpcija dostupnih sredstava i pod uvjetom da partneri u provedbi nemaju dovoljno kapaciteta za apsorpciju 25 % jamstva EU-a koje im je namijenjeno, Komisija iznimno može Grupi EIB-a dodijeliti više od 75 % jamstva EU-a. U tom kontekstu Komisija bi trebala poticati partnere u provedbi koji nisu Grupa EIB-a i pomagati im da u potpunosti iskoriste financijska sredstva koja su im na raspolaganju. Države članice potiču se i da doprinose odjeljku „države članice” u okviru programa InvestEU radi potpore financijskim proizvodima u skladu s ciljevima STEP-a, ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o državnim potporama. Državama članicama trebalo bi omogućiti da u svoje planove za oporavak i otpornost uključe novčani doprinos za potrebe odjeljka „države članice” u okviru programa InvestEU kako bi se poduprli ciljevi STEP-a. Taj dodatni doprinos ciljevima STEP-a mogao bi iznositi do 6 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost za odjeljak „države članice” u okviru programa InvestEU. Ujedno bi trebalo uvesti dodatnu fleksibilnost i pojašnjenja kako bi se bolje ostvarili ciljevi STEP-a. Općenito, Komisiju i sva tijela nadležna za programe koji doprinose provedbi STEP-a trebalo bi poticati da osiguraju dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergiju među izvorima financiranja s ciljevima STEP-a.

(20)

Obzor Europa ključni je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija, a njegovo Europsko vijeće za inovacije (EIC) pruža potporu inovacijama potencijalno revolucionarne i disruptivne prirode s potencijalom široke primjene koje mogu biti prerizične za privatne ulagače. U okviru programa Obzor Europa trebalo bi osigurati dodatnu fleksibilnost kako bi Akcelerator EIC-a mogao pružati potporu isključivo vlasničkim kapitalom MSP-ovima koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje, uključujući novoosnovana poduzeća, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja nisu prihvatljiva za bankovno financiranje, koji provode inovacije u području tehnologija koje se podupiru u okviru STEP-a i neovisno o tome jesu li prethodno primili druge vrste potpore iz Akceleratora EIC-a. Provedba Fonda EIC-a trenutačno je ograničena na najveći dopušteni iznos ulaganja od 15 milijuna EUR, osim u iznimnim slučajevima, te se ne mogu uzeti u obzir naknadni krugovi financiranja ili veći iznosi ulaganja. Omogućivanjem potpore isključivo vlasničkim kapitalom za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje riješilo bi se postojeći nedostatak na tržištu u pogledu potreba za ulaganjima u rasponu od 15 do 50 milijuna EUR. Nadalje, iskustvo je pokazalo da iznosi izdvojeni za pilot-projekt EIC-a u okviru programa Obzor 2020. nisu u potpunosti iskorišteni. Ta neiskorištena sredstva trebalo bi staviti na raspolaganje za potrebe Akceleratora EIC-a u okviru programa Obzor Europa. Uredbu o Obzoru Europa također bi trebalo izmijeniti kako bi se u obzir uzela povećana omotnica za Europski fond za obranu.

(20)

Obzor Europa ključni je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija, a njegovo Europsko vijeće za inovacije (EIC) pruža potporu, osobito inovacijama potencijalno revolucionarne i disruptivne prirode s potencijalom široke primjene koje mogu biti prerizične za privatne ulagače. U okviru programa Obzor Europa trebalo bi osigurati dodatnu fleksibilnost kako bi Akcelerator EIC-a mogao pružati potporu isključivo vlasničkim kapitalom MSP-ovima koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje, uključujući novoosnovana poduzeća, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja nisu prihvatljiva za bankovno financiranje, koji provode inovacije, naročito oni koji rade na tehnologijama koje se podupiru u okviru STEP-a i neovisno o tome jesu li prethodno primili druge vrste potpore iz Akceleratora EIC-a. U provedbi Fonda EIC-a Komisija je ograničila ulaganja Fonda na najveći dopušteni iznos ulaganja od 15 milijuna EUR, osim u iznimnim slučajevima, što je ograničilo Fond u učinkovitom prilagođavanju naknadnih krugova financiranja ili većih iznosa ulaganja. Omogućivanjem potpore isključivo vlasničkim kapitalom za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje riješilo bi se postojeći nedostatak na tržištu, naročito za ulaganja u rasponu od 15 do 50 milijuna EUR. Nadalje, iskustvo je pokazalo da iznosi izdvojeni za pilot-projekt EIC-a u okviru programa Obzor 2020. nisu u potpunosti iskorišteni. U skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1046 ta neiskorištena sredstva trebalo bi staviti na raspolaganje za potrebe Akceleratora EIC-a u okviru programa Obzor Europa. Uredbu o Obzoru Europa također bi trebalo izmijeniti kako bi se u obzir uzela povećana omotnica za Europski fond za obranu.

(20.a)

EIC ima ključnu ulogu u ponudi početnog financiranja brzorastućim novoosnovanim poduzećima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije. EIC je sa svojim specijaliziranim znanjem u idealnom položaju da poveća mogućnosti financiranja za poduzeća koja traže kapital za rast nakon početne faze inovacija. Međutim, dosadašnja provedba Akceleratora EIC-a pokazala je da je ambiciozna i transformativna priroda EIC-a kao referentnog ulagača u revolucionarne inovacije u Europi putem Fonda EIC-a stvorila izazove u provedbi i pravnu nesigurnost za provedbene subjekte, posebno u pogledu uloge EIC-a i Izvršne agencije za MSP-ove. S obzirom na središnju ulogu Fonda EIC-a u uspjehu STEP-a, trebalo bi pojasniti relevantne zakonodavne odredbe o funkcioniranju EIC-a. U postupku daljnjeg poboljšanja funkcioniranja EIC-a trebalo bi razmotriti osnivanje neovisnog tijela Unije u skladu s člankom 187. UFEU-a kao glavnog subjekta odgovornog za provedbu EIC-a.

(21)

Europski fond za obranu vodeći je program za jačanje konkurentnosti, inovacija, učinkovitosti i tehnološke autonomije obrambene industrije Unije, čime se doprinosi otvorenoj strateškoj autonomiji Unije. Razvoj obrambenih sposobnosti presudan je jer se njime podupiru kapacitet i autonomija europske industrije za razvoj obrambenih proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika takvih proizvoda. Stoga bi dodatnu omotnicu trebalo staviti na raspolaganje za potporu djelovanjima u području dubokih i digitalnih tehnologija kojima se doprinosi razvoju primjena u području obrane.

(21)

Europski fond za obranu vodeći je program za jačanje konkurentnosti, inovacija, učinkovitosti i tehnološke autonomije obrambene industrije Unije, čime se doprinosi otvorenoj strateškoj autonomiji Unije. Razvoj obrambenih sposobnosti presudan je jer se njime podupiru kapacitet i autonomija europske industrije za razvoj obrambenih proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika takvih proizvoda. Stoga bi dodatnu omotnicu trebalo staviti na raspolaganje za potporu projektima u području dubokih i digitalnih tehnologija kojima se doprinosi razvoju primjena u području obrane.

(21.a)

Kako bi se maksimalno povećao učinak potpore u obliku zajma dostupne na temelju Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća [Mehanizam za oporavak i otpornost] radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u članku 4. te uredbe, države članice trebale bi moći zatražiti dodatna sredstva u obliku zajmova povučenih iz potpore u obliku zajma koja ostaje dostupna na temelju te uredbe nakon 1. rujna 2023. kako bi se primici od tih zajmova u obliku gotovine uplatili u odjeljak „države članice” u okviru programa InvestEU za potporu ciljevima STEP-a. Države članice trebale bi moći zatražiti takvu potporu u obliku zajma do 15. prosinca 2023.

(a)

podupiranje razvoja ili proizvodnje u cijeloj Uniji odnosno zaštita i jačanje pripadajućih lanaca vrijednosti ključnih tehnologija u sljedećim područjima:

(a)

podupiranje razvoja ili proizvodnje u cijeloj Uniji odnosno zaštita i jačanje pripadajućih lanaca opskrbe kako je navedeno u stavku 4. tehnologija u sljedećim sektorima:

(i)

duboke i digitalne tehnologije

(i.)

digitalne tehnologije, uključujući višedržavne projekte kako su definirani u članku 2. točki 2. Odluke (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća i kojima se doprinosi ciljevima i ciljnim vrijednostima programa politike za digitalno desetljeće do 2030. uspostavljenog tom odlukom;

(ii)

čiste tehnologije

(ii.)

tehnologije s nultom neto stopom emisija kako su definirane u članku 3. točki (...) Uredbe (EU).../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija];

(iii)

biotehnologije;

(iii.)

biotehnologije, kako su definirane u Prilogu ovoj Uredbi, i biološke znanosti, uključujući lijekove na Unijinu popisu ključnih lijekova i njihovih sastojaka;

(b)

rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina važnih za sve vrste kvalitetnih radnih mjesta kao potpora ostvarivanju cilja iz točke (a).

(b)

rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina važnih za sve vrste kvalitetnih radnih mjesta kao potpora ostvarivanju cilja utvrđenog u točki (a), posebno putem cjeloživotnog učenja i u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima i već postojećim inicijativama za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući europske akademije za industriju s neto nultom stopom emisija uspostavljene u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) .../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija];

(ba)

poticanje visokotehnoloških inovacija, kao potpora cilju utvrđenom u točki (a), koje imaju potencijal za pronalaženje transformacijskih rješenja, koje se temelje na vrhunskoj znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, uključujući inovacije koje udružuju napredak u fizičkim, biološkim i digitalnim domenama.

(a)

jamstvom Unije iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/523 s okvirnim iznosom od 7 500 000 000 EUR. To se jamstvo provodi u skladu s Uredbom (EU) 2021/523;

(a)

jamstvom Unije iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/523 s okvirnim iznosom od 10 500 000 000 EUR koje se provodi u skladu s tom Uredbom;

(b)

iznosom od 500 000 000 EUR u tekućim cijenama iz financijske omotnice iz članka 12. stavka 2. točke (c) podtočke i. Uredbe (EU) 2021/695. Taj se iznos provodi u skladu s Uredbom (EU) 2021/695;

(b)

iznosom od 1 300 000 000 EUR u tekućim cijenama iz financijske omotnice iz članka 12. stavka 2. točke (c) podtočke i. Uredbe (EU) 2021/695 koji se provodi u skladu s tom Uredbom;

(c)

iznosom od 5 000 000 000  EUR u tekućim cijenama iz financijske omotnice iz članka 10.a stavka 8. šestog podstavka Direktive 2003/87/EZ. Taj se iznos provodi u okviru Inovacijskog fonda u skladu s pravilima iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ i Delegirane uredbe Komisije [2019/856];

(c)

iznosom od 5 000 000 000  EUR u tekućim cijenama iz financijske omotnice iz članka 10.a stavka 8. šestog podstavka Direktive 2003/87/EZ koji se provodi u okviru Inovacijskog fonda u skladu s pravilima iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/856.

(d)

iznosom od 1 500 000 000 EUR u tekućim cijenama iz financijske omotnice iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/697. Taj se iznos provodi u skladu s Uredbom (EU) 2021/697.

(d)

iznosom od 2 500 000 000 EUR u tekućim cijenama iz financijske omotnice iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/697 koji se provodi u skladu s tom Uredbom.

(a)

primanja potpore za djelovanje u okviru drugog fonda ili programa Unije u skladu s pravilima koja se primjenjuju na taj fond ili program, ili,

(a)

primanja potpore za projekte u okviru drugog fonda ili programa Unije u skladu s pravilima koja se primjenjuju na taj fond ili program, ili,

(b)

financiranja djelovanja kumulativnim ili kombiniranim financiranjem s drugim instrumentom Unije u skladu s pravilima primjenjivih temeljnih akata.

(b)

financiranja projekata kumulativnim ili kombiniranim financiranjem s drugim instrumentom Unije u skladu s pravilima primjenjivih temeljnih akata.

(a)

dodjeljuje i promiče pečat suverenosti iz članka 4. stavka 1. te se povezuje s upravljačkim tijelima odgovornima za pozive na podnošenje prijedloga i pozive na podnošenje ponuda kako bi se povećale mogućnosti financiranja u svim programima za projekte kojima je dodijeljen pečat suverenosti, bez uplitanja u postupke odabira;

(b)

dodjeljuje pečat suverenosti projektima koji se financiraju iz fondova kohezijske politike i kojima se doprinosi ciljevima Platforme kako su utvrđeni u članku 2. ove Uredbe;

(c)

uspostavlja portal za suverenost i upravlja njime u skladu s člankom 6.;

(d)

povezuje se s drugim postojećim strukturama, posebno s Platformom za Europu s nultom neto stopom emisija uspostavljenom u skladu s Uredbom (EU).../... [Akt o industriji s nultom neto stopom emisija] i odborom za kritične sirovine osnovanim na temelju Uredbe (EU).../... [Akt o kritičnim sirovinama], nadležnim nacionalnim tijelima imenovanim u skladu s člankom 6. stavkom 4. ove Uredbe, partnerima u provedbi i Europskom savjetodavnom skupinom iz stavka 3. ovog članka radi koordinacije i razmjene informacija o financijskim potrebama, postojećim uskim grlima i najboljoj praksi za projekte diljem Unije;

(e)

potiče kontakte u svim sektorima iz članka 2., pri čemu se posebno koristi postojećim industrijskim savezima, mrežama i strukturama, kao što su Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) i zajednička poduzeća.

(a)

tekućih i predstojećih poziva na podnošenje prijedloga i poziva na podnošenje ponuda povezanih s ciljevima Platforme u okviru odgovarajućih programa i fondova;

(a)

informacija o programima i fondovima Unije obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe i o tekućim i predstojećim pozivima na podnošenje prijedloga i pozivima na podnošenje ponuda povezanih s ciljevima Platforme u okviru odgovarajućih programa i fondova;

(d)

podataka za kontakt s nacionalnim nadležnim tijelima imenovanima u skladu sa stavkom 4.;

(a)

ukupne rashode STEP-a koji se financiraju u okviru odgovarajućih programa;

(a)

ukupne rashode STEP-a koji se financiraju u okviru odgovarajućih programa i fondova;

(ba)

procjenu učinka kojom se utvrđuje kako akumulirani projekti u okviru STEP-a doprinose strateškim ciljevima Unije u pogledu osiguravanja dugoročne konkurentnosti;

(bb)

analizu zemljopisne i tehnološke raspodjele projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti.

(a)

državama članicama čiji je prosječni BDP po stanovniku ispod prosjeka Unije za 27 država članica EU-a, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje 2015.–2017. i

(b)

svim državama članicama.

ix.

potporom ulaganjima kojima se doprinosi cilju STEP-a iz članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Uredbe .../... [Uredba o STEP-u].

ix.

potporom ulaganjima kojima se doprinosi cilju STEP-a iz članka 2. Uredbe .../... [Uredba o STEP-u].

(3)

u članku 3. umeće se sljedeći stavak 1.a:

(3)

u članku 3. umeće se sljedeći stavak 1.a:

1.a

Sredstva u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vi. i točke (b) podtočke ix. programiraju se u okviru posebnih prioriteta koji odgovaraju odgovarajućem cilju politike i ograničena su na najviše 20 % prvotno dodijeljenih sredstava iz EFRR-a.

(e)

ako doprinose specifičnom cilju u okviru cilja politike 1. utvrđenom u članku 3. stavku 1. prvom podstavku točki (a) podtočki vi. ili specifičnom cilju u okviru cilja politike 2. utvrđenom u točki (b) podtočki ix. tog podstavka, u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama te u razvijenijim regijama u državama članicama čiji je prosječni BDP po stanovniku ispod prosjeka EU-a za 27 država članica EU-a, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje 2015.–2017.

(e)

ako doprinose specifičnom cilju u okviru cilja politike 1. utvrđenom u članku 3. stavku 1. prvom podstavku točki (a) podtočki vi. ili specifičnom cilju u okviru cilja politike 2. utvrđenom u točki (b) podtočki ix. tog podstavka, u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama te u razvijenijim regijama u državama članicama čiji je prosječni BDP po stanovniku ispod prosjeka EU-a za 27 država članica EU-a, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje 2015.–2017., zadržavajući pritom pažnju na MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije.

(6)

u Prilogu I. tablici I. dodaje se sljedeći redak u okviru cilja politike 1.:

(6)

u Prilogu I. tablici I. dodaje se sljedeći redak u okviru cilja politike 1.:

(7)

u Prilogu I. tablici I. dodaje se sljedeći redak u okviru cilja politike 2.:

(7)

U Prilogu I. tablici I. dodaje se sljedeći redak u okviru cilja politike 2.:

(4)

u Prilogu I. u tablici 1. dodaju se sljedeći redci:

(4)

u Prilogu I. u tablici 1. dodaju se sljedeći redci:

(5)

u Prilogu I. u tablici 6. dodaje se sljedeći redak:

5.

u Prilogu I. u tablici 6. dodaje se sljedeći redak:

(-1.a)

u članku 2. točka (29) zamjenjuje se sljedećim:

(29)

„obračunska godina” znači, za potrebe dijela trećeg i dijela četvrtog, razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja, osim za prvu obračunsku godinu programskog razdoblja, za koju je to razdoblje od početnog datuma prihvatljivosti izdataka do 30. lipnja 2015. Konačna obračunska godina je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024.;

„ (29)

„obračunska godina” znači, za potrebe dijela trećeg i dijela četvrtog, razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja, osim za prvu obračunsku godinu programskog razdoblja, za koju je to razdoblje od početnog datuma prihvatljivosti izdataka do 30. lipnja 2015. Konačna obračunska godina je razdoblje od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025.”;

(-1.b)

u članku 24. umeće se sljedeći stavak:

(-1.c)

u članku 65. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

dodaje se sljedeći stavak 6.:

(b)

Dodaje se sljedeći stavak 6.a:

(2.a)

u članku 141. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(aa)

u stavku 1. dodaje se sljedeći 4. podstavak:

(4.a)

u članku 9. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)

odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u jednoj ili više regija ili država članica radi ostvarivanja ciljeva politika fondova u okviru podijeljenog upravljanja iz kojih se pruža potpora ili dodatnog iznosa koji osigurava država članica u skladu s člankom 4. stavkom 1. trećim podstavkom, posebice kako bi se uklanjanjem neravnoteža među regijama ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u Uniji.

„(b)

odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u jednoj ili više regija ili država članica radi ostvarivanja ciljeva politika fondova u okviru podijeljenog upravljanja iz kojih se pruža potpora ili dodatnog iznosa koji osigurava država članica u skladu s člankom 4. stavkom 1. trećim podstavkom, posebice kako bi se uklanjanjem neravnoteža među regijama ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u Uniji. Dodatni iznos koji osigurava država članica u obliku novca u skladu s člankom 4. stavkom 1. četvrtim podstavkom namijenjen je projektima koji doprinose ciljevima iz članka 2. Uredbe.../... [Uredba o STEP-u].”

(4.b)

u članku 10. u stavak 3. umeće se nova točka (h):

„(h)

svaki doprinos u obliku novca za odjeljak „države članice” ostvaren prihodima od zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u skladu s člankom 33.a Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a)

(5.a)

u članku 11. stavku 1. u točku (b) umeće se nova podtočka:

„viii.

praćenje provedbe i usklađenosti projekata STEP-a koji se financiraju prihodima od zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost s nacionalnim planovima za oporavak i otpornost.”

6.

članak 13. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

6.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(6.b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

(c)

umeće se sljedeći stavak:

(d)

u stavku 7. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(e)

umeće se sljedeći stavak:

„(j)

pruža savjetodavnu potporu upraviteljima fondova vlasničkog kapitala koji posluju u područjima iz članka 8. stavka 1. točke (e).”;

„(j)

pruža savjetodavnu potporu upraviteljima fondova vlasničkog kapitala i drugim relevantnim dionicima koji posluju u područjima iz članka 8. stavka 1. točke (e)., među ostalim u pogledu vrednovanja nematerijalne imovine.”

(e)

do 7 500 000 000  EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e).”;

(e)

do 10 500 000 000  EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e).

16.

Široka primjena, uvođenje i opsežna proizvodnja ključnih tehnologija iz članka 2. stavka 1. točke (a) Uredbe .../... [Uredba o STEP-u], kao i odgovarajući lanac vrijednosti iz članka 2. stavka 4. te uredbe.

16.

Široka primjena, uvođenje i opsežna proizvodnja ključnih tehnologija iz članka 2. stavka 1. točke (a) Uredbe .../... [Uredba o STEP-u], kao i odgovarajući lanac vrijednosti iz članka 2. stavka 2. te uredbe.”;

„7a.1

Ulaganja mobilizirana po tehnološkim područjima: i. duboke i digitalne tehnologije, ii. čiste tehnologije i iii. biotehnologije.”

„7a.2

Broj poduzeća koja se podupiru prema tehnološkom području: i. duboke i digitalne tehnologije, ii. čiste tehnologije i iii. biotehnologije.”

(-1.)

u članku 7. stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

(-1.a)

u članku 9. stavku 1. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

(b)

autonomijom;

(c)

sposobnošću preuzimanja rizika;

„ (b)

autonomijom, posebno za provedbu potpore vlasničkim kapitalom kako bi se osigurali rokovi ulaganja u skladu s tržištem, kao i preuzimanje rizika kako je navedeno u točki (c);

(c)

sposobnošću preuzimanja većeg rizika od tržišnih standarda, posebno osiguravanjem strpljivog ulaganja u inovacije koje nisu od interesa za banke.”

(b)

u stavku 2. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

(b)

u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„ (b)

46 628 000 000  EUR za stup II. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” za razdoblje 2021.–2027., od čega: ”

„(c)

13 237 000 000  EUR za stup III. „Inovativna Europa” za razdoblje 2021.–2027., od čega:

i.

6 775 000 000  EUR za klaster „Zdravlje”;

i.

10 052 000 000  EUR za EIC;

ii.

1 350 000 000  EUR za klaster „Kultura, kreativnost i uključivo društvo”;

ii.

459 000 000  EUR za europske inovacijske ekosustave;

iii.

1 276 000 000  EUR za klaster „Civilna sigurnost za društvo”;

iii.

2 726 000 000  EUR za EIT;”;

iv.

13 229 000 000  EUR za klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”;

v.

13 229 000 000  EUR za klaster „Klima, energija i mobilnost”;

vi.

8 799 000 000  EUR za klaster „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš”;

vii.

1 970 000 000  EUR za nenuklearna izravna djelovanja JRC-a;

(c)

13 237 000 000  EUR za stup III. „Inovativna Europa” za razdoblje 2021.–2027., od čega:

i.

10 052 000 000  EUR za EIC;

ii.

459 000 000  EUR za europske inovacijske ekosustave;

iii.

2 726 000 000  EUR za EIT;”;

3.

u članku 48. u prvom podstavku dodaje se sljedeća točka (d):

3.

članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

(c)

također je moguće pružanje potpore isključivo u obliku vlasničkog kapitala MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje, a koji su već primili potporu isključivo u obliku bespovratnih sredstava.

„(c)

također je moguće pružanje potpore isključivo u obliku vlasničkog kapitala MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, koji ostvaruju revolucionarne i disruptivne inovacije neprihvatljive za bankovno financiranje;“

(b)

u stavku 1. drugom podstavku dodaje se točka (d):

(d)

potpora isključivo vlasničkim kapitalom potrebna za rast MSP-ova koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje, uključujući novoosnovana poduzeća, i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja nisu prihvatljiva za bankovno financiranje, uključujući subjekte koji su već primili potporu u skladu s točkama od (a) do (c), koji ostvaruju revolucionarne i disruptivne inovacije neprihvatljive za bankovno financiranje u području ključnih tehnologija iz članka 2. stavka 1. točke (a) Uredbe .../... [Uredba o STEP-u], financirana u skladu s člankom 3. točkom (b) te uredbe.

(d)

potpora isključivo vlasničkim kapitalom potrebna za rast MSP-ova koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje, uključujući novoosnovana poduzeća, i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja nisu prihvatljiva za bankovno financiranje, uključujući subjekte koji su već primili potporu u skladu s točkama od (a) do (c), koji ostvaruju revolucionarne i disruptivne inovacije neprihvatljive za bankovno financiranje u području tehnologija iz članka 2. stavka 1. točke (a) Uredbe .../... [Uredba o STEP-u], financirana u skladu s člankom 3. točkom (b) te uredbe.

(c)

u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

(d)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(e)

u stavku 8. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(f)

u stavku 11. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(a)

3 151 000 000  EUR za istraživačka djelovanja;

(a)

3 484 000 000  EUR za istraživačka djelovanja;

(b)

6 302 000 000  EUR za razvojna djelovanja.

(b)

6 969 000 000  EUR za razvojna djelovanja.

(c)

dodaje se stavak 5.:

(b)

dodaje se stavak 5.:

1.

u članku 7. dodaje se sljedeći stavak 3.:

1.

u članku 7. dodaje se sljedeći stavak 3.:

3.

Ne dovodeći u pitanje stavak 2., države članice mogu predložiti i da se u njihov plan za oporavak i otpornost u obliku procijenjenih troškova uključi iznos novčanog doprinosa za potrebe odjeljka „države članice” na temelju relevantnih odredbi Uredbe o programu InvestEU isključivo za mjere podupiranja operacija ulaganja kojima se doprinosi ciljevima STEP-a iz članka 2. Uredbe .../... (71) [Uredba o STEP-u]. Ti troškovi ne smiju premašivati 6 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih planom za oporavak i otpornost, a relevantne mjere, kako su utvrđene u planu za oporavak i otpornost, moraju poštovati zahtjeve ove Uredbe. To se ograničenje ne primjenjuje na novčane doprinose dane na temelju članka 33.a.

(2.a)

Dodaje se novo poglavlje:

–

DNK/RNA: genomika, farmakogenomika, genske sonde, genetski inženjering, sekvenciranje/sinteza/amplifikacija DNK/RNA, profiliranje genske ekspresije i upotreba tehnologije negativne usmjerenosti, sinteza DNK velikih razmjera, genomski i genski inženjering, genska trakcija.

–

Bjelančevine i ostale molekule: sekvenciranje/sinteza/inženjering proteina i peptida (uključujući hormone s velikom molekularnom masom); poboljšane metode isporuke bioloških lijekova; proteomika, izolacija i pročišćavanje bjelančevina, stanična signalizacija, identifikacija staničnih receptora.

–

Kultura stanica i tkiva te inženjering: kultura stanica i tkiva, inženjering tkiva (uključujući tkivne nosače i biomedicinski inženjering), stanična fuzija, cjepiva/imunološki stimulansi, manipulacija zametaka, tehnologije uzgoja uz pomoć markera, metabolički inženjering.

–

Procesne biotehnološke tehnike: fermentacija s pomoću bioreaktora, biorafiniranje, bioprerada, biominiranje, biopulpiranje, bioizbjeljivanje, biodesulfurizacija, bioremedijacija, biosenziranje, biofiltracija i fitoremedijacija, molekularna akvakultura.

–

Vektori gena i RNK: genska terapija, virusni vektori.

–

Bioinformatika: izrada baza podataka o genomima, proteinskim sekvencama; modeliranje složenih bioloških procesa, uključujući sistemsku biologiju.

–

Nanobiotehnologija: primjenjuje alate i postupke nano/mikrofabrikacije za izgradnju uređaja za proučavanje biosustava i aplikacija u dostavi lijekova, dijagnostici itd.