EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 18.10.2022.

COM(2022) 553 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvanredna energetska situacija – zajednička priprema, nabava i zaštita EU-a

Uvod

Neopravdana vojna agresija Rusije na Ukrajinu i njezino korištenje energijom kao oružjem izazvali su dosad nezabilježenu energetsku krizu. Došlo je do naglog rasta cijene energije, a ugrožena nam je i sigurnost opskrbe energijom. Kriza je ušla u novu fazu zbog ruske odluke da prekine opskrbu kroz Sjeverni tok 1.

Europska unija nastupila je jedinstveno. Već ove zime osjetit će se učinci plana i propisa za smanjenje potrošnje plina 1 te hitnih mjera za intervenciju na energetskim tržištima 2 , koje je predložila Komisija. Od početka ruske agresije Unija smanjuje potrošnju plina 3 . Sve je brži i postupak kojim se EU prestaje oslanjati na ruska goriva: u rujnu 2022. ruski plin činio je 9 % naše opskrbe plinom iz plinovoda, odnosno 14 % ako se računa i ukapljeni prirodni plin, a u 2021. iz Rusije je dolazilo 41 % plina iz plinovoda, odnosno 45 % ako se računa i ukapljeni prirodni plin. Pojačanom suradnjom s pouzdanim partnerima u opskrbi nadoknađujemo nagli pad uvoza ruskog plina. Do sredine listopada popunjenost naših skladišta plina prešla je 91 %. Sada smo u boljem položaju nego prije nekoliko mjeseci.

No unatoč tim mjerama situacija je na početku zime i dalje veoma zahtjevna. Europski potrošači i poduzeća i dalje su izloženi previsokim i nestabilnim cijenama. Nepredvidivi događaji, kao što je sabotaža plinovoda, mogu još više narušiti sigurnost naše opskrbe, a napetost na tržištima plina vjerojatno će se nastaviti i nakon zime.

Europsko vijeće na neformalnom sastanku u Pragu 6. listopada, ministri energetike na neformalnom sastanku 12. listopada te Europski parlament u rezoluciji o odgovoru EU-a na povećanje cijena energije u Europi 4 zatražili su od Komisije da predloži mjere za koordinaciju solidarnih napora, sigurnu opskrbu energijom, stabilizaciju cijena te potporu kućanstvima i poduzećima suočenima s visokom cijenom energije.

U pismu šefovima država i vlada predsjednica von der Leyen predstavila je daljnje korake koji se temelje na četiri skupa mjera: smanjenje cijene koju plaćamo za uvoz plina bez ugrožavanja sigurnosti opskrbe, suradnja s državama članicama radi ograničavanja cijena na tržištu prirodnog plina, ograničavanje učinka cijene plina na cijenu električne energije uz očuvanje ravnopravnih uvjeta na jedinstvenom tržištu i brži prelazak na energetsku neovisnost. Nužno je hitno djelovati i radi jačanja spremnosti EU-a da se suprotstavi mogućim napadima na kritičnu infrastrukturu, a uz paket energetskih mjera Komisija predstavlja i prijedlog preporuke Vijeća o jačanju otpornosti kritične infrastrukture.

Komisija danas predlaže poboljšani okvir djelovanja radi provedbe tog plana i odgovora na energetske izazove ove zime, kao i za pripremu za sljedeću zimu.

Europa može iskoristiti snažno jedinstveno tržište za uspješnu zajedničku nabavu i kontrolu tržišnih cijena, a može i ograničiti izvanredna povećanja cijena te maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu da bi plin tekao onamo gdje je najpotrebniji.

Sada treba djelovati, za ovu zimu i za ubuduće. Danas su predložene nove iznimne i privremene nove energetske mjere, koje su odgovor na aktualnu krizu i rješenje za trenutnu pomoć. Međutim, one su i temelj za strukturne mjere kojima će se dodatno ojačati otpornost i djelotvornost energetske unije.

Na temelju današnjih mjera Komisija će pripremiti redovne zakonodavne prijedloge kako bi ih razmotrili suzakonodavci, koji imaju ključnu ulogu u osiguravanju sigurnije, cjenovno pristupačnije i čiste energije u Europi nakon trenutačne krize. Jedan od tih prijedloga bavit će se reformom modela tržišta električne energije.

U međuvremenu će Komisija blisko surađivati s Europskim parlamentom i osnovati kontaktnu skupinu za dijalog u stvarnom vremenu o hitnom odgovoru na energetsku krizu.

1.Zajednička kupnja plina i zaštita sigurne opskrbe

Iako EU može izdržati ovu zimu, nužno se pripremiti za moguće nove poremećaje i postaviti dobar temelj za sljedeću zimu. Sadašnje projekcije pokazuju da bi nedovoljna popunjenost skladišta u ožujku 2023. mogla dovesti do nesigurnosti na zimu 2023./2024. Iako će Unija boljom štednjom plina smanjiti svoju izloženost visokim uvoznim cijenama, trebala bi iskoristiti i svoj tržišni utjecaj da osigura plin po globalno konkurentnim cijenama.

Komisija je pojačala veze s pouzdanim dobavljačima plina i UPP-a. Sklopila je sporazume sa SAD-om, Kanadom, Norveškom, Azerbajdžanom, Egiptom i Izraelom. EU i Norveška u listopadu su osnovali radnu skupinu za stabilizaciju energetskih tržišta. U listopadu je nastavljen i dijalog o energiji između EU-a i Alžira. Komisija će nastaviti koordinirati i jačati suradnju s pouzdanim partnerima.

EU će i dalje surađivati sa svojim partnerima u skladu sa Zajedničkom komunikacijom „Vanjsko djelovanje EU-a u području energetike u svijetu koji se mijenja” 5 , a jača i suradnju i solidarnost sa svojim najbližim susjedima, zemljama zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva. Platforma EU-a za energiju otvorena je našim partnerima iz energetske zajednice. Početkom ove godine elektroenergetske mreže Ukrajine i Moldove sinkronizirane su s kontinentalnom mrežom, a početkom ovog mjeseca otvoren je novi spojni plinovod između Bugarske i Grčke, koji će opsluživati i Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Budući da zbog ruskog energetskog rata cijelu tu regiju čeka teška zima, trebalo bi intenzivirati takva nastojanja da se cijela regija bolje integrira u našu energetsku uniju.

Uz potporu Platforme EU-a za energiju, uspostavljene u travnju 2022., Komisija će nastaviti produbljivati svoju dugoročnu suradnju i pružati potporu svim pouzdanim dobavljačima kako bi povećala globalnu proizvodnju plina iz postojećih i novih plinskih polja i njime zamijenila ruski plin te osigurala nastavak dotoka plina, posebno UPP-a, u Europu. Komisija postavlja i temelje partnerstava u području vodika kako bi se ostvario cilj plana REPowerEU, da se 2030. uvozi 10 milijuna tona zelenog vodika. Razgovori s međunarodnim partnerima obuhvaćaju i cijenu plina koji oni isporučuju Europi u okviru uzajamno korisnih sporazuma.

Danas predlažemo da se EU opremi pravnim mehanizmom za zajedničku kupnju plina. Platforma bi prije svega trebala koordinirati punjenje skladišta plina u skladu s našim ciljevima popunjenosti. U slučaju potpunog ruskog prekida opskrbe u zimama do 2025., uključujući i zimu s 2023. na 2024., potražnja koja trenutno nije pokrivena ugovorima procjenjuje se na 100 milijardi m³ godišnje. Ako se uskladištene zalihe iscrpe do kraja ove zime, moglo bi ih biti teže nego ove godine napuniti na 90 % do studenoga 2023. kako je propisano Uredbom EU-a o skladištenju plina.

Radi zajedničke nabave, osobito za punjenje skladišta plina, Komisija predlaže:

·objedinjavanje potražnje na razini EU-a i partnera iz energetske zajednice, tako da se grupiraju potrebe za uvozom plina i na temelju toga traže ponude na tržištu,

·u objedinjavanju potražnje EU-a države članice obvezno sudjeluju s najmanje 15 % svojih obveza skladištenja,

·dobrovoljni sustav nabave koji poduzećima omogućuje osnivanje europskog konzorcija za kupnju plina. Komisija je spremna pratiti poduzeća u osnivanju konzorcija i brzo donijeti odluku o neprimjenjivosti članaka 101. i/ili 102. UFEU-a ako se poštuju relevantne zaštitne mjere.

Zajedničkom nabavom olakšat će se ravnopravniji pristup novim dobavljačima i međunarodnim tržištima, a europski će uvoznici imati veću snagu u pregovorima. Ruski izvori opskrbe neće moći sudjelovati u Platformi.

Zajednička nabava bit će doista korisna samo ako Komisija i države članice osiguraju transparentnost Energetske platforme EU-a za planirane i sklopljene ugovore o opskrbi plinom diljem Unije, kako bi se moglo procijeniti jesu li ispunjeni ciljevi sigurnosti opskrbe i energetske solidarnosti. Dobra koordinacija država članica među sobom i prema trećim zemljama putem Energetske platforme osigurat će veći zajednički utjecaj Unije. To će spriječiti rast cijene do kojega bi došlo zbog međusobnog nadmetanja država članica i uvoznika plina.

Uspjeh zajedničke nabave ovisit će o raspoloživim kapacitetima terminala za UPP i plinovoda. U izvanrednoj situaciji to je još važnije jer zagušenje plinovoda i terminala stvara uska grla u opskrbi plinom, što otežava i punjenje skladišta. Stoga ovaj prijedlog sadržava pravila o transparentnosti neiskorištenih dugoročnih kapaciteta terminala i plinovoda za slučaj kratkoročnog zagušenja.

Solidarnost i dostupnost plina ondje gdje je potreban

EU je ojačao alate za uštedu plina i električne energije. Međutim, te dogovorene propise danas moramo maksimalno iskoristiti kako bismo ostvarili cilj smanjenja potrošnje. To će nam pomoći da izdržimo buduće poremećaje u opskrbi plinom i smanjimo pritisak na međunarodna tržišta plina, a time i na cijene. Komisija će pomno pratiti mjere za smanjenje potrošnje i njihove distribucijske učinke, i osigurat će pravednost u naporima i doprinosu svih dijelova gospodarstva i društva, a spremna je i izdati upozorenje na razini EU-a te čak preispitati ciljeve smanjenja potrošnje za plinom ako se dobrovoljne mjere za smanjenje potrošnje pokažu nedovoljnima za opskrbu dovoljnim količinama plina ove zime.

Kako bi pojačala pripravnost za moguće hitne situacije tijekom zime, Komisija predlaže mjere kojima se državama članicama omogućuje da iznimno smanje potrošnju koja nije nužna, kao što je grijanje na otvorenom, kako bi osigurale opskrbu plinom drugim, ključnim sektorima, uslugama i industrijama. To ni u kojem slučaju ne bi smjelo utjecati na potrošnju kućanstava koja su u kategoriji ugroženih potrošača.

Solidarnost je u temeljima Unije i presudna je za njezinu učinkovitost. Pet godina od postizanja dogovora o Uredbi o sigurnosti opskrbe, od 40 mogućih bilateralnih sporazuma o solidarnosti među državama članicama potpisano ih je tek šest. To je presporo. Komisija predlaže utvrđivanje zadanih pravila o solidarnosti radi jačanja sposobnosti Unije da brzo reagira u hitnim slučajevima, kako bi država članica suočena s izvanrednim stanjem sigurno dobila plin od drugih država članica uz pravednu naknadu. Tim bi se prijedlogom obuhvatile države članice koje su povezane izravno ili preko treće zemlje, ali i države članice koje imaju terminale za UPP čak i ako nisu izravno povezane. Ove i sljedeće godine jedinstveno europsko tržište plina i neprekinuta trgovina plinom unutar Unije preduvjet su sigurne zime za sve Europljane.

2.Rješavanje problema visoke cijene energije

Iako su se veleprodajne cijene smanjile u odnosu na vrhunac iz ljeta 2022., i dalje su za sve veći broj Europljana neizdržive. Sve više građana upada ili je na rubu energetskog siromaštva. Najpogođeniji su ugroženi potrošači, ali skupi računi za plin i električnu energiju sve više opterećuju i poduzeća i kućanstva, pa i ona sa srednjim dohotkom.

To zahtijeva djelovanje, posebno u odnosu na plin, koji je veoma važan za kućanstva i industriju, a utječe i na cijenu električne energije.

Cijena plina na glavnoj europskoj burzi plina, tj. trgovinskom čvorištu Title Transfer Facility (TTF), doseže dosad nezabilježenu razinu i vrlo je nestabilna. Iako je on odraz specifične situacije u sjeverozapadnoj Europi zbog lokalnih nestašica i infrastrukturnih uskih grla, TTF često utječe na cijenu u dugoročnim ugovorima izvan sjeverozapadne Europe i na mnoge transakcije UPP-a. Potrebni su nam indeksi cijena koji odražavaju stvarne tržišne uvjete.

Komisija stoga predlaže da se uvede nova komplementarna referentna cijena za UPP. Referentna cijena koja se temelji na UPP-u bila bi točnija osnova za transakcije ukapljenog prirodnog plina, što bi značilo i pravedniji i transparentniji indeks cijena. Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) trebala bi do kraja 2022. prikupiti informacije nužne za pripremu te nove referentne vrijednosti, a indeks bi trebao biti dostupan početkom 2023., za sljedeću sezonu punjenja.

Nadalje, Komisija kao odgovor na aktualnu energetsku krizu predlaže uspostavu mehanizma, koji bi se aktivirao prema potrebi, a služio bi za ograničavanje cijene putem TTF-a, glavne europske burze plina. Mehanizmom korekcije cijena privremeno bi se uspostavilo dinamično ograničenje cijena za transakcije na TTF-u. Time će se izbjeći ekstremna volatilnost i pretjerane cijene. Komisija je tu mogućnost već predložila u ožujku 2022. S obzirom na dosad nezabilježenu prirodu energetske krize, a na temelju sada uspostavljenog okvira mjera smanjenja potrošnje, došlo je vrijeme za takav mehanizam.

Da bi ograničila dnevnu volatilnost, Komisija predlaže uvođenje novog privremenog dnevnog mehanizma ograničavanja rasta cijena. Time bi se izbjegla prekomjerna volatilnost cijena i spriječio ekstreman rast cijena na tržištu energetskih izvedenica. On će osigurati bolji sustav formiranja cijena na tim tržištima i zaštititi energetske operatere u EU-u od znatnog porasta cijena unutar jednog dana te im pomoći da srednjoročno osiguraju opskrbu energijom.

U suradnji s državama članicama Komisija će pripremiti način da se ograniči utjecaj visoke cijene plina na cijenu električne energije. Ograničavanje cijene plina koji se upotrebljava za proizvodnju električne energije snizilo je cijene u Španjolskoj i Portugalu. Budu li se neka otvorena pitanja mogla zadovoljavajuće riješiti, bilo bi vrijedno razmotriti uvođenje tog ograničenja u cijeloj Uniji. Među državama članicama velike su razlike u kombinacijama izvora energije, priključcima i energetskim sustavima. Potrebno je osmisliti rješenje koje odgovara svima njima, a sprečava rast potrošnje plina, rješava problem nejednakog financijskog učinka u državama članicama i upravlja tokovima izvan granica EU-a.

Naposljetku, Komisija podupire novu radnu skupinu koju su radi pozornog praćenja kretanja na energetskom tržištu uspostavili ACER i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima za energetska i financijska tržišta. Takvim će se zajedničkim djelovanjem bolje pratiti obrasci i dinamika trgovanja u raznim segmentima tržišta plina i električne energije, a ojačat će se i nadzor tržišta i sve potrebne provedbene mjere koje provode tijela za nadzor tržišta. 

3.Ublažavanje učinka visoke cijene plina

Osim što su poduzele mjere u pogledu cijena, Komisija i države članice izradile su financijske i druge mjere za zaštitu potrošača i poduzeća pogođenih vanjskim šokom cijena energije. Potrebno je očuvati jedinstveno tržište, koje je Uniji pomoglo u rješavanju prethodnih kriza, te zadržati visoku razinu zaposlenosti. Komisija će pomno pratiti razvoj događaja. Ključno je da se zajedničkim rješenjima na razini Unije izbjegnu nesustavna nacionalna rješenja koja ovise o različitom fiskalnom prostoru država članica.

Komisija namjerava državama članicama dati veći manevarski prostor za potporu svojim poduzećima tako što će izmijeniti privremeni okvir za krizne situacije i očuvati ravnopravne uvjete na tržištu. Produljit će se rokovi za državnu potporu, a države članice moći će podržati poduzeća koja nastoje smanjiti potrošnju električne energije kako bi naše kratkoročno djelovanje bilo u skladu s našim dugoročnim ciljevima. Taj će okvir državama članicama više omogućiti da pruže potporu poduzećima kojima je to najpotrebnije te će pojednostavniti određene zahtjeve i očuvanje ravnopravnih uvjeta na Unijinu tržištu. Komisija će pobrinuti da se svi zahtjevi država članica za privremenu potporu riješe brzo i dosljedno.

Tržišta izvedenica ključna su da bi energetska poduzeća mogla i dalje poslovati. Međutim, nagli porast cijena i izrazito volatilna tržišta energetskih izvedenica uzrokovali su manjak likvidnosti energetskih poduzeća. Najvažnije je našim energetskim poduzećima dati dodatni manevarski prostor kako bi u srednjoročnom razdoblju mogla osigurati opskrbu i kupnju energetskih proizvoda. Zato Komisija, u skladu s ESMA-inim savjetom, donosi dvije delegirane uredbe za ublažavanje povećanog likvidnosnog pritiska na nefinancijske sudionike na tržištu nastalog povećanjem zahtjeva za iznos nadoknade.

Tim će se delegiranim uredbama:

·prag poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane povećati na 4 milijarde EUR 6 . Zahtjev za iznos nadoknade neće se odnositi na neuvrštene energetske izvedenice onih nefinancijskih drugih ugovornih strana koje su ispod tog praga, 

·na godinu dana proširiti popis prihvatljive imovine koju središnje druge ugovorne strane mogu prihvatiti za pokriće svojih rizika 7 . To će nefinancijskim poduzećima 8 i svim sudionicima na tržištu omogućiti da pod posebnim uvjetima koriste dodatne vrste jamstava kako bi podmirili pozive za uplatu marže 9 .

Komisija predlaže i da okvir kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. postane još fleksibilniji kako bi se ciljanim, privremenim i izvanrednim mjerama pomoglo državama članicama i regijama u suočavanju s izazovima trenutačne energetske krize, s najviše 10 % sredstava koja bi se dodijelila državama članica, a riječ je o iznosu od gotovo 40 milijardi EUR. Iznosi će ovisiti o raspoloživom financiranju, u skladu s ograničenjima višegodišnjeg financijskog okvira. Time će se pomoći MSP-ovima koji su posebno pogođeni povećanjem cijena energije, pružanjem potpore ranjivim kućanstvima pomoći će se u rješavanju pitanja energetskog siromaštva, a očuvanjem radnih mjesta zaposlenika i samozaposlenih osoba, skraćenim radnim vremenom i sličnim programima olakšat će se pristup tržištu rada. 

Kako bi se odgovorilo na energetsku krizu potrebno je zaštititi temelje našeg gospodarstva, a osobito jedinstveno tržište i visoku razinu zaposlenosti. Ujedinjen i zajednički europski pristup neophodan je za otklanjanje ozbiljnog rizika od fragmentacije Unije.

Konkretno, brže napuštanje ruskih fosilnih goriva zahtijeva ponovnu procjenu mjera i tempa tranzicije predloženih u planu REPowerEU. Komisija će stoga provesti procjenu potreba za plan REPowerEU. Tom će se procjenom obuhvatiti ulaganja u prekograničnu infrastrukturu, uključujući ključne paneuropske veze 10 , skladištenje energije, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije koji su potrebni za brži prelazak na čistu energiju i izbjegavanje fragmentiranja jedinstvenog tržišta. Razmotrit će se i sposobnost apsorpcije ulaganja. Na temelju te procjene Komisija će donijeti prijedloge za povećanje financijskih kapaciteta Unije za plan REPowerEU kako bi se osigurala konkurentnost europske industrije i energetska neovisnost u Uniji.

4.Zaštita i optimizacija infrastrukture

Zbog rastućih prijetnja Unija treba biti stalno na oprezu i spremna na prilagodbe. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine donio je nove prijetnje, koje često prate hibridni napadi. Jedna od njih je ugrožavanje kritične infrastrukture od europskog interesa. To je postalo sasvim jasno očitom sabotažom plinovoda Sjeverni tok.

Nakon tih eksplozija na plinovodu Komisija je najavila mjere za unaprjeđenje sigurnosti kritične infrastrukture. Stoga danas predlaže preporuku Vijeća za jačanje Unijine potpore povećanju otpornosti kritične infrastrukture te osiguravanju koordinacije pripravnosti i odgovora na razini Unije te jačanja suradnje u području infrastrukture od prekograničnog interesa. Tim se prijedlogom nastoji što više povećati i ubrzati rad na zaštiti imovine, objekata i sustava potrebnih za funkcioniranje gospodarstva i pružanje ključnih usluga na unutarnjem tržištu, na koje se građani oslanjaju, te ublažiti učinak eventualnog napada što bržim oporavkom. Komisija će surađivati s državama članicama na testiranju njihove kritične infrastrukture na stres, počevši s energetskim sektorom, a zatim i drugih visokorizičnih sektora kao što su komunikacije, promet i svemir. Testiranje otpornosti na stres dopunit će Plan za incidente i krize kritične infrastrukture, koji će se izraditi uz savjetovanje s državama članicama i potporu relevantnih agencija Unije. Cilj je Plana opisati i utvrditi ciljeve i načine suradnje između država članica te Unijinih institucija, tijela, ureda i agencija u odgovoru na incidente povezane s kritičnom infrastrukturom, posebno ako uzrokuju znatne poremećaje u pružanju ključnih usluga na unutarnjem tržištu. Nadalje, Komisija i Visoki predstavnik ojačat će suradnju ključnih partnera u području otpornosti kritične infrastrukture, kao i suradnju s NATO-om putem strukturiranog dijaloga Unije i NATO-a, a u tu će se svrhu s NATO-om osnovati radna skupina.

Kako bi se optimizirala upotreba infrastrukture za UPP, Komisija istodobno predlaže nove alate za pružanje više informacija o dostupnim infrastrukturnim kapacitetima i nove mehanizme koji će spriječiti poduzeća da rezerviraju kapacitete, a ne iskoriste ih. Budući da takvi mehanizmi već postoje, ali preraspodjela kapaciteta može trajati nekoliko mjeseci, našim prijedlogom nastoji se ubrzati reakcija, posebno u slučaju kratkoročnog zagušenja. Funkcionalna infrastruktura posebno je važna za države članice bez izlaza na more, koje nemaju neposredan pristup UPP-u pa imaju manje mogućnosti diversifikacije svoje opskrbe.

Moramo ubrzati i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Uniji te ostvariti svoje dugoročne klimatske ciljeve. Postupci izdavanja dozvola za projekte u području obnovljivih izvora energije i dalje predugo traju. Bitno je da novi projekti ne ugrožavaju bioraznolikost i da ih građani dobro prihvate, ali bi se postupci za ispunjavanje tih zahtjeva ipak mogli skratiti. U okviru plana REPowerEU Komisija je već iznijela prijedloge za brže izdavanje dozvola. S obzirom na hitnu potrebu za osiguravanjem opskrbe i bržom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, Komisija poziva zakonodavce da brzo postignu dogovor o tim prijedlozima. Posebno će predložiti da se u cijeloj Uniji na koordiniran i usklađen način izravno pojednostavne i skrate administrativni postupci izdavanja dozvola za određene projekte u području energije iz obnovljivih izvora.

Zaključak: snažnija energetska unija

Trenutačna energetska kriza nezapamćenih je razmjera. Za njezino rješavanje potreban je hitan zajednički odgovor u duhu solidarnosti. Unija je već poduzela odlučne korake, a spremna je ići i dalje.

Prošle je godine Komisija predstavila i provela nekoliko inicijativa, s pomoću kojih je postupno prešla s poticajnog djelovanja na nacionalnoj razini na uspostavu integrirane strategije za sigurnost opskrbe, a odnedavno i hitne mjere s ciljem odvajanja računa za električnu energiju potrošača i poduzeća od cijene plina, koordinacije smanjenja potražnje za električnom energijom, poboljšavanja paketa instrumenata država članica za zaštitu potrošača i poduzeća od visokih cijena energije te uvođenja solidarnog doprinosa za fosilni sektor.

Novi paket hitnih mjera još se više temelji na solidarnosti i integraciji, čime se veličina jedinstvenog tržišta koristi za dodatni razvoj sigurnosti opskrbe, cjenovne pristupačnosti i održivosti energije te sveopću dostupnost osnovnih usluga.

Komisija je spremna surađivati s Vijećem i poduprijeti ga kako bi se napredak brzo ostvario, počevši od sastanka Vijeća za energetiku 25. listopada.

Solidarno i zajedničko djelovanje najučinkovitiji je odgovor na ovu krizu. Unija i njezine države članice krizu će zajedno prevladati i stvoriti konkurentnu energetsku uniju. 

PRILOG

Mjere predložene u paketu

(1)

  EUR-Lex - 52022DC0360 - EN - EUR-Lex (europa.eu)

(2)

  EUR-Lex - 52022PC0473 - HR - EUR-Lex (europa.eu)

(3)

  Potvrdit će se izvješćima država članica o provedbi Uredbe o štednji plina koja se trebaju dostaviti do 15. listopada

(4)

  Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2022. o odgovoru EU-a na povećanje cijena energije u Europi ( 2022/2830(RSP)

(5)

  JOIN(2022) 23 final

(6)

 Delegirana uredba Komisije (EU) br. XX o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (EMIR) u pogledu vrijednosti praga poravnanja za robne izvedenice

(7)

 Delegirana uredba Komisije (EU) br. XX o izmjeni regulatornih tehničkih standarda utvrđenih u Delegiranoj uredbi (EU) br. 153/2013 u pogledu privremenih hitnih mjera u vezi sa zahtjevima za kolateral

(8)

 Koja su članovi sustava poravnanja.

(9)

 U svojim javnim pitanjima i odgovorima ESMA će potvrditi i da se druga imovina, kao što su kratkoročni dužnički instrumenti koje izdaju poduzeća ili obveznice Unije, može upotrijebiti kao kolateral za podmirivanje poziva za uplatu marže.

(10)

 Prednost bi trebalo dati projektima kojima se dovršava unutarnje energetsko tržište i projektima s izraženom prekograničnom dimenzijom, primjerice kritičnoj povezanosti Portugala, Španjolske i Francuske te elektroenergetskoj povezanosti sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi. Projekti koji se podupiru trebali bi poboljšati povezanost europskih plinskih i elektroenergetskih mreža, skladištenje energije i izgradnju infrastrukture za vodik.