EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.5.2022.

COM(2022) 217 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Akcijski plan za trake solidarnosti između EU-a i Ukrajine za olakšavanje izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i bilateralne trgovine s EU-om

1.Uvod

Ruska ratna agresija ozbiljno utječe na ukrajinsko gospodarstvo. Posebno je izvoz drastično ograničen jer je ruska mornarica blokirala ukrajinske crnomorske luke s obzirom na to da se prije rata preko tih luka izvozilo 90 % žitarica i uljarica.

Ničim izazvana i neopravdana invazija Rusije već ima velik utjecaj na globalna tržišta hrane i dodatno će ugroziti globalnu sigurnost opskrbe hranom. Bez brzog djelovanja, globalne zalihe žitarica bit će smanjene i sljedeće godine. U uobičajenim se okolnostima izvozi 75 % ukrajinske proizvodnje žitarica, ostvarujući na taj način oko 20 % nacionalnih godišnjih prihoda od izvoza 1 . Otprilike trećina izvoza namijenjena je Europi, Kini odnosno Africi.

EU je predan podupiranju gospodarstva i gospodarskog oporavka Ukrajine, kao i doprinosu stabilizaciji svjetskih tržišta hrane i poboljšanju globalne sigurnosti opskrbe hranom. Stoga je zajednički izazov omogućiti Ukrajini da izvozi robu koju želi, nastaviti podupirati lokalnu proizvodnju i osigurati da se povezanost s Europom znatno poboljša i za izvoz i za uvoz. Imajući taj cilj na umu, Komisija je nedavno predložila privremeno ukidanje svih nepodmirenih carina na uvoz iz Ukrajine u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine te suspenziju svih mjera trgovinske zaštite za ukrajinski čelik 2 .

Posebno u pogledu globalne sigurnosti opskrbe hranom, važno je hitno omogućiti Ukrajini da na svjetska tržišta izvozi poljoprivredne proizvode koji su trenutačno uskladišteni u toj zemlji. Moramo pomoći Ukrajini da zajamči sigurno skladištenje budućih žetvi i mogućnost sijanja novih usjeva.

Kako bi poljoprivredni proizvodi došli do tržišta EU-a i svjetskog tržišta te kako bi se osiguralo da Ukrajina može uvoziti prijeko potrebnu robu (kao što su humanitarna pomoć, hrana, hrana za životinje, gnojiva, gorivo), postoji hitna potreba za uspostavom alternativnih logističkih ruta na kojima se upotrebljavaju sve vrste prijevoza, povezujući EU s Ukrajinom, dok se pristup Ukrajine crnomorskim rutama ponovno ne uspostavi. Za to je potrebno unaprijediti i razviti odgovarajuće usluge prijevoza tereta duž tih logističkih ruta koje povezuju Ukrajinu s morskim lukama u EU-u, odakle bi se roba mogla otpremiti dalje ili gdje bi se potencijalno mogla i skladištiti. To je ključno ne samo za poljoprivrednike u Ukrajini, nego i za potrošače u EU-u i izvan njega.

U ovoj su Komunikaciji utvrđeni ključni problemi o kojima su izvijestile države članice EU-a, ukrajinske vlasti te dionici iz EU-a i Ukrajine. U okviru solidariziranja EU-a s Ukrajinom Europska komisija sada predlaže akcijski plan s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim mjerama za njihovo rješavanje. Komisija će surađivati s državama članicama, ukrajinskim vlastima, prijevoznicima, dobavljačima opreme i svim drugim relevantnim dionicima na obje strane kako bi se uspostavile alternativne i optimizirane logističke rute: nove „trake solidarnosti između EU-a i Ukrajine”. Tim će se trakama posebno olakšati otprema poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, ali i naša bilateralna trgovina robom i pristup Ukrajine međunarodnim tržištima i globalnim lancima opskrbe, čime će se osigurati da prijeko potrebne žitarice dođu do svjetskog tržišta.

2.Problemi

Tisuće vagona trenutačno čekaju carinjenje na ukrajinskoj strani granice sa susjednim državama članicama. U silosima se i dalje skladišti mnogo žitarica spremnih za izvoz. Vagoni trenutačno prosječno čekaju 16 dana, a na nekim graničnim prijelazima između EU-a i Ukrajine i do 30 dana. Vrijeme čekanja za kamione na relevantnim granicama također je predugačko. Zbog tih su logističkih prepreka ukrajinske vlasti morale uvesti ograničenja izvoza u određenim smjerovima.

Komisija je u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a, javnim tijelima Ukrajine i predstavnicima industrije u području prometa i poljoprivrede utvrdila nekoliko problema koji bi mogli ometati prijeko potrebno preusmjeravanje ukrajinskog izvoza i uvoza, a to su:

-Ukrajina upotrebljava profil kolosijeka širine 1 520 mm 3 (široki profil), dok je standardni profil kolosijeka u EU-a (profil u skladu s UIC-om) širok 1 435 mm. To znači da se ukrajinski vagoni ne mogu koristiti u većini država članica EU-a i da se roba mora pretovariti iz vagona koji voze širokim profilom u one koji voze standardnim profilom kolosijeka u EU-u. Takav se pretovar mora odvijati na logističkim lokacijama u blizini graničnih prijelaza 4 s obje strane granice, bilo promjenom okretnih postolja vagona bilo utovarom robe iz vagona koji voze širokim profilom u vagone koji voze standardnim profilom kolosijeka u EU-u.

-Trenutačni kapacitet pretovara nije ni približno dostatan niti prilagođen za znatne količine tereta. Osim toga, pretovar iziskuje puno vremena i posebne strojeve, kojih možda nema dovoljno na točkama pretovara ili kapacitet takvih strojeva ne odgovara naglom povećanju potražnje.

-Dok su ukrajinske morske luke pod ruskom blokadom, do ukrajinskih luka unutarnjih plovnih putova na Dunavu mogu doploviti i određena morska plovila. Međutim, trenutačno mogu pokriti samo prilično mali udio ukupnih izvoznih potreba, a njihovo je poslovanje izloženo povećanim rizicima plovidbe na sjeveru Crnog mora; nezaštićeni su i željeznički i cestovni pristup iz Odese.

-Povezivost upotrebom kamiona otežana je zbog nedostatka dostupnih vozila, određenih ograničenja u okviru kojim se uređuju prava prijevoza, drugih pravila kojima se ometa prekogranično kretanje vozila, administrativnih problema povezanih s izdavanjem i valjanošću dokumenata te manjka vozača kamiona u Ukrajini i EU-u. Vrijeme čekanja kamiona na granicama često premašuje 12 sati.

-Povratne informacije dionika upućuju na to da još uvijek postoje nepotrebna 5 i skupa kašnjenja pošiljaka zbog graničnih kontrola (fitosanitarna i veterinarska kontrola te carinjenje).

3.Akcijski plan za trake solidarnosti između EU-a i Ukrajine

Iako Europska komisija ne može zamijeniti trgovinske dogovore između gospodarskih subjekata iz EU-a i ukrajinskih prodavača žitarica, može pomoći u olakšavanju koordinacije među dionicima i relevantnim tijelima. Kratkoročnim mjerama mora se osloboditi postojeći logistički potencijal, dok bi dodatne srednjoročne i dugoročne mjere trebale služiti kao pokretači poslijeratne trgovine Ukrajine i potpora obnovi zemlje.

Zbog privremene pomorske blokade na sjeveru Crnog mora i prizemljenja civilnog zrakoplovstva u Ukrajini potrebno je organizirati nove opskrbne pravce za ukrajinski izvoz i uvoz uglavnom putem kopnenog prijevoza i prijevoza unutarnjim plovnim putovima. Države članice koje se nalaze u blizini Ukrajine ulažu znatna sredstva i napore kako bi omogućile neometan izvoz iz Ukrajine u EU i šire. Komisija je na tome zahvalna i namjerava nastaviti podupirati relevantne mjere koje poduzimaju najizloženije države članice EU-a.

Sada je prioritet mobilizirati i na najbolji mogući način iskoristiti postojeću infrastrukturu i opremu, povećati kapacitete u mjeri u kojoj je to moguće te povećati i diversificirati broj ruta koje bi se mogle koristiti za kontinuitet trgovine. Potrebna su i ulaganja u novu infrastrukturu i opremu, kao i modernizacija postojeće, no za to je često potrebno srednjoročno i dugoročno planiranje.

Kratkoročne mjere 

3.1.Dodatna teretna željeznička vozila, plovila i kamioni

Kako bi se zadovoljila stalna potražnja u logističkom lancu prema relevantnim izvoznim tržištima potreban je velik broj vagona koji voze standardnim profilom kolosijeka u EU-u. To bi se djelomično moglo riješiti osiguravanjem najučinkovitije uporabe željezničkih vozila (npr. smanjenjem vremena putovanja i vremena utovara/istovara u centrima za pretovar i u lukama), ali očito je da je nedostatna opskrba vagonima koji voze standardnim profilom kolosijeka u EU-u i dalje veliki problem.

Hitno su potrebni vagoni za žitarice i intermodalni vagoni te kontejneri i kontejnerske cisterne (za tekućine, npr. suncokretovo ulje). Kad je riječ o prijevozu Dunavom, potrebno je više teglenica i brodova obalne plovidbe. Budući da su intermodalni vagoni u većoj mjeri dostupni u EU-u, na graničnim se prijelazima može razmjerno brzo povećati manipulacija kontejnerima (mobilnim) dizalicama. Stoga je važno hitno procijeniti mogućnost povećane uporabe kontejnera za prijevoz žitarica i njihovu dostupnost u Ukrajini i EU-u.

Kako bi se uskladila potražnja i ponuda željezničkih vozila, teglenica / brodova obalne plovidbe te drugih relevantnih vozila i opreme, Komisija će uspostaviti platformu za povezivanje. Kad je riječ o Ukrajini, ministarstva, carinska tijela i novoosnovano ukrajinsko Koordinacijsko vijeće za logistiku u poljoprivredi te ukrajinski dionici u najboljem su položaju za predviđanje potražnje za uslugama prijevoza. U EU-u, uz sudjelovanje relevantnih dionika iz industrije (npr. prijevoznih poduzeća, pretovarivača, željezničkih teretnih koridora, luka), od svake države članice tražit će se da odredi posebnu kontaktnu točku za trake solidarnosti (jedinstvena kontaktna točka) koja će biti zadužena za povezivanje s domaćim akterima u logističkom lancu i brzo rješavanje svih logističkih problema povezanih s pitanjima koja su pod nadzorom njihovih nadležnih tijela. Komisija će predvoditi uspostavu platforme i imati ulogu posrednika među različitim akterima kako bi se znatno poboljšala organizacija operacija prijevoza. Savjetodavna misija EU-a u Ukrajini (EUAM Ukraine) nastavit će savjetovati ukrajinske vlasti.

3.2.Kapacitet prometnih mreža i terminala za pretovar

Teretne pruge u mnogim su slučajevima zagušene u nekoliko država članica, stoga su planiranje i učinkovito korištenje željezničke infrastrukture vrlo važni kada je potrebno obraditi dodatne velike količine tereta. Iako su ukrajinski trgovci trenutačno najviše usredotočeni na pošiljke koje putuju preko Rumunjske i Poljske, u drugim državama članicama 7 u kojima mogu postojati rezervni kapaciteti, kao što su baltičke države ili Bugarska, trebalo bi aktivno istražiti upotrebu alternativnih teretnih pruga, kapaciteta pretovara i kontejnera te kapaciteta morskih luka.

S obzirom na hitnost, opravdano je i da se ukrajinskim teretnim vlakovima povezanima s izvozom privremeno da prednost u europskoj prometnoj mreži. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je osigurati dovoljnu dostupnost slotova u željezničkom prometu od centara za pretovar do luka u EU-u.

Trenutačni kapacitet pretovara (uključujući promjenu kotača ili okretnih postolja željezničkih vagona) daleko je nedovoljan i nije prilagođen za prijevoz znatnih količina tereta. Pretovar je dugotrajna aktivnost i zahtijeva posebne strojeve koji nisu dostupni u dovoljnom broju na točkama pretovara. Pokretni utovarivači žitarica 8 mogu znatno ubrzati pretovar, no takve se opreme u EU-u ne proizvodi dovoljno. Stoga bi trebalo istražiti mogućnost prijenosa dostupne postojeće opreme na granične terminale EU-a i Ukrajine, npr. ugovorima o privremenom najmu.

Na obje strane granice mogu se utovariti vagoni koji voze standardnim profilom kolosijeka u EU-u jer različiti profili ulaze u neke točke (do 60 km) na državnom području Ukrajine i obrnuto. Međutim, vlasnici vagona iz EU-a dosad su oklijevali dopustiti ulazak svojih željezničkih vozila i vozila u Ukrajinu. Ukrajina je donijela Odluku Vlade 9 kojom se financijski pokriva trošak štete za izgubljene vagone/teglenice. Međutim, mogla bi biti potrebna dodatna jamstva kako bi se osiguralo da se subjekte iz EU-a potiče na nastavak poslovanja. Nužno je istražiti je li potreban dodatni instrument, koji će uspostaviti EU u suradnji s državama članicama EU-a (npr. nacionalnim agencijama za kreditiranje izvoza) ili međunarodnim financijskim institucijama 10 , kako bi se ponudila dodatna jamstva za upotrebu kapaciteta pretovara s obje strane granice.

Trebalo bi razmotriti i druge mogućnosti, kao što je cestovni prijevoz. Za to će biti potrebno prevladati neka od trenutačnih ograničenja povezanih s dozvolama za provoz, tahografskim karticama vozača, vozačkim dozvolama, potvrdama o stručnoj osposobljenosti ili drugim pravilima kojima se otežava prometovanje ukrajinskih kamiona i rad ukrajinskih vozača u EU-u. Trebalo bi razmotriti i odgovarajuća pojednostavnjenja, uključujući jamstva, kako bi se olakšalo prometovanje kamiona iz EU-a u Ukrajini. Komisija je 6. travnja 2022. donijela preporuku 11 Vijeću za otvaranje pregovora o sporazumu o cestovnom prijevozu s Ukrajinom, koji bi se nakon početnog trajanja mogao primjenjivati sve dok su posljedice ruske vojne agresije na Ukrajinu za prometnu infrastrukturu i operacije i dalje ozbiljne. Cilj je preporuke 12 ukrajinskim prijevoznicima i prijevoznicima iz EU-a dati određena prava pristupa u pogledu provoza i bilateralnih operacija između odgovarajućih državnih područja.

3.3.Carinski postupci i drugi inspekcijski pregledi

Iako nastojimo olakšati logistiku, carinski postupci i dalje su potrebni za sve pošiljke, a zbog dugotrajnih postupaka može biti potrebno nekoliko dana za carinjenje 15 . Stoga se čini hitnim utvrditi koji carinski postupci nisu ključni i mogli bi se pojednostavniti te istražiti gdje bi bili potrebni dodatni kapaciteti.

Zakonodavstvom EU-a ne zahtijeva se veterinarsko ili fitosanitarno certificiranje ni za uvoz žitarica ni za provoz kroz EU. U okviru nacionalnog programa kontrole države članice mogu uzeti uzorke kako bi provjerile usklađenost sa zahtjevima EU-a u pogledu uvoza i na nacionalnom tržištu. Međutim, te kontrole moraju biti utemeljene na riziku, razmjerne i nediskriminirajuće. Nažalost, takve kontrole mogu trajati do nekoliko dana i mogu se razlikovati od jednog graničnog prijelaza do drugog te među državama članicama. Kašnjenja ne samo da sprječavaju brzu otpremu tereta, nego podrazumijevaju i dodatne troškove za trgovce i prijevoznike.

Osim toga, nisu svi granični prijelazi opremljeni brojem osoblja koji je potreban za rukovanje dolaznim vagonima 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. Poboljšanjem kapaciteta za postupke kontrole i inspekcije, proporcionalnijom primjenom ili izuzimanjem tih postupaka kroz bolje razumijevanje primjenjivih pravila znatno bi se ubrzali postupci. Stoga je potrebno i da države članice osiguraju dovoljan broj službenika granične kontrole kako bi se ubrzale sve postojeće kontrole te pružanje usluga na svim relevantnim graničnim prijelazima 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. Osim toga, kontrole i inspekcije trebale bi se provoditi na mjestima koja nisu granica (npr. u morskim lukama ili na odredištu).

Isti pristup treba promicati u lukama u kojima je potrebno brzo provesti administrativne, granične i carinske kontrole ili carinjenje kako bi se smanjilo vrijeme prihvata i otpreme željezničkih vozila u lučkom području.

Komisija potiče daljnje pojednostavnjenje postupaka koji se odnose na izdavanje potrebnih izvoznih potvrda u Ukrajini. Pojednostavnjenje takvih postupaka pomoglo bi da se izbjegnu kašnjenja u prijevozu žitarica iz Ukrajine.

Savjetodavna misija EU-a u Ukrajini (EUAM Ukraine) i Misija EU-a za pomoć na granici između Moldove i Ukrajine (EUBAM), u skladu sa svojim mandatima, mogu pružati potporu ukrajinskim graničnim i carinskim tijelima kako bi se olakšao ulazak robe u EU.

U svojim smjernicama 16 za upravljanje vanjskim granicama radi olakšavanja prelaska granice na granicama između EU-a i Ukrajine Komisija je preporučila i da se, u slučaju da se konfiguracijom graničnog prijelaza omogući raspoređivanje dovoljnog broja službenika graničnog nadzora i carinskih službenika država članica, potiče određivanje „traka za hitnu potporu” za kamione kako bi se osigurala kontinuirana opskrba robom i uslugama.

3.4.Skladištenje robe na području EU-a

Iako je najvažniji prioritet prijenos poljoprivrednih proizvoda u morske luke, ne bi trebao isključiti korištenje skladišnog kapaciteta dostupnog u EU-u kako bi ga se oslobodilo na ukrajinskoj strani. Time bi se moglo osigurati stvaranje rezerve – po mogućnosti u blizini graničnih prijelaza, kolodvora duž pruga širokog profila koje su dostupne u EU-u i morskim lukama EU-a – te učinkovitije korištenje željezničkih vozila. U tom je smislu potrebno mapirati skladišni kapacitet. Takva procjena skladišnog kapaciteta u lukama EU-a bila bi korisna ne samo kratkoročno, nego i srednjoročno (žetva u ljeto i jesen 2022.) jer određeni broj objekata za skladištenje žitarica u Ukrajini možda neće biti dostupan ili će čak biti uništen.

Srednjoročne i dugoročne mjere 

3.5.Povećanje infrastrukturnog kapaciteta na novim izvoznim koridorima

Osim što je hitno potrebno pronaći alternativne putove za rješavanje ključnog pitanja izvoza žitarica, trebalo bi što prije provesti i srednjoročne mjere kako bi se poboljšala infrastruktura (uključujući terminale za pretovar i multimodalne terminale te potrebne željezničke i cestovne veze u relevantnim lukama) u EU-u i na državnom području Ukrajine i Moldove te kako bi se povećala povezanost s EU-om.

Komisija će nastaviti procjenjivati postojeće nedostatke i utvrđivati dodatne probleme. Na primjer, neki granični prijelazi s dvostrukom širinom kolosijeka nisu se dugo upotrebljavali ili je kapacitet zadnjih godina bio malen. Međutim, proširena operacija zahtijevala bi hitnu obnovu tih pruga na području EU-a. Programi za razdoblje 2021. – 2027. koji se financiraju iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj (u okviru programa Interreg) 17 , zajedno s instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja, mogli bi doprinijeti povezanim radovima primjenom odgovarajućih postupaka javne nabave. Povećanje kapaciteta postojećih uređaja za prilagodbu vagona različitim širinama kolosijeka i kapaciteta prometne infrastrukture na graničnim prijelazima još je jedan prioritet koji se može poduprijeti i s pomoću prethodno navedenih instrumenata.

3.6.Nove infrastrukturne veze

U okviru obnove Ukrajine bit će potrebno uspostaviti nove infrastrukturne veze, što će uvelike nadilaziti ono što je dosad bilo predviđeno u okviru Gospodarskog i investicijskog plana za Ukrajinu. Procjena budućih potreba trebala bi se usredotočiti na:

·nadogradnju prekograničnih veza (cestovni, željezničko-cestovni i željeznički promet) između EU-a i Ukrajine te optimizaciju i modernizaciju prometnih tokova u smislu infrastrukturnog kapaciteta, interoperabilnosti i učinkovitosti usluga prelaska granice, uključujući ponovno otvaranje dodatnih graničnih prijelaza. Potrebna ulaganja mogu se poduprijeti programom Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);

·razvoj novih koridora osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T) koji povezuju EU s Ukrajinom i Moldovom;

·poboljšanje povezanosti i plovnosti na koridoru Rajna – Dunav kako bi se osigurao učinkovitiji promet pojačanom koordinacijom između luka i tijela nadležnih za rijeke u EU-u, Ukrajini i Moldovi.

Pozivi na podnošenje prijedloga u okviru CEF-a omogućit će pružanje potpore projektima kojima se poboljšavaju prometne veze između EU-a i Ukrajine. Posebno postoje mogućnosti za financiranje željezničkih veza, željezničko-cestovnih i željezničkih terminala (uključujući one koji se odnose na promjenu širine kolosijeka) te projekata čiji je cilj olakšavanje protoka prometa na područjima granične kontrole na vanjskim granicama Unije. Projekti usmjereni na povećanje plovnosti na Dunavu mogu dobiti potporu i u okviru CEF-a. Projekti dvojne namjene za ceste i zračne luke također su prihvatljivi u okviru namjenskih poziva CEF-a za vojnu mobilnost. Osim CEF-a, provodi se procjena drugih instrumenata financiranja EU-a koji bi se mogli mobilizirati za pokrivanje potreba. U tom je kontekstu trenutačno u tijeku procjena izvedivosti obnove i nadogradnje, uz financijska sredstva EU-a, određenih graničnih prijelaza na ukrajinskom državnom području na granici s EU-om (npr. dva s Rumunjskom i jedan sa Slovačkom) kako bi se povećao njihov kapacitet i omogućilo im da rukuju teretom. U budućnosti bi se mogli predvidjeti dodatni granični prijelazi.

4.Zaključci

S obzirom na visok stupanj nesigurnosti i nestabilnosti koji će prevladavati sve dok traje agresija Rusije na Ukrajinu, fleksibilnost, agilnost i otpornost bit će neophodni za održavanje prometnih pravaca i lanaca opskrbe između EU-a i Ukrajine operativnima.

Kratkoročno je ključno da Ukrajina ostane potpuno integrirana u globalne lance opskrbe i poljoprivredna tržišta.

Povećanje broja poljoprivrednih proizvoda na svjetskim tržištima ključno je za rješavanje sve veće globalne nesigurnosti opskrbe hranom uzrokovane invazijom Rusije na Ukrajinu i njezinim razornim posljedicama. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri apsorbirale količine koje su se prethodno prevozile preko ukrajinskih morskih luka, sve vrste prijevoza moraju se mobilizirati do maksimalnog kapaciteta.

Uspostavom traka solidarnosti između EU-a i Ukrajine i drugim prethodno opisanim mjerama nastoji se pronaći rješenje u ovom kriznom razdoblju za ukrajinski izvoz, no one će imati važnu ulogu i u zadovoljavanju potreba Ukrajine za uvozom osnovne robe. Kako bi provela te mjere, Komisija će surađivati s državama članicama, ukrajinskim vlastima, prijevoznicima iz EU-a i Ukrajine, upraviteljima infrastrukture, vlasnicima željezničkih vozila, plovila i vozila, međunarodnim financijskim institucijama i drugim relevantnim dionicima iz cijele regije.

(1)

     Ukrajina je najveći svjetski izvoznik suncokretova ulja (50 % svjetskog izvoza), treći najveći svjetski izvoznik uljane repice (20 %) i ječma (18 %), četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza (16 %) i peti najveći svjetski izvoznik pšenice (12 %).

(2)

     COM(2022) 195 final.

(3)

     Isti se široki profil kolosijeka upotrebljava u baltičkim državama i Moldovi, dok u Finskoj širina profila kolosijeka iznosi 1 524 mm.

(4)

     Uz iznimku pruge LHS koja povezuje granični prijelaz Hrubieszów i Sławków (u blizini Katowica) u Poljskoj.

(5)

     Zakonodavstvom EU-a ne zahtijeva se veterinarsko ili fitosanitarno certificiranje ni za uvoz žitarica ni za provoz kroz EU.

(6)

     Kao što su UIP, ERFA, CER, UIRR, FEPORT, EFIP, ESPO, ESO/EBU, CEMA, ECSA, WSC.

(7)

     Na primjer, Slovačka ima dnevni kapacitet pretovara od 30 do 40 vlakova koji voze kolosijecima standardne europske širine (pa čak i od 50 do 60 vlakova) koji se još ne upotrebljava, iako postoji pruga standardnog profila kolosijeka u EU-u koja vodi od Poljske do Kaunasa u Litvi, gdje postoji kapacitet pretovara). Luka Klaipeda ima kapacitet toplomorske luke tijekom cijele godine.

(8)

     Takvi strojevi mogu utovariti dva vagona (130 t) na sat (90 000 tona mjesečno), a duž vlaka može raditi nekoliko strojeva paralelno. Uz relativno nisku razinu ulaganja, pretovar se može povećati.

(9)

     Kabinet ministara Ukrajine, Odluka od 30. ožujka 2022. br. 255-r ( https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/255-2022-%D1%80#Text )

(10)

     Kao što je Svjetska banka koja posjeduje stručno znanje u tom sektoru.

(11)

     COM(2022) 167 final.

(12)

     Isto se predlaže za Moldovu (COM(2022) 168 final).

(13)

      https://transport.ec.europa.eu/ukraine/keeping-transport-running-smoothly/road-transport_en  

(14)

     Ta je neformalna mreža ministarstava prometa uspostavljena Komunikacijom o zelenim trakama (2020/C 96 I/01, SL C 96I, 24.3.2020., str. 1.–7.) u ožujku 2020., a ponovno je aktivirana kad je započela ruska agresija. Pokazalo se da se putem mreže, kojom predsjeda Komisija, mogu učinkovito razmjenjivati informacije među državama članicama.

(15)

     Srednjoročno, Ukrajinu će se poticati da pojača provedbu programa za ovlaštene gospodarske subjekte, pridruži se međunarodnim carinskim konvencijama te izgradi kapacitete za ljudske resurse i poboljša carinsku opremu s obje strane granice između Ukrajine i EU-a.

(16)

     Komunikacija Komisije „Pružanje operativnih smjernica za upravljanje vanjskim granicama radi olakšavanja prelaska granice na granicama između EU-a i Ukrajine”, C(2022) 1404, 2.3.2022.

(17)

Države članice moći će takve zahtjeve za financiranje uvrstiti u svoje planove ulaganja koji čine temelj operativnih sporazuma, čime će se olakšati financiranje projekata započetih nakon siječnja 2022.

(18)

      https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_21_6776