Izvjestitelj:	Maurizio MENSI
Suizvjestitelj:	Jan PIE

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 2.5.2023.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	22.6.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.7.2023.
Plenarno zasjedanje br.:	580
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	170/1/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava činjenicu da je EU prepoznao sigurnosnu i obrambenu dimenziju svemira te 10. ožujka 2023. simbolično objavio zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Svemirska strategija Europske unije za sigurnost i obranu” („strategija”).

1.2.

EGSO dijeli zajedničko razumijevanje novog geopolitičkog konteksta s ozbiljnim problemima uzrokovanima ruskom invazijom na Ukrajinu, kritičnošću svemirskih resursa i usluga te potrebom za razvojem mjera za njihovu zaštitu i obranu, što je neizbježan korak u osmišljavanju ozbiljne općeeuropske svemirske politike.

1.3.

EGSO se slaže da je prije jačanja otpornosti i zaštite svemirskih sustava i usluga potrebno utvrditi koje prijetnje postoje, a institucije EU-a moraju osigurati da u mapiranju i preporukama sudjeluju svi relevantni akteri, uključujući industriju, socijalne aktere i civilno društvo. Organizirano civilno društvo treba poticati da poradi na tome da u potpunosti razumije javni interes i koristi koje strategija donosi građanima kako bi se poboljšala njezina legitimnost i ojačala javna potpora zbog relevantnih civilnih primjena svemirskih tehnologija.

1.4.

S obzirom na trenutačni zabrinjavajući geopolitički kontekst, EGSO preporučuje jačanje otpornosti i zaštite svemirskih sustava i usluga u Uniji. Napominje da je temeljni izazov u pogledu tog cilja postizanje sposobnosti za povećanje trenutačno niske razine javnih ulaganja, smanjenje njihove rascjepkanosti i promicanje europskog pristupa s dodanom vrijednošću s obzirom na to da Europa uvelike zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i Rusijom u pogledu javnih ulaganja u svemir.

1.5.

EGSO smatra da jačanje otpornosti i zaštite svemirskih sustava i usluga u Uniji podrazumijeva i provedbu mjera za potporu tehnološkoj suverenosti i otpornosti ključnih industrijskih lanaca vrijednosti kako bi se osigurala neovisnost. U tom pogledu EGSO snažno preporučuje da se u potpunosti prepozna i istakne ključna uloga industrije u utvrđivanju problema ovisnosti i mjera ublažavanja.

1.6.

EGSO želi podsjetiti da svjetski čelnici sve više prepoznaju i potvrđuju način na koji je svemir prožima ljudski život i donosi mu dodanu vrijednost. Danas se europski svemirski sektor suočava s nekim od gorućih izazova našeg doba, kao što su praćenje klimatskih promjena, poticanje tehnoloških inovacija i pružanje konkretnih socioekonomskih koristi za svakodnevni život građana. Institucije, poduzeća i građani sve se više oslanjaju na svemirsku tehnologiju, podatke i usluge za komunikacijske, navigacijske sustave i sustave za određivanje položaja te promatranje Zemlje (npr. neposredno informiranje i komunikacija na licu mjesta u slučaju katastrofa). Svemir ima ključnu ulogu za građane, stratešku autonomiju Europe, kao i za globalnu diplomaciju, prihvaćanje europskog identiteta te nadahnjivanje i motiviranje sljedećih naraštaja.

1.7.

EGSO sa zadovoljstvom pozdravlja mogući budući „akt EU-a o svemiru” kojim bi se obuhvatile sigurnost, zaštita i održivost te standardizacija usmjerena na ostvarenje pristupa EU-a upravljanju svemirskim prometom (1).

1.8.

EGSO je uvjeren da je potrebno integrirati sve mjere povezane s industrijom (npr. konkurentnost, ključne tehnologije, sigurnost lanca opskrbe) u okviru dosljedne industrijske politike u cijeloj Europi, u kontekstu vrlo snažne ovisnosti europske svemirske industrije o vrlo ograničenim otvorenim tržištima.

1.9

.EGSO ustraje u tome da su konkretne mjere koje mogu biti korisne za rješavanje određenih situacija potrebne, ali one mogu imati smisla i biti u potpunosti učinkovite samo ako objedinjuju prilagođenu politiku javne nabave, ambicioznu i učinkovitu politiku istraživanja i razvoja te potporu uvođenju na tržište svemirskih tehnologija i usluga razvijenih u Europi, što se odnosi i na izvozna tržišta, posebice putem gospodarske diplomacije.

1.10.

EGSO je uvjeren da je ambiciozna, ali i dosljedna potpora istraživanju i inovacijama temelj održivosti svemirskog sektora i njegove sposobnosti da služi potrebama javne politike. Europi je potrebna snažnija i dosljednija potpora za istraživanje i inovacije kako bi zadržala svoj položaj u svemiru i osigurala postojanje domaće industrije koja može osmisliti, isporučiti i iskoristiti najsuvremenije svemirske sustave.

1.11.

U područjima u kojima je suradnja s trećim zemljama ključna, EGSO naglašava važnost očuvanja europskog suvereniteta i izbjegavanja ovisnosti o trećim zemljama u strateškim područjima uz istodobno promicanje suradnje i interoperabilnosti sa SAD-om i drugim trećim stranama koje imaju slične stavove, pri čemu su reciprocitet i obostrana korist zajednička pravila.

1.12.

EGSO smatra da strategija mora biti popraćena konkretnim i brzim mjerama usmjerenim na ostvarivanje ciljanog proračuna, rasporeda provedbe mjera i stvaranja radnih mjesta (2). EU mora u tu svrhu izraditi precizan plan na temelju koordinacije aktera uključenih u svemirske aktivnosti na europskoj razini.

2.   Kontekst mišljenja

2.1.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ukazala je na nedostatak autonomije i kontrole u Europi u pogledu ključne mrežne infrastrukture, a ruska invazija na Ukrajinu dodatno je ubrzala put prema jačanju i osnaživanju sigurnosne i obrambene dimenzije svemira.

2.2.

Na razini institucija ovo stanje simboliziraju dvije ključne etape:

2.2.1.

Izjava iz Versaillesa, koju su kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 11. ožujka 2022. objavili čelnici Europske unije, u kojoj se poseban naglasak stavlja na obrambene aktivnosti u svemiru jer su čelnici EU-a dogovorili da će jačati „sigurnosnu i obrambenu dimenziju svemirske industrije i svemirskih aktivnosti”;

2.2.2.

Strateški kompas za sigurnost i obranu, koji je 21. ožujka 2022. objavila Europska komisija pod vodstvom Visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Strateški kompas, u kojem se navodi da svemir postaje sve konfliktnije područje koje ima veliko značenje za obranu, ima brojne posljedice za europski svemirski sektor.

2.3.

Te inicijative EU-a dopunjene su drugim programima suradnje; primjerice, u okviru sastanka Vijeća Europske svemirske agencije (ESA) na ministarskoj razini 2022., na kojem je predloženo više inicijativa za sigurnost u svemiru i iz svemira za doprinose država članica.

2.4.

Ruska invazija na Ukrajinu nedvojbeno je pokazala apsolutno kritičnu važnost svemira kao ključnog resursa. Rat je također ukazao na odlučujuću važnost učinka komercijalnih sredstava kao nadopune državnim sredstvima i strategijama. Stoga je važna redovita javno-privatna komunikacija i suradnja, posebno u pogledu tehničkih i operativnih sposobnosti.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO prepoznaje apsolutno ključnu važnost svemira kao ključnu prednost za neovisno i informirano donošenje odluka i djelovanje europskih oblikovatelja politika u pogledu upravljanja krizama i sigurnosti, što je neophodan korak u osmišljavanju ozbiljne svemirske politike na europskoj razini. Organizirano civilno društvo treba poticati da poradi na tome da u potpunosti razumije javni interes i koristi koje strategija donosi građanima kako bi se poboljšala njezina legitimnost i ojačala javna potpora zbog relevantnih civilnih primjena svemirskih tehnologija.

3.2.

Napori koje Europa ulaže u postizanje vjerodostojne i pouzdane autonomije u svemiru za provedbu svoje strateške autonomije sada su stvarnost i predstavljaju sve veći izazov na cijelom kontinentu. EGSO smatra da svi napori, bilo civilni ili vojni, nacionalni ili europski, javni ili privatni, moraju biti usmjereni na učinkovitost i pouzdanost za korisnike u području sigurnosti, kako je istaknuto u Akcijskom planu o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije (3), zbog čega je potrebno ojačati javno-privatna partnerstva i potencijalna partnerstva sa zemljama istomišljenicama.

3.3.

Rizik da bi novi opasni akteri mogli napasti svemirske sustave kako bi utjecali na ključne usluge koje omogućuju sateliti sve je veći. EGSO smatra da je sve važnije da rastući interes Europe za svemirske usluge i oslanjanje na njih budu popraćeni mjerama za zaštitu i obranu svemirskih sposobnosti i usluga kako europsko društvo i gospodarstvo ne bi postali još ranjiviji.

3.4.

EGSO je uvjeren u to da države članice moraju u potpunosti pokazati svoju odgovornost i predanost svjetskom miru i sigurnosti jačanjem svoje slobode djelovanja u vezi sa svemirom i u svemiru, oslanjajući se na svoju suverenu sposobnost i sredstva, te smatra da je to jedan od najizravnijih i najvažnijih alata koji su im na raspolaganju kako bi mogle djelovati i vršiti utjecaj. U tu svrhu moraju jamčiti otpornost svoje svemirske industrije te sigurnost opskrbe i infrastrukture usluga za dobrobit svojih građana. U tom je kontekstu osiguravanje suverenog i održivog pristupa Europe svemiru neosporan prioritet.

4.   Posebne napomene

4.1.   Kontekst svemirskih prijetnji

4.1.1.

EGSO pozdravlja utvrđivanje prijetnji koje bi mogle biti odgovorne za poremećaje, degradaciju ili uništavanje svemirskih sustava putem pripreme godišnje analize konteksta svemirskih prijetnji, koje se smatraju ključnima za razumijevanje neprijateljskog okruženja u kojem se sada razvijaju svemirska i zemaljska infrastruktura i usluge i razvijat će se u budućnosti.

4.1.2.

EGSO uviđa da bi takva procjena pomogla da se potencijalno neprijateljske države ili organizacije spriječe u stjecanju osjetljivih sposobnosti (uključujući vještine, tehnologije, sredstva i sastavnice) kako bi se zajamčilo europsko upravljanje „osjetljivim sposobnostima” i njihova europska kontrola.

4.1.3.

EGSO smatra da Europska komisija i ESVD trebaju uključiti europsku svemirsku industriju (velike i male subjekte), istraživačke i tehnološke organizacije te akademsku zajednicu u izradu godišnje analize konteksta svemirskih prijetnji i utvrđivanje preporuka i mjera koje će iz njih proizaći.

4.1.4.

EGSO je uvjeren da bi takav proces omogućio privatnom sektoru da: a) radi na novim prioritetima istraživanja i razvoja specifičnima za već poznate prijetnje ili novu vrstu prijetnje koja bi se pojavila; b) podiže svijest među klijentima i institucijskim akterima o potrebi za preventivnim pristupima; c) definira nove standarde na europskoj razini i na taj način doprinese postupku standardizacije na globalnoj razini; d) razmjenjuje najbolje primjere prakse među javnim i privatnim subjektima; e) prilagodi „zemaljski” pristup svemiru.

4.2.   Jačanje otpornosti i zaštita svemirskih sustava i usluga u EU-u

4.2.1.   Sigurnosni okvir na razini EU-a za zaštitu svemirskih sustava, razmjenu informacija i suradnju u vezi sa sigurnosnim incidentima u svemiru

4.2.1.1.

EGSO smatra da će globalne regulatorne inicijative i jednostrane odluke u vezi s upravljanjem svemirskim prometom vjerojatno stvoriti zahtjevno okruženje za europske aktere. Reforme koje se provode izvan Europe doista bi mogle ugroziti sposobnost europskog svemirskog sektora da konkurira pod jednakim uvjetima i utjecati na njegovu održivost te dodatno ugroziti europski suverenitet kao glavni cilj EU-a u pogledu svemira.

4.2.1.2.

EGSO je uvjeren da Europska unija ima priliku preuzeti vodeću ulogu u raspravama i osigurati temelje za zaštitu ključne europske svemirske infrastrukture i s njom povezanih usluga. Proaktivnim djelovanjem i promicanjem suradnje država članica EU-a umjesto fragmentacije, Europska unija omogućit će europskom svemirskom sektoru primjenu dogovorenih pravila i postupaka u svoju korist te ih dodatno promicati na globalnoj razini. Usklađenijim pristupom s većim naglaskom na suradnji među državama članicama potaknula bi se zajednička ulaganja u obranu i industriju EU-a u širem smislu. U tom bi pogledu mogućnost zajedničke nabave mogla povećati učinkovitost potražnje i doprinijeti konkurentnosti i učinkovitosti europske svemirske i obrambene industrije (4).

4.2.1.3.

EGSO smatra da bi jačanje potencijala tehnologija i industrija s učinkom prelijevanja, kao što su zrakoplovna i svemirska tehnologija, kao i tehnologije koje imaju i vojnu i civilnu primjenu (tehnologije „dvojne namjene”), imalo velik utjecaj na industrijski i vojni razvoj EU-a.

4.2.1.4.

Kad je riječ o sigurnosti i kibersigurnosti, EGSO se u potpunosti slaže da je zahtjev „integrirane sigurnosti” ključan za otpornost. Zajednički europski sigurnosni standardi također su važni sve dok se upotrebljavaju na praktičan način, s obzirom na to da su ciklusi definiranja i donošenja na konkurentnom tržištu s kojim se suočava europski svemirski sektor često predugi. To znači sljedeće: a) potrebno ih je razvijati usporedno s razvojem tehnologije; b) potrebno je utvrditi prilagodljiv postupak certifikacije; c) uključivanje novoosnovanih poduzeća i MSP-ova putem njihove sposobnosti ispunjavanja sigurnosnih zahtjeva zahtijeva bolju institucijsku potporu i suradnju unutar lanca opskrbe; d) potrebno je razviti nove standarde.

4.2.1.5.

EGSO napominje da se Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata (5) i Direktiva o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije (6) primjenjuju samo na razini država članica, a ne na razini institucija EU-a. EGSO smatra da bi se te direktive trebale primjenjivati i na sredstva u vlasništvu EU-a.

4.2.2.   Jačanje tehnološke suverenosti svemirskog sektora EU-a

4.2.2.1.

EGSO u potpunosti pozdravlja želju za povećanjem proračuna Europskog fonda za obranu i programa Obzor Europa s obzirom na to da se u odnosu na posljednje faze razvoja činilo da EU dosad nije uspio uskladiti svoj proračun i povezane financijske instrumente s istaknutim ambicijama da napredne tehnologije dovede do potrebne razine spremnosti.

4.2.2.2.

U kontekstu obnove zajedničke radne skupine, EGSO smatra da bi trebalo utvrditi jedinstveni postupak koji bi doveo do jedinstveno dogovorene i zajedničke zbirke podataka o kritičnim situacijama. U tom je procesu važna prisutnost europske svemirske industrije kao ključnog dionika jer bi smanjenje ovisnosti moglo poboljšati europski suverenitet u mjeri u kojoj se time pridonosi industrijskoj konkurentnosti.

4.2.2.3.

EGSO se pita koje su buduće uloge i interakcije zajedničke radne skupine i Opservatorija za ključne tehnologije te ističe da je potrebna jača sinergija među njima.

4.2.2.4.

EGSO podržava uspostavu novih saveza i važnih projekata od zajedničkog europskog interesa povezanih s tehnologijama relevantnima za svemir i obranu jer bi oni mogli doprinijeti povećanju razine financiranja te razvoju i održivosti dvostrukih izvora u Europi.

4.2.3.   Rješavanje sigurnosnih prijetnji u svemirskom sektoru u EU-u

4.2.3.1.

EGSO toplo pozdravlja rješavanje sigurnosnih prijetnji u svemirskom sektoru u EU-u zaštitom njegovih lanaca opskrbe i pravilima javne nabave kojima se u potpunosti jamči sigurnost opskrbe.

4.2.3.2.

Međutim, smatra da je ključno da se te mjere široko integriraju u usklađenu općeeuropsku industrijsku politiku u području svemira.

4.2.4.   Razvoj sposobnosti, uključujući autonoman pristup EU-a svemiru, kako bi se povećala otpornost

4.2.4.1.

EGSO se slaže da infrastruktura koja se sama štiti, raznoliki i prilagodljivi lansirni sustavi, usluge za svijest o situaciji u svemiru, servisiranje u orbiti i zaštićeni suvereni namjenski oblak za svemirske usluge predstavljaju ključne tehnologije/kapacitete za osiguravanje otpornosti.

4.2.4.2.

EGSO smatra da bi trebalo osigurati dugoročan neovisan pristup EU-a svemiru jer Europa ne može ovisiti o trećim zemljama u pogledu pokretanja svojih svemirskih sposobnosti i održavanja vlastite svemirske infrastrukture. U tom je pogledu nužno primijeniti načelo davanja prednosti europskim lansirnim sustavima za lansiranja koja izvode europske institucije.

4.2.5.   Odgovor na svemirske prijetnje

4.2.5.1.

EGSO smatra da je za otkrivanje prijetnji potrebno razviti cjelovitu i autonomnu arhitekturu upravljanja svemirskim prometom koja bi se, među ostalim, oslanjala na uspostavu i potporu financiranih programskih linija za daljnji razvoj europskih sposobnosti za upravljanje svemirskim prometom (sustav za nadzor i praćenje u svemiru (SST), informiranost o svemirskoj domeni (SDA)) i ubrzavanje uvođenja komercijalno održivih, konkurentnih i prilagodljivih europskih sustava za praćenje situacije u svemirskom prometu i upravljanje svemirskim prometom (7).

4.2.5.2.

U tom se smislu EGSO u potpunosti slaže sa snažnom usmjerenošću Zajedničke komunikacije o sposobnostima za informiranje o svemirskoj domeni, pod uvjetom da se u svima fazama oslanja na potporu, stručno znanje i sposobnosti industrije, uz sposobnosti EU-a i država članica EU-a.

4.2.5.3.

EGSO potiče napore država članica EU-a u postizanju snažne koordinacije na razini EU-a, kojima se podupire cilj povećanja europske otvorene strateške autonomije u skladu s transatlantskim partnerskim savezom, suradnjom s ključnim strateškim partnerima kao što su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina i angažmanom na multilateralnoj razini, te ih poziva da eventualno pripreme teren za razvoj sposobnosti na razini EU-a.

4.2.5.4.

EGSO prepoznaje važnost vježbi u svemiru jer bi koordinacija među Europljanima trebala biti snažnija, učinkovitija i imati veću važnost u odnosu na naše saveznike, posebice Sjedinjene Američke Države. To podrazumijeva izgradnju zajedničke kulture svemirskih operacija.

4.2.6   Veća upotreba svemira za sigurnost i obranu

4.2.6.1.

EGSO se slaže da veći doprinos svemira europskim obrambenim sposobnostima podrazumijeva i oslanjanje na postojeće vodeće europske programe i njihovo poboljšanje s pomoću sigurnosne i obrambene dimenzije.

4.2.6.2.

EGSO naglašava da bi proširenje programa Copernicus na sigurnosne sposobnosti značilo znatno proširenje ciljeva programa, što bi trebalo pažljivo procijeniti posebice u odnosu na povezane rizike za kapacitete financiranja programa Copernicus i njegovu trenutačnu politiku otvorenih podataka.

4.2.6.3.

EGSO naglašava važnost doprinosa strategije zelenom planu EU-a i povezanim industrijskim ekosustavima. Konkretno, program Copernicus, koji se smatra vrhunskom referencom za praćenje klimatskih promjena i okoliša, izravno doprinosi rješavanju problema klimatskih promjena i pronalasku rješenja za njih te podupiranju uloge Europe na svjetskoj pozornici. S obzirom na to da je program Copernicus postao globalno prihvaćen standard za znanstvene snimke i kvalitetu podataka, potrebno ga je dodatno još snažnije poduprijeti.

4.2.6.4.

Kad je riječ o sustavu IRIS2, EGSO snažno podupire program koji će Uniji pomoći da ostane vodeći međunarodni akter koji može slobodno djelovati u području svemira.

4.2.6.5.

EGSO je uvjeren da je potrebno sve mjere povezane s industrijom (konkurentnost, ključne tehnologije, sigurnost lanca opskrbe itd.) integrirati u okviru dosljedne industrijske politike na europskoj razini, u kontekstu vrlo snažne ovisnosti europske svemirske industrije o vrlo ograničenim otvorenim tržištima.

4.2.6.6.

EGSO želi naglasiti da je svemirski sektor inovativan sektor koji se stalno razvija. Kako bi se osigurala konkurentnost europskih svemirskih aktivnosti, razvoj stručnih vještina zahtijeva stalnu prilagodbu i poboljšanje. Budući da su posljednjih godina trendovi zapošljavanja u industriji bili u snažnom porastu te se očekuje da će u bliskoj budućnosti i dalje ostati snažni, tu je činjenicu potrebno dodatno popratiti konkretnim djelovanjima kao što je osnivanje svemirske akademije EU-a.

4.2.7.   Partnerstvo za odgovorno ponašanje u svemiru

4.2.7.1.

EGSO se slaže da su za osiguravanje sigurne, održive i pouzdane upotrebe svemirskih sposobnosti ključna partnerstva i zajednički pothvati s drugim regijama, subjektima i trećim stranama sličnih stavova.

4.2.7.2.

Ta je suradnja ključna, ali EGSO upozorava da je apsolutno neophodno očuvati europski suverenitet i autonomiju, uz istodobno promicanje suradnje i interoperabilnosti, pri čemu su reciprocitet i obostrana korist zajednička načela u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i ostalim trećim stranama sličnih stavova.

---

(1)  U skladu s Mišljenjem Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za sigurnu povezivost za razdoblje 2023.–2027. (COM(2022) 57 final – 2022/0039 (COD)) i Zajedničkom komunikacijom Europskom parlamentu i Vijeću: Pristup EU-a upravljanju svemirskim prometom – EU-ov doprinos globalnom pitanju (JOIN(2022) 4 final), (SL C 486, 21.12.2022., str. 172.) i Novi svemir.

(2)  Uz poseban naglasak na zapošljavanju žena.

(3)  COM(2021) 70 final.

(4)  Kako je istaknuto u Mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (COM(2022) 349 final) (SL C 486, 21.12.2022., str. 68.).

(5)  Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (SL L 333, 27.12.2022., str. 164.).

(6)  Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (SL L 333, 27.12.2022., str. 80.).

(7)  U skladu s Mišljenjem Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za sigurnu povezivost za razdoblje 2023.–2027. (COM(2022) 57 final – 2022/0039 (COD)) i Zajedničkom komunikacijom Europskom parlamentu i Vijeću: Pristup EU-a upravljanju svemirskim prometom – EU-ov doprinos globalnom pitanju (JOIN(2022) 4 final) (SL C 486, 21.12.2022., str. 172.) i Novi svemir.