Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52022PC0521

Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji

COM/2022/521 final

Bruxelles, 5.10.2022.

COM(2022) 521 final

2022/0324(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji u vezi s predviđenim donošenjem predloženih izmjena Ugovora o energetskoj povelji (CC 760) i odobrenjem: i. predloženih izmjena i preinaka prilogâ Ugovoru o energetskoj povelji (CC 761), ii. predloženih izmjena Dogovorâ, izjava i odluka (CC 762) i iii. odluke o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena Ugovora o Energetskoj povelji i izmjena/preinaka njegovih priloga (CC 763). Izmjene Ugovora o energetskoj povelji i dodatna odobrenja treba istodobno donijeti Konferencija o Energetskoj povelji.

Ugovor o energetskoj povelji

Ugovor o energetskoj povelji (ECT) multilateralni je sporazum o trgovini i ulaganjima koji se primjenjuje na energetski sektor a potpisan je 1994. i stupio je na snagu 1998. ECT sadržava odredbe o zaštiti ulaganja, trgovini i provozu energetskih materijala i proizvoda te mehanizmima za rješavanje sporova. ECT-om se uspostavlja i okvir za međunarodnu suradnju u području energetike između 54 ugovorne stranke. Europska unija stranka je ECT-a 1 , zajedno s Euratomom, 26 država članica EU-a 2 te Japanom, Švicarskom, Turskom i većinom zemalja zapadnog Balkana i bivšeg SSSR-a, uz iznimku Rusije 3 i Bjelarusa 4 .

Konferencija o Energetskoj povelji

Konferencija o Energetskoj povelji upravljačko je tijelo i tijelo za donošenje odluka za postupak Energetske povelje, a osnovana je Ugovorom o energetskoj povelji. Sve države ili organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju (na primjer EU) koje su potpisale ECT ili su mu pristupile članice su Konferencije, koja se redovito sastaje kako bi se raspravljalo o pitanjima koja utječu na energetsku suradnju među potpisnicima ECT-a, preispitala provedba odredaba ECT-a i Protokola o energetskoj učinkovitosti i povezanim okolišnim aspektima te razmotrili mogući novi instrumenti i zajedničke aktivnosti u okviru Energetske povelje. Konkretno, Konferencija o Energetskoj povelji donosi tekstove izmjena Ugovora o energetskoj povelji i odobrava izmjene i tehničke izmjene prilogâ ECT-u. Prilikom glasovanja o predloženim izmjenama teksta Ugovora o energetskoj povelji Konferencija o Energetskoj povelji donosi odluku o donošenju izmjena jednoglasnom odlukom ugovornih stranaka koje su prisutne i glasuju. EU ima broj glasova jednak broju svojih država članica koje su ugovorne stranke ECT-a, pod uvjetom da EU ne ostvaruje svoje pravo glasa ako njegove države članice ostvaruju svoje pravo glasa i obrnuto.

Odluke koje treba donijeti na Konferenciji o Energetskoj povelji

Na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji 22. studenoga 2022. trebale bi se donijeti četiri odluke povezane s modernizacijom Ugovora o energetskoj povelji. Te će se odluke donositi istodobno, a njihova je svrha:

donijeti predložene izmjene teksta Ugovora o energetskoj povelji (CC 760);

odobriti predložene izmjene i preinake prilogâ ECT-u
(CC 761);

odobriti predložene izmjene Dogovorâ, izjava i odluka
(CC 762); i

odobriti odluku o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena teksta ECT-a i izmjena/preinaka njegovih priloga
(CC 763).

Budući da od 1990-ih nije bilo znatnog ažuriranja ECT-a, ECT je sve više zastarijevao. Također je rezultirao neobično velikim brojem sudskih sporova, pri čemu su države članice EU-a bile glavni cilj potraživanja ulagača, od kojih većina ima sjedište u drugim državama članicama EU-a. Stoga je u studenome 2018. pokrenut postupak modernizacije. Na Konferenciji o Energetskoj povelji prvi je put odobren popis tema za raspravu, uglavnom u vezi s odredbama koje se odnose na zaštitu ulaganja. EU je zatim predložio ukidanje zaštite za ulaganja u fosilna goriva kako bi se ECT uskladio s Pariškim sporazumom.

Nakon 15 krugova multilateralnih pregovora održanih od srpnja 2019. do lipnja 2022. na izvanrednoj konferenciji o Energetskoj povelji održanoj 24. lipnja 2022. u Bruxellesu postignut je „načelni dogovor” o zatvaranju pregovora. Revidirani tekst Ugovora o energetskoj povelji i njegovi prilozi potom su podvrgnuti pravnoj reviziji do sredine kolovoza. Nakon toga, konačni nacrti odluka
(CC 760, CC 761, CC 762 i CC 763) koji sadržavaju revidirane tekstove proslijeđeni su 19. kolovoza 2022. svim ugovornim strankama, uključujući EU, Euratom i sve države članice EU-a koje su ugovorne stranke ECT-a.

Na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji 22. studenoga 2022. odluke povezane s modernizacijom Ugovora o energetskoj povelji podlijegat će jednoglasnom odlučivanju. Ako je glasovanje uspješno, tj. ako nijedna ugovorna stranka ne uloži prigovor, odluke o modernizaciji Ugovora o energetskoj povelji smatrat će se „donesenima” na Konferenciji o Energetskoj povelji. To će donošenje potaknuti naknadne postupke ratifikacije, privremene primjene i mogućeg stupanja na snagu različitih elemenata paketa reformi.

Privremena primjena izmjena ECT-a i drugih elemenata modernizacije bit će uređena odlukom o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena teksta ECT-a i izmjena/preinaka njegovih priloga (CC 763). U skladu s tom odlukom sve će ugovorne stranke od 15. kolovoza 2023. privremeno primjenjivati modernizaciju automatski. Međutim, svaka ugovorna stranka može do 23. veljače 2023. depozitaru (Portugal) dostaviti izjavu da ne može prihvatiti privremenu primjenu izmjena ECT-a, čime se svakoj ugovornoj stranci omogućuje izuzeće od privremene primjene. Tajništvo ECT-a objavljuje takve izjave. Čak i ako ugovorna stranka prvotno da takvu izjavu, ona može u bilo kojem trenutku ponovno povući izjavu, uz mogućnost da privremeno primijeni modernizaciju ECT-a u kasnijem trenutku.

Ovim prijedlogom odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a nastoji se utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji u pogledu prethodno opisanih odluka (CC 760, CC 761, CC 762 i CC 763).

Komisija istodobno predlaže donošenje naknadnog sporazuma, u smislu članka 31. stavka 3. točke (a) Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora (VCLT), između Europske unije, Euratoma i država članica o tumačenju ECT-a. Taj bi sporazum posebno trebao uključivati potvrdu da se ECT nikada nije primjenjivao unutar EU-a, da se ne primjenjuje unutar EU-a i da se neće primjenjivati unutar EU-a, da ECT ne može poslužiti kao osnova za arbitražni postupak unutar EU-a i da se klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti ne primjenjuje unutar EU-a. Trebalo bi utvrditi i obveze država članica u slučaju da su uključene u arbitražni postupak na temelju zahtjeva u skladu s člankom 26. ECT-a.

U skladu s tumačenjem EU-a ECT se ne primjenjuje na sporove između države članice i ulagača iz druge države članice u vezi s ulaganjem koje je potonji izvršio u prvoj državi članici. To je tumačenje posebno potvrdio Sud Europske unije u svojoj presudi u predmetu Komstroy 5 . Međutim, arbitražni sudovi smatrali su, a i dalje smatraju, da ih presude Suda EU-a ne obvezuju. Kako bi se spriječilo da sudovi i dalje prihvaćaju nadležnost u takvim sporovima, valja izričito i nedvosmisleno ponoviti vjerodostojno tumačenje ECT-a. Najprikladniji način za to je sporazum u smislu članka 31. stavka 3. točke (a) VCLT-a.

Iako će se tim sporazumom kodificirati tumačenje EU-a i njegovih država članica u zasebnom ugovoru (što je moguće zbog bilateralne prirode obveza), modernizacija ECT-a uključit će se u sam tekst i s pomoću klauzule „radi veće sigurnosti”, pri čemu sve ugovorne stranke razumiju da se njegov članak 26. ne primjenjuje unutar EU-a. Oba će elementa pomoći u uklanjanju svih nejasnoća i uklanjanju sadašnjih ili budućih rizika arbitraže unutar EU-a u skladu s ECT-om uz potreban stupanj pravne sigurnosti.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Komisija predlaže da se, u ime Unije, na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji 22. studenoga 2022. zauzmu stajališta opisana u točkama od 1. do 4. u nastavku.

U vezi s donošenjem predložene izmjene teksta Ugovora o energetskoj povelji (CC 760)

Predložene izmjene teksta Ugovora o energetskoj povelji (CC 760) sastoje se od znatnih poboljšanja kojima će se ECT stvarno uskladiti s modernim standardima zaštite ulaganja i stajalištima EU-a u drugim forumima (npr. UNCITRAL 6 ). Izmjenama će se ECT uskladiti i s pristupom EU-a zaštiti ulaganja u nedavno dogovorenim sporazumima o slobodnoj trgovini i ulaganjima, kao i s energetskim i klimatskim ciljevima EU-a, uključujući Pariški sporazum.

Konkretno, izmijenjeni ECT sadržava:

Nove odredbe o zaštiti ulaganja, u skladu s modernim standardima i stajalištima EU-a, kojima se potvrđuje pravo ugovornih stranaka da poduzmu mjere za postizanje legitimnih ciljeva politike („pravo na regulaciju”), među ostalim u pogledu borbe protiv klimatskih promjena; Zaštitit će se samo ulagači sa stvarnim gospodarskim interesom, pri čemu se fiktivnim poduzećima (eng. mailbox companies) ne pruža zaštita 7 ;

Nove odredbe o rješavanju sporova, zaštiti ugovornih stranaka od neosnovanih tužbi, predviđanju sigurnosti za troškove i uvođenju visoke razine transparentnosti u postupke;

Nove odredbe o održivom razvoju, posebno o klimatskim promjenama, prelasku na čistu energiju i Pariškom sporazumu, stvarno uključivanje obveza iz Pariškog sporazuma u ECT i osiguravanje provedivog mehanizma u slučaju neusklađenosti, na način koji prije toga nije postignut nijednim multilateralnim ugovorom o ulaganjima;

Uz to, EU je osigurao odredbe za organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju (kao što je EU) kojima se izričito potvrđuje da arbitražu u slučaju ulaganja unutar EU-a nije moguće uključiti u ECT 8 , u skladu sa sudskom praksom Suda EU-a 9 ;

Znatna pojašnjenja o odredbama povezanima s provozom kako bi se u obzir uzeli zahtjevi integriranih energetskih tržišta s pravima pristupa trećih strana, primjerice u EU-u, bez stvaranja novih obveza za EU 10 ;

Ažurirana definicija gospodarske aktivnosti u energetskom sektoru, kojom se, zajedno s prilozima EM/EM I, EQ/EQ I i NI (vidjeti točku 2. u nastavku), omogućuje EU-u da uskladi zaštitu ulaganja u EU-u s energetskim i klimatskim ciljevima EU-a.

Donošenje izmjena teksta ECT-a u načelu nema pravne učinke. Prema međunarodnom pravu, ono nije istovjetno potpisivanju, nego parafiranju dogovorenog teksta.

Stoga Komisija predlaže da se u ime Unije na Konferenciji o Energetskoj povelji zauzme stajalište o pitanjima obuhvaćenima Ugovorom o Euratomu, da se podupire donošenje predloženih izmjena Ugovora o energetskoj povelji (CC 760).

U vezi s odobravanjem predloženih izmjena i preinaka prilogâ (CC 761)

Člankom 34. stavkom 3. točkom (m) ECT-a predviđa se pojednostavnjeni postupak kojim se Konferencija ovlašćuje za donošenje izmjena prilogâ ECT-u. Predloženim izmjenama prilogâ ECT-u (CC 761) uvodi se bitna promjena u postojeći Ugovor: isključivanje, s pomoću Priloga NI, određenih energetskih materijala, proizvoda i aktivnosti iz područja primjene zaštite ulaganja iz dijela III. ECT-a. Kao rezultat toga, EU je dobio pravo na izuzeće iz zaštite ulaganja u EU-u kako slijedi:

Isključivanje zaštite za sva nova ulaganja u fosilna goriva u EU-u od 15. kolovoza 2023., pri čemu je prijelazno razdoblje za elektrane na plin koje su spremne za pogon na vodik/niskougljični plin i infrastrukturu koja emitira manje od 380 g CO2/kWh u načelu do 31. prosinca 2030., a do 15. kolovoza 2033. ako zamjenjuju postrojenja na ugljen, treset ili naftni škriljavac;

Isključivanje zaštite za sva postojeća ulaganja u fosilna goriva u EU-u 10 godina nakon stupanja na snagu (ili početka privremene primjene) izmjena ECT-a, a najkasnije do 31. prosinca 2040.;

Zaštita samo vodika i sintetičkih goriva koji potječu iz obnovljivih izvora ili su niskougljični;

Isključivanje zaštite za aktivnosti hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika.

Predloženim izmjenama područje primjene ECT-a usklađuje se i s novim okruženjem tehnologija iz obnovljivih izvora i niskougljičnih tehnologija potrebnih za prelazak na zelenu energiju. To će se postići izmjenama Priloga EM/EMI (dodavanje novih energetskih materijala i proizvoda, npr. vodika i izvedenih goriva kao što su amonijak i metanol, biomasa, bioplin i sintetička goriva) i Priloga EQ/EQ I (dodavanje nove energetske opreme, npr. raznih izolacijskih materijala i višestrukog izolacijskog stakla).

Osim toga, sastavljeni su novi prilozi radi provedbe načela uzajamnosti, prema kojem ugovorne stranke ne mogu biti prisiljene zaštititi ulaganja drugih ugovornih stranaka ako su te druge ugovorne stranke isključile ta ulaganja uz pomoć Priloga NI, bilo neprimjenom mehanizma za rješavanje sporova između ulagača i države iz članka 26. ECT-a (novi Prilog IA-NI) ili cijelog dijela III. o zaštiti ulaganja (novi Prilog NPT).

Stoga Komisija predlaže zauzimanje stajališta u ime Unije na Konferenciji o Energetskoj povelji da se odobrava donošenje predloženih izmjena i preinaka prilogâ ECT-u (CC 761).

U vezi s odobravanjem predloženih izmjena Dogovorâ, izjava i odluka (CC 762)

Izmjene uvedene u Dogovore, izjave i odluke (CC 762) odnose se na ispravke zastarjelih odredbi (npr. zamjena riječi „Europske zajednice” s „Europska unija”) te dodatna pojašnjenja teksta Ugovora o energetskoj povelji (npr. pojašnjenje da „subvencija” uključuje „državnu potporu” kako je definirana u pravu EU-a). Odobrenjem takvih izmjena Dogovorâ, izjava i odluka dodatno će se pojasniti i precizirati tekst Ugovora o energetskoj povelji.

Stoga Komisija predlaže da stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na Konferenciji o Energetskoj povelji o tom pitanju bude da se odobravaju predložene izmjene Dogovorâ, izjava i odluka (CC 762).

U vezi s odobravanjem odluke o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena teksta ECT-a i izmjena/preinaka njegovih priloga (CC 763)

Konferencija će odobriti odluku kojom se predviđaju sljedeći načini stupanja na snagu i privremena primjena predloženih izmjena ECT-a i izmjena njegovih priloga (CC 763):

izmjene teksta ECT-a stupit će na snagu u skladu s člankom 42. stavkom 4. ECT-a. To znači da će izmjene stupiti na snagu nakon što ih ratificiraju tri četvrtine ugovornih stranaka. Uz to, odlukom se predviđa da će sve ugovorne stranke privremeno primjenjivati izmjene automatski od 15. kolovoza 2023., osim ako do 23. veljače 2023. podnesu izjavu da to ne mogu učiniti;

izmjene odjeljka C Priloga NI, koje među ostalim sadržavaju pravila za prijelazno razdoblje od 10 godina za ukidanje zaštite postojećih ulaganja u fosilna goriva u EU-u, i izmjene drugih priloga: te će izmjene stupiti na snagu kada izmjene ICT-a stupe na snagu (vidjeti gore). Sve ugovorne stranke automatski će privremeno primjenjivati izmjene odjeljka C Priloga NI i izmjene drugih priloga, osim ako do 23. veljače 2023. daju suprotnu izjavu (vidjeti prethodno navedeno);

izmjene odjeljka B Priloga NI, koje među ostalim sadržavaju pravila kojima se predviđa isključenje novih ulaganja u fosilna goriva iz zaštite u EU-u, automatski će stupiti na snagu 15. kolovoza 2023. bez daljnje ratifikacije;

izmjene Dogovorâ, izjava i odluka stupit će na snagu 22. studenoga 2022. u mjeri u kojoj se odnose na ispravke zastarjelih upućivanja. Ostale izmjene stupit će na snagu kada izmjene ECT-a stupe na snagu. U međuvremenu će se privremeno primjenjivati na isti način kao i izmjene ECT-a.

Načini stupanja na snagu i privremene primjene izmjena ECT-a i odjeljka C Priloga NI, kao i izmjene drugih priloga, u skladu su s odredbama izvornog ECT-a u pogledu stupanja na snagu i privremene primjene. Osim toga, EU je postigao da odjeljak B Priloga NI automatski stupi na snagu 15. kolovoza 2023., čime se osigurava datum stupanja na snagu izuzeća EU-a za nova ulaganja u fosilna goriva.

Stoga Komisija predlaže da stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na Konferenciji o Energetskoj povelji o tom pitanju bude da se odobri odluka o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena teksta Ugovora o energetskoj povelji i izmjena/preinaka njegovih priloga (CC 763).

Predmet predviđenih odluka odnosi se na područje za koje Unija ima isključivu vanjsku nadležnost na temelju članka 3. stavka 1. UFEU-a, konkretno zajedničku trgovinsku politiku. Predviđene odluke odnose se na pravila o trgovini i zaštiti izravnih stranih ulaganja, koja su u tom području u isključivoj nadležnosti Unije.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Postupovna pravna osnova

Načela

Člankom 218. stavkom 9. UFEU-a predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 11 .

Primjena na ovaj predmet

Konferencija o energetskoj povelji tijelo je osnovano na temelju sporazuma, i to Ugovora o energetskoj povelji.

Akti koje Konferencija o energetskoj povelji treba donijeti akti su koji proizvode pravne učinke. Ti će akti biti obvezujući na temelju međunarodnog prava.

Odluke koje treba donijeti Konferencija o Energetskoj povelji kako bi se odobrile predložene izmjene i preinake prilogâ ECT-u (CC 761) te kako bi se odobrile predložene izmjene Dogovorâ, izjava i odluka (CC 762) akti su koji proizvode obvezujuće pravne učinke u skladu s međunarodnim pravom. To je zato što se ECT-om Konferenciji o Energetskoj povelji dodjeljuje ovlast za izmjenu prilogâ te Dogovorâ, izjava i odluka ECT-u bez potrebe da ih ugovorne stranke naknadno ratificiraju. U skladu s člankom 48. ECT-a, prilozi i odluke sastavni su dio Ugovora.

Odluka koju treba donijeti Konferencija o Energetskoj povelji o odobrenju odluke o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena teksta ECT-a i izmjena/preinaka njegovih priloga (CC 763) akt je koji proizvodi obvezujuće pravne učinke u skladu s međunarodnim pravom jer obvezuje ugovorne stranke da od 15. kolovoza 2023. privremeno primjenjuju izmijenjeni tekst ECT-a i izmjene određenih dijelova njegovih priloga ako se do 23. veljače 2023. ne podnese suprotna izjava.

Odluka koju Konferencija o Energetskoj povelji treba donijeti o donošenju predloženih izmjena teksta ECT-a (CC 760) u konkretnim okolnostima ovog slučaja akt je koji proizvodi obvezujuće pravne učinke u skladu s međunarodnim pravom jer se treba donijeti istodobno s odlukom o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena teksta ECT-a (CC 763 – vidjeti prethodno navedeno), kojim se ugovorne stranke obvezuju da te izmjene privremeno primjenjuju od 15. kolovoza 2023. ako se do 23. veljače 2023. ne podnese suprotna izjava.

Predviđenim odlukama ne dopunjuje se i ne mijenja institucionalni okvir ECT-a.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

Materijalna pravna osnova

Načela

Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđena odluka ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

U pogledu predviđene odluke kojom se istovremeno želi postići više ciljeva ili koji ima više elemenata, koji su neodvojivo povezani, a nijedan nije sporedan u odnosu na druge, materijalna pravna osnova odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a iznimno se mora temeljiti na različitim odgovarajućim pravnim osnovama.

Primjena na ovaj predmet

Predviđene odluke imaju ciljeve i sastavnice u području energetike i zajedničke trgovinske politike. Ti elementi predviđene odluke neodvojivo su povezani, a nijedan nije sporedan u odnosu na drugi.

Stoga materijalnu pravnu osnovu predložene odluke čine sljedeće odredbe: članak 194. stavak 2. i članak 207. UFEU-a.

Zaključak 

Pravna osnova predložene odluke Vijeća trebali bi biti članak 194. stavak 2. i članak 207. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

Objava predviđenih akata

Budući da će se odlukama Konferencije o Energetskoj povelji izmijeniti prilozi ECT-u, primjereno ih je nakon donošenja objaviti u Službenom listu Europske unije.



2022/0324 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194. stavak 2. i članak 207., u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Ugovor o Energetskoj povelji („Sporazum”) sklopila je Unija („Euratom”) Odlukom Vijeća i Komisije 98/181/EZ, EZUČ, Euratom od 23. rujna 1997. o sklapanju, od strane Europskih zajednica, Ugovora o Energetskoj povelji i Protokola uz Energetsku povelju o energetskoj učinkovitosti i povezanim okolišnim aspektima (SL L 69, 9.3.1998., str. 1.–116.), a stupio je na snagu 16. travnja 1998.

(2)U skladu s člankom 34. Sporazuma, Konferencija o Energetskoj povelji donosi tekstove izmjena Sporazuma i odobrava izmjene i tehničke izmjene prilogâ Sporazumu.

(3)Konferencija o Energetskoj povelji treba 22. studenoga 2022. na svojem 33. sastanku donijeti predložene izmjene Ugovora o energetskoj povelji (CC 760) i odobriti: i. predložene izmjene i preinake prilogâ Ugovoru o energetskoj povelji (CC 761), ii. predložene izmjene Dogovorâ, izjava i odluka (CC 762) i iii. odluku o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena Ugovora o Energetskoj povelji i izmjena/preinaka njegovih priloga (CC 763).

(4)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na Konferenciji o Energetskoj povelji jer će spomenuti akti biti obvezujući za Uniju.

(5)Budući da od 1990-ih nije bilo znatnog ažuriranja Sporazuma, Sporazum je sve više zastarijevao. Primjereno je izmijeniti Sporazum kako bi ga se uskladilo s načelima Pariškog sporazuma, zahtjevima održivog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena, kao i modernim standardima zaštite ulaganja.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 33. sastanku Konferencije o Energetskoj povelji je sljedeće:

(a)podržati donošenje predloženih izmjena Ugovora o energetskoj povelji (CC 760) od strane Konferencije;

(b)odobriti predložene izmjene i preinake prilogâ Ugovoru o energetskoj povelji (CC 761);

(c)odobriti predložene izmjene Dogovorâ, izjava i odluka (CC 762); i

(d)odobriti odluku o stupanju na snagu i privremenoj primjeni izmjena teksta Ugovora o energetskoj povelji i izmjena/preinaka njegovih priloga (CC 763).

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Europskoj komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    Odluka Vijeća i Komisije 98/181/EZ, EZUČ, Euratom od 23. rujna 1997. o sklapanju, od strane Europskih zajednica, Ugovora o Energetskoj povelji i Protokola uz Energetsku povelju o energetskoj učinkovitosti i povezanim okolišnim aspektima (SL L 69, 9.3.1998., str. 1.–116.).
(2)    Sve osim Italije koja se jednostrano povukla 2015.
(3)    Na izvanrednoj Konferenciji o Energetskoj povelji održanoj 24. lipnja 2022. Ruskoj Federaciji ukinut je status promatrača.
(4)    Na izvanrednoj Konferenciji o Energetskoj povelji održanoj 24. lipnja 2022. ukinut je status promatrača Bjelarusu i privremena primjena Ugovora o energetskoj povelji u Bjelarusu.
(5)    Predmet C-741/19 Republika Moldova protiv Komstroy LLC,, 2. rujna 2021.
(6)    Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo.
(7)    Fiktivna poduzeća su poduzeća koja imaju poslovnu adresu u ugovornoj stranci ECT-a, a nemaju stvarnu gospodarsku djelatnost u toj ugovornoj stranci i traže samo zaštitu u skladu s ECT-om.
(8)    Takve su tražbine predstavljale veliku većinu zahtjeva prema državama članicama EU-a u posljednjem desetljeću, unatoč stajalištu Komisije, koje je potvrdio Sud EU-a, da se pravom EU-a isključuje arbitraža ako je riječ o ulaganjima unutar EU-a.
(9)    Predmet C-284/16 Slovačka Republika protiv Achmea BV, 6. ožujka 2018. i C-741/19 Republika Moldova protiv Komstroy LLC, 2. rujna 2021.
(10)    Važno je napomenuti da su nove obveze povezane s pristupom trećih strana, mehanizmima raspodjele kapaciteta i tarifama obveze „najvećih mogućih napora”, koje „podliježu” zakonima i propisima EU-a te bi se stoga morale poštovati samo ako se njima ne zadire u pravni okvir EU-a i međunarodne obveze EU-a.
(11)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka protiv Vijeća, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, točke 61. do 64.
Top