EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52022DC0470
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL 40th Annual Report from the Commission to the European Parliament and the Council on the EU’s Anti-Dumping, Anti-Subsidy and Safeguard activities and the Use of Trade Defence Instruments by Third Countries targeting the EU in 2021
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU 40. godišnje izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o antidampinškim, antisubvencijskim i zaštitnim mjerama EU-a te o primjeni instrumenata trgovinske zaštite trećih zemalja koji su bili usmjereni na EU u 2021.
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU 40. godišnje izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o antidampinškim, antisubvencijskim i zaštitnim mjerama EU-a te o primjeni instrumenata trgovinske zaštite trećih zemalja koji su bili usmjereni na EU u 2021.
COM/2022/470 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.9.2022.
COM(2022) 470 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
40. godišnje izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o antidampinškim,
antisubvencijskim i zaštitnim mjerama EU-a te o primjeni instrumenata trgovinske
zaštite trećih zemalja koji su bili usmjereni na EU u 2021.
{SWD(2022) 294 final}
Sažetak
Ovo je 40. izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o antidampinškim, antisubvencijskim i zaštitnim mjerama EU-a, aktivnostima trgovinske zaštite trećih zemalja protiv EU-a u 2021. i aktivnostima službenika za saslušanje.
Unatoč postojećim poteškoćama u 2021. izazvanima pandemijom bolesti COVID-19, Komisija je nastavila sustavno primjenjivati instrumente trgovinske zaštite. Zahvaljujući provjerenim metodama rada, razvijenima na početku pandemije, sve su istrage provedene prema najvišim standardima, čime je zajamčena zaštita proizvođača iz EU-a od štetnog nepoštenog uvoza.
Komisija posebno vodi računa o provedbi i djelotvornosti mjera, a u izvješću se naglašavaju primjeri poboljšane prakse praćenja uvedene tijekom godine. Budući da bi u fazi oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 moglo doći do povećanja izbjegavanja plaćanja pristojbi, poboljšan je nadzor nad provedbom mjera, osobito onih za koje postoji povećan rizik od izbjegavanja plaćanja pristojbi. Komisija je prema potrebi pokretala ispitne postupke za sprečavanje izbjegavanja mjera i antiapsorpcijske ispitne postupke, čime je gospodarskim subjektima dala do znanja da se EU namjerava uhvatiti ukoštac s tom praksom.
U ovom se izvješću razmatra i provedba zakonodavnih izmjena donesenih 2017. i 2018. kako bi ti instrumenti mogli obuhvatiti politike i probleme svjetske trgovine. Te izmjene obuhvaćaju standarde socijalne zaštite i zašite okoliša u okviru instrumenata trgovinske zaštite, koji se sad uzimaju u obzir u ispitnim postupcima u okviru kojih su ciljne cijene prilagođene na temelju procjene budućih troškova koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu čija je EU stranka. To je u nekim slučajevima dovelo do povećanja pristojbi kako bi marže štete i dalje bile svrhovite, a mjere djelotvorno štitile industriju EU-a.
Provedba preporuka Europskog revizorskog suda iz 2020. 1 , nakon njegove revizije instrumenata trgovinske zaštite EU-a, bila je tijekom godine jedna od prioritetnih zadaća Komisije. Većina preporuka provedena je 2021. Tim se mjerama jačaju već visoki standardi EU-a u primjeni instrumenata.
U tom kontekstu od ključne važnosti bilo je pomoći malim i srednjim poduzećima da razumiju kakvi su to instrumenti, kako se mogu upotrebljavati i koje koristi mogu imati od njih.
Komisija je 2021. na korisnike instrumenata trgovinske zaštite iz trećih zemalja primjenjivala iste visoke standarde koje EU primjenjuje u svojim ispitnim postupcima. Izvoznici iz EU-a sve se više suočavaju s mjerama trgovinske zaštite trećih zemalja, a koje se nažalost često ne provode u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Naše intervencije u ispitne postupke trećih zemalja protiv industrije/izvoznika iz EU-a, kojima se nastoji smanjiti negativni gospodarski učinak i ukloniti nepošteno/neopravdano uvođenje mjera, dovele su do niza pozitivnih ishoda i osigurale da izvoznici iz EU-a i dalje imaju pristup tržištima.
Konačno, u izvješću se ističe odnos instrumenata trgovinske zaštite i drugih politika EU-a. U Reviziji trgovinske politike EU-a objavljenoj u veljači 2021. poziva se na primjenu svih trgovinskih instrumenata kako bi se poduprli ciljevi politike EU-a. U tom kontekstu instrumenti trgovinske zaštite i dalje imaju vrlo važnu ulogu, ne samo zato što se njima štiti više od 460 000 radnih mjesta, nego i zato što se njima osigurava predanost EU-a otvorenoj i poštenoj trgovini, a podupiru se i druga područja politike, kao što su europski zeleni plan i Digitalna agenda za Europu kojima se štiti proizvodnja ključnih elemenata vrijednosnih lanaca obnovljivih izvora energije i digitalnih vrijednosnih lanaca u EU-u.
U skladu s Komisijinim obvezama izvješćivanja 2 , ovom izvješću priložen je radni dokument službi Komisije s prilozima, u kojem se navode dodatne informacije i statistički podaci.
1.Primjena instrumenata trgovinske zaštite 2021.
1.1.Ispitni postupci
1.1.1.Opći pregled
Krajem 2021. na snazi su bile 163 konačne mjere trgovinske zaštite EU-a: 109 konačnih antidampinških mjera (koje su proširene u 31 predmetu), 19 antisubvencijskih mjera (koje su proširene u jednom predmetu) i tri zaštitne mjere. To je 13 mjera više nego 2020. Tim se mjerama zaštitilo više od 462 000 izravnih radnih mjesta.
Razina ispitnih postupaka 2021. bila je u skladu s prethodnim godinama. U tijeku je bilo 88 ispitnih postupaka (u odnosu na 85 postupaka 2020.), koji su obuhvaćali 29 početnih ispitnih postupaka i 59 revizija. Krajem 2021. u tijeku su bila 43 ispitna postupka, jednako kao i krajem 2020.
Mnogi su sektori 2021. tražili suspenziju mjera trgovinske zaštite kako bi prevladali negativna tržišna kretanja, osobito navodne poremećaje u opskrbnim lancima koji su uglavnom izazvani krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19. Tom se rijetko korištenom odredbom utvrđuju strogi kriteriji za suspenziju mjera. U listopadu 2021. Komisija je na devet mjeseci suspendirala mjere za plosnate proizvode od aluminija iz Kine te uvela praćenje uvoza tog proizvoda. U prosincu 2021. Komisija je odbila suspendirati mjere za brezove šperploče iz Rusije jer nisu ispunjeni uvjeti.
Ovom izvješću priložen je radni dokument službi Komisije u kojem se navode dodatne informacije i statistički podaci i koji sadržava priloge povezane s odjeljcima u nastavku.
1.1.2.Antidampinški i antisubvencijski ispitni postupci (vidjeti priloge od A do I)
Komisija je 2021. pokrenula 14 novih ispitnih postupaka (11 antidampinških i tri antisubvencijska), u odnosu na 15 postupaka 2020. U 10 ispitnih postupaka uvela je privremene pristojbe, a 12 postupaka zaključeno je uvođenjem konačnih pristojbi (11 antidampinških i jedna antisubvencijska). Komisija je zaključila jedan antisubvencijski ispitni postupak bez uvođenja mjera jer je pritužba povučena.
Broj revizija mjera pokrenutih 2021. neznatno se povećao u odnosu na 2020. (30 u odnosu na 28). Među njima je bilo 10 revizija zbog predstojećeg isteka mjera i četiri privremene revizije. Uz potvrdu pristojbe 2021. zaključeno je 15 revizija zbog predstojećeg isteka mjera.
Ukupni broj svih vrsta pokrenutih ispitnih postupaka iznosio je 48, što je više nego u bilo kojoj od prethodnih pet godina.
1.1.3.Zaštitni ispitni postupci
Nijedan zaštitni ispitni postupak nije pokrenut 2021.
Komisija je izvršila reviziju zaštitne mjere EU-a uvedene 2019. na uvoz određenih proizvoda od čelika. Slijedom toga, u srpnju 2021. ta je mjera produljena do 30. lipnja 2024., a njezini određeni aspekti su prilagođeni. Komisija je zaključila da je mjera i dalje potrebna kako bi se spriječila ili otklonila ozbiljna šteta te da se industrija čelika Unije prilagođava. Utvrdila je da se tijekom razdoblja primjene zaštitne mjere gospodarsko stanje industrije Unije nastavilo pogoršavati zbog pritiska uvoza u razdoblju kad prilagodbe koje je poduzela industrija još nisu proizvodile pozitivne učinke. Komisija je 17. prosinca 2021. pokrenula treće preispitivanje funkcioniranja mjere, a moguće prilagodbe počet će proizvoditi učinke od 1. srpnja 2022.
1.1.4.Provjere u ispitnim postupcima
Zbog zdravstvenih rizika i ograničenja putovanja Komisija je nastavila provjeravati podatke koje su dostavile zainteresirane strane uspoređivanjem podataka na daljinu umjesto provjerama na licu mjesta.
Na temelju iskustva stečenog 2020. Komisija je ispunila svoje obveze i pritom zajamčila prava zainteresiranih strana. Komisija je 2021.uspoređivanjem na daljinu provjerila podatke 197 poduzeća. Među njima je bilo 111 europskih poduzeća i 86 poduzeća izvan EU-a. Nakon smanjenja ograničenja putovanja u zadnjem tromjesečju 2021. obavljeno je 12 posjeta na licu mjesta u poduzećima iz EU-a. Nadamo se da to znači nastavak većeg broja provjera na licu mjesta u budućnosti.
1.2.Djelotvorna primjena i provedba instrumenata trgovinske zaštite
1.2.1.Provedba preporuka Europskog revizorskog suda – Revizija instrumenata trgovinske zaštite EU-a
Komisija je 2021. radila na provedbi preporuka iz revizorskog izvješća Europskog revizorskog suda o politici trgovinske zaštite EU-a (objavljeno u srpnju 2020.). Preporučeno je da Europska komisija: (a) dokumentira svoje procjene statusa povjerljivosti dokumenata koje dostavljaju stranke; (b) istraži nove komunikacijske kanale kako bi bolje informirala dionike; (c) poboljša davanje smjernica o relevantnim aspektima tržišnog natjecanja; (d) poboljša aktivnosti praćenja i provodi redovite evaluacije djelotvornosti mjera trgovinske zaštite; (e) pokrene više ispitnih postupaka na vlastitu inicijativu i (f) na temelju jasnih kriterija odredi kojim će se odgovorima EU-a na mjere trećih zemalja dati prednost.
U odgovoru na te preporuke Komisija je 2021. izradila informatičko rješenje za dokumentiranje procjene povjerljivosti dokumenata, koje se počelo upotrebljavati početkom 2022. Postupak informiranja o instrumentima trgovinske zaštite pokrenut je 2021. kako bi se podijelili informativni videozapisi i izradio informativni paket od sedam modula, koji je postavljen na internet početkom 2022. i koji će se distribuirati preko kontaktnih točaka u državama članicama i odgovarajućih dionika. Zbog neizvjesnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odgođeni su informativni sastanci uživo s dionicima. Komisija je izradila smjernice za dionike/zainteresirane strane i voditelje predmeta o tome kako uzeti u obzir aspekte tržišnog natjecanja u ispitnim postupcima trgovinske zaštite.
Kad je riječ o preostalim preporukama, Komisija je 2021. izradila novu politiku praćenja koja podrazumijeva dosljedno određivanje prioriteta na temelju procjene rizika, pojačanu koordinaciju s povezanim službama Komisije (Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Glavnom upravom za oporezivanje i carinsku uniju te Glavnom upravom za proračun) i vanjskim dionicima te poboljšano dokumentiranje i izvješćivanje o rezultatima. Ta nova politika praćenja, koja se primjenjuje od prosinca 2021., ocijenit će se 2023. Komisija nije u cijelosti prihvatila preporuke koje se odnose na ispitne postupke po službenoj dužnosti jer smatra da odredbe o postupcima po službenoj dužnosti već primjenjuje u najvećoj mogućoj mjeri. Ipak, Komisija je 2021. na svojim internetskim stranicama navela više informacija o ispitnim postupcima po službenoj dužnosti kako bi otklonila određene pogrešne predodžbe i pružila dodatne smjernice europskoj industriji. Komisija je 2021. u okviru praćenja mjera trgovinske zaštite koje poduzimaju treće zemlje odredila kriterije kojima se utvrđuju mjere od najvažnijeg gospodarskog i sistemskog interesa te mjere s visokim stupnjem suradnje europskih izvoznika. Naposljetku, Komisija će 2023. provesti evaluaciju djelotvornosti mjera trgovinske zaštite.
1.2.2.Praćenje i provedba mjera (vidjeti priloge J, K, M, Q)
Budući da je provedba trgovinskih pravila visoko na dnevnom redu Komisije Ursule von der Leyen, praćenje postojećih mjera trgovinske zaštite ostao je jedan od ključnih prioriteta i 2021. Posebna pozornost posvećena je mjerama trgovinske zaštite za koje je utvrđen povećan rizik od izbjegavanja plaćanja pristojbi. Sustavna provedba mjera ključna je za očuvanje djelotvornosti i vjerodostojnosti provedbene politike Komisije. Komisija je u potpunosti odlučna suzbiti svaku praksu izbjegavanja mjera, smanjivanja izvoznih cijena i apsorpcije preprodajnih cijena koje narušavaju djelotvornost mjera.
Do izbjegavanja mjera dolazi kad se proizvođači izvoznici u trećim zemljama upuštaju u radnje kao što su prijevoz proizvoda kroz zemlju koja ne podliježe plaćanju pristojbi (prekrcaj), neznatna preinaka proizvoda kako ne bi podlijegao obvezi plaćanja pristojbi ili izvoz preko proizvođača izvoznika s nižim pojedinačnim stopama antidampinških ili kompenzacijskih pristojbi (preusmjeravanje prodaje preko drugih društava). Još jedan primjer prakse izbjegavanja mjera je apsorpcija pristojbe, kad izvoznici, unatoč uvedenim mjerama, snize svoje cijene kako bi zaobišli pristojbe ili uvoznici ne iskažu pristojbu pri preprodaji proizvoda u Uniji.
Komisija poduzima mjera protiv takve prakse, koja se utvrđuje praćenjem ili na temelju informacija primljenih od zainteresiranih strana. Kako bi se što prije utvrdili mogući problemi, prioriteti zadaća praćenja određuju se na temelju procjene rizika. Tim se mjerama posvećuje pozornost ako se tijekom ispitnog postupka utvrdi povećan rizik od izbjegavanja plaćanja pristojbi, a posebna odredba o praćenju uvrštena je u uredbe kojima se uvode mjere. Cilj je te odredbe minimizirati rizik od izbjegavanja mjera preusmjeravanjem prodaje preko drugih društava. Ta je odredba, među ostalim, 2021. uvrštena u mjere koje se primjenjuju na uvoz aluminijske konverterske folije i proizvoda od ekstrudiranog aluminija iz Kine, toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza iz Turske i brezovih šperploča iz Rusije.
Praćenje obuhvaća dubinsku analizu uvoza proizvoda koji podliježe mjeri trgovinske zaštite, uključujući trendove/dinamiku izvoza iz zemlje koja podliježe tim mjerama. Time se daje cjelovita slika trgovinskih tokova i kretanja na tržištu nakon uvođenja mjera. Komisija se koristi internim bazama podataka koje sadržavaju podatke carinskih tijela i statističkih ureda na razini EU-a i država članica te prema potrebi komercijalnim bazama podataka. U obzir se uzimaju i dodatne tržišne informacije od industrije Unije i nalazi o nepridržavanju mjera koje dokumentira OLAF na temelju svojih ispitnih postupaka ili postupaka koje poduzimaju tijela država članica.
Krajem 2021. posebnom praćenju podvrgnuto je ukupno 54 proizvoda obuhvaćena mjerama trgovinske zaštite podvrgnuto je. Komisija je upozorila nacionalna carinska tijela da posebnu pozornost posvete uvozu proizvoda koji podliježu mjerama trgovinske zaštite ako postoji zabrinutost, npr. zbog prekrcaja. Kad je Komisija raspolagala informacijama koje su upućivale na prijevarne aktivnosti povezane s uvozom, o tome je obavijestila OLAF. OLAF je Komisiji dostavljao odgovarajuće informacije o provedbi. Bliski kontakti Komisije i industrije Unije osigurali su cjelovitije informacije o kretanjima na tržištu kako bi se omogućili najučinkovitiji daljnji postupci.
Osim toga, Komisija je 2021. pomno pratila više od 10 preuzetih obveza u vezi s cijenama i utvrdila da ih proizvođači izvoznici u potpunosti poštuju.
Posljednjih godina Komisija je uočila nove načine na koje proizvođači izvoznici, osobito oni iz Kine, izbjegavaju plaćanje pristojbi, na primjer tako što bez stvarne ekonomske opravdanosti premještaju određene poslove u druge zemlje, odakle izvoze u EU. Komisija je ustrajna u svojem odgovoru kako bi uklonila sve nedostatke i zaštitila industriju EU-a od štete.
Komisija je 2021. pokrenula četiri ispitna postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera i jedan antiapsorpcijski ispitni postupak, što znači da je u posljednje tri godine pokrenuto ukupno 11 postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera i dva antiapsorpcijska postupka.
Četiri postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera odnose se na povećan uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Turske i Maroka, nakon što su na te proizvode podrijetlom iz Kine i Egipta 2020. uvedene antidampinške i kompenzacijske pristojbe. Tkanine od staklenih vlakana upotrebljavaju se, na primjer, za proizvodnju lopatica za vjetroturbine, opreme za plovila i kamione te sportske opreme, ali i u sustavima za sanaciju cijevi. Ispitni su postupci bili usmjereni na prekrcaj nakon što je predmetni proizvod podvrgnut postupcima sastavljanja u Turskoj, odnosno Maroku. Ti primjeri simboliziraju probleme koje donosi kineska politika „Jedan pojas, jedan put” i odlučnost Komisije da poduzme sustavne mjere protiv nepoštene trgovine koja iz nje proizlazi.
Antiapsorpcijski ispitni postupak pokrenut 2021. odnosi se i na tkanine od staklenih vlakana. Tim se postupkom ispituje jesu li egipatski proizvođači izvoznici snizili svoje cijene kako bi narušili djelotvornost antidampinških pristojbi uvedenih 2020.
Osim toga, Komisija je 2021. proširila mjere nakon dva ispitna postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera. Utvrđeno je da se antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi za dvije vrste aluminijske folije za kućanstvo iz Kine izbjegavaju preko Tajlanda, gdje je taj proizvod podvrgnut samo manjim postupcima sastavljanja. U industriji EU-a time su pogođena uglavnom mala i srednja poduzeća u 12 država članica.
To pokazuje odlučnost Komisije da se uhvati ukoštac sa svim oblicima nepoštene trgovine, uključujući izbjegavanje i apsorpciju mjera trgovinske zaštite.
1.2.3.Mjere nadzora
Kad postoje naznake, često na temelju informacija dobivenih od predmetne industrije, da je došlo do velikog povećanja uvoza određenog proizvoda koji prijeti nanošenjem štete industriji Unije, Komisija može uvesti mjere nadzora za praćenje tog uvoza 3 . Komisija je 2021. nastavila naknadni nadzor nad uvozom čelika i aluminija, koji je uveden u svibnju 2020. kao zamjena za prethodni sustav nadzora. Komisija je naknadnim nadzorom pratila i uvoz etanola iz obnovljivih izvora za gorivo.
Komisija mjesečno objavljuje podatke o nadzoru na javnoj stranici „nadzor/praćenje uvoza” 4 , koja se nalazi na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu.
1.2.4.Zaštita europskih malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi)
Da ograničeni resursi MSP-ova ne bi bili prepreka primjeni instrumenata trgovinske zaštite, Komisija tim poduzećima pruža punu podršku i smjernice.
Komisija je 2021. poduzela dodatne mjere kako bi se MSP-ovi upoznali s tim instrumentima i od njih imali koristi, među ostalim u okviru službe za podršku MSP-ovima. To uključuje smanjenu količinu informacija koje je potrebno navesti u upitnicima i, ako je moguće, usklađivanje razdoblja ispitnog postupka s njihovom financijskom godinom. Komisija je 2021. izradila i internetski informativni paket u kojem su instrumenti objašnjeni jednostavnim jezikom, a planiraju se i dodatni videovodiči. Informativna predavanja uživo za MSP-ove u državama članicama nastavit će se čim to dopuste uvjeti povezani s pandemijom bolesti COVID-19.
Nastojanja Komisije donose rezultate. Postupci trgovinske zaštite nastavili su se 2021. provoditi u sektorima u kojima djeluje velik broj MSP-ova. Tijekom godine Komisija je pokrenula antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom keramičkih pločica iz Turske i Indije, nastavljen je antidampinški postupak povezan s uvozom elemenata za pričvršćivanje iz Kine, a revizija zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s pastrvama iz Turske završena je tako da su mjere produljene za još pet godina. Premda je uglavnom riječ o MSP-ovima, uz dobru koordinaciju s njihove strane i smjernice i podršku Komisije predmetne industrije ostvaruju ista prava i zaštitu od nepoštene trgovine kao i veća poduzeća.
1.3.Razvoj događaja 2021. na temelju zakonodavnih izmjena 2017. i 2018.
1.3.1.Standardi socijalne zaštite i zaštite okoliša u instrumentima trgovinske zaštite
Predanost EU-a visokim standardima socijalne zaštite i zaštite okoliša odražava se u određenim aspektima antidampinških i antisubvencijskih ispitnih postupaka od zakonodavnih izmjena 2017. i 2018. Ti aspekti obuhvaćaju sljedeće:
-ako se ispitni postupci odnose na zemlje sa znatnim tržišnim poremećajima, potrebno je odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za izračun neporemećene uobičajene vrijednosti. Ako postoji više zemalja s odgovarajućim dostupnim podacima, Komisija pri odabiru uzima u obzir razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša u predloženim zemljama;
-pri izračunu marže štete u ispitnim postupcima troškovi usklađivanja s multilateralnim sporazumima o okolišu i konvencijama Međunarodne organizacije rada tijekom trajanja mjera trgovinske zaštite ugrađuju se u troškove proizvodnje industrije EU-a i, u nekim slučajevima, uzimaju se u obzir pri odlučivanju o prihvaćanju obveza.
Pitanje socijalne zaštite i zaštite okoliša u okviru odabira odgovarajuće reprezentativne zemlje nije se pojavilo u ispitnim postupcima zaključenima 2021. jer su odgovarajući podaci u svakom predmetu bili dostupni samo za jednu reprezentativnu zemlju.
Komisija je uključila troškove usklađivanja s multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša i konvencijama Međunarodne organizacije rada u izračun ciljne cijene dobiti u nekoliko predmeta zaključenih 2021. To se osobito odnosi na sustav trgovanja emisijama. Ispitni postupci odnosili su se na proizvode od ekstrudiranog aluminija, aluminijsku konvertersku foliju i plosnate proizvode od aluminija iz Kine, hladnovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika iz Indije i Indonezije te brezove šperploče iz Rusije. Time je povećana ciljna cijena za te industrije jer su u nju uključeni budući troškovi koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša čija je Unija stranka, a koje će industrija Unije snositi tijekom trajanja mjera. U dva predmeta u kojima se pristojba temeljila na maržama štete (aluminijska konverterska folija i plosnati proizvodi od aluminija) povećana je razina uvedenih mjera zbog prilagodbi za troškove socijalne zaštite i zaštite okoliša.
To se pitanje nije pojavilo 2021. u kontekstu ponuda za preuzimanje obveza jer su one odbijene iz drugih razloga.
1.3.2.Pravilo niže pristojbe
Prema pravilima WTO-a mjere se mogu uvesti na razini dampinške ili subvencijske marže. Prije zakonodavnih izmjena u lipnju 2018. EU je uvijek primjenjivao pravilo niže pristojbe. To je značilo da su se mjere uvijek uvodile na razini nižoj od cjelokupnog opsega dampinga ili subvencije ako je niža razina, poznata kao „marža štete”, bila dovoljna za otklanjanje štete koju je pretrpjela industrija EU-a. Međutim, od modernizacije instrumenata trgovinske zaštite pravilo niže pristojbe u antidampinškim i antisubvencijskim predmetima ne primjenjuje se automatski.
U antisubvencijskim predmetima pravilo niže pristojbe više se ne primjenjuje, osim ako takvo postupanje nije suprotno općem interesu EU-a, zahvaljujući čemu EU može odlučnije pristupiti suzbijanju nepoštenog subvencioniranog uvoza. U jednom antisubvencijskom ispitnom postupku zaključenom 2021. (aluminijska konverterska folija iz Kine) Komisija je na temelju toga uvela pristojbe po punoj stopi subvencijske marže.
U antidampinškim predmetima mjere se mogu uvesti na nižoj razini od dampinške marže ako je ta niža razina dovoljna za otklanjanje štete izazvane dampinškim uvozom. Ako se u zemlji izvoznici utvrde znatni poremećaji cijena sirovina, smatra se da je potrebna pristojba u cjelokupnom iznosu dampinške marže za uklanjanje štetne dampinške prakse. Udio sirovine s poremećenom cijenom u troškovima proizvodnje mora biti viši od 17 %, a njegova cijena treba biti znatno niža od neporemećenih cijena.
U 8 od 11 dovršenih predmeta mjere su bile utemeljene na dampinškim maržama jer su one bile niže od marže štete i od najviše dopuštene razine koja se mogla uvesti u skladu sa zakonodavstvom. U tri preostala predmeta pristojbe su bile utemeljene na maržama štete jer su one bile niže od dampinških marži, a kriteriji za ograničenje izvoza ključnih sirovina nisu bili ispunjeni, tj. u predmetima koji su se odnosili na plosnate proizvode od aluminija i aluminijsku konvertersku foliju iz Kine poremećene cijene sirovina nisu bile znatno niže od cijena na međunarodnom tržištu, a u predmetu koji se odnosio na čelične stupove vjetroturbina iz Kine to pitanje nije postavljeno.
1.4.Preispitivanje na sudovima EU-a (Prilog S)
Opći sud i Sud Europske unije 2021. donijeli su 21 presudu i nalog u području instrumenata trgovinske zaštite: Opći sud donio je 14 presuda, dok je Sud EU-a donio četiri prethodne odluke i odlučio o tri žalbe. U području instrumenata trgovinske zaštite 2021. pokrenuto je 18 predmeta – 12 pred Općim sudom i šest pred Sudom EU-a.
Sudska praksa u 2021. pruža zanimljiv uvid u dopuštenost pravnih radnji protiv mjera trgovinske zaštite, osobito u pitanje boniteta i sposobnosti uvoznika i korisnika za pokretanje sudskog postupka u takvim predmetima.
Opći sud je 2021. donio svoju prvu presudu o utvrđivanju zaštitnih mjera i antidampinških/kompenzacijskih mjera. Osim toga, Opći sud potvrdio je praksu Komisije da provodeći nepovoljne presude Suda ispravlja nezakonitosti koje je utvrdio Sud i da nadoknađuje pristojbe samo ako je ispravljena pristojba niža. Sud se 2021. bavio i pitanjima metodologije ispitnih postupaka za povrat, trajne naravi promjena utvrđenih u privremenim revizijama, raznih aspekata izračuna dampinga, procjene štete i uzročno-posljedične veze te upotrebe dostupnih činjenica.
Najvažnije presude opisane su u radnom dokumentu službi Komisije.
2.Aktivnosti službenika za saslušanje
Službenik za saslušanje 2021. zaprimio je 25 zahtjeva za intervenciju i održao 15 saslušanja. Kad god bi stranke dostavile zahtjev za intervenciju istodobno sa zahtjevom za saslušanje pred službama Komisije nadležnima za ispitni postupak, službenik za saslušanje zauzeo bi stajalište da bi zainteresirane strane svoja pitanja najprije trebale uputiti službama Komisije. Službenik bi intervenirao samo ako se ne bi postiglo rješenje. To je zainteresiranim stranama omogućilo da u brojnim predmetima rješenje pronađu izravno s timovima nadležnima za ispitni postupak. Službenik za saslušanje zaprimio je i zahtjev za saslušanje sa zainteresiranim stranama, koji je u konačnici održan s nadležnim službama.
Službenik za saslušanje u dva je navrata produljio rok za podnošenje primjedbi na zahtjev zainteresiranih strana. Službenik za saslušanje preporučio je službama Komisije da određene informacije stave na raspolaganje svim strankama navedenima u spisu koji nije povjerljiv. Glavna pitanja postavljena na saslušanjima odnosila su se na zahtjeve za dodatne objave, anonimnost i povjerljivost. Dvije stranke zatražile su da se mjere koje će se uvesti suspendiraju pri njihovu donošenju. Međutim, nisu ispunjeni uvjeti. U drugom predmetu stranka je odbila dostaviti u spis dokumente koji su Komisiji potrebni za provjeru relevantnih informacija, tvrdeći da su umjesto toga službe trebale obaviti provjeru na licu mjesta. No u okolnostima bolesti COVID-19 to nije bilo izvedivo. U ostalim je predmetima sa službama postignut dogovor da preispitaju aktualna pitanja ili dostave razjašnjenja.
Zahtjevi su se zbog nastavka pandemije bolesti COVID-19 predavali neredovito, ali je zbog ukidanja putovanja bilo lakše održavati saslušanja.
3.Rješavanje problema povezanih s aktivnostima trgovinske zaštite protiv EU-a
Komisija intervenira ako treće zemlje otežavaju europski izvoz tako što uvode neopravdane mjere trgovinske zaštite. Premda treće zemlje imaju puno pravo koristiti se tim instrumentima, od presudne je važnosti da se poštuju pravila WTO-a i da mjere trgovinske zaštite ne postanu de facto trgovinske prepreke. S obzirom na važnost izvoza za europsko gospodarstvo i njegov doprinos zapošljavanju i rastu Komisija intervenira kako bi smanjila negativni gospodarski učinak mjera ili u cijelosti izbjegla uvođenje neopravdanih mjera trgovinske zaštite na izvoz EU-a.
Intervencije Komisije u predmetima trećih zemalja kreću se od tehničkih pisanih podnesaka do sudjelovanja u saslušanjima te prema potrebi pisanih i usmenih prigovora na političkoj razini.
Komisija je 2021. uz podršku Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj sudjelovala u saslušanjima koja su provodila kanadska tijela u antidampinškim i antisubvencijskim predmetima o rafiniranom šećeru. Ostali predmeti trgovinske zaštite razmatrani su na redovnim sastancima Odbora za trgovinu s Vijećem za suradnju u Zaljevu, Kanadom ili Južnom Afrikom. Komisija je o predmetima razgovarala i na sastancima odborâ WTO-a za antidampinške i zaštitne mjere. Te su intervencije usklađene s industrijom EU-a i državama članicama, pri čemu su prednost imali predmeti sa znatnim gospodarskim učinkom na europska poduzeća i oni sa sustavnim problemima.
Kad se ne mogu izbjeći neopravdane mjere, Komisija može pribjeći djelovanju u okviru WTO-a. To je učinila kad je SAD 2018. uveo antidampinške i antisubvencijske mjere na španjolske zrele masline. U tom je sporu povjerenstvo 20. prosinca 2021. donijelo izvješće u korist EU-a. Još jedan postupak povjerenstva WTO-a, povezan s kolumbijskim antidampinškim mjerama na zamrznute prethodno pržene krumpiriće, nastavljen je 2021. Prvi i drugi bitni sastanak održani su na internetu u srpnju 2021., odnosno siječnju 2022.
Intervencije Komisije, u kojima su istaknute nedosljednosti i sustavni nedostaci u predmetima, imale su važnu ulogu u sprečavanju uvođenja neopravdanih mjera. Sljedeći uspjesi postignuti su 2021.:
·Indija je u ožujku 2021. završila antidampinški ispitni postupak o uvozu plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika bez uvođenja mjera. Bio je to važan ishod s obzirom na gospodarski interes od oko 98 milijuna EUR. Komisija je u bliskoj suradnji s industrijom aktivno intervenirala u predmet od samog početka s tri pisana podneska i sudjelovanjem u javnom saslušanju;
·u rujnu 2021. Ministarski odbor Vijeća za suradnju u Zaljevu nije odobrio prijedlog Stalnog odbora za uvođenje konačnih zaštitnih mjera na uvoz određenih proizvoda od čelika;
·zahvaljujući Komisijinim intervencijama u antidampinški ispitni postupak koji je pokrenula Ukrajina u pogledu uvoza aluminijskih ljestvi iz Poljske i Slovačke, taj je postupak okončan u listopadu 2021.;
·u svibnju 2021. Novi Zeland završio je antidampinški ispitni postupak za uvoz zamrznutih prethodno prženih krumpirića iz Belgije i Nizozemske, čime je izvoz vrijedan 3 milijuna EUR pošteđen mjera. Tomu su djelomično pridonijele pisane intervencije Komisije, u suradnji s industrijom EU-a, u okviru kojih je dokazano da nisu bili ispunjeni uvjeti za uvođenje antidampinških mjera;
·u listopadu 2021. Kanada je pokrenula ponovnu istragu po službenoj dužnosti kako bi ponovno ocijenila antidampinške i antisubvencijske mjere na uvoz rafiniranog šećera podrijetlom iz EU-a. To je uslijedilo nakon brojnih intervencija u okviru kojih je Komisija obrazložila da su te kompenzacijske mjere utemeljene na starim programima subvencija EU-a i da ne odražavaju trenutačne, znatno niže razine subvencioniranja. Antisubvencijska pristojba znatno je smanjena, s 58 % na 9 %. Kanada je utvrdila da proizvodno nevezana izravna plaćanja potpora u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU-a nisu specifična i da se protiv njih ne mogu provesti mjere.
Krajem 2021. na snazi je bilo 177 mjera trgovinske zaštite koje utječu na izvoz EU-a, što je jedna manje nego prethodne godine, u kojoj je zabilježen dosad najveći broj mjera u okviru aktivnosti praćenja koje provodi Komisija.
Antidampinški instrument i dalje je instrument koji se najčešće upotrebljava na globalnoj razini (128 od 177 mjera na snazi). Na snazi su bile 42 zaštitne mjere (u usporedbi s 39 mjera 2020.) i sedam antisubvencijskih mjera.
Od 26 novih ispitnih postupaka pokrenutih 2021., 17 je antidampinških i devet zaštitnih postupaka (u usporedbi s 22 postupka 2020.).
SAD je s 37 mjera na snazi zemlja s najvećim brojem mjera protiv izvoza EU-a, nakon čega slijede Kina s 19, Turska sa 17, Brazil, Kanada i Indija s po 12 te Indonezija s 11 mjera.
Najveći broj mjera, njih 62, odnosi se na proizvode od čelika, nakon čega slijede kemijski proizvodi s 48 mjera, poljoprivredni proizvodi s 22 mjere, tekstilni proizvodi s 12 mjera i proizvodi od papira s 10 mjera.
4.Aktivnosti u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO)
WTO je održao sastanke odborâ za subvencije i kompenzacijske mjere, antidampinške mjere i zaštitne mjere u virtualnom obliku u travnju i listopadu 2021. Neformalna skupina za sprečavanje izbjegavanja mjera nije se sastala. Antidampinška radna skupina za provedbu sastala se u listopadu 2021.
Komisija je WTO-u podnijela obavijest o subvencijama EU-a u srpnju 2021. Taj postupak usmjeren na olakšavanje transparentnosti ključan je u razumijevanju razine i učinka subvencija koje dodjeljuju zemlje WTO-a. Nažalost, dosadašnji su rezultati članica u dostavljanju obavijesti slabi, pa ih je Komisija pozvala da ispune svoje obveze.
U Odboru za antidampinške mjere EU je postavio pitanje o ispitnom postupku revizije o uvozu zamrznutih prethodno prženih krumpirića iz Belgije i Nizozemske, koji je pokrenula Južnoafrička carinska unija, pitanje o reviziji mjera na rafinirani šećer iz Danske, Nizozemske, Ujedinjene Kraljevine i Belgije, koje je uvela Kanada, te pitanje o preliminarnim antidampinškim pristojbama koje je SAD uveo na uvoz limova od neplemenitih slitina aluminija podrijetlom iz sedam država članica EU-a.
U Odboru za subvencije i kompenzacijske mjere održana je rasprava o ulozi financiranja po kamatnim stopama nižima od tržišnih u stvaranju viška kapaciteta. Razmijenjena su i mišljenja o štetnom učinku viška kapaciteta na okoliš i o gubicima u ulaganjima konkurentnih industrija u istraživanje i razvoj.
Na sastancima Odbora za zaštitne mjere WTO-a EU je postavio pitanja o sljedećim ispitnim postupcima: Indonezija: odjeća i pribor za odjeću; Maroko: toplovaljani čelik, žičane šipke i armaturne šipke, hladnovaljani limovi, rasvjetni stupovi; Južna Afrika: čelični vijci sa šesterokutnom glavom; Turska: poliesterna rezana vlakna; i Ukrajina: natrijev hipoklorit, PVC profili. EU je branio svoje zaštitne mjere na određene proizvode od čelika, koje su kritizirali Indija, Kina, Rusija, Japan, Švicarska i Koreja.
Ako se uvedu neopravdane mjere trgovinske zaštite, Komisija se može osloniti na rješavanje sporova u okviru WTO-a, posebno kad se utvrde znatni sustavni problemi. U tijeku je jedan postupak rješavanja spora koji je pokrenuo EU, a odnosi se na kolumbijske antidampinške pristojbe na zamrznute prethodno pržene krumpiriće iz Belgije, Njemačke i Nizozemske. Završno izvješće povjerenstva u ovom postupku očekuje se nakon ljeta 2022. Povjerenstvo je 20. prosinca 2021. donijelo izvješće u postupku koji se odnosi na antidampinške i antisubvencijske pristojbe koje je SAD uveo na uvoz španjolskih zrelih maslina. Stranke su 1. srpnja 2022. dogovorile razumno razdoblje provedbe za SAD, koje istječe 14. siječnja 2023.
U studenome 2021. izvršni predsjednik i povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis virtualno se sastao s ministrima trgovine SAD-a i Japana kako bi obnovili trilateralno partnerstvo. Suglasili su se da će utvrditi i pristupiti rješavanju globalnih problema povezanih s politikama i postupanjem kojima se narušava tržišno natjecanje, a koji se trenutačno ne uzimaju u dovoljnoj mjeri u obzir u pravilima WTO-a ni postojećim provedbenim instrumentima. Ministri su se dogovorili da će nastaviti trilateralne razgovore o tri područja interesa:
·utvrđivanje problema uzrokovanih netržišnom praksom,
·utvrđivanje nedostataka u postojećim provedbenim instrumentima, i područja u kojima je potreban daljnji rad na izradi novih instrumenata za suzbijanje takve prakse, kao i razmatranje suradnje u primjeni postojećih instrumenata,
·utvrđivanje područja u kojima je potreban daljnji rad kako bi se izradila pravila za suzbijanje takve prakse.
5.Trgovinska zaštita kao potpora ostalim politikama EU-a
U dokumentu EU-a „Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika”, objavljenom 2021., istaknuta je potreba za usklađivanjem i primjenom svih trgovinskih instrumenata kojima se podupiru ciljevi politike EU-a. U tom kontekstu važnu ulogu imaju instrumenti trgovinske zaštite. Iako je njihov glavni cilj zaštita proizvođača iz EU-a od nepoštenog uvoza, njima se na taj način jača predanost EU-a otvorenim tržištima i slobodnoj i poštenoj trgovini te pridonosi cilju otvorene strateške autonomije EU-a. Trgovinskoj zaštiti svojstveni su pojmovi tržišnog natjecanja, poštenja i trgovine utemeljene na pravilima, što su neki od ključnih elemenata na kojima se temelje ciljevi trgovinske politike EU-a.
Instrumentima trgovinske zaštite osiguravaju se jednaki uvjeti i pošteno tržišno natjecanje za proizvođače iz EU-a, što pridonosi gospodarskom rastu, stabilnosti zaposlenja, prihodima i ulaganjima. Od presudne je važnosti da industrija EU-a može, među ostalim, ulagati u istraživanje i razvoj kako bi ojačala svoju održivost i sposobnost da ispuni ciljeve navedene u širim inicijativama politike, kao što su europski zeleni plan i Digitalna agenda.
Konkretno, u okviru europskog zelenog plana mjerama uvedenima na proizvode ili ulazne materijale, kao što su tkanine od staklenih vlakana (koje se upotrebljavaju u proizvodnji lopatica za vjetroturbine) iz Kine i Egipta te solarno staklo (koje se upotrebljava u proizvodnji solarnih panela) iz Kine, od nepoštene trgovačke prakse štite se važni elementi održivog energetskog lanca vrijednosti koji su proizvedeni u EU-u. U 2021. uvedene su antidampinške mjere na stupove vjetroturbina iz Kine, koji su isto tako važan proizvod u okviru ciljeva EU-a u odnosu na obnovljivu energiju i smanjenje emisija CO2. Premda su neki dionici navodili da bi se mjerama kočilo postizanje ciljeva u području energije iz obnovljivih izvora, Komisija je istaknula da će bez ulaganja u modernu proizvodnju te istraživanje i razvoj europska industrija izgubiti svoje mjesto u globalnoj utrci za prevlast u iskorištavanju energije vjetra. Mjerama će se poduprijeti proizvođači stupova vjetroturbina u Uniji i stvarati gospodarski rast, stabilnost zaposlenja, prihodi i ulaganja. S druge strane, korisnici bi trebali imati pristup širokoj bazi konkurentnih, pouzdanih i financijski stabilnih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji. To ne bi bilo moguće bez rješavanja pitanja nelojalne konkurencije uvoznih proizvoda iz Kine. Komisija je zaključila da će mjere pridonijeti uvođenju energije vjetra u Uniji jer će stvoriti ravnopravne i poštene uvjete tržišnog natjecanja za sve gospodarske subjekte, uključujući kineske proizvođače.
U okviru Digitalne agende EU-a važnu ulogu imaju antidampinške mjere uvedene 2021. na uvoz optičkih vlakana iz Kine. Kabeli od optičkih vlakana upotrebljavaju se u uspostavi brzih širokopojasnih mreža. Te su mreže ključne za pružanje podrške građanima, poduzećima i javnim subjektima iz cijelog EU-a u radu od kuće, učenju kod kuće, vođenju poslovanja ili pružanju usluga. Budući da je jedan od glavnih prioriteta Europske unije uvođenje širokopojasne infrastrukture visoke tehnologije u cijelom EU-u, kabeli od optičkih vlakana ključni su u tom kontekstu i za digitalno desetljeće i digitalnu suverenost EU-a. Neke su zainteresirane strane tvrdile da će antidampinške mjere dovesti do povećanja ukupne cijene mrežnih projekata. No Komisija je utvrdila da troškovi kabela od optičkih vlakana čine samo manji dio ukupnih troškova mrežnih projekata i da neće imati bitan utjecaj. Nepostojanje mjera za uklanjanje nepoštene trgovačke prakse kineskih izvoznika ugrozilo bi budućnost industrije EU-a jer bi se suočila s daljnjim pogoršanjem financijskog stanja u smislu profitabilnosti i ulaganja. S obzirom na važnu ulogu te industrije u Digitalnoj agendi EU-a ključno je osigurati da ona i dalje bude održiva i da je ne oslabljuju nepošteni uvoz i nelojalna konkurencija.
Treba podsjetiti na to da se uvođenjem mjera, ako je opravdano, ne sprečava pošteno tržišno natjecanje uvoznih proizvoda iz trećih zemalja na tržištu Unije. Iako treba priznati da bez mjera korisnici, uvoznici, krajnji kupci i javni proračuni kratkoročno mogu dobiti jeftinije proizvode, dampinškim se uvozom proizvođači Unije neizbježno istiskuju s tržišta Unije. Dugoročno, u nedostatku konkurencije proizvođača iz Unije, to dovodi do gubitka vrijednih izvora opskrbe i mogućeg povećanja cijena uvoznih proizvoda. To pak podriva industrijske temelje na kojima EU izgrađuje druge politike.
Stoga se mjerama trgovinske zaštite u Uniji ponovno uspostavlja pošteno tržišno natjecanje i održava konkurentna, pouzdana i financijski stabilna proizvodnja. Ujedno se EU-ovim uravnoteženim pristupom instrumentima, koji uključuje primjenu pravila niže pristojbe u brojnim okolnostima i provedbu ispitivanja interesa Unije prije uvođenja mjera, osigurava da korisnici i dalje imaju pristup širokoj bazi dobavljača.
Zaključak
Svjetska se trgovina 2021. suočavala s daljnjim poteškoćama dok se EU vraćao u normalno stanje nakon pandemije bolesti COVID-19. EU je dosljednom primjenom instrumenata trgovinske zaštite nastavio štititi poduzeća iz EU-a od nepoštene trgovine. Time se ne samo pridonijelo ukupnim ciljevima trgovinske politike EU-a nego su se i neizravno poduprle šire inicijative politike kao što su europski zeleni plan i Digitalna agenda. Poboljšanim praćenjem i provedbom mjera dodatno je osnažena važna uloga koju trgovinska zaštita i dalje ima u izgradnji veće otpornosti europskih poduzeća.
