EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2022.

COM(2022) 360 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

„Štednja plina za sigurnu zimu”

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

„Štednja plina za sigurnu zimu”

Ničim izazvani i neopravdani agresivni rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine poremetio je energetska tržišta, što je dovelo do nestabilnosti cijena i energetske nesigurnosti u svijetu, a posebno je utjecao na EU i njegovo neposredno susjedstvo.

Komisija je 18. svibnja 2022. predstavila plan REPowerEU kako bi se što prije okončala naša ovisnost o ruskom plinu. Dok provodi te mjere i predano radi na ispunjenju ciljeva europskog zelenog plana, Europa mora ubrzati pripreme za neposredan učinak koji bi mogli imati eventualni daljnji poremećaji u opskrbi ruskim plinom, uključujući potpuni prekid. Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 31. svibnja i 23. lipnja 2022. zatražilo da se ta priprema hitno provede kako bi se omogućila bolja koordinacija s državama članicama i među njima. 

Dođe li do daljnjih poremećaja u opskrbi ili potpunog prekida, Europa na to mora biti spremna. U duhu europske solidarnosti i suradnje EU mora osigurati protok plina onamo gdje je najpotrebniji i tako zaštititi domaće kupce te radna mjesta i gospodarstvo u cjelini. 

Zbog toga se EU posljednjih mjeseci pripremao za taj scenarij. Konkretno, Komisija (u okviru Platforme EU-a za energiju) i države članice surađuju s alternativnim dobavljačima plina kako bi zajamčile dovoljnu opskrbu. Nadovezujući se na prijedloge iz europskog zelenog plana, planom REPowerEU nastoje se ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora u cijelom EU-u i provedba ulaganja u energetsku učinkovitost. Komisija i države članice provele su detaljno preispitivanje pripravnosti. Suzakonodavci EU-a donijeli su uredbu EU-a o skladištenju kako bi uspostavili pravni zahtjev za punjenje skladišta prije zime.

Komisija je predano radila na osiguravanju dodatnih alternativnih izvora i nastavlja to činiti. Ova Komunikacija dopunjuje taj pristup sa strane potražnje. U njoj se preispituju trenutačno stanje i mjere koje su već poduzete te se navode alati kojima EU raspolaže kako bi odgovorio na tu situaciju. Predlažu se i dodatne mjere za koordinirano smanjenje potražnje i intenziviranje zajedničkog rada cijelog EU-a na osiguravanju opskrbe. To je ključno za smanjenje mogućnosti i troškova poremećaja krajem godine te osiguravanje potrebnog pristupa plinu za europske potrošače i industrije u nadolazećem razdoblju iskorištavanjem snage Unije.  

U tu se svrhu u Komunikaciji predlaže novi europski plan za smanjenje potražnje za plinom, koji se temelji na primjerima najbolje prakse iz cijele Unije. Taj bi plan bio popraćen uredbom Vijeća kojom se predviđa hitna preporuka za dobrovoljno smanjenje potražnje za plinom za 15 % u svim državama članicama tijekom najmanje sljedećih osam mjeseci te uvodi postupak za aktiviranje obvezujućeg cilja smanjenja potražnje ako to postane potrebno, u bilo kojem trenutku u sljedećim tjednima ili mjesecima.

Zamijenimo li plin drugim gorivima i ostvarimo li uštede energije već ovog ljeta, imat ćemo dovoljno energije za zimu. Zajedničko djelovanje u ovom trenutku manje je disruptivno i skupo, olakšava solidarnost i uklanja potrebu za neplaniranim i nekoordiniranim mjerama u mogućoj kasnijoj kriznoj situaciji s niskim rezervama plina. Brzo ćemo prijeći i na koordiniranu i u konačnici zajedničku nabavu plina, a u budućnosti i vodika iz obnovljivih izvora, kako bismo osigurali ispunjavanje budućih energetskih potreba iz alternativnih izvora opskrbe. Naposljetku, provedbom ovog plana za smanjenje potražnje za plinom stvorit će se uvjeti za brže i potpuno ukidanje uvoza plina iz Rusije, u skladu s ciljevima plana REPowerEU, te povećati energetska sigurnost i autonomija EU-a.

1.    Priprema za zimu

Kakvo je trenutačno stanje? 

Potrošnja plina čini 24 % ukupne domaće bruto potrošnje energije u Europi. Rusija je dugi niz godina bila glavni EU-ov dobavljač plina. Samo se prošle godine EU oslanjao na Rusiju za više od 40 % opskrbe plinom, a time i za ispunjenje oko 10 % ukupnih energetskih potreba. 

Od prošle godine opskrba EU-a ruskim plinom znatno se smanjuje u namjernom pokušaju da se energija iskoristi kao oružje. Ukupno gledano, u lipnju 2022. dotok plina iz Rusije u EU bio je manji od 30 % prosjeka za razdoblje 2016.–2021. Rusija je u više navrata nenadano, neopravdano i jednostrano smanjila ili zaustavila isporuke klijentima u EU-u, što je narušilo gospodarsku aktivnost i potaklo rast cijena. Zaustavio se dotok plina iz Rusije kroz Bjelarus, a opskrba preko Ukrajine stalno se smanjuje. Obustavljena je i opskrba baltičkih država, Poljske, Bugarske i Finske. Smanjena je opskrba nekoliko zemalja, uključujući Poljsku, Njemačku, Austriju, Dansku, Slovačku, Nizozemsku i Italiju. Od sredine lipnja 2022. protok kroz Sjeverni tok 1, jednu od najvećih uvoznih ruta prema EU-u, smanjen je za 60 %.

(Grafikon: Opskrba ruskim plinom 2022. u usporedbi s prethodnim godinama) 

To kontinuirano smanjivanje opskrbe dovelo je do povijesno visokih i nestabilnih cijena energije, što je pridonijelo inflaciji i povećalo rizik od gospodarskog pada u Europi, te do znatnih negativnih učinaka na zapošljavanje i distribucijskih učinaka. To će vjerojatno izazvati porast energetskog siromaštva i rizik od povećanja nejednakosti među državama članicama i regijama.

Nema razloga vjerovati da će se taj obrazac ponašanja koji stvara nesigurnost u opskrbi i veliki rast cijena promijeniti. Usto, brojni signali upućuju na vjerojatno pogoršanje opskrbe plinom.

Predviđajući takav rizik, EU se već počeo pripremati za dugotrajni i moguć potpuni prekid opskrbe ruskim plinom u bilo kojem trenutku. Osiguravanje alternativne opskrbe plinom i zamjena prirodnog plina čistom energijom kad god je to moguće te prema potrebi drugim izvorima energije ključne su sastavnice plana REPowerEU koje su prihvatile države članice, a posebno Platforma EU-a za energiju.

Solidarnost, kao temeljno načelo naše Unije, mora biti temelj pripravnosti EU-a. Osim toga, sve države članice međusobno su povezane jedinstvenim tržištem, koje potiče gospodarski rast, inovacije, otvaranje radnih mjesta i ulaganja. Kako bi takva solidarnost funkcionirala, svi dionici trebali bi poduzimati sve mjere koje su im na raspolaganju da spriječe posljedice mogućeg potpunog prekida isporuke ruskog plina.

Zbog te uzajamne ovisnosti punopravna bi kriza u svakoj državi članici proizvela znatne negativne učinke, bilo izravne ili neizravne. Iako su neke države članice osjetljivije na izravan učinak znatnog poremećaja ili potpunog prekida u opskrbi plinom iz Rusije, kad bi se same morale suočiti s tim učinkom, to bi imalo ozbiljne posljedice za druga gospodarstva. Osjetan gospodarski pad u bilo kojoj državi članici imat će izravan negativan gospodarski učinak na njezine susjede i druge izvozne partnere. Za to su potrebni hitni koraci kako bi se predvidjeli daljnji disruptivni potezi i ojačala otpornost EU-a.

Ova Komunikacija, uključujući europski plan za smanjenje potražnje za plinom u Prilogu, usmjerena je na potrebne mjere na strani potražnje te se nadovezuje na REPowerEU i plan uštede energije na razini EU-a. Tim se mjerama za smanjenje potražnje dopunjuje trenutačni rad na osiguravanju alternativnih izvora energije, kako je utvrđeno u vanjskoj energetskoj strategiji EU-a, i na ubrzavanju prelaska na čistu energiju. Države članice trebale bi ih odmah poduzeti blisko surađujući kako bi se znatno smanjio rizik od prekomjerne neravnoteže između ponude i potražnje sljedeće zime i u razdoblju nakon nje. Tako se mogu znatno smanjiti rizici povezani s nestašicom plina, među ostalim za industrije koje su ključne za lance opskrbe u EU-u, radna mjesta i rast, ukupnu konkurentnost i europsko gospodarstvo.

Popratna predložena uredba kojom se želi pružiti okvir za smanjenje potražnje detaljnije je opisana u odjeljku 3. ove Komunikacije.

Odlučnim koordiniranim djelovanjem EU-a stvorit će se veća sigurnost u nestabilnoj situaciji na tržištu, povećati otpornost EU-a i ograničiti učinci opskrbe na cijene. Uskladištit će se veće zalihe prije zime gdje za to bude kapaciteta. Jednostrane mjere država članica ne bi bile optimalne za EU u cjelini, a time ni za jednu državu članicu. Koordinirane mjere EU-a mogu pridonijeti očuvanju funkcionalnih industrijskih lanaca opskrbe i cjelovitosti jedinstvenog tržišta u slučaju velikih poremećaja u opskrbi.

Koje alate EU ima na raspolaganju i koje su mjere poduzete prije trenutačne krize? 

Prvo, EU ima stabilan okvir za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030. Prelazak na čistu energiju i sigurnost opskrbe usko su povezani. Postupnim prekidom ovisnosti o izvorima fosilnih goriva i smanjenjem ukupne potrošnje energije u EU-u kroz veću energetsku učinkovitost europski zeleni plan i paket Spremni za 55 jačaju sigurnost opskrbe u EU-u.

Drugo, EU je razvio regulatorni okvir za rješavanje određenih situacija sigurnosti opskrbe na temelju iskustava stečenih u prethodnim energetskim krizama i na temelju mjera poduzetih nakon pripojenja Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji 2014. 

U skladu s Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom 1 države članice moraju imati nacionalne planove prevencije i interventne planove utemeljene na zajedničkim procjenama rizika koje provode regionalne skupine organizirane duž opskrbnih pravaca. Utvrđene su tri nacionalne krizne razine: rano upozoravanje, uzbunjivanje i izvanredno stanje. Mjere koje države članice mogu poduzeti na svakoj od tih razina utvrđene su u nacionalnim interventnim planovima za sigurnost opskrbe plinom. Opće je načelo da se ograničenja protoka plina, racioniranje i ograničenje opskrbe poduzimaju kao posljednja mjera nakon što se iscrpe sve ostale mogućnosti, kao što su alternativne mogućnosti zamjene goriva.   

Komisija može proglasiti izvanredno stanje na razini Unije ili regionalno izvanredno stanje za posebno pogođeno zemljopisno područje na zahtjev jedne ili više država članica. U takvim slučajevima Komisija koordinira mjere predmetnih država članica i može djelovati kao moderator ako se uvedu mjere kojima se može neopravdano ograničiti protok plina u druge države članice i treće zemlje, kao što su članice Energetske zajednice. Time se osigurava protok plina do zemalja i kupaca koji su najviše pogođeni izvanrednim stanjem.

Uredba o sigurnosti opskrbe plinom uključuje i mehanizam solidarnosti kojim se jamči opskrba „zaštićenih kupaca” koji su definirani kao kućanstva, centralizirano grijanje koje ne može prijeći na druga goriva i određene temeljne socijalne usluge, kao što je zdravstvena skrb. U ozbiljnom izvanrednom stanju tijekom kojeg se opskrba zaštićenih kupaca više ne može jamčiti u državi članici, izravno povezane države članice imaju obvezu djelovati solidarno i isporučiti plin onamo gdje je najpotrebniji, čak i ako to uključuje ograničavanje opskrbe vlastitih nezaštićenih kupaca. Za to se dobiva brza i pravedna naknada u okviru bilateralnih tehničkih, pravnih i financijskih aranžmana koje države članice moraju prethodno ugovoriti.

Europska koordinacijska skupina za plin, stručna skupina kojom predsjeda Komisija i koja je sastavljena od stručnjaka iz država članica, relevantnih europskih udruženja i Tajništva Energetske zajednice, pomno prati sigurnost opskrbe u EU-u i prema potrebi koordinira mjere. Skupina je od početka rata protiv Ukrajine bila ključna u upravljanju sigurnošću opskrbe, ponajprije razmjenom informacija i pomaganjem u koordinaciji mjera država članica u okviru ranog upozoravanja i uzbunjivanja 2 . 

Međutim, prethodno opisani okvir nije u potpunosti prikladan za trenutačnu krizu jer je namijenjen suočavanju s kratkoročnim poremećajima povezanima s određenim dijelovima infrastrukture ili kratkoročnim ekstremnim vremenskim uvjetima, a ne dugoročnim poremećajima u opskrbi sa strane velikog dobavljača koji istodobno utječu na više pravaca. Zbog toga je potrebno prilagoditi taj okvir za upravljanje te istaknuti perspektivu europskih i nacionalnih sektorskih ministarstava.

Treće, EU sve više razvija mrežu energetskih spojnih plinovoda i unutarnje energetsko tržište koje plin i električnu energiju može dovesti onamo gdje je to potrebno. Tom aktivnom politikom pridonijelo se diversifikaciji izvora opskrbe plinom i, što je još važnije, plinskih ruta, zahvaljujući ulaganjima u prekograničnu plinsku infrastrukturu, projekte protoka u suprotnom smjeru, kao što su sposobnost protoka u suprotnom smjeru kroz plinovod Yamal između Njemačke i Poljske te terminali za ukapljeni prirodni plin (UPP) u baltičkoj, srednjoistočnoj i jugoistočnoj regiji. Za mnoge projekte od zajedničkog interesa u okviru transeuropske energetske mreže iskorištena je financijska potpora EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe i kohezijske politike.

Prethodno navedeni razvoj situacije znatno je poboljšao ili će poboljšati sigurnost opskrbe u EU-u jer omogućuje učinkovitu diversifikaciju dobavljača i ruta. Sve pojedinačne države članice, uključujući povijesno najizloženije zemlje, kao što su Bugarska i Finska, okončale su ovisnost o ruskom plinu kao jedinom izvoru opskrbe.

Što je EU poduzeo kako bi osigurao sigurnost opskrbe od početka ruske invazije na Ukrajinu?

Nakon ruske invazije na Ukrajinu EU je predstavio plan REPowerEU s ciljem okončanja ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima što je prije moguće. Kako bi se to postiglo, u planu REPowerEU utvrđuju se mjere povezane s diversifikacijom dobavljača energije, uštedama energije i energetskom učinkovitošću te se predlaže ubrzano uvođenje čiste energije koja bi zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji električne energije, ponajprije električne energije iz obnovljivih izvora i vodika. Osim toga, države članice i lokalna tijela 4 u dobrom su položaju za promicanje mjera uštede energije prilagođenih lokalnim okolnostima. 

EU je u okviru plana REPowerEU poduzeo sljedeće mjere za povećanje sigurnosti opskrbe i otpornosti i sa strane ponude i sa strane potražnje: 

·Kako bi se osiguralo popunjavanje podzemnih skladišta u EU-u za nadolazeću zimu, u ožujku 2022. predložen je novi zakonodavni akt EU-a, koji su Europski parlament i Vijeće donijeli u svibnju, a stupio je na snagu 1. srpnja 5 . Popunjenost skladišta plina bila je zabrinjavajuće slaba posljednje zime, odnosno 10 postotnih bodova manja nego u razdoblju 2016.–2018., no unatoč manjoj količini uvezenog ruskog plina i visokim cijenama koje smanjuju poticaj za skladištenje, sada je ponovno u skladu s povijesnim prosjekom, trenutačno iznad 64 %, što odgovara količini od 46 dana zimske potrošnje.

·U prvoj polovini 2022. Komisija je provela detaljno preispitivanje svih nacionalnih interventnih planova za sigurnost opskrbe plinom i time državama članicama omogućila da povećaju svoju pripravnost za moguće poremećaje velikih razmjera. Komisija je provela i detaljno praćenje stanja sigurnosti opskrbe i procjenu rizika u pogledu plina i električne energije, u bliskoj suradnji s državama članicama, ENTSOG-om i ENTSOE-om – europskim udruženjima operatora prijenosnih sustava za plin i električnu energiju. 

·Komisija je uspostavila Platformu EU-a za energiju kako bi objedinila potražnju za energijom na regionalnoj razini i olakšala dobrovoljnu zajedničku nabavu, osigurala najbolju upotrebu infrastrukture da plin dospije gdje je najpotrebniji te kako bi doprla do međunarodnih partnera u opskrbi kao što su SAD 6 , Norveška, Azerbajdžan, Katar, Egipat, Izrael, Alžir i mnogi drugi. Komunikacija se provodi u skladu s vanjskom energetskom strategijom EU-a 7 . Zahvaljujući ponajprije tim aktivnostima EU je od početka godine primio dosad nezabilježene količine UPP-a i dodatni plin iz plinovoda kako bi nadoknadio gubitke ruskog plina – vidjeti okvir u nastavku.

·Komisija je u okviru Platforme EU-a za energiju osnovala pet regionalnih skupina država članica kako bi zamijenila opskrbu ruskim plinom i poboljšala sigurnost opskrbe u svakoj regiji, primjerice izradom akcijskih planova za brzu provedbu, što je vrlo uspješno provedeno u regionalnoj skupini za jugoistočnu Europu. Te skupine nadopunjuju rad postojećih regionalnih skupina na visokoj razini koje su usmjerene na ubrzavanje uspostave ključnih energetskih interkonekcija i provedbe projekata obnovljive energije te na važne reforme energetskog tržišta, kao što je skupina CESEC na visokoj razini u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

·Komisija je surađivala sa stručnjacima iz industrije kako bi utvrdila potencijal za zamjenu goriva i dobrovoljno smanjenje potražnje te procijenila moguće posljedice nekoordiniranih mjera za smanjenje potražnje industrijskih korisnika za plinom.

Niz mjera poduzetih od veljače, uključujući one usmjerene na jačanje okvira EU-a za sigurnost opskrbe, odnosi se na postupno ukidanje uvoza ruskog plina što je prije moguće.  

Međutim, najnoviji poremećaji u opskrbi plinom iz Rusije upućuju na znatan rizik od naglog i jednostranog potpunog prekida opskrbe. EU se mora pripremiti za taj scenarij i poduzeti dodatne mjere razmjerne pothvatu koji to podrazumijeva. Organiziranim smanjenjem potrošnje plina u ovom trenutku smanjit će se budući troškovi za društvo. Prelazak na zajedničku nabavu u okviru Platforme za energiju nužna je dopuna za bolju koordinaciju potražnje i ponude, a Komisija će ubrzati rad na operacionalizaciji Platforme do kraja godine. Istodobno, zajednička kupnja plina mogla bi, na primjer, manjim poduzećima za plin dati veću ulogu i omogućiti bolju kupovnu moć EU-a, najvećeg svjetskog uvoznika prirodnog plina, među ostalim na regionalnoj razini, čime bi se povećala naša energetska otpornost i dugoročna energetska sigurnost.

Što očekivati?

Bez obzira na dosadašnji napredak u popunjavanju skladišta, simulacije koje su proveli Komisija i ENTSOG upućuju na to da u slučaju potpunog prekida od srpnja do zime 2023. ne bi bio ispunjen cilj od 80 % popunjenosti skladišta koji je za studeni utvrđen u novoj uredbi EU-a o skladištenju. Prema simulacijama, popunjenost skladišta mogla bi biti od 65 % do 71 % do početka sezone grijanja.

Ključno je odmah poduzeti brze i odlučne mjere. Ako se ne poduzmu konkretne mjere zamjene i ne smanji potražnja za plinom u nadolazećim tjednima, ozbiljni poremećaji u opskrbi plinom u zimi 2022./2023. imali bi velike posljedice na europsko gospodarstvo i tržišta rada te bi izravno ili neizravno utjecali na sve države članice 8 .

Neodložnim djelovanjem smanjili bi se troškovi iznenadnih poremećaja u opskrbi. 

Bilo bi znatno jeftinije maksimalno iskoristiti potencijal zamjene i početi smanjivati potražnju za prirodnim plinom već sada i u umjerenoj količini zbog duljeg razdoblja, nego da se potražnja mora drastično smanjiti u razdoblju najveće potrošnje (tj. zimi) i bez odgovarajuće pripreme. Predviđanjem smanjenja potražnje mrežni operatori mogli bi optimizirati kapacitet mreže, pravodobno prenijeti više plina sa zapada na istok i popuniti više skladišta ako su kapaciteti dostupni za sljedeću zimu i zimu 2023./2024. Takvim bi se predviđenim i distribuiranim smanjenjem potražnje mogućnost nestašice tijekom zime potpuno uklonila ili više nego napola umanjila. Omogućili bi se i ciljani poticaji industrijama koje bi mogle smanjiti potrošnju, primjerice prelaskom na obnovljiva goriva ili, gdje god je to moguće, na goriva s najmanjim mogućim sadržajem emisija, uz nastojanje da se ostvari energetska učinkovitost i izbjegnu dugoročni učinci ovisnosti.

Kad je riječ o ukupnom makroekonomskom učinku mogućih velikih poremećaja u opskrbi, solidarni koordinirani odgovor EU-a prije zime ograničio bi negativan učinak na BDP i radna mjesta. 

Ako se uzmu u obzir potrebe utvrđene u scenarijima ENTSOG-a i poduzmu rane mjere za smanjenje potražnje, poremećaji u opskrbi plinom iz Rusije u slučaju prosječne zime mogli bi smanjiti BDP za prosječno 0,4 % za EU u cjelini i 0,6 % u slučaju hladne zime. 

Međutim, ako bismo čekali da dođe do potpunog prekida u opskrbi, trošak bi se povećao za najmanje jednu trećinu, djelomično zbog izgubljene prilike za koordinaciju i lakšu prilagodbu, što dodatno pridonosi tom povećanju. Odlaganje djelovanja u slučaju prosječne zime imalo bi učinak smanjenja BDP-a za od 0,6 % do 1 %.

U slučaju hladne zime troškovi bi se dodatno povećali. Trošak odgođenog djelovanja u hladnim zimskim uvjetima znatno bi povećao troškove za EU, s prosječnim učinkom smanjenja BDP-a za 0,9 %–1,5 %, a posebno za najpogođenije države članice.

Kako bi se izbjegao manjak plina u nadolazećim mjesecima, ukupno preporučeno smanjenje potražnje za plinom od 1. kolovoza do 31. ožujka 2023. iznosi 15 % 9 .

2.    Plan za smanjenje potražnje za plinom uz davanje prednosti ključnim kupcima

Europski plan za smanjenje potražnje za plinom

Prethodno opisano smanjenje potražnje od 15 % može se postići neodložnim djelovanjem, provedbom Plana za uštedu energije 10 i poduzimanjem dodatnih mjera za uštedu plina u nezaštićenim sektorima te primjenom dobrih praksi i pametnih kriterija za određivanje prioriteta utvrđenih u priloženom europskom planu za smanjenje potražnje za plinom. U planu se utvrđuju načela i kriteriji za koordinirano smanjenje potražnje čiji je cilj ne samo zaštita opskrbe kućanstava i osnovnih korisnika poput bolnica plinom nego i pružanje osnovnih proizvoda i usluga gospodarstvu, odnosno industrijama koje su važne za opskrbne lance EU-a i konkurentnost. Plan se temelji na postojećim nacionalnim interventnim planovima, primjerima najbolje prakse i ciljanim savjetovanjima s industrijom.

Reguliranje potražnje trebalo bi se ponajprije provesti u sektorima s boljim mogućnostima zamjene te bi se tako bolje raspodijelio teret u cijelom gospodarstvu i istodobno zaštitili BDP i zapošljavanje. Bilo bi manje rizika za nastanak uskih grla na kraju lanca i inflacijskog pritiska te bi se stvorila učinkovitija zaštita od drugih rizika (npr. teške zime).

Ključna načela plana: zamjena, solidarnost i ušteda

Zamjena: koordinirano smanjenje potražnje za plinom podupiranjem mogućnosti zamjene

Pri proizvodnji energije, u industriji i u kućanstvima u svim državama članicama prvo bi se trebale iskoristiti mogućnosti zamjene kako bi se smanjila upotreba prirodnog plina, imajući na umu da će možda biti potrebni određeni kompromisi, primjerice (ponovna) privremena upotreba ugljena. Prioritet je pravodobno i troškovno učinkovito prijeći na čiste izvore energije kad god je to tehnički izvedivo. Trebala bi se nastaviti i diversifikacija izvora energije ubrzavanjem dovršetka nužno potrebnih terminala za UPP ili drugih plinskih infrastruktura, ponajprije spojnih plinovoda, u kombinaciji s EU-ovim radom na diversifikaciji opskrbe UPP-om u okviru Platforme za energiju.

Bit će potrebno privremeno uvesti i mogućnosti zamjene prirodnog plina izvorima s većim emisijama ugljika, kao što su dizel ili ugljen, uz potrebne klauzule za zaštitu okoliša, ako nije moguće pronaći druga čišća rješenja. U tu se svrhu na razini EU-a i država članica mogu podržati privremene mogućnosti zamjene goriva.  

Solidarnost: predviđanje i ublažavanje rizika od potpunog prekida opskrbe ruskim plinom 

Poremećaji u opskrbi plinom različito utječu na države članice i regije. Kako bi ublažio posljedice, EU mora djelovati potpuno solidarno prema svim državama članicama i prema različitim korisnicima prirodnog plina. Iako će se utjecaj na države članice razlikovati, zajedničkim nastojanjima smanjit će se težina učinka na najpogođenije države članice, a ujedno će sve države članice imati koristi od zajedničkog djelovanja. Komisija će stoga i dalje biti na oprezu kako bi zaštitila jedinstveno tržište, a posebno kako bi spriječila moguća ograničenja trgovine među državama članicama, te će nastojati osigurati da ne dođe do poremećaja u posebno ključnim gospodarskim aktivnostima i ključnim socijalnim uslugama. Ako dođe do situacije u kojoj je potrebno predvidjeti mjere ograničavanja, njih bi trebalo uvesti usklađeno i koordinirano između država članica te uz poseban trud da se ublaže posljedice na zapošljavanje i prihode.

Kako bi takva solidarnost funkcionirala u praksi, sve države članice i svi socijalni i gospodarski sudionici moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se pripremili i već u ovom trenutku, gdje god je to izvedivo, zamijenili plin drugim gorivima ili smanjili potražnju za plinom. Koordinacija podrazumijeva uspostavu odgovarajućeg sustava upravljanja koji se može oslanjati na resurse ministarstava energetike i industrije u svim državama članicama te koji uključuje široku informiranost i angažman svih skupina potrošača.

 
Ušteda: svi mogu doprinijeti

Trebalo bi predvidjeti dodatno smanjenje potražnje u području grijanja i hlađenja zgrada ili zagrijavanja vode. U kriznim situacijama, ako bi sigurnost opskrbe električnom energijom mogla biti ugrožena, pravila EU-a i nacionalna pravila o sigurnosti opskrbe omogućuju da se u opskrbi plinom prednost da određenim kritičnim elektranama na plin i određenim kategorijama zaštićenih potrošača. Međutim, činjenica da je opskrba plinom zajamčena kućanstvima i određenim kritičnim elektranama na plin ne bi trebala spriječiti javna tijela da poduzmu daljnje mjere za smanjenje potrošnje plina među zaštićenim kupcima i u energetskom sektoru te da promiču dobrovoljna smanjenja. To je bitno kako bi se izbjeglo ograničavanje potrošnje industrijskih potrošača koji su ključni za društvo i gospodarstvo 11 .

Na slici u nastavku prikazana je najnovija procjena potencijala raznih mjera da se smanji potražnja za plinom i nadoknadi manjak.

Zgrade: redukcija hlađenja i grijanja

Planom uštede energije od 18. svibnja u okviru plana REpowerEU 12 već je utvrđen niz mogućih mjera uštede u zgradama te se procjenjuje da bi se moglo uštedjeti 11 milijardi kubičnih metara. Jednostavne promjene u ponašanju, kao što su smanjenje temperature u domu ako već nije niska, kraće tuširanje, isključivanje uređaja umjesto stavljanja u stanje pripravnosti, učinkovito kuhanje, hlađenje i zamrzavanje sigurne su mjere za smanjenje računa za energiju. Što je smanjenje veće zahvaljujući dobrovoljnim mjerama, to je manja potreba za obveznim ograničavanjem u industriji u kasnijoj fazi. Manja potrošnja plina znači i manje iznose na računima.

Uštede plina mogu se ostvariti već tijekom ljeta smanjenjem najveće potrošnje električne energije (a time i izravne potrošnje plina) koja proizlazi iz hlađenja. Tijekom „plinske zime” (listopad–ožujak) velike uštede mogu se postići upotrebom alternativnih izvora topline za centralizirano grijanje – dizalica topline i pametnih sustava za upravljanje energijom u kućanstvima – te putem kampanja za štednju plina, primjerice da se temperatura na termostatu smanji za 1° (osim onih koji već imaju problema s primjerenim grijanjem doma) ili da se upotrebljava manje tople vode. Dobro osmišljeni sustavi za određivanje naknada bonus/malus mogu potaknuti i promjene u ponašanju i dodatne uštede. Uštede se mogu ostvariti i propisivanjem redukcije grijanja javnih zgrada, ureda, poslovnih zgrada i otvorenih prostora kao što su terase na otvorenom, gdje god je to tehnički izvedivo i provedivo. U tom je pogledu ključno da javna tijela predvode primjerom.

Proizvodnja električne i toplinske energije: štednja plina koji nije ključan

Postoji važan potencijal za uštedu plina u proizvodnji električne i toplinske energije smanjenjem potrošnje električne energije, promjenom izvora energije i topline te uvozom električne energije. Komisija je zatražila od ENTSOE-a da procijeni učinak moguće nestašice plina na proizvodnju električne energije. Prema prvoj procjeni samo se polovina plina potrošenog u sektoru električne energije smatra ključnom za sigurnost opskrbe električnom energijom. U tijeku je daljnja analiza pripravnosti za zimu kad je riječ o električnoj energiji, pri čemu bi se trebala uzeti u obzir dostupnost nuklearnih elektrana i hidroenergetskih rezervi koje bi ove godine mogle biti više pogođene. Međutim, ta prva procjena upućuje na mogućnost uštede znatne količine plina. Na primjer, od početka godine EU je osigurao najmanje 20 GW novih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora. Prelaskom na alternativna goriva za proizvodnju električne energije mogle bi se ostvariti znatne uštede u sljedećih osam mjeseci (vidjeti grafikon na stranici 12.), uz fleksibilnost sa strane potražnje da se smanji vršna potražnja.

Odabir izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije u konačnici ovisi o pojedinačnoj državi članici, uzimajući u obzir klimatski cilj EU-a do 2030. i dugoročni cilj klimatske neutralnosti te politike EU-a za čisti zrak i učinak njezinih odluka na druge države članice i kolektivnu sigurnost opskrbe. U trenutačnim nastojanjima da se ojača nacionalna pripravnost i preispita planirano postupno pokretanje i zatvaranje elektrana trebalo bi uzeti u obzir učinak na razini EU-a s obzirom na nove aktualne okolnosti, uključujući rizike za sigurnost opskrbe i cijene alternativnih goriva na globalnim energetskim tržištima. To je ključni aspekt nacionalnih planova pripravnosti na rizike u području električne energije na temelju Uredbe o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije 13 koju Komisija preispituje.

Prelazak na druga goriva, bilo da je riječ o gorivima s manjim ili većim emisijama ugljika ili onima koja više onečišćuju od prirodnog plina, inače bi se dogodio automatski zbog visokih cijena plina. Međutim, prelazak na biomasu ili dizel zahtijeva da se na raspolaganje stave dovoljne količine tih alternativnih goriva na lokacijama koje ih upotrebljavaju i da se poduzmu odgovarajuće mjere za skladištenje i praćenje sigurnosti opskrbe tim alternativnim gorivima. Neke su države članice odgodile postupno zatvaranje nuklearnih elektrana. Druge su omogućile ponovno stavljanje u pogon elektrana na ugljen/lignit ili veću proizvodnju energije u njima.

Države članice trebale bi uzeti u obzir zabranu uvoza ugljena i nafte iz Rusije iz petog i šestog paketa sankcija EU-a u kontekstu zamjene goriva jer bi to moglo utjecati na dostupnost nekadašnjih izvora opskrbe. U slučaju nafte ključan je element optimalno upravljanje postojećim zalihama za krizne situacije. Te zalihe pružaju sigurnosnu mrežu i upotrebljavat će se u skladu s pravilima EU-a i nacionalnim interventnim planovima.

Zamjena goriva može utjecati i na onečišćenje zraka, a time i na zdravlje ljudi i ekosustava, te na potrošnju vode. Direktivom o industrijskim emisijama dopušta se da se uređajima za loženje na plin koji prelaze na naftu dopuste odstupanja od graničnih vrijednosti emisija pod određenim uvjetima u slučaju prevladavajuće potrebe za održavanjem opskrbe energijom. To je odstupanje moguće dok god postoji potreba, pod uvjetom da je Komisija propisno obaviještena. Kako je pojasnio Sud, ako nema radova ili zahvata koji uključuju izmjene postojećih postrojenja, to se ne smatra projektom za koji je potrebno novo odobrenje u smislu Direktive o procjeni utjecaja na okoliš 14 . Analogijom se ni prelazak elektrane na drugo gorivo ne bi smatrao projektom ako ne uključuje radove ili intervencije. U skladu s planom REPowerEU izmjena privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama odnosi se na mogućnost dodjele potpore za zamjenu goriva, pri čemu su prioritet čisti izvori energije.  

Mjere za zamjenu goriva trebale bi biti osmišljene tako da se ne dovedu u pitanje srednjoročni ciljevi dekarbonizacije i potreba za ubrzavanjem prelaska na čistu energiju te da se svako povećanje onečišćenja svede na najmanju moguću mjeru. Ne bi smjele ugroziti ukupne dugoročne obveze postupnog ukidanja ugljena koje su preuzele države članice. Stoga je ključno osigurati da ne dovedu do buduće ovisnosti o ugljiku.  

Naposljetku, EU surađuje s Ukrajinom i ENTSOE-om kako bi se povećala trgovina električnom energijom između Ukrajine i EU-a, pružila potpora Ukrajini i zajamčila niskougljična alternativa susjednim državama članicama.

Industrija: zamjena goriva, druge tržišno utemeljene mjere i pametni kriteriji za određivanje prioriteta

Već je došlo do povećanja cijena u industriji, što je u nekim sektorima dovelo do velike stope zatvaranja. Visoke cijene plina djelomično su uzrokovale smanjenje potražnje za plinom u EU-u u prvoj polovini 2022. za 5 % u usporedbi s prethodnim godinama. Taj će se trend vjerojatno nastaviti sve dok su cijene visoke. Detaljniji opis mjera štednje plina i zamjene goriva nalazi se u Prilogu ovoj Komunikaciji.

U industrijskom sektoru sljedeći bi korak trebao biti usmjeren na tržišno utemeljene mjere za poticanje smanjenja potražnje i ograničavanje štete za društvo i gospodarstvo. Plin se koristi kao sirovina i izvor energije u industrijama čiji se tehnički potencijal i trošak zamjene goriva ili smanjenja potrošnje među sektorima drastično razlikuju. Tržišni instrumenti učinkovit su način za uvođenje najpovoljnijih mogućnosti smanjenja.

Komisija čvrsto podupire dobre prakse, kao što su nacionalne, regionalne ili zajedničke dražbe ili sustavi natječaja kojima se potiče smanjenje potrošnje industrijskih potrošača tako da se industrijama dopusti da ponude smanjenje potrošnje plina. To bi dovelo do smanjenja trenutačne ukupne potrošnje plina i povećanja dostupnosti plina za npr. punjenje skladišta. Te bi se dražbe ili natječaji mogli organizirati na prekograničnoj razini kako bi se maksimalno povećale mogućnosti smanjenja potražnje, posebno velikih prekograničnih korisnika koji posluju u više država članica. U tom pogledu, kako je utvrđeno i u privremenom okviru za mjere državne potpore u kriznim situacijama, pravilima EU-a o državnim potporama državama članicama omogućuje se da potiču dobrovoljno smanjenje potražnje za plinom pod određenim uvjetima, primjerice poticanjem prelaska na čišće izvore energije 15 .

Komisija će brzo razmotriti dražbe EU-a u savjetovanju s državama članicama.

Druge slične tržišno utemeljene mjere koje su već predviđene u nacionalnim interventnim planovima uključuju takozvane „ugovore s mogućnosti prekida”, tj. mjeru fleksibilnosti u kojoj se dodjeljuje unaprijed utvrđena financijska naknada za unaprijed utvrđenu razinu smanjenja obujma plina u razdoblju isključenja. 

U kriznoj situaciji, nakon što se iscrpe sve tržišne i netržišne mjere, države članice možda će morati početi djelomično ili potpuno ograničavati specifične skupine potrošača koje su u svojim interventnim planovima utvrdile unaprijed utvrđenim redoslijedom. Pristupi takvom određivanju prioriteta razlikuju se među državama članicama i u njima se može, ali ne mora, uzeti u obzir širi učinak na ključne segmente gospodarstva EU-a ili globalnoga gospodarstva. U slučaju neusklađenih odluka postoji znatan rizik od fragmentacije jedinstvenog tržišta, s nenamjernim učinkom nacionalnih odluka na druge zemlje EU-a, kao što smo vidjeli tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Koordinacija je ključna za maksimalno očuvanje cjelovitosti jedinstvenog tržišta. Priloženi europski plan za smanjenje potražnje sadržava smjernice za države članice o preispitivanju i poboljšanju njihova redoslijeda prioriteta primjenom zajedničkih načela i kriterija kako bi se socioekonomski učinak koordinirao i sveo na najmanju moguću mjeru u širem kontekstu EU-a, uz istodobno održavanje europske solidarnosti.

U slučaju ciljanog ograničavanja bit će ključno ublažiti njegov socioekonomski učinak. Države članice trebale bi jasno primijeniti te smjernice u ažuriranju svojih nacionalnih interventnih planova. Tako će se, kada to bude potrebno, olakšati buduće aktivnosti koordinacije. Kako je navedeno u Komunikaciji o kratkoročnim intervencijama na tržištu 16 priloženoj planu REPowerEU, u kriznoj situaciji na regionalnoj razini ili na razini Unije u skladu s Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom možda će biti potrebno utvrditi i administrativnu cijenu plina kako bi se obuhvatilo razdoblje proglašenog izvanrednog stanja u Uniji.

Mogli bi se razviti novi instrumenti za industrije koje imaju stratešku ulogu u funkcioniranju gospodarstva i društva EU-a kako bi ih se potaknulo na zamjenu, diversifikaciju i štednju, nakon što mehanizmi tržišnih cijena dosegnu svoj potencijal i iscrpe se tržišno utemeljene mogućnosti.

Ojačano upravljanje radi solidarnosti i mehanizmi za potporu suradnji

Situacija zahtijeva mehanizam koji će Komisiji i državama članicama omogućiti da dodatno intenziviraju suradnju kako bi se rješavali različiti aspekti krize tijekom njezina razvoja i zaštitilo unutarnje tržište. Postojeća Koordinacijska skupina za plin može ispuniti taj zahtjev održavanjem redovitih sastanaka, prema potrebi i na razini glavnih direktora te s predstavnicima sektorskih ministarstava. Imat će ključnu ulogu u praćenju učinka smanjenja potražnje na ključne sektore i lance vrijednosti u cijelom EU-u te u omogućavanju potrebne razmjene informacija, prema potrebi u suradnji s drugim relevantnim dionicima, socijalnim partnerima i političkim forumima.

U kriznoj situaciji djelotvorno i brzo solidarno djelovanje olakšalo bi se sklapanjem bilateralnih sporazuma o solidarnosti predviđenih Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom, kojima bi se pojasnili tehnički, pravni i financijski aranžmani za opskrbu plinom zakonski zaštićenih kupaca susjednih zemalja u slučaju krize. Sve države članice koje to još nisu učinile moraju hitno dovršiti pripremu potrebnih sporazuma o solidarnosti. Ipak, bilateralni sporazumi o solidarnosti sami po sebi možda neće biti dovoljni. Koordinacija na razini EU-a i dalje će biti neophodna.

3.    Zajednički alat EU-a za koordinaciju smanjenja potražnje za plinom

Potrebnim smanjenjem potražnje mogu se smanjiti rizici za sljedeću zimu samo ako sve države članice budu čvrsto predane ostvarivanju našeg zajedničkog cilja. S obzirom na dosad nezabilježenu prirodu krize u opskrbi plinom i njezine prekogranične učinke, nijedna država članica ne može sama u dovoljnoj mjeri ili učinkovito suzbiti rizik od ozbiljnih gospodarskih poteškoća koje proizlaze iz povećanja cijena ili znatnih poremećaja u opskrbi. Kako bi bila u potpunosti učinkovita, zajednička priprema EU-a za zimu mora se temeljiti na čvrstom regulatornom okviru kojim se osigurava koordinirano i brzo djelovanje. Trenutačne okolnosti opravdavaju primjenu regulatornih ovlasti za izvanredne situacije iz članka 122. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Komisija stoga predlaže uredbu Vijeća kako bi se omogućile učinkovite mjere za uklanjanje rizika neravnoteže između ponude i potražnje na europskom tržištu plina, među ostalim putem potrebnog okvira za upravljanje. U prvom koraku države članice imaju mogućnost provesti potrebna smanjenja na dobrovoljnoj osnovi. Ako se situacija pogorša i pokaže se potrebnim aktivirati uzbunu na razini EU-a, u skladu s okvirom utvrđenim u prijedlogu za krizne situacije uvest će se obvezujući cilj smanjenja potražnje za plinom. Svaka država članica utvrdila bi mjere za smanjenje potražnje u savjetovanju sa susjednim zemljama. Nacrtom uredbe stoga se:

·od svih država članica traži da učine sve što je u njihovoj moći kako bi nastavile ulagati u alternative ruskom plinu i postigle neobvezujući cilj smanjenja potražnje od 15 % u odnosu na prosječnu potražnju u posljednjih pet godina (2016.–2021.) barem u sljedećih osam mjeseci. Tako bi se u tom razdoblju uštedjelo 45 milijardi kubičnih metara plina na razini Europe. Odgovarajući ciljevi smanjenja trebali bi se temeljiti na smjernicama iz europskog plana za smanjenje potražnje,

·od država članica traži da ažuriraju postojeće nacionalne interventne planove kako bi u njima utvrdile posebne mjere za smanjenje potražnje koje odluče poduzeti do kraja rujna,

·utvrđuje okvir za upravljanje kojim se olakšava procjena ulaganja država članica u alternative ruskom plinu, smanjenja potražnje za plinom i uzimanja u obzir poremećaja u opskrbnim lancima EU-a nastalih nacionalnim mjerama,

·uvodi postupak za proglašavanje uzbune na razini EU-a u bilo kojem trenutku u nadolazećim tjednima ili mjesecima ako se situacija i izgledi promijene negativno u smislu ravnoteže između ponude i potražnje s rizicima od ozbiljne nestašice plina i znatnog pogoršanja sigurnosti opskrbe. U tom slučaju Komisija može aktivirati obvezu smanjenja od 15 % kako bi osigurala potrebno ukupno smanjenje na razini EU-a za sigurniju zimu za sve.

4.    Zaključak i daljnji koraci

Došlo je vrijeme da EU predvidi rizike i proaktivno poveća sigurnost opskrbe plinom. To je znak svim javnim tijelima, potrošačima, kućanstvima, vlasnicima javnih zgrada i opskrbljivačima električnom energijom da sada moraju poduzeti izvanredne i brze mjere za uštedu plina kako bi se smanjile posljedice mogućih poremećaja u narednim mjesecima za gospodarstvo EU-a.

Priprema za moguće velike poremećaje prije ili tijekom sljedeće zime ključna je za otpornost EU-a i vjerodostojnost njegova odgovora na aktualne događaje na geopolitičkoj sceni. To će biti uspješno samo ako podrazumijeva sudjelovanje građana i drugih potrošača koje će se potaknuti njihovim uključivanjem u postupak donošenja odluka.

Neovisno o kratkoročnom potpunom prekidu dotoka iz Rusije, ranim zajedničkim djelovanjem na razini EU-a u ovom ključnom trenutku procesa skladištenja smanjit će se potreba za mogućim i bolnijim smanjenjem potražnje tijekom zime.

Ubrzavanjem diversifikacije i koordiniranom provedbom vjerodostojnog smanjenja potražnje u svim državama članicama EU može poslati snažan signal tržištu da je spreman na daljnje poremećaje. Otporniji je i sposobniji za suočavanje s nepredviđenim događajima te može pomoći u ublažavanju njihovih cjenovnih i gospodarskih učinaka.

EU bi trebao biti uvjeren u svoju sposobnost suočavanja s posljedicama velikih poremećaja u opskrbi i drastično pojačati svoj rad na prekidu ovisnosti o ruskom plinu. Priloženim prijedlogom uredbe Vijeća i europskim planom pripravnosti za zimu državama članicama pružaju se zajednički regulatorni alat i smjernice za brzo i troškovno učinkovito smanjenje potražnje na razinu primjerenu za sljedeću zimu i sigurnu pripremu za sljedeće korake. Cilj je omogućiti koordinirane mjere i kriterije na strani potražnje u cijelom EU-u, u duhu solidarnosti i odgovornosti, kako su zatražili čelnici EU-a. Trebalo bi hitno razmotriti primjere najbolje prakse kao što su zajedničke dražbe za smanjenje potrošnje i redukcija grijanja u javnim zgradama.

Komisija će redovito izvješćivati Vijeće. Stalnim političkim angažmanom osigurat će se proaktivna i učinkovita koordinacija na razini EU-a razmjerna budućim izazovima.

Istodobno je ključno ubrzati donošenje revizije Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom predložene u reviziji Uredbe o tržištu plina iz prosinca 2021., kojom će se uvesti automatske i usklađene klauzule solidarnosti među državama članicama kako bi se zajamčila opskrba zaštićenih kupaca čak i u ekstremnim krizama. 

Hitnom provedbom ovog plana smanjit će se nesigurnost, ograničiti premije rizika na energetskim tržištima, uskladištiti veća količina plina i dati prednost potrošnji plina ondje gdje je najpotrebniji. Naposljetku, EU i države članice lakše će se nositi s mogućim velikim poremećajima u opskrbi plinom do sljedeće zime i tijekom nje.

(1)

   Uredba (EU) 2017/1938.

(2)

   Jedanaest država članica izdalo je rano upozorenje, a jedna, Njemačka, proglasila je „uzbunu”.

(3)

   Spojni plinovod između Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije.

(4)

   Uredba (EU) 2022/1032 o skladištenju plina.

(5)

   Krajem ožujka 2022. EU i SAD u zajedničkoj su izjavi predvidjeli povećanje uvoza UPP-a iz SAD-a za 15 milijardi kubičnih metara 2022. Uvoz UPP-a iz SAD-a u prvoj polovini 2022. iznosio je 30 milijardi kubičnih metara. Za usporedbu, ukupni uvoz 2021. iznosio je 22 milijarde kubičnih metara. Udio uvoza iz SAD-a u ukupnom uvozu UPP-a u EU u lipnju je iznosio oko 46 %.

(6)

   Vanjsko djelovanje EU-a u području energetike u svijetu koji se mijenja {SWD(2022) 152 final}.

(7)

   Učinak u svakoj državi članici ovisio bi o trenutačnoj količini uvoza ruskog plina, potencijalu za diversifikaciju izvora u kratkom roku, ulozi plina u kombinaciji izvora energije i industrijskoj strukturi.

(8)

   U usporedbi s prosječnom potražnjom za plinom u EU-u u razdoblju 2017.–2021. Taj se raspon upotrebljava kako bi se uzele u obzir razlike u oštrini zimskih vremenskih uvjeta posljednjih godina.

(9)

    https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022DC0240&from=EN

(10)

   U skladu s člankom 2. stavkom 5. Uredbe 2017/1938 zaštićeni kupci obuhvaćaju i centralizirano grijanje i određene temeljne socijalne usluge kao što je zdravstvena skrb te pod određenim ograničenjima mala i srednja poduzeća

(11)

    https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022DC0240&from=EN  

(12)

    EUR-Lex – 32019R0941 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(13)

C-275/09, C-121/11, C-411/17, C-254/19.

(14)

   Osim toga, fiskalna politika trebala bi biti usmjerena na štednju energije, i to podupiranjem energetske učinkovitosti i poticanjem smanjenja potražnje. Države članice trebale bi prilagoditi politike cjenovne pristupačnosti kako bi povećale smanjenje potražnje. Države članice trebale bi iskoristiti pravni okvir o PDV-u i prijeći na nultu stopu PDV-a za ugradnju solarnih ploča, smanjiti stope za ugradnju sustava grijanja s niskim emisijama i uvesti druge mjere za određivanje cijena energije, poticati prelazak na dizalice topline i kupnju učinkovitijih uređaja. Porezne olakšice mogu se dopuniti subvencijama za ulaganja u energetsku učinkovitost usmjerenima na kućanstva s niskim prihodima i ranjiva mikropoduzeća.

(15)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022DC0236&from=EN

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2022.

COM(2022) 360 final

PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

„Štednja plina za sigurnu zimu”

Smjernice o europskom planu za smanjenje potražnje za plinom

Uvod    

1.    Dobrovoljne mjere štednje i dobre prakse    

a)    Mjere za zamjenu goriva    

b)    Tržišni instrumenti    

Dražbe ili sustavi natječaja    

Ugovori o zamjeni između velikih kupaca    

Ugovori s mogućnosti prekida    

c)    Uštede u grijanju i hlađenju    

Informativne kampanje    

Ciljana obveza redukcije grijanja i hlađenja    

2.    Kriteriji za davanje prednosti ključnim nezaštićenim kupcima    

a)    Kriteriji za smanjenje potražnje u pretkriznoj ili kriznoj situaciji    

Društvena važnost    

Važnost prekograničnog lanca vrijednosti    

Moguća šteta na postrojenjima    

Potencijal zamjene i smanjenja    

Gospodarski aspekti    

b)    Prekogranična suradnja za primjenu kriterija    

3.    Upravljanje krizom i faze odgovora na krizu    

Smjernice o europskom planu za smanjenje potražnje za plinom

Uvod

Cilj je plana pripravnosti EU-a za zimu pružiti dodatnu potporu državama članicama u nadolazećim tjednima i mjesecima te ojačati otpornost unutarnjeg tržišta u slučaju izvanrednog stanja u opskrbi plinom. Planom se dopunjuju prethodni napori za povećanje pripravnosti Unije, kao što su kontakti s međunarodnim partnerima radi povećanja opskrbe i druge mjere najavljene u planu REPowerEU. U najvećoj mogućoj mjeri trebalo bi planirati smanjenje potražnje, a najveće uštede trebalo bi ostvariti u sektorima i djelatnostima u kojima se to može jeftinije postići. Svi mogu štedjeti plin, pa čak i zaštićeni kupci kao što su kućanstva, zgrade kojima upravljaju javna i privatna tijela, industrije u kojima postoji potencijal za zamjenu goriva te, ovisno o nacionalnom kontekstu, sektor električne energije.

Plan se temelji na rezultatima savjetovanja s državama članicama i industrijama koje se oslanjaju na prirodni plin.

U prvom poglavlju utvrđuju se dobre prakse za tržišno utemeljene i netržišne mjere na strani potražnje koje se mogu odmah poduzeti kako bi se oslobodile određene količine plina. U drugom poglavlju navode se smjernice o kriterijima za utvrđivanje ključnih sektora gospodarstva i ključnih industrijskih postrojenja. U trećem poglavlju sažete su tri faze postupnog odgovora EU-a na prijetnju velikog poremećaja u opskrbi plinom na europskoj razini, u skladu s postojećim odredbama Uredbe o sigurnosti opskrbe, kao i novim mjerama utvrđenima u predloženoj uredbi.

1.    Dobrovoljne mjere štednje i dobre prakse

Državama članicama dostupan je širok raspon mjera za smanjenje potražnje za plinom u svim sektorima. Prije uvođenja ograničenja za nezaštićene kupce kao što je industrija, države članice trebale bi, zajedno s dionicima, iscrpiti sve mogućnosti zamjene, neobvezne sustave uštede i upotrebu postojećih alternativnih izvora energije. Alternativnim izvorima energije trebalo bi dati prednost sve dok su gospodarski, društveno i ekološki prihvatljiviji od obveznih alternativa za smanjenje potražnje. Kada je to moguće, prednost bi trebalo dati brzom i odlučnom prelasku na obnovljive izvore ili čišće opcije s manjim emisijama ugljika. Aktiviranje i tržišno utemeljenih i netržišnih mjera za daljnje smanjenje potražnje za plinom može biti ključno za predviđanje i ublažavanje rizika za društvo i gospodarstvo povezanih s mogućim nestašicama plina.

a)Mjere za zamjenu goriva

Države članice mogu dati prednost mjerama za zamjenu goriva u industriji i proizvodnji električne energije te ih ubrzati kako bi se unaprijed uštedio plin i poboljšala pripravnost, uz provedbu mjera energetske učinkovitosti. U državama članicama postoji nekoliko mjera za zamjenu goriva:

·poticanje prelaska na druga goriva u industrijama i za proizvodnju električne i toplinske energije (tržišna odluka), uključujući prelazak na solarnu biomasu iz održivih izvora, biometan iz otpada i ostataka, solarnu energiju i druge obnovljive izvore energije,

·uporaba kisika umjesto prirodnog plina u određenim industrijskim postrojenjima i zamjena plina parnim električnim pogonima,

·smanjenje uporabe plina u industriji povećanjem uporabe otpadaka i otpadnih sirovina iz kojih je moguće proizvesti energiju,

·primjena razrađenijih mjera za zamjenu goriva, npr. elektrane na plin, prelazak na plinsko ulje, ovisno o tome koje će količine plina biti dostupne na tržištima,

·obveza za operatore proizvodnje toplinske energije s rezervnim dizelskim generatorima da poduzmu potrebne mjere opreza kako bi njihove jedinice mogle neprekidno raditi ako moraju prijeći na dizelsko gorivo.

Zamjena goriva prioritetna je opcija, iako, naravno, troškovi, tehnička izvedivost i dostupnost cjenovno pristupačnih alternativnih goriva mogu uvjetovati određena ograničenja te je potrebno pažljivo procijeniti moguće učinke na zdravlje i okoliš. Trebalo bi izbjegavati dugoročnu ovisnost o ugljiku, a zamjena goriva, osim ako je riječ o zamjeni gorivima iz obnovljivih izvora, mora dovesti do najmanjih mogućih emisija i biti vremenski ograničena kako bi se pridonijelo dostupnosti plina sljedeće zime. Osim toga, države članice trebaju pratiti nestašicu alternativnih goriva koja je posljedica masovne zamjene goriva i učinke na cijene.

Kriteriji za utvrđivanje ključnih nezaštićenih kupaca i lanaca opskrbe u poglavlju 2. ključni su za pomoć državama članicama pri donošenju odluka o mehanizmima potpore, posebno s obzirom na to da mehanizmi tržišnih cijena možda nisu dostatni kao jedini kriterij za zamjenu goriva. Stoga će Komisija na pojedinačnoj osnovi analizirati programe državnih potpora koji omogućuju potrebnu, razmjernu i primjerenu potporu usmjerenu na jačanje gospodarske održivosti takvih operacija u sektorima koji se smatraju ključnima. Osim toga, revidiranim privremenim okvirom za mjere državne potpore u kriznim situacijama omogućuju se poticaji za prioritetnu zamjenu goriva obnovljivim izvorima energije te se podupire prelazak na druge izvore energije ako je to apsolutno nužno. 

Zamjenom goriva mogu se povećati emisije, što bi u nekim slučajevima bilo dopušteno na temelju Direktive o industrijskim emisijama (IED). Zbog iznimne i privremene prirode takvog odstupanja potrebno je stalno pratiti situaciju i obavještavati Komisiju.

U nekoliko država članica proširena je uporaba postojećih elektrana na ugljen te su privremeno obustavljena pravna ograničenja njihova rada. Međutim, te bi se mjere uvijek trebale smatrati kratkoročnima, privremenima i reverzibilnima kako se ne bi stvorila dugoročna ovisnost o ugljiku, u skladu s ciljem pravedne tranzicije iz europskog zelenog plana, a trebale bi biti i u skladu s regulatornim okvirom EU-a. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o svakom ublažavanju pravila o emisijama onečišćujućih tvari koje se razmatra u okviru planova za zamjenu goriva. Ublažavanje bi trebalo biti krajnja mjera i trebalo bi se uzeti u obzir tek nakon što se iscrpe sve druge mjere upravljanja potražnjom i mogućnosti prelaska na čišća goriva. Trebalo bi maksimalno ograničiti opseg i trajanje povećanja emisija onečišćujućih tvari. Komisija će na temelju navedenih kriterija surađivati sa svim državama članicama koje dostavljaju takve obavijesti i pratiti provedbu nacionalnih mjera kojima se osigurava ponovna potpuna usklađenost s pravilima EU-a o emisijama onečišćujućih tvari.

Neke su države članice odgodile zatvaranje nuklearnih elektrana.

Odluka o mogućoj odgodi postupnog zatvaranja nuklearnih elektrana, ako je to tehnički izvedivo, politički je izbor država članica. U svakom slučaju, primjenjuju se i prevladavaju sigurnosni standardi iz Ugovora o Euratomu, kao i primjenjivi regulatorni okvir EU-a.

Naposljetku, u nacionalnim planovima pripravnosti na rizike koji će se uspostaviti u skladu s Uredbom o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije trebalo bi na odgovarajući način procijeniti mjere za smanjenje potrošnje plina u energetskom sektoru.

b)Tržišni instrumenti

Dražbe ili sustavi natječaja

Preporučuje se uvođenje nacionalnih ili zajedničkih dražbi ili sustava nadmetanja kojima države članice potiču smanjenje potrošnje velikih potrošača (uglavnom industrije). Industrije koje su u najboljem položaju za smanjenje potražnje dobrovoljno bi ponudile to učiniti. Ovisno o tome kako su mjere osmišljene, mogle bi dobiti financijsku naknadu u zamjenu za dodatnu uštedu. Industrijski potrošači mogu sami definirati kada im je razumno obustaviti ili privremeno smanjiti potražnju, na temelju njihovih pojedinačnih značajki i uzimajući u obzir učinak na zapošljavanje. Takav bi sustav također mogao potaknuti uštede plina u poduzećima koja se planiraju zatvoriti radi održavanja ili modernizacije.

Ako takva mjera uključuje državnu potporu, i kako je pojašnjeno u izmjeni privremenog okvira za državne potpore u slučaju krize, države članice mogu poticati dobrovoljno smanjenje potražnje za plinom u kontekstu trenutačne krize, što će Komisija zatim izravno ocijeniti u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a 1 .

Komisija i države članice mogle bi istražiti i ideju o dražbama ili nadmetanju na razini EU-a. Veliki prekogranični kupci koji imaju proizvodne pogone u više država članica imali bi koristi od takvog postupka. Potražnja se smanjuje ako je to općenito najjeftinije (a ne samo najjeftinije unutar određene države članice), među ostalim s obzirom na moguće negativne gospodarske učinke i gubitak radnih mjesta.

Ugovori o zamjeni između velikih kupaca

Industrijski potrošači imaju još jednu mogućnost, a to je da unaprijed sklope ugovor o prebacivanju proizvodnje iz regije izložene poremećajima u regiju koja je manje izložena u slučaju velike nestašice. Ako je proglašena „uzbuna” ili „izvanredno stanje u EU-u” proizvođač iz regije koja je manje pogođena nestašicom plina jamčio bi opskrbu proizvođača koji je morao zaustaviti proizvodnju zbog nestašice plina u svojoj regiji. Takvom bi se zamjenom pogođena lokacija i regija zaštitile od neplaniranog prisilnog ograničavanja.

Takva suradnja među poduzećima u načelu se ne bi smatrala problematičnom prema pravilima EU-a o tržišnom natjecanju u mjeri u kojoj je i. osmišljena i objektivno nužna za rješavanje nestašice plina povezane s proglašenom „uzbunom” ili „izvanrednim stanjem” na jednom europskom tržištu plina ili više njih, ii. privremena (tj. primjenjuje se samo dok traje uzbuna ili izvanredna situacija) i iii. ne premašuje ono što je strogo nužno za postizanje cilja rješavanja problema nestašice plina povezane s proglašenom „uzbunom” ili „izvanrednim stanjem” na jednom europskom tržištu plina ili više njih 2 .

Ugovori s mogućnosti prekida

 
Kad god je to moguće, potiče se upotreba ugovora o potrošnji plina s mogućnosti prekida kao dobrovoljna tržišna mjera, jer je to važan izvor fleksibilnosti. Takve su mjere na snazi kad je proglašeno „rano upozorenje” ili „uzbuna” (tj. na pretkriznoj razini) u nekoliko država članica. Prekid se aktivira uz unaprijed utvrđenu financijsku naknadu koja odgovara unaprijed utvrđenoj razini smanjenja obujma ili razdoblju isključenja. Iako naknada i količine u načelu nisu prilagođene dugotrajnom poremećaju i potpunom prekidu opskrbe ruskim plinom, kratkoročno smanjenje potražnje za plinom na razini EU-a, potaknuto ugovorima s mogućnosti prekida, može imati znatan kumulativni učinak na oslobađanje plina, npr. za ponovno punjenje skladišta. Države članice trebale bi potaknuti povećanu uporabu tih vrsta ugovora što je prije moguće kako bi se povećale uštede već ove zime.

Fleksibilnost potražnje za električnom energijom

Općenito, upravljanje potražnjom na tržištu električne energije može pomoći u smanjenju potrošnje plina. To se može automatizirati pametnim tehnologijama i uslugama za fleksibilnost na strani potražnje koje smanjuju potražnju u određeno vrijeme kada se električna energija dobiva iz plina, u vrijeme vršnog opterećenja. To je dinamična ušteda energije iz fosilnih goriva kojom bi se trebale nadopuniti statičke uštede koje proizlaze iz mjera energetske učinkovitosti ili, na primjer, dugoročnih dražbi kako je prethodno opisano. Takav odgovor na potražnju mogao bi biti usmjeren na potrošnju električne energije u industriji, stambenim, poslovnim i komercijalnim zgradama te prometnom sektoru. Kako bi se iskoristio potencijal odgovora na potražnju već za sljedeću zimu, države članice trebale bi otvoriti sva tržišta fleksibilnim resursima na strani potražnje kako bi se omogućilo njihovo sudjelovanje. Na temelju procjena industrije 3 , ako se u potpunosti iskoristi i aktivira na svim tržištima, kapacitet za fleksibilnost elektroenergetskog sustava mogao bi smanjiti uvoz ruskog plina u EU za 5 %.

c)Uštede u grijanju i hlađenju 

Informativne kampanje

Svi mogu uštedjeti plin, čak i zaštićeni kupci. Informativne kampanje za osvješćivanje potrošača da bi, gdje je to moguće, trebali početi štedjeti plin, zajedno s električnom energijom, koja često ovisi o plinu, mogu dovesti do znatnog smanjenja potrošnje plina. Ta je mjera dio faze ranog upozoravanja u mnogim interventnim planovima za osiguranje opskrbe plinom mnogih država članica. Kampanje su osmišljene za podizanje svijesti među svim potrošačima, industrijama, poduzećima, javnim tijelima i kućanstvima te pružanje konkretnih i operativnih primjera o tome kako se potrošnja plina može smanjiti npr. promjenama u ponašanju. Nadalje, savjetuje se provedba mjera kampanje kojima se građane potiče na smanjenje potrošnje plina, primjerice smanjenjem termostata ili temperature vode tijekom sezone grijanja jer bi se time mogle ostvariti znatne uštede plina. Komisija poziva sve države članice koje to još nisu učinile da provedu takve neupitne mjere i da istodobno podupiru najugroženija i energetski siromašna kućanstva koja su u nekim zemljama već ograničila svoju potrošnju energije ispod razine udobnosti.

U okviru plana REPowerEU Komisija je predstavila EU-ov plan štednje energije 4 u kojem se utvrđuje i širok raspon kratkoročnih mjera koje države članice mogu poduzeti kako bi potaknule mjere kojima će se ujedno ostvariti neposredne uštede plina (kao što su smanjenje grijanja, servisiranje i smanjenje temperature kotlova). Komisija također nastavlja surađivati s lokalnim akterima u širenju tih poruka, primjerice u okviru kampanje „Energy savings sprint” zajedno sa Sporazumom gradonačelnika. Te mjere mogu provoditi i gradovi, među ostalim u okviru misije za 100 klimatski neutralnih gradova.

Nužno je da sve države članice odmah počnu provoditi takve mjere, čak i one koje još nisu objavile rano upozorenje. Zapravo, mnoge države članice izvijestile su da uvode mjere za podizanje svijesti, ali i programe subvencija za kućanstva i poduzeća s naglaskom na obnovu zgrada, uvođenje dizalica topline i druge oblike zamjene goriva te zamjenu postojećih uređaja i opreme učinkovitijim uređajima i opremom.

Bilo bi poželjno da države članice sve više preusmjeravaju svoje kompenzacijske politike prema mjerama za dohodak u nekom obliku novčane naknade za potrošače energije. Ispitivanje imovinskog stanja trebalo bi omogućiti prilagodbu mjera ranjivim skupinama.

Ciljana obveza redukcije grijanja i hlađenja

Ako je proglašena „uzbuna”, mjere koje se poduzimaju u okviru nacionalnih planova mogle bi uključivati obvezno smanjenje potrošnje u sektorima grijanja i hlađenja na nacionalnoj razini. Prilagodbom mjera ne bi se ugrozilo načelo da su kućanstva, centralizirano grijanje i određene osnovne usluge zaštićeni kupci i da je njihova opskrba zajamčena. Više cijene vjerojatno su već djelomično potaknule potrošače na smanjenje potrošnje plina, ali možda će biti potrebne obveze ako same cijene nisu dovoljne da bi potrošači smanjili grijanje i hlađenje. Bit će važno osigurati pravednu distribuciju usluge i pristup osnovnim uslugama za sve kupce, posebno za ugrožene kupce priključene na mreže za opskrbu energijom. To je moguće učinkovito i provedivo ostvariti tako da se propiše ciljano smanjenje temperature i vode za grijanje i hlađenje u zgradama koje su u vlasništvu ili kojima upravljaju tijela javne vlasti ili se njima upravlja u njihovo ime, u trgovačkim centrima, poslovnim zgradama i u javnim prostorima. U obzir bi se mogla uzeti i uspješna prethodna iskustva sa sustavima za određivanje tarifa po načelu „bonus-malus” kako bi se potaknule uštede te bi se ona mogla prilagoditi posebnim okolnostima u državama članicama 5 .

2.    Kriteriji za davanje prednosti ključnim nezaštićenim kupcima

Osnovno je načelo Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom zaštita određenih skupina potrošača koje nemaju načina osigurati vlastitu opskrbu u slučaju prekida opskrbe i nemaju izvedive alternative za rješavanje takve situacije (zaštićeni kupci). To mogu biti kućanstva, centralizirano grijanje za kućanstva (samo ona koja ne mogu prijeći na drugu vrstu goriva), kao i osnovne socijalne usluge i MSP-ovi, dodatno i pod određenim uvjetima. Uredbom se državama članicama omogućuje i da određenim kritičnim elektranama na plin daju prednost nad određenim skupinama zaštićenih kupaca.

Ovim se planom državama članicama daju smjernice o tome kako učinkovito i koordinirano dopuniti odredbe Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom za nezaštićene skupine potrošača na temelju zajedničkih kriterija i načela kako bi se očuvao integritet unutarnjeg tržišta i ojačala njegova otpornost. Njime bi se državama članicama trebalo pomoći da unutar svojih „nezaštićenih” skupina potrošača utvrde najvažnije kupce ili postrojenja, uglavnom među industrijom, i daju im prednost, kako bi se opskrba tih skupina zadnja ograničila, prije no što se ograniči opskrba zaštićenih kupaca. Pri određivanju prioriteta trebalo bi uzeti u obzir njihovu važnost za EU u cjelini, kao i ključne veze u lancu opskrbe s njegovim međunarodnim trgovinskim partnerima. Trebalo bi uzeti u obzir njihovu gospodarsku važnost i dodanu vrijednost za zapošljavanje. Ako su predviđene financijske naknade, kontrolom državnih potpora pridonosi se osiguravanju usklađenosti tih mjera s unutarnjim tržištem.

Komisija savjetuje da se države članice nadovežu na sljedeće smjernice pri ažuriranju svojih naloga za određivanje prioriteta i povezanih mjera u svojim nacionalnim interventnim planovima za sigurnost opskrbe plinom do kraja rujna 2022. 

a)Kriteriji za smanjenje potražnje u pretkriznoj ili kriznoj situaciji

Trebalo bi razmotriti sljedeće (kombinirane) kriterije za određivanje prioriteta među nezaštićenim kupcima u slučaju ozbiljnih poremećaja:

Osim tih četiriju kriterija, države članice trebale bi uzeti u obzir i gospodarska razmatranja kao dodatni kriterij u testu ravnoteže.

Društvena važnost

Preporučuje se da se prednost da industrijama koje se smatraju ključnima ili strateškima za društvo ako bi poremećaj imao negativne učinke na lance opskrbe koji bi utjecali na zdravlje, sigurnost i okoliš, zaštitu, obranu i druge ključne sektore, kao što su hrana i rafinerije. Na primjer, na zdravlje ljudi i okoliš može utjecati kvar u postupku obrade otpada i vode, kao i prestanak funkcioniranja sigurnosne zaštite npr. kemijskih postrojenja. Potrebno je pažljivo razmotriti utvrđivanje posebnih proizvoda, postrojenja i elemenata vrijednosnog lanca koji utječu na ključne socijalne usluge.

Iako bi svaka država članica mogla željeti definirati što društvena važnost znači u njezinu nacionalnom kontekstu, Komisija preporučuje da one u svoje nacionalne prioritete uključe barem neiscrpnu analizu učinka na zdravlje, hranu, sigurnost i okoliš, zaštitu i obranu.

Važnost prekograničnog lanca vrijednosti

Komisija preporučuje državama članicama da uvijek uzmu u obzir učinak koji smanjenje gospodarske aktivnosti u jednom sektoru ima na cijeli lanac vrijednosti EU-a ili na globalni lanac vrijednosti. U posljednjem odjeljku ovog poglavlja raspravlja se o mogućoj koordinaciji tih pitanja.

Pri izradi interventnih planova za sigurnost opskrbe plinom države članice prvenstveno su usmjerene na učinak mogućih poremećaja u opskrbi plinom na nacionalnoj razini. Međutim, s obzirom na razinu integracije industrije i međusobne povezanosti na cijelom jedinstvenom tržištu, poremećaji u određenim (uzvodnim) sektorima koji se možda ne smatraju kritičnima u jednoj državi članici mogu snažno (silazno) utjecati na ključne sektore u drugim državama članicama. Nadalje, elementi lanaca vrijednosti u većini industrija usklađeni su s europskim ili međunarodnim standardima te su važni za zapošljavanje i pružanje ključnih društvenih usluga i isporuku robe.

Na primjer, industrija medicinske opreme i lijekova, grane kemijske industrije (npr. koje utječu na hranu i zdravstveni sustav) ili tekstilne industrije (koje utječu na zdravstvenu skrb i obrambene proizvode) dio su vrijednosnih lanaca koji su ključni za temeljne ili strateške sektore.

Jedan od mogućih pristupa jest da se prekogranični učinci razmatraju na razini proizvoda, a ne na sektorskoj razini, što bi značilo da se utvrđuju temeljni proizvodi, a ne temeljni sektori. Primjer je proizvodnja stakla – većinu proizvoda izravno upotrebljavaju prehrambena i farmaceutska industrija (npr. spremnike za hranu, bočice i štrcaljke), a koriste se i u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i proizvodnji čistih tehnologija (npr. fotonaponski sustavi, energija vjetra) i u kontekstu uštede energije. To bi zahtijevalo opsežno mapiranje lanaca vrijednosti povezanih s tim osnovnim proizvodima. Na primjer, osnovni kemijski proizvodi možda na prvi pogled nisu društveno najkritičniji sektor. Međutim, oni se u velikoj mjeri upotrebljavaju u raznim drugim sektorima, što znači da će vjerojatno imati znatne prekogranične učinke na lanac vrijednosti. Drugi primjer je sektor proizvodnje gnojiva, koji se iznimno oslanja na plin i opskrbljuje društveno ključan poljoprivredni sektor u cijelom EU-u, ali mu je proizvodnja zemljopisno koncentrirana. Stoga iz perspektive EU-a nije dovoljno zadovoljiti samo lokalne potrebe.

Još jedan čimbenik koji treba uzeti u obzir je broj poduzeća koja posluju u kritičnom lancu vrijednosti u cijelom EU-u ili globalno, o čemu ovisi ima li ili nema drugih poduzeća koja se mogu uključiti. Ako smanjenje potražnje postrojenja znači da se osnovni proizvod ne može proizvesti u cijelom EU-u ili šire, to bi trebalo uzeti u obzir. U sljedećem potpoglavlju predlaže se mehanizam za pomoć državama članicama pri utvrđivanju prekograničnog učinka njihovih sektora.

Nadalje, države članice trebale bi istražiti lanac vrijednosti i mjeru u kojoj prekid opskrbe plinom u određenom sektoru može više poremetiti neke lance vrijednosti od drugih.

Moguća šteta na postrojenjima

Države članice trebale bi uzeti u obzir mogući trajni učinak isključivanja plina, primjerice u smislu moguće štete na industrijskim alatima te potrebnog vremena za popravak i troškova popravka strojeva. 

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti sektorima koji moraju neprekidno biti aktivni i u kojima nagli prekid opskrbe plinom može dovesti do štete za postrojenja (npr. proizvodnja plina, biološka medicina i drugi dijelovi medicinske industrije, neke grane strojarstva, tekstilna industrija, a posebno njezin podsektor završne obrade, farmaceutski proizvodi, većina kemijskih procesa, gnojiva, staklo, čelik, aluminij, rafinerije, vapno, sektor keramike, uporaba preostalog plina u sektorima koji troše mnogo električne energije, kao što je aluminij), što bi pak moglo imati dugoročne negativne učinke na proizvodnju i zapošljavanje. U nekoliko industrija koje obuhvaćaju energetski intenzivne i energetski neintenzivne sektore potrebna je minimalna količina plina za kontinuitet proizvodnje jer se proizvodnja, ako se zaustavi, ne može jednostavno ponovno pokrenuti bez znatnih kašnjenja, regulatornog odobrenja i troškova. Komisija preporučuje državama članicama da odrede minimalnu razinu potrošnje plina kao ključnu i da u skladu s time određuju prioritete, ovisno o tome u kojem su položaju te industrije u odnosu na druge kriterije.

Potencijal zamjene i smanjenja

Nekoliko država članica određuje prioritete tako što utvrđuju društveno ključne proizvode, industrije ili poduzeća te istovremeno procjenjuju tehničke i gospodarske mogućnosti tih industrija ili poduzeća da odgode ili prerasporede proizvodnju. Takva se procjena može provesti za sektore za koje je utvrđeno da su ključni za društvo, ali i za one izvan te kategorije, čime se omogućuje daljnje određivanje prioriteta za industriju koja iz te perspektive nije utvrđena kao ključna.

U skladu s tim kriterijem moguće je razlikovati industrije koje mogu odgoditi proizvodnju ili se mogu isključiti, npr. tijekom vršnih sati, od onih kojima je za proizvodnju potreban kontinuirani protok prirodnog plina. Možda je moguće staviti naglasak na određene sektore u kojima se proizvodnja može premjestiti u regije unutar EU-a u kojima je plin dostupan (vidjeti ugovore o zamjeni u prethodnom poglavlju), uzimajući u obzir potrebu da se osigura pravedna tranzicija na regionalnoj razini.

Integracija europske industrije u globalne vrijednosne lance također može ponuditi mogućnosti zamjene i smanjiti pritisak u slučaju poremećaja u opskrbi plinom. No u nekim slučajevima privremeni uvoz određenih proizvoda i usluga (umjesto njihove proizvodnje u Europi, da bi se izbjegla potrošnja plina) nije moguć jer proizvodni koraci koji zahtijevaju najviše plina ujedno mogu biti oni koji donose najveću vrijednost za konačne proizvode. Osim toga, u nekim industrijama (npr. farmaceutskih proizvoda) zamjena ulaznih sirovina uvoznim sirovinama podliježe regulatornim odobrenjima i teško ju je kratkoročno ostvariti. Međunarodni učinci prelijevanja globalnih sankcija Rusiji na globalne lance opskrbe, zajedno s postojećim međunarodnim uskim grlima opskrbe, mogli bi dodatno ograničiti alternativne mogućnosti uvoza, povećati pritisak na povećanje cijena ili uzrokovati duga kašnjenja u isporuci.

Gospodarski aspekti

U analizi podataka na razini država članica naglasak je na razlikama u nacionalnim industrijskim ekosustavima. Konkretno, domaći udio potrošnje prirodnog plina u konačnoj proizvodnji pokazuje različitu važnost određenih nacionalnih industrija.

Nakon ispitivanja društvene važnosti, prekograničnih učinaka vrijednosnog lanca i tehničkih ograničenja, rizika od štete ili mogućnosti zamjene, trebalo bi uzeti u obzir gospodarsku važnost različitih sektora kako bi se dala prednost preostalim industrijama. Pokazatelji koje treba uzeti u obzir uključuju dodanu vrijednost (apsolutnu i u odnosu na upotrebu plina) i zaposlenost povezanu s razinom upotrebe prirodnog plina i važnošću određenog sektora u vrijednosnom lancu. Međutim, određeni sektori s niskom dodanom vrijednošću u odnosu na upotrebu plina također mogu osigurati bitne ulazne sirovine za druge sektore na kraju proizvodnog lanca.

Stoga je važan aspekt koji treba razmotriti integracija određene industrije putem klasterskih lokacija jer su one duboko povezane s višestrukim proizvodnim procesima putem topline i međuproizvoda.

Fleksibilnost u pogledu zamjene goriva razlikuje se u različitim industrijama. Na primjer, većina tvornica cementa upotrebljava ugljen ili otpad, a samo mali broj upotrebljava plin. To znači da, kada sektor cementa obustavi svu upotrebu plina, to neće utjecati na većinu tog sektora. Ako se u obzir uzmu intenzitet plina i fleksibilnost, mogu se odrediti najjeftiniji sektori koje je potrebno ograničiti u svakoj državi članici (prije silaznih učinaka u lancu vrijednosti i strateških razmatranja).

b)Prekogranična suradnja za primjenu kriterija 

S obzirom na visoku razinu prekogranične integracije vrijednosnih lanaca u europsko jedinstveno tržište i potrebu za zaštitom gospodarstva i konkurentnosti, posebno u slučaju velikih poremećaja u opskrbi plinom, prekogranična suradnja ključna je kako bi države članice osmislile optimalne kriterije za određivanje prioriteta radi smanjenja sekundarnih učinaka preko granica i na cijelom unutarnjem tržištu EU-a. Države članice mogu uspostaviti strukturiranu suradnju pri izradi ili ažuriranju redoslijeda prioriteta u interventnim planovima za sigurnost opskrbe plinom. Koordinacijska skupina za plin mogla bi biti središnja točka za mehanizme upravljanja savjetovanjem i koordinacijom, povrh bilateralnih kontakata i postojećih regionalnih foruma, a mogla bi se, po potrebi, proširiti predstavnicima iz industrijskih ministarstava. Komisija se također može savjetovati s postojećim forumima, kao što su Radna skupina na visokoj razini za konkurentnost i rast u Vijeću ili Industrijski forum EU-a, kojim upravlja Komisija.

Svaka država članica prvo bi trebala provesti neovisnu analizu nacionalnog industrijskog okruženja i njegove važnosti, po mogućnosti i izravno uključiti industrijske dionike i socijalne partnere, a zatim, na temelju toga, upotrijebiti prethodno navedene strukture kako bi utvrdila potencijalne kritične veze s drugim državama članicama u kojima se nalaze tokovi opskrbe.

U tom kontekstu, nakon utvrđivanja prioritetnih sektora koji proizlaze iz primjene prethodno navedenog kriterija društvene važnosti i kako bi se održao kontinuitet gospodarske aktivnosti, države članice mogle bi zajednički nastaviti s mapiranjem prekograničnih lanaca vrijednosti i provjeriti rizik od konkretnih poremećaja u opskrbi. Otkrivanje osjetljivih točaka u prekograničnom kontekstu stoga je temelj za daljnju razradu popisa prioriteta država članica. To bi mogao biti velik pothvat, posebno za veće države članice sa složenim ekosustavima koji troše plin i imaju znatnu ulogu u međunarodnim lancima vrijednosti. Komisija ih je spremna podržati.

3.    Upravljanje krizom i faze odgovora na krizu 

Faze prikazane u nastavku pokazuju kako je koordinacija upravljanja potrošnjom na razini EU-a operacionalizirana kroz postojeće odredbe Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom i nove mjere iz ovog plana.

Prva faza: Štednja plina za sigurnu zimu – uzbuna na razini država članica

Faza 2. Uzbuna na razini EU-a

Faza 3. Koordinacija hitnih mjera na razini EU-a tijekom izvanrednog stanja na razini Unije/regionalnoj razini

(1)

Sljedeći su elementi relevantni za procjenu koju provodi Komisija: 1. primjena konkurentnog i transparentnog postupka, 2. izostanak prekograničnih ograničenja, 3. ograničenje naknade za buduća smanjenja potražnje i 4. smanjenje ukupne potrošnje plina koje rezultira povećanom dostupnošću plina u skladištima te se izbjegava preusmjeravanje potražnje sa sudionika na nesudionike.

(2)

Službe Komisije spremne su pružiti neslužbene smjernice poduzećima koja razmatraju takvu suradnju u mjeri u kojoj postoji nesigurnost u pogledu usklađenosti određenih elemenata njihove planirane suradnje s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju.

(3)

   SmartEN

(4)

    https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022DC0240&from=EN  

(5)

   Analysis of behaviour change due to electricity crisis: Japanese household electricity consumer behaviour since the earthquake („Analiza promjene ponašanja zbog elektroenergetske krize: Ponašanje japanskih potrošača električne energije u kućanstvima nakon potresa”); Murakoshi i dr., 2013. Can Rationing Affect Long Run Behavior? Evidence from Brazil („Može li racioniranje utjecati na dugoročno ponašanje? Dokazi iz Brazila”); Costa, 2012. Vidjeti i Policies for energy conservation and sufficiency: Review of existing policies and recommendations for new and effective policies in OECD countries („Politike za očuvanje i dostatnost energije: Pregled postojećih politika i preporuka za nove i djelotvorne politike u zemljama OECD-a”); Bertoldi, 2022. (https://doi.org/10.1016/j.enbuild.2022.112075).