EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.9.2022.

COM(2022) 488 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o budućnosti bez azbesta: europski pristup ublažavanju zdravstvenih rizika povezanih s azbestom

1.Uvod

Azbest je vrlo opasna, kancerogena tvar 1 . Poznato je da izloženost azbestu u okolišu i izloženost na radnom mjestu pridonose velikom broju slučajeva raka u Europi i uzrokuju visoku smrtnost koja bi se mogla izbjeći. U EU-u, 78 % slučajeva raka priznatih kao profesionalna bolest i 88 % slučajeva raka pluća kao profesionalne bolesti povezano je s azbestom 2 . Tijekom 2019. zbog izloženosti azbestu na radnom mjestu u EU-27 umrlo je više od 70 000 ljudi 3 . Iako je to uglavnom posljedica prethodne izloženosti povezane s radom, to potvrđuje ozbiljne posljedice izloženosti azbestu.

Tijekom posljednjih 40 godina  EU je poduzeo mjere za ograničavanje, a zatim za zabranu svake upotrebe azbesta. Od 1983. 4 do 1985. 5 ograničena je uporaba šest vrsta azbestnih vlakana. EU je 1991. zabranio stavljanje na tržište i uporabu pet od njih 6 te upotrebu krizotilnog azbesta u proizvodima koji su, među ostalim, u širokoj uporabi u građevinskom sektoru 7 . Godine 1999. zabranio je svih šest vrsta azbestnih vlakana 8 , a zabrana azbesta u EU-u stupila je na snagu 2005. Zabrana se primjenjuje na robu proizvedenu u EU-u i uvezenu u EU 9 .

Borba protiv raka prioritet je EU-a. Komisija se obvezala na učinkovito smanjenje izloženosti karcinogenim tvarima kao što je azbest u okviru Europskog plana za borbu protiv raka 10 i Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja 11 . Budući da se azbest još uvijek nalazi u mnogim zgradama, među ostalim u privatnim domovima, potreban je sveobuhvatan i integriran pristup rješavanju tog nasljeđa u nekoliko područja politika. Poduzimanjem daljnjih mjera za kontrolu rizika od izloženosti azbestu zaštitit će se ljudi od bolesti, promicati dobrobit i pridonijeti jačanju europske zdravstvene unije.

Daljnja zaštita stanovništva od izloženosti azbestu posebno je važna s obzirom na to da EU uvodi europski zeleni plan, koji uključuje ambiciju da se poveća stopa obnove zgrada. Na zgrade otpada 36 % emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. S obzirom na to da se procjenjuje da će 2050. više od 85 % postojećih zgrada i dalje postojati, obnova radi povećanja energetske učinkovitosti bit će ključna za postizanje ciljeva europskog zelenog plana 12 . U tom kontekstu strategijom vala obnove 13 nastoji se udvostručiti godišnju stopu energetskih obnova do 2030. Specijaliziranom obnovom čiji je cilj smanjenje potrošnje energije mogu se poboljšati zdravstveni i životni uvjeti stanara, poboljšati kvaliteta zraka, smanjiti energetsko siromaštvo i njegovati socijalna uključenost. To također može povećati dugoročnu vrijednost nekretnina, otvoriti radna mjesta i dovesti do ulaganja koja se često temelje na lokalnim lancima opskrbe. Međutim, s obzirom na to da su mnoge zgrade s lošim energetskim svojstvima izgrađene uporabom azbesta, ubrzanjem stope obnove zgrada mogao bi se znatno povećati i broj ljudi izloženih zdravstvenim rizicima povezanima s azbestom jer bi se azbest prisutan u zgradama mogao osloboditi tijekom radova na obnovi. Očekuje se da će se broj izloženih radnika, koji sada iznosi 4,1 – 7,3 milijuna, povećavati za 4 % godišnje tijekom sljedećih 10 godina 14 .

U listopadu 2021. Europski parlament donio je rezoluciju 15 u kojoj poziva na  donošenje europske strategije za uklanjanje svih vrsta azbesta. U toj rezoluciji Parlament je pozvao na daljnje djelovanje EU-a za zaštitu radnika i građana od zdravstvenih rizika povezanih s izlaganjem azbestu, posebno u kontekstu energetske tranzicije. Europski gospodarski i socijalni odbor također je pozvao na uklanjanje svog azbesta 16 , naglašavajući da radovi na energetskoj obnovi stvaraju sinergije s uklanjanjem štetnih tvari 17 . U preporukama građana i građanki u okviru konferencije o budućnosti Europe naglašena je i važnost pravednih radnih uvjeta, posebno revizije Direktive o azbestu na radu, i holističkog pristupa zdravlju 18 .

Za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša potreban je europski pristup azbestu, posebno u provedbi europskog zelenog plana i europskog plana za borbu protiv raka. Kako bi se postigao taj cilj, u ovoj se komunikaciji predstavlja pristup utemeljen na uporabnom ciklusu koji proizlazi iz općeg cilja zaštite javnog zdravlja. Obuhvaća mjere potrebne za identifikaciju azbesta koji se nalazi u zgradama i registraciju takvih informacija kako bi se osiguralo njegovo sigurno uklanjanje ili obrada prema potrebi te obrada otpada koji sadržava azbest, uz najveću moguću zaštitu radnika i osiguravanje odgovarajućeg praćenja bolesti povezanih s azbestom. U ovoj komunikaciji EU se pozicionira kao međunarodni predvodnik u smanjivanju opasnosti od azbesta. Ističe se i financiranje EU-a dostupno za sigurno uklanjanje azbesta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, na temelju već postojećih ili planiranih programa. Poduzetim mjerama pridonijelo bi se i postizanju ciljeva održivog razvoja 19 .

2.potpora žrtvama: bolje dijagnosticiranje i liječenje bolesti povezanih s azbestom

Od robusne i ambiciozne politike u pogledu azbesta bilo bi znatnih koristi za zdravlje i dobrobit ljudi. Izloženost azbestu može uzrokovati bolesti kao što su mezoteliom 20 , azbestoza i rak pluća. Rak uzrokovan azbestom težak je i ima niske stope preživljavanja. Mezoteliom je neizlječiv, a prosječni očekivani životni vijek bolesnika iznosi 4 do 18 mjeseci 21 . Izloženost azbestu odgovorna je za 92 % svih slučajeva mezotelioma 22 . Rak pluća, koji je drugi najčešće dijagnosticiran oblik raka kod muškaraca, a treći kod žena, ima relativno nisku stopu preživljavanja nakon dijagnoze u usporedbi s drugim uobičajenim vrstama raka 23 .

Bolesti povezane s azbestom imaju dugo razdoblje latencije. Budući da od trenutka izloženosti do pojave prvih znakova bolesti može proći u prosjeku 30 godina, očekuje se da će se smrtni slučajevi i bolesti povezani s izloženošću azbestu prije zabrane iz 2005. pojavljivati do kasnih 2020-tih i 2030.-tih godina.

Preventivni pregledi i rana dijagnoza ključni su za prevenciju raka. U okviru europskog plana za borbu protiv raka Komisija se obvezala da će predložiti novi EU-ov program preventivnih pregleda za otkrivanje raka 24 kako bi se državama članicama pomoglo da poboljšaju dostupnost ranog dijagnosticiranja. Ključni element tog novog programa prijedlog je Komisije 25 za ažuriranja Preporuke Vijeća iz 2003. o preventivnim pregledima za otkrivanje raka, uključujući proširenje preventivnih pregleda stanovništva na rak pluća. Program će se dodatno poduprijeti europskom inicijativom za slikovne pretrage raka. Na temelju „atlasa” slika i podataka povezanih s rakom, kao i novih alata kao što su računalstvo visokih performansi i umjetna inteligencija, inicijativom će se organizirati sustav koji je potreban za razvoj novih metoda probira i algoritama. Ulaganja u preventivne preglede i ranu dijagnozu mogu znatno pomoći osobama izloženima azbestu jer će se brzom dijagnozom i liječenjem ublažiti učinci bolesti povezanih s azbestom, uključujući rak. Uz to, nekoliko ključnih mjera u okviru plana za borbu protiv raka usmjereno je na optimizaciju dijagnostike, liječenja i njege pacijenata oboljelih od raka, uključujući kompleksne vrste raka s lošom prognozom poput onih uzrokovanih izlaganjem azbestu. Na primjer, uspostavom mreže EU-a kojom se povezuju priznati nacionalni centri za sveobuhvatnu borbu protiv raka u svakoj državi članici poboljšat će se pristup visokokvalitetnoj dijagnostici i njezi, inicijativom „Dijagnostika i liječenje raka za sve” poboljšat će se pristup inovativnom liječenju raka, a interspecijalističkim programom osposobljavanja usmjerenom na onkologiju, kirurgiju, radiologiju i njegu poboljšat će se vještine radne snage koja njeguje oboljele od raka.

Rizik od izloženosti azbestu najveći je u radnom okruženju. Procjenjuje se da je 66 808 smrtnih slučajeva u 2016. godini u državama EU-27 uzrokovano izloženošću azbestu na radnom mjestu 26 . Taj se broj 2019. povećao na 71 750 27 . Kako bi ti radnici imali pristup relevantnim programima odštete, potrebno je priznati profesionalno podrijetlo bolesti povezanih s azbestom. Budući da se Ugovorom ne dopušta Komisiji da predloži pravno obvezujući instrument u tom području, glavna osnova za promicanje priznavanja profesionalnih bolesti na razini EU-a jest Preporuka Komisije 2003/670/EZ 28 . Tom su Preporukom trenutačno obuhvaćeni rak i druge bolesti uzrokovane profesionalnom izloženošću azbestu. Komisija će se savjetovati s tripartitnim Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) o potrebi za njezinim ažuriranjem s obzirom na najnovije znanstvene spoznaje 29 .

3.Zaštita radnika od izloženosti azbestu

Rizik od izloženosti uglavnom je povezan s rukovanjem azbestom i raspršivanjem azbestnih vlakana za vrijeme građevinskih radova, kao što su obnova i rušenje. Procjenjuje se da je između 4,1 i 7,3 milijuna radnika izloženo azbestu. 97 % tih radnika radi u građevinskom sektoru, uključujući povezana zanimanja kao što su krovopokrivači, vodoinstalateri, stolari i radnici koji polažu podove, a 2 % radi u industriji gospodarenja otpadom. Rak kao posljedica izloženosti na radnom mjestu prednjači među uzrocima smrtnosti povezane s radom u EU-u 30 , a 78 % slučajeva raka priznatih kao profesionalna bolest u državama članicama povezano je s azbestom 31 . Stoga je rješavanje problema izloženosti azbestu na radnom mjestu jedan od prioriteta strateškog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. 32

Smanjivanje granične vrijednosti za izloženost azbestu na radnom mjestu

Pravna zaštita radnika u EU-u od konkretnih rizika od izloženosti azbestu postoji još od 1983. 33 Od tada je ažurirana nekoliko puta. Najnoviji zakonodavni akt je Direktiva 2009/148/EZ o azbestu na radu, kojoj su utvrđene stroge obveze poslodavaca u pogledu zaštite, planiranja i osposobljavanja. Uz to, budući da je azbest karcinogena tvar, Direktiva 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim, mutagenim ili reproduktivno toksičnim tvarima na radu 34 primjenjuje se kad god je to povoljnije za zdravlje i sigurnost radnika.

Općenito, Direktiva o azbestu na radu i dalje je svrsishodna 35 . Međutim, najnovije znanstvene spoznaje podupiru smanjenje aktualne granične vrijednosti za izloženost na radnom mjestu (OEL) 36   37 . Četiri države članice (Danska, Francuska, Njemačka i Nizozemska) uvele su obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost niže od važeće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost na razini EU-a. Uz obvezujuću graničnu vrijednost za profesionalnu izloženost Njemačka ima i graničnu vrijednost koja odgovara prihvatljivoj koncentraciji. Kako bi se izloženost zadržala ispod prihvatljive razine, postoje obvezne smjernice kojima se zahtijeva da se u praksi razmotre određene mjere. Preostale države članice EU-a primjenjuju važeću graničnu vrijednost za profesionalnu izloženost na razini EU-a.

Komisija danas donosi zakonodavni prijedlog za znatno smanjenje postojeće granične vrijednosti za izloženost azbestu na radnom mjestu s 0,1 vlakna po kubičnom centimetru (f/cm³) na 0,01 f/cm³, što je 10 puta manje od trenutačne vrijednosti. Revizija granične vrijednosti za izloženost azbestu na radnom mjestu dovest će do veće usklađenosti graničnih vrijednosti diljem EU-a. Očekuje se da će to dovesti do boljih radnih uvjeta, među ostalim za znatan broj upućenih radnika u građevinskom sektoru, te do pravednije raspodjele troškova zdravstvene skrbi za države članice. 

Kako bi se radnike zaštitilo od izloženosti azbestu, važno je koristiti najnovije znanstvene metode za mjerenje koncentracije vlakana u zraku. Time se dobiva točna procjena rizika, a time i bolja zaštita radnika. Iako je trenutačno najkorištenija metoda fazno-kontrastna mikroskopija, u skladu s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije 1997., dostupne su i druge djelotvorne metode. Znanstveni dokazi upućuju na to da bi metoda koja se temelji na elektronskoj mikroskopiji mogla omogućiti preciznije brojanje vlakana, što bi moglo dovesti do boljih mjera zaštite 38 . Komisija je stoga u prijedlog izmjene Direktive o azbestu na radnom mjestu uključila primjenu metoda mjerenja.

Smjernice za potporu provedbi Direktive o azbestu na radu

Znatan broj obnova i rušenja koji se očekuju u nadolazećim godinama znači da se Direktiva o azbestu na radu mora pravilno provesti kako bi radnici bili u potpunosti zaštićeni. Države članice, poslodavci (posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), koja čine 99 % svih poduzeća koja rade s azbestom) i radnici mogli bi imati koristi od dodatne potpore za osiguravanje usklađenosti. U tu će svrhu Komisija izraditi smjernice za potporu provedbi revidirane Direktive o azbestu na radu nakon njezina donošenja. Smjernicama će se pružiti detaljne informacije o odredbama Direktive koja je trenutačno na snazi (kao što su osposobljavanje i upotreba osobne zaštitne opreme), ali ih je potrebno pojasniti i savjetovati. Presudno je promicati odgovarajuće osposobljavanje radnika koji rukuju azbestom u okviru građevinskih radova, obnove i rušenja. Smjernice bi mogle pomoći državama članicama i poslodavcima, posebno MSP-ovima, da osiguraju da su radnici svjesni potrebnih mjera opreza kako bi se postigla najviša razina zaštite. Smjernicama bi se mogle obuhvatiti i neke odredbe koje su u nadležnosti država članica (kao što je certificiranje poduzeća za uklanjanje azbesta), za koje bi dodatna objašnjenja mogla biti korisna. Time bi se svim uključenim stranama omogućilo da provedu očekivani broj obnova, a istodobno bi se osigurala najviša razina zaštite radnika od izloženosti azbestu.

Informiranje javnosti

U okviru europskog plana za borbu protiv raka Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) priprema istraživanje o izloženosti radnika faktorima rizika od raka u Europi 39 . Razmotrit će se najčešći scenariji izlaganja te broj i profil 40 radnika koji su izloženi nizu faktora rizika od raka, uključujući azbest. Time će se omogućiti bolje usmjerene kampanje za podizanje svijesti i preventivne mjere te će se pridonijeti donošenju politika utemeljenih na dokazima.  To će biti posebno važno s obzirom na povećanje broja poduzeća, radnika te privatnih i javnih vlasnika zgrada na koje će utjecati uklanjanje azbesta. Iz istih razloga Komisija će surađivati s Odborom viših inspektora rada (SLIC) na pokretanju kampanje za podizanje svijesti s najnovijim informacijama.

4.Rješavanje problema azbesta prisutnog u zgradama

Prije zabrane u EU-u azbest je bio u širokoj upotrebi, uglavnom u građevinskom sektoru. 70 – 80 % azbesta upotrebljavalo se za cementne proizvode, a ostatak uglavnom za druge građevne proizvode kao što su podne obloge, tekstil, karton i izolacijske ploče. Godine 1970. u zemljama koje sada čine EU upotrijebljeno je više od 920 000 tona sirovog azbesta te je 1980. dosegnut vrhunac od 1 200 000 tona godišnje, a godine 2000. potrošnja je pala na manje od 40 000 tona 41 . S obzirom na to da je do 2001. izgrađeno više od 220 milijuna građevinskih cjelina 42 (85 % svih objekata), vjerojatno je da znatan dio današnjeg fonda zgrada sadržava azbest 43 .

Razdoblje najveće upotrebe azbesta razlikuje se među državama članicama (vidjeti sliku 1. 44 ). U svim državama članicama zabilježena je velika upotreba azbesta u razdoblju od 1970. do 1990. Međutim, u Cipru, Belgiji, Danskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Švedskoj većina azbesta ugrađena je prije 1970-ih, dok su Hrvatska, Irska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka zabilježile visoku razinu upotrebe azbesta 1990-ih ili početkom 2000-ih.

Slika 1 Procijenjeni udio potrošnje azbesta tijekom glavnih razdoblja izgradnje zgrada u EU27

Izvor: Zajednički istraživački centar (JRC) 45

Težina problema naslijeđenog azbesta razlikuje se među regijama. Na temelju prosječne starosti stambenih zgrada i prosječne procijenjene količine azbesta (kg/stambena jedinica), karta u nastavku prikazuje izloženost regija EU-a problemu azbesta, u rasponu od niskih razina ugrađenog azbesta (male količine azbesta, novije zgrade) do visokih razina (velike količine azbesta, starije zgrade). Čini se da su u središnjim regijama EU-a zgrade uglavnom stare i s velikim količinama azbesta, dok se u istočnim i sjeveroistočnim regijama EU-a velike količine azbesta uglavnom nalaze u novijim zgradama. Rezultati bi mogli pomoći u odlučivanju u kojim bi državama članicama i regijama provjera na prisutnost azbesta prije obnove trebala biti prioritet.

Slika 2. Dvovarijantna karta s prosječnom starošću stambenih zgrada (godina) i prosječnom količinom azbesta (kg/stambena jedinica)

Izvor: Zajednički istraživački centar (JRC) 46

Više informacija i transparentnosti kad je riječ o azbestu u zgradama

Najveća opasnost od azbesta za ljudsko zdravlje je situacija kada se materijali koji sadržavaju azbest pomiču, lome, režu ili buše jer se tada vlakna mogu osloboditi u zrak i zatim udisati. Propadanje nekih azbestnih proizvoda s godinama u konačnici može dovesti i do ispuštanja vlakana u zrak. Budući da se azbest uglavnom nalazi u građevinskim materijalima i da se ti materijali znatno mijenjaju tijekom radova obnove, građevinski radovi iziskuju posebnu pozornost pri razvoju zaštitnih mjera. Vjerojatnost ispuštanja vlakana ovisi o vrsti azbesta i mjestu gdje se on nalazi. Na primjer, slobodni krhki azbest posebno je opasan jer se njegova vlakna lakše otpuštaju nego što je to slučaj kod azbesta koji je pomiješan s cementom, plastikom i sličnim vezivnim materijalom. S druge strane, azbest ugrađen u krute materijale teže se oslobađa i stoga predstavlja znatno manji rizik ako ostane netaknut.

Glavni problem u rješavanju pitanja uklanjanja azbesta iz fonda zgrada je nedostatak saznanja o tome sadržavaju li zgrade azbest. Obnova planirana za naredne godine i dugoročni cilj obnove europskog fonda zgrada kako bi se postigla klimatska neutralnost važni su razlozi za sveobuhvatnu procjenu zgrada koje bi mogle sadržavati azbest i u kojima bi obnova mogla predstavljati prijetnju zdravlju. Kasno primjećivanje materijala koji sadržavaju azbest može odgoditi obnovu, a njihovo neočekivano pronalaženje tijekom radova obnove moglo bi dovesti do slučajnog ispuštanja azbestnih vlakana, što bi moglo predstavljati ozbiljan rizik za radnike, stanovnike i susjede. I sada je obvezno procijeniti rizik od izloženosti azbestu prije početka radova, u skladu s Direktivom 2009/148/EZ 47 o azbestu na radu. Međutim, budući da se strategije za provjeru prisutnosti, registraciju i uklanjanje azbesta znatno razlikuju među državama članicama 48 , bilo bi korisno imati zajednički okvir EU-a za lakšu identifikaciju i uklanjanje azbesta ugrađenog u zgrade u EU-u.

Komisija će predstaviti zakonodavni prijedlog o obveznoj provjeri prisutnosti i registraciji azbesta u zgradama, poštujući pritom načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te nadležnosti država članica. Uz postojeće obveze procjene prisutnosti azbesta prije početka radova na obnovi, mogla bi se razmotriti mogućnost da se u zakonodavni prijedlog uvede obveza provjere prisutnosti i registracije prisutnosti azbesta u zgradama kada se obavljaju gospodarske transakcije (npr. prije prodaje ili najma) i/ili u drugim ključnim trenucima uporabnog ciklusa zgrade. Od država članica također bi se tražilo da uspostave nacionalne strategije za uklanjanje azbesta, vodeći računa o njihovim građevinskim propisima i uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, kao i povijesne informacije o uporabi azbesta.

Pri pripremi zakonodavnog prijedloga Komisija će razmotriti i uvođenje minimalnih zahtjeva za prikupljanje i širenje podataka koji se odnose na prisutnost azbesta u zgradama. Presudno je imati transparentne informacije o prisutnosti azbesta tijekom cijelog uporabnog ciklusa zgrada kako bi se rizik od izloženosti sveo na najmanju moguću mjeru i olakšalo uklanjanje azbesta. Registracijom u digitalnom obliku te bi informacije bile lakše dostupne, kako je opisano u sljedećem odjeljku.  

Prijedlog će se izraditi u okviru opsežnog savjetovanja sa stručnjacima i dionicima. Temeljit će se i na studiji procjene učinka kako bi se utvrdile najbolje dostupne opcije politike na temelju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza i uvažavajući pravnu osnovu predviđenu Ugovorom. 

Prijedlog će se temeljiti i na evaluaciji i utvrđivanju najboljih praksi za kontrolu rizika od izloženosti azbestu u državama članicama, među ostalim u kontekstu provedbe akcijskog plana za val obnove.

·Na primjer, Francuska je donijela propise o obveznom evidentiranju azbesta prije nego što se određene aktivnosti mogu provesti u zgradama (odluke iz svibnja 2017. 49 i srpnja 2019. 50 ). U građevinskim radovima koji bi mogli prouzročiti rizik od izlaganja, osoba ili tijelo koje naručuje radove (na primjer vlasnik zgrade ili javni naručitelj) mora provesti preliminarno evidentiranje azbesta prije početka radova. To znači pretraživanje, identificiranje i lociranje materijala i proizvoda koji sadrže azbest na koje će radovi vjerojatno utjecati.

·I Poljska ima nacionalni program za sigurno uklanjanje azbesta (2009. – 2032.), a od 2013. vodi bazu podataka o azbestu. Nacionalni program obuhvaća zakonodavne mjere za uklanjanje azbesta, informiranje i osposobljavanje te praćenje putem sustava prostornih informacija.

·U Belgiji je cilj flamanske vlade ukloniti sav azbest iz zgrada i infrastrukture najkasnije do 2040. Kako bi se to postiglo, poduzela je mjere kao što je uklanjanje azbesta kao preduvjet za ugradnju solarnih ploča te planira tijekom 2022. uvesti certifikat o azbestu za zgrade koje se stavljaju na prodaju 51 .

Val obnove i energetska učinkovitost

U strategiji za val obnove naglašava se važnost zadržavanja standarda održivosti i sigurnosti za zgrade. Stoga je važno poduzeti mjere za uklanjanje štetnih tvari i zaštitu od njih, posebno azbesta. Akcijski plan za val obnove 52 uključuje regulatorne mjere kojima se jača zakonodavni okvir EU-a, posebno Direktivu 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada. Komisija je u prosincu 2021. predložila 53 reviziju te Direktive, u kojoj se naglašava važnost zdravog unutarnjeg okruženja. Prijedlog sadržava odredbe kojima se državama članicama omogućuje da riješe problem uklanjanja opasnih tvari, uključujući azbest, u zgradama na kojima se provodi opsežna obnova. 

Osiguravanje dobre kvalitete zraka u zatvorenim prostorima bit će sve važnije, posebno u kontekstu smanjenja gubitaka energije poboljšanjem izolacije zgrada. Iako se politikama EU-a rješavalo pitanje nekoliko faktora koji pridonose dobroj kvaliteti zraka (od okolnog zraka do sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, građevinskih materijala i potrošačkih proizvoda te pušenja i sličnog ponašanja stanara), glavni regulatorni instrumenti u tom području (zakoni o gradnji) u nadležnosti su država članica i njihovih regija. Iz toga proizlazi da EU nema sveobuhvatan, integriran pristup kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima. Međutim, kako je najavljeno u akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja, Komisija će do 2023. razmotriti načine i opcije politike za poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, s naglaskom na ključnim faktorima kvalitete zraka i glavnim izvorima onečišćenja, uključujući azbest. Komisija će ispitati načine kako najbolje podići svijest javnosti i smanjiti rizike.

Digitalni dnevnik zgrade

Digitalne tehnologije mogu olakšati registraciju i razmjenu podataka povezanih s azbestom prikupljenih tijekom provjera. U digitalnim dnevnicima zgrada nalazili bi se svi podaci povezani sa zgradama te bi bila moguća razmjena i upotreba svih vrsta informacija dobivenih tijekom uporabnog vijeka zgrade, od projektiranja i izgradnje do obnove i rušenja.

Komisija će predložiti regulatorni pristup za model digitalnog dnevnika zgrada EU-a. Temeljit će se na postojećim obveznim i dobrovoljnim inicijativama u različitim državama članicama te na digitalnim alatima i certifikatima za zgrade koji se razvijaju na razini EU-a (npr. energetski certifikati). U dnevnicima je moguće pohraniti i sve dostupne informacije povezane s ključnim pokazateljima „Level(s)” 54 kojima se prate održivost i učinkovitost zgrada. Prijedlog modela uključivat će standardizirani pristup prikupljanju podataka, upravljanju podacima i interoperabilnosti. To će obuhvaćati i njegov provedbeni okvir, među ostalim i za podatke koji proizlaze iz obveze provjere. Informacije o prisutnosti azbesta u zgradama trebale bi biti dostupne u dnevnicima i povezane s drugim skupovima podataka u dnevnicima (npr. nacrt zgrade).

5.Sigurno odlaganje azbestnog otpada – nulta stopa onečišćenja

Iako je uporaba azbesta u EU-u već dugo zabranjena, i dalje je potrebno poduzimati mjere za kontrolu i pravilno odlaganje proizvoda nastalih rušenjem i uklanjanjem azbesta. Građevinski otpad i otpad od rušenja čine više od trećine ukupnog otpada nastalog u EU-u 55 . Količina materijala koji sadržavaju azbest, uglavnom kao dio zgrada, iznosi desetke milijuna tona i vjerojatno premašuje 100 milijuna tona. Strategijom vala obnove želi se barem udvostručiti godišnju stopu obnova zgrada do 2030. Stoga je važno imati pod kontrolom cijeli uporabni ciklus azbesta.

Zakonodavstvom EU-a o otpadu sveobuhvatno je uređeno gospodarenje azbestnim otpadom na način prihvatljiv za okoliš nakon njegova nastanka 56 . Budući da je azbestni otpad klasificiran kao opasni otpad 57 , posebne i stroge odredbe u okviru zakonodavstva EU-a o otpadu već se primjenjuju na stvaranje i prijevoz takvog otpada te gospodarenje njime. To uključuje obveze izvješćivanja i sljedivosti kako bi se osiguralo da se otpadom gospodari na način kojim se štiti okoliš. Komisija je izdala dva dokumenta sa smjernicama kako bi pomogla dionicima da poštuju te obveze: Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja (2016.) 58 i Smjernice za revizije otpada prije rušenja i obnove zgrada (2018.) 59 .

U nastojanju da se velikim količinama otpada koji sadržava azbest gospodari na način prihvatljiv za okoliš, odlaganje na odlagališta i dalje je glavni pristup sigurnom zbrinjavanju tog otpada. Druge metode obrade ograničene su zbog velike količine otpada, nedovoljnog broja objekata u kojima su mogući alternativni načini obrade te visokih troškova i energetskog intenziteta. 60  Iako se odlaganjem na odlagališta ne uništavaju azbestna vlakna, pod zemljom su ona izolirana i miruju pa je stoga to siguran način postupanja s azbestnim otpadom dok alternativne mogućnosti obrade ne postanu široko dostupne i cjenovno pristupačne. Zakonodavstvom EU-a o otpadu utvrđuju se strogi zahtjevi za sigurno odlaganje azbesta na odlagališta 61 .

Prioritet je istraživanje alternativnih načina obrade azbestnog otpada na način prihvatljiv za okoliš. U hijerarhiji postupanja s otpadom 62 prednost se daje oporabi otpada, a ne zbrinjavanju. Komisija će do kraja 2022. pokrenuti studiju za utvrđivanje tehnologija i praksi za obradu azbestnog otpada te provesti komparativnu analizu tih tehnologija i učinaka na okoliš. To uključuje analizu nedostataka u gospodarenju azbestnim otpadom i izgleda za budućnost. Rezultati studije upotrijebit će se kako bi se procijenilo jesu li potrebne izmjene zakonodavstva EU-a o otpadu kako bi se poboljšalo gospodarenje otpadom koji sadržava azbest na način neštetan za okoliš, posebno otpadom od rušenja.

6.Financiranje

EU osigurava znatna financijska sredstva u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), koja se mogu upotrijebiti za potporu nacionalnim mjerama za uklanjanje azbesta u kontekstu obnova. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost stavlja se na raspolaganje 723,8 milijardi EUR (u tekućim cijenama) u zajmovima (385,8 milijardi EUR) i bespovratnim sredstvima (338 milijardi EUR) za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama kako bi europska gospodarstva i društva postala održivija, stabilnija i bolje pripremljena za izazove i mogućnosti u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Jedna od sedam vodećih inicijativa Mehanizma za oporavak i otpornost je inicijativa za obnovu, kojom će se obuhvatiti milijuni kvadratnih metara stambenih i javnih zgrada u kojima se provodi srednje opsežna ili temeljita obnova. Države članice mogu iskoristiti Mehanizam za oporavak i otpornost za financiranje uklanjanja materijala koji sadržavaju azbest iz zgrada u okviru radova na obnovi radi povećanja energetske učinkovitosti planiranih u njihovim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Mogu se koristiti i sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, posebno u okviru šestog stupa (politike za sljedeću generaciju) i vodećeg stupa 7 (prekvalifikacija i usavršavanje), za promicanje stjecanja vještina za radnike koji rukuju azbestom (na primjer u građevinskom sektoru ili sektoru gospodarenja otpadom) te za obnovu vještina radnika kako bi se zadovoljile nove potrebe tržišta.

Uz to, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova može se podupirati niz mjera povezanih s obnovama. Jedan je od ključnih ciljeva Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) 63 pomoći državama članicama u financiranju politika i strukturnih reformi radi promicanja usavršavanja, prekvalifikacije i cjeloživotnog učenja za sve te prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama. To bi moglo obuhvaćati i promjene koje su posljedica mjera poduzetih u okviru zelene tranzicije, kao što su radovi na obnovi. Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. veliki projekti uklanjanja azbesta u Poljskoj, Italiji i drugim zemljama sufinancirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). 64 Nekoliko država članica pokazalo je interes za uključivanje sličnih projekata u svoje programe za razdoblje 2021. – 2027. Komisija može ponuditi i potporu za izgradnju administrativnih kapaciteta i razmjenu stručnog znanja i iskustva među nacionalnim tijelima koja upravljaju programima kohezijske politike u okviru inicijative REGIO Peer2Peer+, koja je dostupna na zahtjev država članica.

S obzirom na širok raspon financijskih mehanizama EU-a dostupnih za potporu energetskoj obnovi i energetskoj učinkovitosti, države članice moraju znati kako najbolje iskoristiti ta sredstva kako bi se obuhvatilo i evidentiranje i uklanjanje azbesta.

Nacionalnim planovima za oporavak i otpornost mogu se znatno poboljšati reforme i ulaganja u zdravstvo, s naglaskom na prevenciji i poboljšanju dijagnostike i liječenja, uključujući i pacijenata oboljelih od raka. Konkretno, ulaganjima u medicinske proizvode za dijagnostiku i liječenje, nacionalnim onkološkim programima, razvojem specijalizirane njege onkoloških pacijenata i stvaranjem infrastrukture za prevenciju raka može se ojačati opća otpornost sustava za prevenciju raka i sustava skrbi. Konačno, europski plan za borbu protiv raka provest će se uz potporu cijelog niza Komisijinih financijskih instrumenata u iznosu od ukupno 4 milijarde EUR namijenjenih za tu svrhu, među ostalim iz programa „EU za zdravlje”, Obzor Europa i Digitalna Europa.

7. EU kao globalni predvodnik u borbi protiv azbesta

EU mora i dalje predvoditi nastojanja na globalnoj razini za prestanak uporabe svih vrsta azbesta. Nekoliko zemalja izvan EU-a i dalje proizvodi i upotrebljava proizvode koji sadržavaju azbest, a globalna proizvodnja 2021. dosegnula je približno 1,2 milijuna tona. 65 EU putem tehničke pomoći u okviru Roterdamske konvencije 66 pomaže zemljama da zamijene azbestne materijale sigurnijim alternativama te da poboljšaju ranu dijagnostiku, liječenje i usluge rehabilitacije u slučaju oboljenja povezanih s azbestom.

U okviru svoje ambicije da postigne otvorenu stratešku autonomiju EU pruža primjer u globalnom djelovanju za zaštitu radnika od azbesta 67 . Trenutačno samo Švicarska (0.01 f/cm3) i Japan (0.03 f/cm3) imaju strože granične vrijednosti od EU-a za izloženost na radnom mjestu 68 . Prema prijedlogu revizije Direktive o azbestu na radu granična vrijednost EU-a za izloženost na radnom mjestu postala bi najstroža na svijetu, jednaka Švicarskoj. EU je 2017., u kontekstu Međunarodne organizacije rada (ILO), prvi istaknuo potrebu za formalnim priznavanjem sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) kao temeljnog načela i prava na radnom mjestu. Nakon pet godina kontinuiranog djelovanja EU-a, na Međunarodnoj konferenciji rada 2022. dogovoreno je da će se sigurno i zdravo radno okruženje uključiti u okvir temeljnih načela i prava na radu Međunarodne organizacije rada. EU će nastaviti surađivati s Međunarodnom konferencijom rada kako bi promicao sigurno i zdravo okruženje i dostojanstvo na radnom mjestu za sve. Europska komisija također pruža potporu zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kako bi uskladile svoje pravne okvire kojima se uređuje sigurnost i zdravlje na radu s pravom EU-a.

EU je predan osiguravanju zaštite radnika u globalnim lancima opskrbe. Europska komisija nedavno je donijela Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje 69 kako bi se osiguralo da poduzeća poduzimaju mjere za smanjenje štetnih učinaka na ljudska prava i okoliš kroz svoje poslovanje unutar i izvan EU-a. To uključuje poslovanje njihovih društava kćeri i duž vrijednosnog lanca. EU također pruža financijsku potporu nizu međunarodnih projekata za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu koji su relevantni i za uklanjanje rizika od azbesta 70 . Globalna predanost EU-a zdravlju i sigurnosti na radu u globalnim lancima opskrbe odražava se i u sudjelovanju u okvirnim inicijativama kao što su Vision Zero Fund (Fond vizije nula smrtnih slučajeva, nesreća i oboljenja na radnom mjestu) skupine G7, Sporazumu o sigurnijim radnim mjestima skupine G20 i mreži stručnjaka za sigurnost i zdravlje na radu.

8. Zaključak 

Iako je azbest zabranjen u EU-u od 2005., problem naslijeđenog azbesta i dalje predstavlja znatnu prijetnju javnom zdravlju. Kako bi se stanovništvo zaštitilo od izloženosti azbestu te spriječilo prenošenje rizika na mlađe generacije, važno je pojačati djelovanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se evidentirao i uklonio azbest.

Ova je Komunikacija donesena u trenutku kada EU namjerava znatno povećati energetsku učinkovitost zgrada i svoj fond zgrada učiniti ugljično neutralnim do 2050. U okviru tog cilja rješavanje zdravstvenih rizika povezanih s izlaganjem azbestu ključno je za postizanje zelene tranzicije u čijem su središtu javno zdravlje i dostojanstveni životni i radni uvjeti.

Komisija poziva sve institucije EU-a, države članice, socijalne partnere i druge dionike da ubrzaju mjere za EU bez azbesta, za sadašnje i buduće generacije.

(1)

      https://monographs.iarc.who.int/wp-content/uploads/2018/06/mono100C-11.pdf  

(2)

      Profesionalne bolesti i ozljede na radnom mjestu – zajedničke procjene Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada

(3)

     Lassen, C. i Christens, F. (COWI); Vencovska, J; Vencovsky, D. i Garrett, S. (RPA), Schnekider, K. i Dilger, M. (FoBiG). 2021. Studija o prikupljanju informacija o tvarima radi analize učinaka na zdravlje, socioekonomskih učinaka i utjecaja na okoliš u vezi s mogućim izmjenama Direktive 98/24/EZ (kemijski agensi) i Direktive 2009/148/EZ (azbest). Završno izvješće o azbestu.

Podaci iz baze podataka iz studije globalnog opterećenja zbog bolesti, ozljeda i faktora rizika (Global Burden of Diseases, Injuries, and Risk Factors Study – GBD 2019).

(4)

     Ograničenja uporabe krokidolita Direktivom Vijeća 83/478 o uvođenju ograničenja azbesta u Direktivu 76/769/EEZ   https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:31987L0217&from=HR i https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:31976L0769&from=en  

(5)

     Ograničenja uporabe krizotila, amozita, antofilita, aktinolita i tremolita, u igračkama, proizvodima za prskanje ili u prahu, izolacijskim napravama, bojama i lakovima, Direktiva 85/610 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:31985L0610&from=EN

(6)

     Krokidolit, amozit, antofilit, aktinolit i tremolit.

(7)

     Određene naprave, boje i lakovi, filtri za tekućine, površinski materijal za ceste, punila i brtvila, materijali za izolaciju ili zvučnu izolaciju niske gustoće, zračni filtri i filtri za plin, podloge za plastične podne i zidne obloge, tekstil (uz privremenu iznimku za dijafragme) i pust za krov.

(8)

     Direktiva 1999/77/EZ s rokom za prenošenje 1. siječnja 2005. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:31999L0077&from=EN  

(9)

     Kontrole proizvoda koji ulaze u EU u pogledu njihove usklađenosti s Uredbom REACH uređene su Uredbom 2019/1020 o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32019R1020&from=HR

(10)

     COM(2021) 44 final https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:8dec84ce-66df-11eb-aeb5-01aa75ed71a1.0002.02/DOC_1&format=PDF  

(11)

     COM(2021) 400 final https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:a1c34a56-b314-11eb-8aca-01aa75ed71a1.0001.02/DOC_1&format=PDF  

(12)

       https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:b828d165-1c22-11ea-8c1f-01aa75ed71a1.0002.02/DOC_1&format=PDF  

(13)

      https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/eu_renovation_wave_strategy.pdf

(14)

     Na temelju sadašnjih obavijesti, trenda povećanja količine otpada koji sadržava azbest, broja certificiranih radnika i vijeka uporabe azbestno-cementnih materijala (70 – 80 % azbesta u EU-u). Izvor: RPA (2021.), vanjska studija, vidjeti bilješku br. 3.

(15)

      https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2021-0427_HR.html

(16)

      https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/opinions/freeing-eu-asbestos#:~:text=The%20EESC%20encourages%20the%20EU%20to%20work%20with,States%20should%20be%20encouraged%20to%20develop%20such%20registers  

(17)

      https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/opinions/working-asbestos-energy-renovation-own-initiative-opinion  

(18)

      https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/annex_0.pdf  

(19)

Ciljevi održivog razvoja su, među ostalim, dobro zdravlje i dobrobit (cilj br. 3), dostojanstven rad i gospodarski rast (cilj br. 8), industrija, inovacije i infrastruktura (cilj br. 9.) te odgovorna proizvodnja i potrošnja (cilj br. 12).

(20)

     Mezoteliom je vrsta raka koja se razvija iz tankog sloja tkiva koji pokriva mnoge unutarnje organe (tzv. mezotelija).

(21)

     Burgers JA, Damhuis RA Prognostic factors in malignant mesothelioma (Prognostički faktori kod zloćudnih mezotelioma). Lung cancer. 2004 Aug;45 Suppl 1:S49-54. doi: 10.1016/j.lungcan.2004.04.012. PMID: 15261434.

(22)

      Europska statistika profesionalnih bolesti (EODS) – eksperimentalni statistički podaci – Eurostat (europa.eu)

(23)

      Ukratko o zdravlju: Europa 2020.: Stanje zdravlja u ciklusu EU-a  

(24)

     Vidjeti bilješku br. 10.

(25)

  Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju prevencije ranim otkrivanjem: novi pristup preventivnim pregledima za otkrivanje raka koji zamjenjuje CR 2003/878/EZ (europa.eu) od 20. rujna 2022.

(26)

      Profesionalne bolesti i ozljede na radnom mjestu – zajedničke procjene Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada  

(27)

     Mezoteliom (7 510 smrtnih slučajeva), rak jajnika (2 032), rak dušnika, bronhija i pluća (61 035) te rak grkljana (1 173). Vanjska studija RPA-e /2021.), vidjeti bilješku br. 3, podaci iz baze podataka iz studije globalnog opterećenja zbog bolesti, ozljeda i faktora rizika (Global Burden of Diseases, Injuries, and Risk Factors Study – GBD 2019)

(28)

     Preporuka Komisije 2003/670/EZ od 19. rujna 2003. o europskoj listi profesionalnih bolesti, SL L 238, 25.9.2003., str. 28. SL L 238, 25.9.2003., str. 28. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32003H0670&from=EN  

(29)

     Profesionalne bolesti povezane s azbestom koje su trenutačno uključene u Prilog I. Preporuci su sljedeće: azbestoza; mezoteliomi nakon udisanja azbestne prašine; komplikacije uzrokovane azbestom, u smislu bronhijalnog raka i fibrotičnih bolesti pleure s ograničenjem kapaciteta dišnog sustava; i rak pluća nakon udisanja azbestne prašine.

(30)

     Rak kao posljedica izloženosti na radnom mjestu, s udjelom od 52 %, na prvom je mjestu među uzrocima smrtnosti povezane s radom u Europskoj uniji, iznad bolesti krvožilnog sustava (24 %) i ozljeda (2 %) te svih drugih uzroka (22 %) (prema podacima za 2017., dakle 27 država članica EU-a + Ujedinjena Kraljevina). https://visualisation.osha.europa.eu/osh-costs#!/  

(31)

      https://ec.europa.eu/eurostat/web/experimental-statistics/european-occupational-diseases-statistics  

(32)

     COM/2021/323 final. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52021DC0323  

(33)

     Druga direktiva u smislu članka 8. Direktive 80/1107/EZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem kemijskim, fizikalnim i biološkim agensima na radu (SL L 263, 24.9.1983., str. 25.).

(34)

     SL L 158, 30.4.2004., str. 50. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:02004L0037-20140325&from=HR  

(35)

     Vidjeti ex post evaluaciju direktiva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu iz 2017. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX:52017SC0010  

(36)

     Evaluacija koja podupire studiju dostupna je na: https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=17060&langId=en  

(37)

     Ako se na razini EU-a ne poduzmu nikakve mjere i uzimajući u obzir samo zanimanja u kojima se trenutačno javlja izloženost azbestu, procjenjuje se da će u sljedećih 40 godina u EU-27 doći do 884 slučaja raka kao posljedice profesionalne izloženosti. Predviđa se i da će tijekom istog razdoblja 707 radnika umrijeti od raka koji se pripisuje izloženosti azbestu na radnom mjestu. Kad je riječ o zdravstvenim troškovima slučajeva raka, procjenjuje se da će oni iznositi između 228 i 438 milijuna EUR.

(38)

     Za više informacija o metodologijama mjerenja vidjeti mišljenje Odbora za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije https://echa.europa.eu/documents/10162/30184854/OEL_asbestos_Final_Opinion_en.pdf/cc917e63-e0e6-e9cd-86d2-f75c81514277  

(39)

     Za više informacija vidjeti https://osha.europa.eu/en/facts-and-figures/workers-exposure-survey-cancer-risk-factors-europe . Istraživanje će se najprije provesti u širokom reprezentativnom uzorku u šest država članica EU-a i obuhvatiti 24 faktora rizika od raka, uključujući kemijske i fizičke rizike. Prvi nalazi očekuju se 2023.

(40)

Elementi koji će se analizirati uključuju spol, dob, zemlju rođenja, zanimanje, sektor djelatnosti, veličinu poduzeća, veličinu radnog mjesta, profesionalni status, vrstu ugovora i tjedno radno vrijeme.

(41)

     Maduta, C., Kakoulaki, G., Zangheri, P., Bavetta, M.: Towards energy efficient and asbestos-free dwellings through deep energy renovation (Prema energetski učinkovitim stambenim objektima bez azbesta putem temeljite energetske obnove), JRC129218, https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC129218  

(42)

     Val obnove za Europu. Vidjeti bilješku br. 13.

(43)

41 Npr. ravni crijep, velike i male fasadne ploče, stropne i zidne ploče, zvučna izolacija, zaštita od požara i kondenzacije na gredama, vrata nepropusna za dim, peći, kotlovi i postrojenja izložena visokim temperaturama itd.

(44)

     Na slici 1. potrošnja azbesta raščlanjena je po glavnim razdobljima izgradnje zgrada u EU-u. Procjena se temelji na vidljivoj potrošnji azbesta u razdoblju od 1920. do 2003. (Virta, 2006.) i postotku sirovog azbesta koji se upotrebljava u građevnim materijalima utvrđenom u literaturi; za Maltu nisu prijavljeni podaci o potrošnji azbesta. Cjelovita metodologija iznesena je u referenci 40.

(45)

     Vidjeti bilješku br. 41.

(46)

     Vidjeti bilješku br. 41.

(47)

     Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu, SL L 330, 16.12.2009., str. 28. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32009L0148&from=HR  

(48)

     Vidjeti bilješku br. 41.

(49)

      https://www.legifrance.gouv.fr/download/pdf?id=LykGmH7vMb-yJKNXCJ9VQ3z9fiEK5Q9jlNDoaaUnwUM=  

(50)

      https://www.legifrance.gouv.fr/download/pdf?id=uE3o2iaLz4ujX46N5eNQWUANnUy9niNepuHoD-nISzQ= izmijenjena 2020. https://www.legifrance.gouv.fr/download/pdf?id=TtFjMCu9CIzP1bhSZJIVTvpNRp6cu4pAD6cG41mJnZw=  

(51)

     Vidjeti bilješku br. 41.

(52)

      https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:0638aa1d-0f02-11eb-bc07-01aa75ed71a1.0015.02/DOC_2&format=PDF  

(53)

      https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:c51fe6d1-5da2-11ec-9c6c-01aa75ed71a1.0004.02/DOC_1&format=PDF  

(54)

      https://ec.europa.eu/environment/topics/circular-economy/levels_en  

(55)

     Vidjeti podatke Eurostata, 2018.:     https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Waste_statistics#Total_waste_generation

(56)

     U skladu s člankom 2. točkom (b) Direktive 2008/98/EZ o otpadu „građevine trajno povezane sa zemljištem” isključene su iz područja primjene Direktive jer se ne smatraju otpadom.

(57)

     Vidjeti Prilog III. Direktivi 2008/98/EZ o otpadu i Odluku 2000/532/EZ o utvrđivanju popisa otpada.

(58)

      https://ec.europa.eu/docsroom/documents/20509/  

(59)

      https://ec.europa.eu/growth/news/eu-construction-and-demolition-waste-protocol-2018-09-18_en  

(60)

     Na primjer, vitrifikacija kojom se azbest pretvara u inertne mineralne materijale koji se mogu reciklirati vrlo je ograničena na industrijskoj razini i vrlo je energetski intenzivna. Primjerice, postrojenje poduzeća INERTAM u Francuskoj upotrebljava tehnologiju plazme za vitrifikaciju azbestnog otpada, ali se pri tome dosežu temperature do 1 600 °C, zbog čega je potrošnja energije vrlo visoka pa je stoga i utjecaj na klimu velik.

(61)

     Odlukom Vijeća 2003/33/EZ utvrđuju se zahtjevi za sigurno odlaganje azbesta na odlagalištima, a Direktivom 1999/31/EEZ o odlagalištima otpada predviđeni su minimalni postupci kontrole i praćenja koji se moraju provoditi periodično na lokaciji.

(62)

     U hijerarhiji postupanja s otpadom, kako je utvrđeno u članku 4. Okvirne direktive o otpadu, definiran je redoslijed prioriteta za gospodarenje otpadom, u skladu s općim pristupom zakonodavstva EU-a o gospodarenju otpadom. Tom hijerarhijom utvrđuje se pet mogućih načina postupanja s otpadom i daje prednost sljedećim mjerama ovim redoslijedom: 1) sprečavanje; 2) priprema za ponovnu uporabu 3) recikliranje; 4) drugi postupci oporabe, npr. energetska oporaba; i 5) zbrinjavanje. Njezina je primarna svrha svesti na najmanju moguću mjeru štetne učinke otpada na okoliš te povećati i optimizirati učinkovitost resursa u gospodarenju otpadom i politici. (Izvadak iz Smjernica iz 2012. o tumačenju ključnih odredbi Direktive 2008/98/EZ o otpadu https://ec.europa.eu/environment/pdf/waste/framework/guidance_doc.pdf ).

(63)

      https://ec.europa.eu/european-social-fund-plus/en  

(64)

      https://ec.europa.eu/regional_policy/en/funding/erdf/  

(65)

     U.S. Geological Survey: Mineral Commodity Summaries, siječanj 2022.

(66)

      http://www.pic.int/TheConvention/Overview/TextoftheConvention/tabid/1048/language/en-US/Default.aspx  

(67)

Otporni zdravstveni sustavi i globalna početna prednost u postavljanju standarda, među ostalim u pogledu prava na radnom mjestu, dva su od deset stupova otvorene strateške autonomije Europe – vidjeti COM/2021/750 final.

(68)

Vidjeti bilješku br. 3

(69)

     COM(2022) 71 final https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52022PC0071&from=HR  

(70)

     EU doprinosi Fondu vizije nula (VZF) Međunarodne organizacije rada financiranjem u iznosu od 1,8 milijuna EUR iz Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), projekta za poboljšavanje sigurnosti i zdravlja na radu u globalnom lancu opskrbe. Također s 0,5 milijuna EUR financira projekt „Upotpunjivanje podataka i znanja o sigurnosti i zdravlju na radu u globalnim lancima opskrbe kako bi se ojačao model zajedničke odgovornosti”. Cilj je tog projekta osigurati dostupnost praktično upotrebljivog znanja o sigurnosti i zdravlju na radu i globalnim lancima opskrbe, poduprijeti donošenje odluka u industriji te odluka javnih i privatnih dionika te osigurati informacije za razvoj strategija na razini industrije za održivo rješavanje najpostojanijih problema u području sigurnosti i zdravlja na radu. U okviru projekta dostupni su ažurirani podaci, razvrstani po spolu, o učestalosti nesreća na radu sa smrtnim ishodom i nesreća bez smrtnog ishoda te ozljeda i bolesti u zemljama obuhvaćenima projektom VZF.