EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.4.2022.

COM(2022) 137 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Deveto izvješće Komisije o postupcima za upis u registar obveznika, ubiranje i kontrolu PDV-a u skladu s člankom 12. Uredbe Vijeća (EEZ, EURATOM) br. 1553/89

Sadržaj

1.Uvod

1.1.    Novi pristup: uspješni primjeri koje treba slijediti    

1.2.    Prikupljanje i analiza podataka    

2.Zajednički interes: važnost PDV-a za države članice, Europsku uniju i porezne obveznike

2.1.    Neujednačeno izvršavanje obveza (razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a)        

2.2.    Učinak razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a na vlastita sredstva    

2.3.    Upravljanje PDV-om i opterećenje za poduzeća povezano s izvršenjem obveza        

3.Upis u registar obveznika PDV-a i analiza rizika

3.1.    Bolja komunikacija za pomoć poreznim obveznicima    

3.2.    Cjelovitost baze podataka poreznih obveznika u registru obveznika PDV-a    

4.PDV, informacijska tehnologija i nove tehnologije

4.1.    E-trgovina    

4.2.    Minisustav „sve na jednom mjestu”    

4.3.    Digitalizacija, informacijske tehnologije i podatkovna analitika    

4.4.    Plan upravljanja izvršenjem obveza    

4.5.    Usluge za porezne obveznike    

4.6.    Upotreba podataka za izvršenje obveza PDV-a    

4.6.1. Prikupljanje podataka

4.6.2. Upotreba podataka za donošenje utemeljenih odluka

5.Podnošenje prijave i plaćanje

5.1.    Pravodobnost podnošenja prijave    

5.1.1.Elektroničko podnošenje prijava (e-podnošenje)

5.1.2.Praćenje izvršenja obveza u pogledu podnošenja prijava PDV-a

5.2.    Plaćanje PDV-a    

6.Naplata dugova PDV-a, povrat i revizija

6.1.    Naplata dugova PDV-a    

6.2.    Povrat PDV-a    

6.3.    Potpunost izvršenja obveza podnošenja prijave: revizija u području PDV-a    

7.Obračun PDV-a, odgovornost i sporovi

7.1.    Obračun PDV-a, interne kontrole i vanjske revizije    

7.2.    Postupak rješavanja sporova u vezi s PDV-om    

8.COVID-19 i PDV: preporuke za ubiranje i povrat PDV-a

9.Zaključak

Prilog 1.: Kazalo preporuka

Prilog 2.: Kazalo slika i tablica

Prilog 3.: Referentni dokumenti

1.Uvod

Javne usluge, primjerice zdravstvena zaštita, razvoj infrastrukture, obrazovanje i nacionalna obrana, neophodne su za naš svakodnevni život, no nisu besplatne. Za njihovo su financiranje potrebni porezi, među kojima je važan porez na dodanu vrijednost (PDV), koji često najviše pridonosi proračunima država članica 1 . Nezadovoljavajuće upravljanje PDV-om dovodi u pitanje razvoj, rast i povjerenje u vladu. Stoga je djelotvorno upravljanje PDV-om s učinkovitim procesima i postupcima u interesu svima: nacionalnim upravama, institucijama EU-a, poreznim obveznicima i građanima.

Uredbom Vijeća br. 1553/89 od 29. svibnja 1989. 2 Komisiji je propisana obveza da svake tri godine procijeni nacionalne postupke za registraciju poreznih obveznika te za utvrđivanje i ubiranje PDV-a, kao i načine te rezultate nacionalnih sustava kontrole PDV-a. Tad se mogu razmotriti moguće revizije radi poboljšanja djelotvornosti tih postupaka. Ovo izvješće u skladu je s tom obvezom i obuhvaća razdoblje 2016. – 2019.

Od 1989. izdano je osam izvješća o procjeni 3 . U posljednjem izvješću 4 , objavljenom u prosincu 2017., zagovaralo se dokidanje krutih podjela i poboljšanje upravljanja PDV-om na temelju bolje suradnje poreznih uprava. U ovom se izvješću 5 utvrđuju neki od vjerojatnih uzroka gubitka prihoda i daju konkretne preporuke mjera za rješavanje tog problema jačanjem upravljanja PDV-om (preporuke su navedene u okvirima u odjeljcima u nastavku. Sažetak preporuka dostupan je u Prilogu 1.). To je posebno važno u kontekstu promjena koje digitalizacija i nove tehnologije unose u gospodarstvo. U ovom se izvješću iznose iskustva i dobri primjeri nacionalnog upravljanja PDV-om.

Pravedno i učinkovito oporezivanje bit će još važnije u nadolazećim mjesecima i godinama jer se EU i globalna zajednica nastoje oporaviti od posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19. Države članice brzo su provele mjere za PDV zajedno s drugim ciljanim mjerama kako bi započele put prema oporavku. U ovom se izvješću ocjenjuje spremnost poreznih uprava da se suoče s teškim situacijama, uključujući izvanredne situacije povezane s bolešću COVID-19, i nastave s radom uz što manje prekida.

1.1.Novi pristup: uspješni primjeri koje treba slijediti

Sve porezne uprave imaju isti zadatak: ubirati poreze. U prilično usklađenom području kao što je PDV osobito imaju mnogo sličnih funkcija, ali se mogu razlikovati u smislu organizacije, poslovanja, porezne politike i prioriteta.

Ovo izvješće ide korak unatrag i posvećeno je upravljanju PDV-om iz šire perspektive kako bi se obuhvatile mjere koje poduzimaju države članice. Preporučuju se moguće mjere za postizanje sličnog učinka na razini cijelog EU-a. Slijedi se cijeli ciklus ubiranja PDV-a, od upisa u registar obveznika PDV-a do kontrole PDV-a nakon povrata.

Uspoređivanje informacija o uspješnosti najjednostavniji je način utvrđivanja dobrih rezultata i prakse. Međutim, različite definicije, nedostatak cjelovitosti i pouzdanosti podataka te neusporedivost sličnih funkcija u različitim okruženjima (veličina, politička organizacija, društvene strukture itd.) onemogućuju potpuno određivanje referentnih vrijednosti. Postojeća raznolikost najveći je izazov u usporedbi troškova i uspješnosti poreznih uprava.

Dodatni čimbenici kao što su ponašanje obveznika PDV-a (npr. sklonost plaćanju poreza), kvaliteta zakona o primjeni PDV-a i druge odrednice PDV-a (npr. veličina maloprodaje, struktura poreznih obveznika, geografija, veličina zemlje, gospodarsko okruženje, nezaposlenost) utječu na razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a, ali gotovo ih je nemoguće procijeniti.

Iako se ovim izvješćem ne određuju referentne vrijednosti, utvrđuju se prilike za promjenu i poboljšanje, pri čemu se obraća pozornost na specifičnosti svake zemlje. Takve su prilike često kvalitativne („meke”) i teško ih je prepoznati.

1.2.Prikupljanje i analiza podataka

Kako bi prikupila podatke, Komisija je svim državama članicama dostavila anketu o odabranim pitanjima. Komisija je prikupila 8 700 podatkovnih unosa s pomoću 109 različitih skupova pitanja (slobodni tekst, pitanja s jednim i više odgovora, matrica itd.) i tablica.

Primijenjene su metode provjere (npr. unakrsne provjere, usporedbe s drugim izvorima i ključna pitanja za provjeru) kako bi se provjerila i potvrdila kvaliteta primljenih podataka. Komisija je putem raznih kanala komunicirala s državama članicama kako bi raspravljala o otkrivenim nepravilnostima. Sve države članice imale su priliku preispitati svoje odgovore. Podaci su se unatoč tome i dalje znatno razlikovali u pogledu kvalitete i točnosti. Države članice trebale bi nastojati dostaviti visokokvalitetne podatke u zadanom roku.

Ujedinjena Kraljevina povukla se iz Europske unije 31. siječnja 2020. Budući da je izvješćem obuhvaćeno razdoblje 2016. – 2019., a u prijelaznom je razdoblju pravo Unije ostalo u potpunosti primjenjivo na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj, svako upućivanje na „države članice” i svi izračuni (npr. različiti omjeri i postotci) uključuju Ujedinjenu Kraljevinu. Ujedinjena Kraljevina u potpunosti je sudjelovala u tom procesu.

2.Zajednički interes: važnost PDV-a za države članice, Europsku uniju i porezne obveznike

2.1.Neujednačeno izvršavanje obveza (razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a)

Sposobnost poreznih uprava da ubiru porez na dodanu vrijednost (PDV) hitno je pitanje za države članice, EU, europska poduzeća i građane. PDV je važna i neophodna stavka nacionalnih proračuna država članica 6 te važan izvor vlastitih sredstava za proračun EU-a. Međutim, porezne uprave procjenjuju da dospjeli, ali nenaplaćeni PDV iznosi 134 milijarde EUR u nominalnoj vrijednosti odnosno 10,3 % izraženo kao udio ukupne obveze PDV-a u 2019. 7 ( Slika 1. ). To se naziva razlikom između očekivanog i naplaćenog PDV-a, odnosno razlikom između ukupne obveze PDV-a (VTTL) i iznosa koji porezne uprave država članica doista ubiru, što označava izgubljene prihode od PDV-a u usporedbi s teoretskim izračunom PDV-a. Komisija jednom godišnje izračunava i objavljuje razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a 8 radi prikupljanja usporedivih podataka i pokazatelja o razmjeru gubitaka prihoda od PDV-a. Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a procjena je gubitka prihoda zbog razloga koji se mogu razvrstati u četiri općenite kategorije: 1. prijevare u vezi s PDV-om i utaja PDV-a, 2. prakse izbjegavanja i optimizacija PDV-a, 3. stečajevi i financijske nesolventnosti te 4. administrativne pogreške. Treba napomenuti da se procjene razlike PDV-a izračunavaju na temelju nacionalnih statistika 9 . U tom je pogledu najvažniji čimbenik administrativni kapacitet država članica za poticanje izvršenja obveza i suzbijanje prijevara u vezi s PDV-om. Iako svaki od navedenih uzroka razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a zahtijeva drukčiji odgovor politike, čak ni u najboljem slučaju ta se razlika nije mogla u potpunosti ukloniti, na primjer u pogledu izgubljenog prihoda od PDV-a zbog stečajeva i financijskih nesolventnosti. Kvantificiranje i praćenje razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a može pomoći u razvoju ciljanih mjera i praćenju njihove djelotvornosti. Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a kao takva može se smatrati pokazateljem za mjerenje djelotvornosti mjera za naplatu PDV-a i izvršenje obveza u svakoj državi članici.

Slika 1.: Kretanje razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a na razini EU-a

Izvor: Europska komisija (2021.), Izvješće o razlici između očekivanog i naplaćenog PDV-a za 2021.

Stanje na razini EU-a s vremenom pokazuje znakove poboljšanja, no statistički se podaci znatno razlikuju kad se usporede države članice, od tek 1 % do čak 35 % ukupne nacionalne teoretske obveze PDV-a (VTTL) ( Slika 2. ). Postoje dobri primjeri koji pokazuju da je napredak moguć i da se razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a može smanjiti: u usporedbi s 2018., udio razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a općenito se smanjio u 18 država članica. Osim u Hrvatskoj i Cipru do najvećeg je smanjenja razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a došlo u Grčkoj, Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj (koje su razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a smanjile za od 3,2 do 2,2 (–3 postotna boda). Drugu skupinu zemalja čine Švedska, Finska i Estonija. Procjenjuje se da je u tim državama članicama gubitak prihoda od PDV-a već godinama manji od 5 % PDV-a koji se mora platiti. Najveća povećanja razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a osim Malte bilježe Slovenija (+3 postotna boda) i Rumunjska (+2,3 postotna boda).

Slika 2.: Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a kao udio VTTL-a, 2018. i 2019., izraženo u postotcima

Napomena: podatkovne oznake odnose se na razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a kao udio VTTL-a 2019. 
Izvor: Europska komisija (2021.), Izvješće o razlici između očekivanog i naplaćenog PDV-a za 2021.

Varijacije u procjenama razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a između država članica odražavaju razlike u pogledu izvršenja poreznih obveza, prijevare, izbjegavanja poreza, stečajeva, nesolventnosti i administrativnog kapaciteta. Čak i ako na procjene utječu drugi čimbenici, primjerice gospodarski razvoj i organizacija prikupljanja nacionalnih statističkih podataka, stopa, a osobito kretanje razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a, pokazatelj je uspješnosti nacionalnih poreznih uprava.

Tablica 1.: Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a za razdoblje 2016. – 2019. (izražena u milijunima EUR i kao postotak ukupne obveze PDV-a)

Izvor: Europska komisija (2021.), Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a.

Od 28 država članica, njih 25 uključuje procjene razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a u svoje metode praćenja razine netočnog prijavljivanja poreza (s izuzetkom Njemačke, Malte i Švedske). Četrnaest država članica koristi se i internim procjenama i procjenama Komisije, dok se osam država članica, odnosno Češka, Irska, Španjolska, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Austrija i Portugal, oslanja samo na podatke za EU. Bugarska, Estonija i Ujedinjena Kraljevina koriste se samo svojim internim procjenama. Komisija ostaje pri preporuci iz prethodnog izvješća da bi države članice trebale ulagati ili nastaviti ulagati u procjenu vlastitih razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a i njihovu detaljniju analizu. Uvid u razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a omogućuje nacionalnim oblikovateljima politike da procijene učinak svojih mjera politike i prilagode ih kako bi povećali stopu izvršenja obveza PDV-a.

Neke države članice (11/28) dostavile su svoje interne procjene razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a. Općenito nije bilo znatnih razlika (u prosjeku 1 – 2 postotna boda) između internih procjena i procjena Komisije. To je još jedan dokaz točnosti podataka koje Komisija objavljuje na godišnjoj razini.

Gotovo sve države članice smatraju da su studije i procjene razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a korisne za bolje razumijevanje razine netočnog prijavljivanja obveza PDV-a, ali stupanj njihova razumijevanja varira. Vrijedi napomenuti da države članice koje ne ulažu mnogo u procjenu razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a smatraju da je taj poduhvat koristan samo u manjoj mjeri.

Slika 3.: Percepcija korisnosti procjena razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a u odnosu na rad poreznih uprava na poticanju izvršenja obveza u državama članicama

Pitanje 4.8.: U kojoj su mjeri studije/procjene razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a pomogle vašoj poreznoj upravi da dodatno usmjeri svoj budući rad na poticanju izvršenja obveza?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

2.2.Učinak razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a na vlastita sredstva

Vlastita sredstva od PDV-a za proračun Unije ubiru se na osnovicu PDV-a svake države članice. Osnovice PDV-a najprije se usklađuju prema pravilima EU-a prije nego što se izračunaju vlastita sredstva od PDV-a za plaćanje 10 . Isti se postotak zatim naplaćuje na usklađenu osnovicu svake države članice, koja je, međutim, ograničena na 50 % bruto nacionalnog dohotka (BND) države članice 11 .

Uspješnost upravljanja PDV-om u državama članicama izravno utječe na prihode EU-a. Budući da se neto prihod od PDV-a koji ubire svaka država članica upotrebljava za određivanje usklađene osnovice, razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a utječe i na prihode država članica i na iznose vlastitih sredstava od PDV-a Unije. S pravnog stajališta Sud Europske unije utvrdio je jasnu vezu između nacionalnog ubiranja PDV-a i raspoloživosti odgovarajućih sredstava za proračun EU-a 12 .

Udio doprinosa na temelju PDV-a smanjuje se i svaki pad vlastitih sredstava od PDV-a mora se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem doprinosa na temelju BND-a 13 koje plaća svaka država članica.

Podaci o razlici između očekivanog i naplaćenog PDV-a u državama članicama mogu se promatrati s različitih gledišta, kao što je postotak razlike ili njezin razmjer u apsolutnoj vrijednosti, što daje istu opću sliku izgubljenih prihoda.

Slika 4.: Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a u EU-u izražena kao prosječna vrijednost u izvještajnom razdoblju

a. razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a kao postotak ukupne obveze PDV-a (VTTL)    b. razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a u milijunima EUR

Izvor: Europska komisija (2021.), Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a.

2.3.Upravljanje PDV-om i opterećenje za poduzeća povezano s izvršenjem obveza

Iako su načela PDV-a usklađena, pravila se mogu različito donositi i provoditi u državama članicama pa opterećenje za poduzeća povezano s izvršenjem obveza znatno varira.

Djelotvornost i učinkovitost poreznih uprava utječu i na troškove porezne uprave za vlade i na troškove izvršenja obveza za poduzeća. Budući da PDV čini velik dio administrativnog opterećenja za poduzeća, jednako je važno poboljšati kvalitetu upravljanja PDV-om. Međutim, procjena administrativnog opterećenja za obveznike PDV-a nije obuhvaćena ovim izvješćem.

Preporuka 1.: izračunajte i analizirajte razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a na nacionalnoj razini i njezine komponente (prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice, e-trgovina itd.).

3.Upis u registar obveznika PDV-a i analiza rizika

Upis poreznih obveznika (poduzeća, pojedinaca i drugih subjekata upisanih u registar obveznika PDV-a) u registar i izdavanje poreznog broja temeljan su početni korak u upravljanju PDV-om koji jača ključne administrativne procese ako su podaci u bazi podataka registra potpuni, točni i aktualni. Nakon upisa u registar obveznici PDV-a uvrštavaju se u nacionalne baze podataka o PDV-u.

Komisija je u prethodnom izvješću preporučila državama članicama sljedeće:

·da ulože dodatna sredstva za pomoć poreznim obveznicima, posebice stranima, u izvršenju obveza upisa u registar obveznika PDV-a (preporuka 4.)

·da razmisle o dodjeli identifikacijskih brojeva za PDV i registracijskih brojeva za sustav razmjene informacija o PDV-u (VIES) (preporuka 5.)

·da na sustavniji način provjeravaju valjanost podataka o registraciji za PDV i VIES (preporuka 6.).

7.0.Bolja komunikacija za pomoć poreznim obveznicima

Budući da je državama članicama u prethodnom izvješću preporučeno da više ulažu u pružanje pomoći poreznim obveznicima u izvršenju obveza upisa u registar obveznika PDV-a, dodano je pitanje za procjenu napretka po tom pitanju. Države članice u svojim su odgovorima navele da je upis u registar putem interneta uglavnom dostupan te da su porezni obveznici obaviješteni o mogućnosti upisa putem interneta i povezanim obvezama.

Slika 5.: Informacije o obvezama upisa u registar obveznika PDV-a dostupne na internetu

Pitanje 3.3.: Obavješćuje li porezna uprava porezne obveznike o obvezama upisa u registar obveznika PDV-a i postupku upisa putem interneta? Na primjer, putem internetske stranice, aplikacija itd.

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Slika 6.: Dostupnost upisa u registar putem interneta u državama članicama EU-a

Pitanje 3.8.: Je li upis u registar putem interneta...

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 2.: obavješćujte porezne obveznike putem interneta o obvezama povezanima s PDV-om i omogućite upis putem interneta.

7.1.Cjelovitost baze podataka poreznih obveznika u registru obveznika PDV-a

Potrebno je uspostaviti ravnotežu između olakšavanja novih gospodarskih djelatnosti jednostavnim upisom u registar obveznika PDV-a i borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om. Za obavljanje gospodarske djelatnosti u državi članici EU-a dovoljan je samo aktivan PDV broj, čak i bez stalnog poslovnog nastana u toj zemlji. Stoga je pažljivo ocjenjivanje podnositelja zahtjeva u fazi upisa u registar ključan korak u utvrđivanju potencijalnih slučajeva prijevare.

Borba protiv prijevara u vezi s PDV-om može zahtijevati da se u određenim uvjetima odbije zahtjev za PDV broj. Postupak upisa u registar trebao bi sadržavati element analize rizika 14 na temelju informacija koje podnositelj zahtjeva dostavi u fazi upisa, a koje se unakrsno provjeravaju s informacijama dobivenima od trećih strana i, prema potrebi, filtriraju nakon pojašnjenja poreznog obveznika.

Države članice trebale bi osigurati da su informacije u njihovim bazama podataka o PDV-u potpune i točne te da se redovito ažuriraju. Da bi se to postiglo, potreban je svestrani informatički podsustav za upis u registar koji se povezuje s drugim informatičkim podsustavima u poreznoj upravi i koji omogućuje obustavu primanja prijava PDV-a, slanje podsjetnika, izradu procjena i poduzimanje drugih mjera u odnosu na porezne obveznike koji su privremeno neaktivni. One bi trebale moći generirati informacije o upravljanju upisom u registar obveznika PDV-a i redovito preispitivati u kojoj se mjeri u bazi podataka VIES može potvrditi njihova valjanost.

Kako bi utvrdila cjelovitost baza podataka o registru obveznika PDV-a, Komisija je postavila pitanja i o broju poreznih obveznika, upisu u registar PDV-a i minisustav „sve na jednom mjestu” (MOSS), izvršenim provjerama upisa te očekivanim prijavama PDV-a i prihodima od PDV-a 15 .

U prethodnom je izvješću potvrđeno da su u državama članicama uspostavljeni postupci upisa u registar i da upis putem interneta postaje sve popularniji. Osim toga, u nekim su državama članicama za upis u registar dostupni sustavi „sve na jednom mjestu” i nekoliko je ureda, kao što su gospodarske komore, uključeno u postupak upisa u registar obveznika PDV-a. Državama članicama postavljeno je pitanje o automatskoj razmjeni podataka među poreznim upravama i različitim tijelima nadležnima za upis poduzeća u registar.

Slika 7.: Automatska razmjena podataka među poreznim upravama i drugim nacionalnim tijelima nadležnima za upis u registar

Pitanje 3.2.: 3.2. Postoji li automatska razmjena podataka između porezne uprave i sljedećih tijela [nadležnih za upis poduzeća u registar, na primjer: gospodarska komora]?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Kako bi se osigurala potpunost i točnost baza podataka o PDV-u, neophodna je veća integracija relevantnih baza podataka i stvarna razmjena podataka među dionicima na nacionalnoj razini.

Preporuka 3.: poboljšajte automatsku razmjenu podataka među poreznim upravama i drugim nacionalnim tijelima.

Baze podataka o registrima država članica trebale bi sadržavati minimalne podatke o poreznom obvezniku kako bi zadovoljile standard potpunosti i točnosti. Većina relevantnih podataka o poreznim obveznicima trebala bi biti u bazi podataka o PDV-u od trenutka upisa u registar.

Slika 8.: Podaci potrebni za novi upis u registar obveznika PDV-a u državama članicama EU-a

Pitanje 3.4.: Koji su podaci potrebni za upis novog poreznog obveznika u registar (bez MOSS-a)? (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Baze podataka o poreznim obveznicima PDV-a općenito se dobro održavaju u državama članicama. Sadržavaju većinu relevantnih podataka o poreznim obveznicima, a informacije su prikladne za djelotvornu upotrebu. Pri upisu novog obveznika PDV-a većina država članica (24/28) zahtijeva ispunjavanje većine polja s podacima. Deset država članica, odnosno Danska, Irska, Grčka, Hrvatska, Cipar, Litva, Mađarska, Austrija, Portugal i Ujedinjena Kraljevina, uvrstilo je sva polja. Većina država članica koje ne uvrštavaju minimalno obvezna polja u svoju bazu podataka zahtijevaju druga polja ili zamjenske podatke kao što su podaci o bankovnom računu, očekivani promet, identifikacijski podaci pravnog zastupnika (ili više njih), izvori financiranja i podaci o zaposlenicima. Povećanje učinkovitosti moglo bi se postići objedinjavanjem tih polja u trenutku upisa, čime bi se osiguralo da se odmah pojave u bazi podataka. Time bi se nacionalne porezne uprave oslobodile obveze prikupljanja dodatnih informacija putem pojedinačnih upita.

Preporuka 4.: vodite točnu i potpunu bazu podataka o PDV-u.

Analiza nije otkrila sustavnu korelaciju između razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a i pokazatelja kao što su broj registriranih poreznih obveznika, broj poduzeća upisanih u registar obveznika PDV-a i podaci traženi pri upisu. Može postojati blaga korelacija između stope razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a i prosječne vrijednosti naplaćenog PDV-a po poreznom obvezniku. Čini se da je u državama članicama s najvećom vrijednošću prihoda po registriranom obvezniku PDV-a (Luksemburg, Irska, Danska i Ujedinjena Kraljevina) razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a relativno manja.

Na slici 9. prikazano je u kojoj mjeri države članice provode kontrole upisa u registar obveznika PDV-a te provjeravaju jesu li zahtjevi za upis u registar vjerodostojni i ispunjavaju li podnositelji zakonske uvjete za upis.

Slika 9.: Provjere i preliminarne kontrole upisa u registar obveznika PDV-a

a. Pitanje 3.5.: Koji su podaci potrebni za upis novog poreznog obveznika u registar (bez MOSS-a)?
(možete odabrati više odgovora)

b. Pitanje 3.6.: Provodi li vaša porezna uprava preliminarne kontrole prije upisa u registar obveznika PDV-a?
(možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Države članice općenito upotrebljavaju pokazatelje rizika, a provjere se provode sustavno i prema potrebi mogu uključivati posjete prostorijama poreznog obveznika. Uspostavljeni su postupci kojima se osigurava da su zahtjevi za upis u registar vjerodostojni i da podnositelji zahtjeva ispunjavaju zakonske zahtjeve.

Međutim, Grčka, Italija, Cipar, Malta i Portugal mogli bi imati koristi od veće dosljednosti u preliminarnim kontrolama. Češkoj i Španjolskoj savjetuje se da bolje provjere identitet podnositelja zahtjeva, dok bi Bugarska, Češka, Španjolska, Malta, Nizozemska, Rumunjska i Švedska mogle ponovno razmotriti odredbe o pravnoj provjeri upisa u registar obveznika PDV-a.

Neke su države članice izvijestile o drugim preliminarnim provjerama. One se temelje na različitim izvorima kao što su analiza dokumentacije, javne informacije, terenski posjeti prije upisa u registar i kaznena evidencija. Uobičajena su praksa i zahtjevi za informacije upućeni drugim nacionalnim agencijama, razgovori/sastanci s ravnateljima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima ili upotreba posebnih upitnika za procjenu rizika. Dobra bi praksa mogla biti i osiguravanje interoperabilnosti poreznih i carinskih kriterija rizika relevantnih za PDV (npr. pokazatelji povezani s carinskim postupkom 42 mogli bi se odnositi i na rizik od prijevare u vezi s PDV-om).

Nekoliko odgovora odnosilo se na administrativnu i međunarodnu suradnju kao dodatan izvor provjere.

Preporuka 5.: provodite pravne i identifikacijske provjere te sustavne preliminarne kontrole na temelju pokazatelja rizika.

Postotak odbijenih zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a daje neke naznake kvalitete postupka procjene rizika i varira od 0 % u Italiji do > 20 % u Latviji i Litvi. Države članice s niskom stopom odbijenih upisa u registar obveznika PDV-a obično imaju veću stopu razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a, a one s višom stopom odbijanja imaju bolji učinak. Primjerice, Italija je odgovorila „nula”, Grčka „podaci nisu dostupni”, a u Rumunjskoj se ukupan udio odbijenih upisa u registar obveznika PDV-a smanjio s 14,5 % u 2016. na 2,2 % u 2019. 16

Države članice mogu imati koristi od izrade institucionalne memorije zahtjeva za upis u registar, posebno odbijenih, kako bi unaprijedile znanje o legitimnom interesu podnositelja zahtjeva za obavljanje neke gospodarske djelatnosti i sposobnosti za njezino obavljanje.

Slika 10.: Evidencija podnositelja zahtjeva kojima nije odobren upis u registar

Pitanje 3.7.: Vodi li vaša uprava evidenciju podnositelja zahtjeva kojima nije odobren upis u registar?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Većina država članica (19/28) vodi evidenciju podnositelja zahtjeva kojima nije odobren upis u registar. Sve bi države članice trebale usvojiti tu dobru praksu i prema potrebi razmotriti promjenu nacionalnog zakonodavstva.

Preporuka 6.: vodite evidenciju podnositelja zahtjeva kojima nije odobren upis u registar.

Većina država članica unakrsno provjerava podatke koji se nalaze u bazi podataka o upisima u registar obveznika PDV-a s obzirom na izvore informacija trećih strana, kao što su drugi državni registri, kako bi poboljšale integritet i točnost svojih baza podataka. To je dobra praksa te bi države članice trebale slijediti primjer Danske, Estonije, Irske, Grčke, Francuske, Hrvatske, Latvije, Litve, Luksemburga, Rumunjske i Švedske.

Slika 11.: Unakrsna provjera treće strane na podacima o upisu u registar obveznika PDV-a

Pitanje 3.9.: Jesu li podaci u bazi podataka o upisu u registar obveznika PDV-a unakrsno provjereni u odnosu na izvore informacija trećih strana (npr. drugi državni registri kao što je registar trgovačkih društava) kako bi se osiguralo da su podaci aktualni?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 7.: unakrsno provjerite podatke u bazi podataka o upisu u registar obveznika PDV-a u odnosu na izvore informacija trećih strana.

Osim toga, Komisija je nastojala saznati više o postojanju i vrsti postupaka koji se primjenjuju za otkrivanje poduzeća i pojedinaca koji se moraju upisati u registar, ali to ne čine te, što je jednako važno, o rezultatima tih postupaka. Porezne uprave koje su na prvo pitanje odgovorile „da” imaju različite postupke za otkrivanje neregistriranih poduzeća.

Slika 12.: Postupci za otkrivanje poreznih obveznika koji se ne upišu u registar i gospodarski sektori sa znatnim brojem neregistriranih poduzeća

Pitanje 3.11.a: Navedite vrstu inicijativa koje je primjenjivala vaša porezna uprava.
(možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Slika 13 sadržava više informacija o predmetnim gospodarskim sektorima.

Slika 13: Postupci za otkrivanje poreznih obveznika koji se ne upišu u registar i gospodarski sektori sa znatnim brojem neregistriranih poduzeća

Pitanje 3.11.b: U kojim je gospodarskim sektorima vaša porezna uprava na temelju tih inicijativa utvrdila znatan broj neregistriranih poduzeća? (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 8.: utvrdite postupke za otkrivanje poreznih obveznika koji se ne upišu u registar i usmjerite se na gospodarske sektore sa znatnim brojem neregistriranih poduzeća.

Kao što je navedeno u prethodnom izvješću, države članice postupno prelaze na postupak upisa u registar koji se temelji na procjeni rizika. Kako bi se procijenilo uzrokuje li to znatna kašnjenja za porezne obveznike koji podnose zahtjev za registracijske brojeve za PDV i VIES, vrijeme potrebno za obradu zahtjeva uspoređeno je s podacima iz prethodnog razdoblja.

Slika 14.: Vrijeme (broj dana) potrebno za ishođenje registracijskih brojeva za PDV i VIES u državama članicama EU-a

Pitanje 2.2.g: Najmanji broj dana potreban za ishođenje...

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Pregledom duljeg razdoblja potvrđuju se prethodni nalazi: pristup koji uključuje procjenu rizika ne uzrokuje znatno kašnjenje postupka upisa u registar, a porezne uprave prelaze na objedinjavanje identifikacijskog broja za PDV i registracijskog broja za VIES u jedinstveni identifikator.

Preporuka 9.: objedinite postupak procjene rizika i postupak upisa u registar.

U sustavu PDV-a isporuka robe unutar EU-a oslobađa se od PDV-a u državi članici isporuke kad se vrši poreznom obvezniku koji se nalazi u drugoj državi članici. Država članica u kojoj se porezni obveznik nalazi obračunava pretporez. Stoga svaki porezni obveznik koji obavlja takve isporuke mora biti u mogućnosti provjeriti jesu li njegovi kupci u drugoj državi članici porezni obveznici i posjeduju li važeći identifikacijski broj za PDV.

U tu svrhu svaka porezna uprava vodi elektroničku bazu podataka koja sadržava podatke o upisu u registar obveznika PDV-a gospodarskih subjekata koji se nalaze u državi članici, uključujući identifikacijski broj za PDV te ime i adresu gospodarskog subjekta. Elektronički VIES uspostavljen je kako bi nacionalnim poreznim upravama omogućio razmjenu podataka o isporukama unutar EU-a. Porezni obveznici mogu se poslužiti sustavom VIES na internetu (VIES-on-the-Web) kako bi dobili potvrdu PDV brojeva svojih trgovinskih partnera.

Kako bi se ocijenio njihov odgovor na preporuku o sustavnijoj provjeri valjanosti podataka o registraciji za PDV i VIES, države članice upitane su o postojanju naknadne provjere nakon upisa u sustav VIES.

Slika 15.: Naknadna provjera registracijskih brojeva za VIES u državama članicama EU-a

a. Pitanje 3.12.: Vrši li se naknadna provjera njegove valjanosti nakon upisa u VIES?

b. Pitanje 3.13.: Uklanja li vaša porezna uprava identifikacijski broj iz sustava VIES u slučaju prijevare?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

U skladu s člankom 22. Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 države članice obvezne su provesti kontrole nakon upisa u registar ako prije upisa u registar provode samo preliminarne provjere. Samo manji broj država članica (18 %) odgovorio je da ne provjerava te podatke u odnosu na > 30 % poreznih uprava u prethodnom izvješću koje nisu provodile postupke kontrole nakon upisa u registar.

Dvadeset država članica ima odredbe kojima se dopušta uklanjanje broja iz VIES-a u slučaju prijevare, što Komisija smatra dobrom praksom. Danska i Cipar naveli su da ne provjeravaju valjanost broja u VIES-u nakon upisa u registar, a Bugarska, Estonija, Poljska, Slovačka i Finska navele su da ne uklanjaju brojeve iz VIES-a u slučajevima prijevare. Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina navele su da ne provjeravaju valjanost broja u VIES-u nakon upisa u registar i da ne uklanjaju broj iz VIES-a u slučaju prijevare.

Državama članicama savjetuje se da se vode primjerom većine država. Sustav PDV-a temelj je unutarnjeg tržišta EU-a, a lanac prijevara u području PDV-a obično je dug i uključuje dvije ili više zemalja. Ponekad je potrebno djelovati protiv unutarnjih trgovaca kako bi se spriječilo da se prijevara u vezi s PDV-om „izveze” u drugu državu članicu.

Preporuka 10.: izvršite naknadnu provjeru registracijskih brojeva za VIES i analizirajte mogućnost suspenzije ili uklanjanja broja iz VIES-a u slučaju prijevare.

Uspješna porezna uprava trebala bi pratiti postupak upisa u registar obveznika PDV-a i ocijeniti ishod svojih mjera za poticanje izvršenja obveza PDV-a. Pritom ključnu ulogu imaju informacijske tehnologije, koje pomažu poreznim upravama u unakrsnoj provjeri podataka te otkrivanju i analizi rizika. Stoga bi informacije o upisu u registar trebale biti povezane s drugim informatičkim podsustavima, kao što su prijava i plaćanje, ubiranje i revizija, te omogućiti dobivanje podataka o upravljanju koji pomažu u donošenju odluka.

Slika 16.: Analiza glavnih komponenti informatičkog podsustava za upis u registar

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Budući da Komisija ne može izravno procijeniti međupovezanost internih podsustava, državama članicama postavljeno je pitanje je li informatički podsustav za upis u registar obveznika PDV-a njihove porezne uprave povezan s drugim informatičkim podsustavima. Većina je (90 %) potvrdila da jest, a samo u Češkoj, Estoniji, Cipru i Malti takvo sučelje nije dostupno.

Danska, Estonija, Irska, Grčka i Hrvatska odgovorile su „da” na većinu pitanja kojima se nastojao utvrditi djelotvoran informatički podsustav prijave i obrade PDV-a, dok su Bugarska, Češka, Italija, Malta, Nizozemska i Poljska navele da imaju sustave s manje komponenti.

Preporuka 11.: povežite informacijski sustav za upis u registar s drugim podsustavima porezne uprave, primjerice za prijavu i plaćanje, ubiranje i reviziju.

Kad je riječ o dobroj praksi upisivanja u registar, opće je zapažanje da države članice teže prelasku na integrirani sustav procjene rizika i stvaranju mrežnog sučelja putem kojeg porezni obveznici odmah mogu prijaviti svaku promjenu u podacima.

Preporuka 12.: omogućite obveznicima PDV-a pristup, pregled i izmjenu vlastitih podataka relevantnih za PDV putem sigurne internetske veze.

4.PDV, informacijska tehnologija i nove tehnologije

4.1.E-trgovina

E-trgovina čini trgovanje pristupačnijim, ali otvara i mogućnosti za prijevaru. Europski revizorski sud istaknuo je da „za velik dio izazova pri naplati PDV‑a [...] tek treba pronaći rješenje” i zatražio od Komisije da „prati funkcioniranje prodaje robe na daljinu unutar EU‑a i pojednostavnjenog jedinstvenog programa oporezivanja (sustava MOSS)” 17 .

Porezne uprave trebale bi znati za svoje porezne obveznike i voditi evidenciju o poduzećima koja putem interneta isporučuju robu i usluge kupcima (isporuka potrošačima). Međutim, samo je polovina država članica (Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Irska, Grčka, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Austrija i Slovačka) potvrdila da vodi evidenciju o broju obveznika PDV-a upisanih u registar koji prodaju robu ili usluge putem interneta.

Slika 17.: Države članice koje vode evidenciju poreznih obveznika upisanih u registar obveznika PDV-a koji vrše prodaju putem interneta

Pitanje 3.14.: Vodi li vaša porezna uprava evidenciju o broju poreznih obveznika upisanih u registar obveznika PDV-a koji prodaju robu ili usluge putem interneta?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Broj (ili procjena broja) poreznih obveznika u području e-trgovine znatno varira i kreće se od > 10 000 u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj i Latviji do < 100 u Italiji (71), Belgiji (25) i Austriji (5).

Preporuka 13.: izradite ili vodite registar poreznih obveznika u području e-trgovine.

4.2.Minisustav „sve na jednom mjestu”

Sustav MOSS za PDV neobvezan je program za porezne obveznike koji omogućuje obračun PDV-a u samo jednoj državi članici EU-a umjesto više njih. Primjenjuje se na prekogranične telekomunikacije, emitiranje televizijskog i radijskog programa te digitalne usluge koje se pružaju osobama koje nisu porezni obveznici. MOSS 18 omogućuje operaterima takvih usluga da podnesu prijavu PDV-a i plate odgovarajući PDV koji moraju platiti u više država članica EU-a (države članice potrošnje) putem internetskog sustava u jednoj od država članica (država članica identifikacije).

Slika 18.: Ukupni iznosi u sustavu MOSS u 2019. (programi Unije i programi ne-Unije) u državama članicama EU-a

a. država članica potrošnje    b. država članica identifikacije

Napomena: vrijednosti su izražene u milijunima eura. 
Izvor:    Europska komisija (2021.), Praćenje minisustava „sve na jednom mjestu”

MOSS je uspješno pokrenut 2015. Zbog razlika između države članice identifikacije i država članica potrošnje, za njegovo je funkcioniranje neophodna visoka razina povjerenja svih dionika. Povjerenje se temelji na dužnoj pažnji država članica, posebno u komunikaciji (po mogućnosti putem posebnog kanala) s poduzećima koja se koriste sustavom u postupku registracije (provjere gospodarskih subjekata prije nego što se registriraju u sustavu MOSS) 19 i u kontrolama (što može dovesti do ispisa iz registra, npr. neaktivnih poreznih obveznika).

Slika 19.: MOSS – provjere upisa u registar obveznika PDV-a

Pitanje 2.4.: Koje se vrste provjera registracije za potrebe MOSS-a sustavno provode u vašoj zemlji (državi članici identifikacije)? (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Slika 20.: MOSS – posebni informacijski kanali

Pitanje 4.4.: Usluge za porezne obveznike: ima li vaša porezna uprava poseban informacijski kanal?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Većina država članica zahtijeva samo osnovne podatke, kao što su podaci za kontakt (ime i prezime poreznog obveznika, poslovna i poštanska adresa itd.), datum osnivanja/upisa u registar, vrsta djelatnosti i klasifikacija prema gospodarskom sektoru. Stoga ponekad imaju samo ograničene podatke o poduzećima registriranima u MOSS-u.

Sedamnaest država članica (Belgija, Bugarska, Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina) prikuplja druge podatke, kao što su:

·prethodni upisi i upotreba sustava MOSS

·upiti o osobama koje su ispisane iz registra zbog promjene države članice identifikacije

·pretraživanje prema identifikacijskom broju za više registracija (više država članica)

·provjera ima li poduzeće stalnu poslovnu jedinicu u zemlji

·podaci o bankovnom računu itd.

Neke države članice (Slovenija, Švedska i Ujedinjena Kraljevina) provjeravaju i postoji li internetska stranica ili drugi načini distribucije elektroničkih usluga te provjeravaju javne registre trećih zemalja i vrstu isporuke.

Preporuka 14.: uspostavite poseban informacijski kanal za MOSS i sustavno provodite preliminarne provjere registracije za potrebe MOSS-a.

Odgovori država članica otkrivaju da se broj poduzeća registriranih u MOSS-u povećao u razdoblju 2016. – 2019. u pogledu programa Unije. Relativan rast programa ne-Unije bio je veći jer odražava i osnovni učinak malog broja registracija na početku analiziranog razdoblja. U posljednje vrijeme čini se da je preokrenut trend rasta broja poreznih obveznika registriranih u MOSS-u, što bi moglo ukazivati na veću rigoroznost ispisa neaktivnih poreznih obveznika iz registra.

Slika 21.: MOSS – kretanje broja registracija / ispisa iz registra na razini EU-a (2016. – 2019.)

a. program Unije

b. program ne-Unije

Izvor:    Europska komisija (2020.), statistički podaci o MOSS-u za PDV

Međutim, kretanje na razini država članica izgleda drukčije: neke zemlje, primjerice Estonija i Nizozemska, zabilježile su znatan rast u tom razdoblju, dok su druge, primjerice Njemačka, Irska, Francuska, Poljska i Slovačka, zabilježile pad broja registracija u MOSS-u.

Slika 22.: Pojedinačno kretanje broja registracija u MOSS-u u državama članicama EU-a

Napomena: stupci prikazuju usporedbu broja registracija u MOSS-u 2019. s prosjekom broja registracija u MOSS-u u razdoblju 2016. – 2019.

Izvor:    Europska komisija (2020.), statistički podaci o MOSS-u za PDV

Ispis iz registra MOSS-a vrši se na zahtjev poreznog obveznika ili na inicijativu porezne uprave. Potonje je dobar pokazatelj nastojanja poreznih uprava da očuvaju točnost baze podataka MOSS-a. Odgovori država članica pokazuju ograničen napredak u tom području, posebno pred kraj analiziranog razdoblja.

Slika 23.: Ispis iz registra MOSS-a

Napomena: stupci pokazuju udio ispisa iz registra u ukupnom broju registriranih poduzeća, prosjek za razdoblje 2016. – 2019. 
Izvor:    Europska komisija (2020.), statistički podaci o MOSS-u za PDV

Podaci se, međutim, znatno razlikuju. Čini se da gotovo polovina država članica (Danska, Estonija, Grčka, Hrvatska, Italija, Litva, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska) uopće ne vrši ispis iz MOSS-a po službenoj dužnosti; ostale (osobito Belgija, Španjolska, Češka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Cipar, Irska i Latvija) pročišćavaju svoje baze podataka MOSS-a ispisom iz registra po službenoj dužnosti.

Preporuka 15.: uložite dodatan trud u osiguravanje točnosti baze podataka MOSS-a.

Ne vrše se revizije za sve registracije. Ako se odgovori potkrijepe drugim dostupnim internim izvorima podataka, jasno je da države članice ne vrše reviziju poreznih obveznika iz MOSS-a.

Slika 24.: Broj revizija u području PDV-a provedenih nad poreznim obveznicima iz MOSS-a 2019.

Izvor:    Europska komisija (2020.), statistički podaci o MOSS-u za PDV

Broj revizija poreznih obveznika registriranih u MOSS-u u državama članicama EU-a vrlo je nizak te je 2019. iznosio samo 47 u programima Unije i programima ne-Unije za države članice identifikacije i države članice potrošnje, dok je medijan za EU nula. To znači da je revizija trenutačno iznimka u općoj stvarnosti u kojoj se ne vrše revizije MOSS-a na razini EU-a.

Samo su Belgija (sedam revizija kao država članica identifikacije i četiri revizije kao država članica potrošnje u programu Unije), Danska (14 revizija kao država članica potrošnje u programu ne-Unije), Finska (sedam revizija kao država članica identifikacije u programu ne-Unije) i Španjolska (pet revizija kao država članica potrošnje u programu Unije) izvijestile o aktivnostima u tom području. Velika većina država članica (16/28) nije izvršila nijednu reviziju MOSS-a 2019. Neke su objasnile da nisu bile u mogućnosti navesti točan broj jer imaju potpuno integriranu analizu rizika i režim upravljanja izvršenjem svih poreznih obveza, stoga revizije MOSS-a nisu zasebno navedene u nacionalnim statističkim podacima.

Preporuka 16.: unaprijedite revizijske aktivnosti nad poduzećima registriranima u MOSS-u.

4.3.Digitalizacija, informacijske tehnologije i podatkovna analitika

Komisija je u prethodnom izvješću preporučila državama članicama da povećaju stopu digitalizacije i automatizacije poreznih uprava te razmjene/dijeljenja podataka (preporuke 2. i 11.). Države članice naknadno su upitane o značajnom napretku u području informacijskih tehnologija (npr. projekti digitalizacije, nove funkcionalnosti) u njihovoj poreznoj upravi u razdoblju 2016. – 2019.

Većina država članica odgovorila je pozitivno, što naizgled korelira s pojedinačnim uspjehom u 1. prosječnom smanjenju razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a i 2. prosječnom povećanju prihoda od PDV-a u istom razdoblju.

Slika 25.: Značajne inicijative u području informacijskih tehnologija i prosječni rezultati u pogledu PDV-a u državama članicama EU-a (2016. – 2019.)

a. Pitanje 1.10.: Je li došlo do značajnog napretka u području informacijskih tehnologija (npr. projekti digitalizacije, nove funkcionalnosti) u poreznoj upravi vaše države članice (u razdoblju 2016. – 2019.)?

b. Značajna inicijativa u području informacijskih tehnologija („da”/„ne”) u odnosu na promjenu prihoda od PDV-a i razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Čini se da napredak u području informacijskih tehnologija dovodi do dosljednijeg smanjenja razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a i znatnijeg povećanja prihoda od PDV-a. Države članice koje su navele značajan napredak u području informacijskih tehnologija bile su gotovo četiri puta uspješnije u smanjenju razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a u istom razdoblju.

Prosječno povećanje ubiranja PDV-a u državama članicama koje ukazuje na značajan napredak u području informacijskih tehnologija iznosilo je 37 % u analiziranom razdoblju. Međutim, podaci uključuju utjecaj osnovnog učinka (države članice nisu bile na istoj razini informatičkog razvoja na početku analize, stoga su neke imale više prostora za značajniji napredak) i druge parametre kao što su promjene stopa PDV-a tijekom razdoblja.

Ekonometrijski modeli izrađeni u prethodnim studijama razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a (2018., 2020.) ukazuju na statističku značajnost udjela rashoda za informacijsku tehnologiju u objašnjavanju stope razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a. Prema rezultatima procjene osnovne specifikacije, smanjenje razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a za jedan postotni bod zahtijeva povećanje udjela rashoda za informacijsku tehnologiju u ukupnim rashodima poreznih uprava za približno 5,4 postotna boda.

Međutim, rashodi za informacijsku tehnologiju nisu čudotvorno rješenje i njihov je utjecaj ograničen: na određenoj razini povećana ulaganja u informacijsku tehnologiju više nemaju pozitivan učinak. Uočljiv je konkavni odnos između udjela rashoda za informacijsku tehnologiju i razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a. Dobici počinju nestajati kad rashodi za informacijsku tehnologiju iznose približno 9,8 % ukupnih rashoda porezne uprave.

Na temelju podataka dobivenih od poreznih uprava i drugih izvora (OECD), udio ukupnih rashoda za informacijsku tehnologiju (ulaganja i održavanje) prilagođen ubiranju PDV-a bio je veći u deset država članica: Irskoj, Finskoj, Latviji, Mađarskoj, Litvi, Bugarskoj, Češkoj, Malti, Italiji i Poljskoj (u svrhu analize grupirane u „skupinu rashoda za informacijsku tehnologiju”).

Preporuka 17.: ulažite u opsežnije nadogradnje informatičke opreme, uz održavanje postojećih informatičkih sustava na temelju analize općih potreba.

Slika 26.: Promjena razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a (p. b.) i povećanje prihoda od PDV-a (%) (2016. – 2019.)

Prvih 10 država članica „skupine rashoda za informacijsku tehnologiju” u usporedbi s prosjekom EU-a

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Ako se analiza ponovi za ukupne rashode za informacijsku tehnologiju u navedenom razdoblju, deset država članica koje su najviše ulagale dodatna sredstva u informacijsku tehnologiju imale su znatno bolje rezultate u pogledu i prihoda od PDV-a (81 % veće povećanje) i razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a (dvostruko smanjenje u postotnim bodovima). Rashodi za informacijsku tehnologiju, a posebno ulaganja, nisu raspodijeljeni linearno i s godinama mogu znatno varirati.

Digitalizacija poreznih uprava sadržava dvije osnovne komponente: rashode za informacijsku tehnologiju (ulaganje i održavanje) i osoblje (stručnjaci za informacijsku tehnologiju). Prosječno povećanje broja zaposlenih u području informacijskih tehnologija u EU-u iznosilo je 13 % u razdoblju 2016. – 2019., pri čemu su nadprosječan broj takvog osoblja (s punim radnim vremenom) imale Bugarska, Mađarska, Finska, Rumunjska i Španjolska. Cipar, Hrvatska, Estonija, Španjolska, Švedska i posebno Poljska zabilježile su znatan porast broja informatičkog osoblja u tom razdoblju. Međutim, nemoguće je izvršiti procjenu informatičkih vještina, iako bi porezne uprave mogle imati koristi od takvog postupka radi prilagodbe svojih strategija.

Države članice EU-a koriste se različitim modelima razvoja informacijskih tehnologija, internim ili vanjskim, ovisno o nekoliko internih čimbenika i odluka. Nijedan model nije idealan jer oba imaju i prednosti i nedostatke u smislu vremena, rizika i troškova (npr. ako porezne uprave imaju vlastite programere, preuzimaju sav rizik u pogledu njihovih sposobnosti, dok za vanjske suradnike to ne čine).

Porezne uprave općenito povećavaju rashode za informacijsku tehnologiju i zapošljavanje informatičkih stručnjaka. Takvo se ulaganje obično isplati te Komisija ostaje pri prijašnjoj preporuci da se poveća razina digitalizacije i ulaže u automatizaciju i razmjenu podataka.

Kako je navedeno u prethodnom izvješću, države članice mogle bi imati koristi i od bliže suradnje i zajedničkog ulaganja u kompatibilna informatička rješenja kojima bi se spriječilo udvostručavanje rada i sustava i omogućilo smanjenje troškova informacijske tehnologije 20 .

Preporuka 18.: ulažite u informatičko osoblje radi povećanja njihova broja i vještina.

Kako bi postigle dosljedno visoku razinu izvršenja obveza, države članice balansiraju i kombiniraju dva elementa u svojevrsnom pristupu „kazne i nagrade”: poboljšanje usluga koje se nude poreznim obveznicima koji izvršavaju svoje obveze („nagrada”) te identifikaciju i ispravljanje poreznih obveznika koji ih ne izvršavaju („kazna”). Jedna je stvar zajednička tim dvama strateškim smjerovima djelovanja: podaci. Djelotvorno korištenje podacima omogućuje brže, pravednije i utemeljenije donošenje odluka, pružanje boljih usluga poreznim obveznicima i otkrivanje poreznih obveznika koji ne izvršavaju obveze.

Analiza u odjeljku u nastavku započinje s 1. planovima porezne uprave za upravljanje izvršenjem obveza, zatim se prelazi na 2. usluge za porezne obveznike i završava s 3. podacima koje porezna uprava upotrebljava za izvršenje obveza u pogledu PDV-a.

4.4.Plan upravljanja izvršenjem obveza

Upravljanje PDV-om trebalo bi početi s kvalitetnim planom za poticanje izvršenja obveza. Program za poticanje izvršenja obveza poreznih obveznika jest „plan visoke razine koji u jednom dokumentu objedinjuje opis najvećih rizika za izvršenje obveza utvrđenih u poreznom sustavu i pojedinosti o tome kako porezna uprava namjerava odgovoriti na te rizike” (MMF, 2010.) 21 .

U prethodnom izvješću Komisija je preporučila da bi države članice „trebale osigurati da je njihova strategija revizije dio ukupne strategije izvršenja obveza (PDV-a), a ne samostalan pristup”. Procjena ispunjavanja tog zahtjeva u državama članicama ovisi o postojanju takvog dokumenta, njegovu odobrenju na odgovarajućoj višoj razini i njegovoj integraciji s godišnjim operativnim planiranjem porezne uprave.

Slika 27.: Planovi za poticanje izvršenja obveza u pogledu PDV-a u državama članicama EU-a

Pitanje 4.1.: Ima li vaša porezna uprava plan za poboljšanje izvršenja obveza?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Posjedovanje plana za poticanje izvršenja obveza korak je u pravom smjeru. No za postupak upravljanja PDV-om još je važniji sadržaj plana. Komisija je zatražila dodatne informacije o uvrštavanju najznačajnijih rizika za izvršenje obveza u pogledu PDV-a te odgovora, planova revizije, mjera ublažavanja i drugih elemenata u planove država članica za poticanje izvršenja obveza. Nalazi su ukratko prikazani na slici 28.

Slika 28.: Planovi za poticanje izvršenja obveza u državama članicama EU-a (sadržaj)

Pitanje 4.1.a: Plan vaše porezne uprave za poticanje izvršenja obveza... (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

U odgovorima na pitanja povezana s njihovim planovima za poticanje izvršenja obveza osam država članica navelo je da su njihovi planovi potpuno transparentni/javni i dostupni poreznim obveznicima. Šest od tih država članica (Irska, Španjolska, Hrvatska, Italija, Nizozemska i Slovačka) otišlo je korak dalje u nastojanju postizanja transparentnosti tako što su stavile dokumente na raspolaganje javnosti. Štoviše, neke države članice EU-a, primjerice Bugarska i Španjolska, u svoje planove uvrštavaju sve navedene elemente. Njemačka, Luksemburg i Portugal odgovorili su „ne” na pitanje „Ima li vaša porezna uprava plan za poboljšanje izvršenja obveza?”.

Preporuka 19.: ublažite rizike s pomoću plana upravljanja izvršenjem obveza koji uključuje glavne prepreke izvršenju obveza i redovito pratite njegovu provedbu.

4.5.Usluge za porezne obveznike

Poreznim obveznicima mora biti omogućen jednostavan i cjenovno pristupačan pristup informacijama i potpori koja je potrebna za dobrovoljno izvršenje obveza. „Razvoj usluga za porezne obveznike i smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika jedna je od najboljih strategija za suzbijanje prijevara u vezi s PDV-om” (MMF, Europska Komisija, OECD, Svjetska banka). Budući da upravljanje PDV-om može biti vrlo složeno, poreznim obveznicima potrebna je odgovarajuća pomoć. Oni imaju pravo na prikladne usluge koje im pomažu u izvršenju obveza povezanih s PDV-om.

Komisija je provela anketu među poreznim upravama država članica o postojanju usluga za porezne obveznike kao što su:

·javno dostupna strategija kanala za pružanje usluga ili katalog usluga koje se nude poreznim obveznicima

·postupci kojima se osigurava redovito i sustavno ažuriranje informacija o pravilima o PDV-u za porezne obveznike

·informacije o pravilima o PDV-u dostupne na stranim jezicima

·poseban informacijski kanal za MOSS

·standardi pružanja usluga u odnosu na vrijeme potrebno za odgovor na upite poreznih obveznika

·pojednostavnjeni aranžmani vođenja evidencije i izvješćivanja dostupni malim poreznim obveznicima.

Slika 29. prikazuje objedinjene odgovore država članica.

Slika 29.: Usluge za porezne obveznike u državama članicama EU-a

Pitanje 4.4.: Usluge za porezne obveznike: vaša porezna uprava... (možete odabrati više odgovora)   

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Samo Grčka, Španjolska, Latvija i Portugal pružaju sve prethodno navedene usluge za porezne obveznike. Velika većina država članica nudi većinu usluga, dok Češka, Cipar, Poljska, Rumunjska i Finska pružaju manje vrsta usluga za porezne obveznike.

Porezna uprava treba transparentno obavljati svoje aktivnosti i objavljivati izvješća (npr. na svojim stranicama) o rezultatima pružanja usluga poreznim obveznicima. Obveznici PDV-a tako će steći povjerenje i učvrstiti odnos s poreznom upravom. Komisija je postavila pitanje državama članicama o objavljivanju izvješća s rezultatima u području usluga za porezne obveznike u razdoblju 2016. – 2019.

Slika 30.: Objava izvješća o rezultatima pružanja usluga poreznim obveznicima (2016. – 2019.)

Pitanje 4.4.: Usluge za porezne obveznike. Vaša porezna uprava... objavljuje izvješća (npr. na stranicama porezne uprave) o rezultatima pružanja usluga poreznim obveznicima u razdoblju 2016. – 2019.

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Komisija je ispitala samo postojanje usluga za porezne obveznike i nije pokušala u potpunosti ocijeniti kvalitetu pružene pomoći. Međutim, posjećene su stranice svih država članica (vidjeti Prilog 3.: popis internetskih stranica o obvezi plaćanja PDV-a). Komisija se stavila u položaj stranog poreznog obveznika i pokušala je pronaći relevantne informacije o upisu u registar obveznika PDV-a putem interneta.

Ponderirano ocjenjivanje prikazano na slici 31. obuhvaća različite dimenzije informiranja poreznih obveznika o obvezama upisa u registar obveznika PDV-a, kao što su postojanje informacija na internetu, njihova dostupnost na stranom jeziku i percepcija njihove cjelovitosti.

Slika 31.: Usluge za porezne obveznike: informacije o upisu u registar obveznika PDV-a dostupne putem interneta

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Države članice općenito aktivno informiraju porezne obveznike o njihovim obvezama plaćanja PDV-a. Samo je Rumunjska odgovorila „ne” u toj anketi. U manjem broju država članica (Grčka, Rumunjska, Ujedinjena Kraljevina i djelomično Bugarska, Irska i Cipar) bilo je malo ili nimalo informacija dostupnih na stranom jeziku. Strani jezik koji se upotrebljava za informiranje poreznih obveznika obično je engleski, što objašnjava relativno nisku ocjenu Ujedinjene Kraljevine.

Države članice postigle su stvaran napredak u pogledu uključivanja informacija o PDV-u i općeg snalaženja, a pri vrhu popisa su Danska, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Finska i Ujedinjena Kraljevina.

Neke države članice zaostaju (Bugarska, Grčka, Cipar, Rumunjska i djelomično Njemačka, Francuska i Slovačka). Treba napomenuti da bolje i pristupačnije informacije o obvezama u pogledu PDV-a i važećem zakonodavstvu zahtijevaju minimalna ulaganja i u relativno kratkom roku poboljšavaju izvršenje poreznih obveza.

Preporuka 20.: zauzmite stav usmjeren na pružanje usluga prema obveznicima PDV-a i iskoristite priliku koju pruža interakcija s poreznim obveznicima za pružanje visokokvalitetnih usluga upravljanja PDV-om.

4.6.Upotreba podataka za izvršenje obveza PDV-a

4.6.1. Prikupljanje podataka

Suvremena porezna uprava mora zadovoljiti rastuću potražnju za digitaliziranim uslugama u području upravljanja PDV-om i iskoristiti mogućnosti koje pruža razvoj novih informacijskih tehnologija. S jedne strane, obveznici PDV-a imaju veća očekivanja od usluga porezne uprave. S druge strane, sve veća potražnja povećava pritisak na porezne uprave da obveznicima PDV-a na raspolaganje stave veći broj usluga.

Za bolje usluge potrebna je veća količina i kvaliteta podataka. Danas se stvaraju izrazito velike količine podataka, što poreznim upravama omogućuje da te podatke iskoriste u svrhu poticanja izvršenja obveza. Komisija je željela saznati koji su podaci dostupni za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a.

Porezne uprave upotrebljavaju podatke iz različitih izvora, kao što su računi, internetske platforme, studije ponašanja i okoliša, informacije trećih strana, podaci razmijenjeni s drugim zemljama i sporazumi o uzajamnoj pomoći sklopljeni s drugim zemljama.

Slika 32.: Podaci koje koriste porezne uprave EU-a za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a

Pitanje 4.3.: Koje su kategorije podataka dostupne i upotrebljava ih porezna uprava za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a? (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Korištenje različitim izvorima podataka za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a razlikuje se među državama članicama. Na varijacije utječu i posebnosti u područjima kao što su zakonodavni okvir, politička organizacija i društvene strukture.

Iako sve države članice razmjenjuju podatke, provode sporazume o međusobnoj pomoći i upotrebljavaju informacije trećih strana, samo manji broj njih služi se podacima o plaćanju putem internetskih platformi ili studijama ponašanja. U takvim se studijama utvrđuju socioekonomski (npr. dob, spol, status zaposlenja i postignut stupanj obrazovanja) i institucionalni čimbenici (npr. povjerenje u vladu i zadovoljstvo zajednice kvalitetom javnih službi) koji utječu na motivaciju poreznog obveznika da izvrši svoje obveze u pogledu PDV-a.

Danska, Grčka, Italija i Mađarska izvijestile su da upotrebljavaju širok raspon podataka za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a. Belgija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Finska naveli su da upotrebljavaju podatke samo iz dviju od navedenih kategorija.

Preporuka 21.: razmotrite mogućnost upotrebe nekoliko skupova podataka za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a i trajno povećajte kvalitetu razmjene informacija i administrativne suradnje.

4.6.2. Upotreba podataka za donošenje utemeljenih odluka

Porezne uprave s dobrim učinkom uvelike se oslanjaju na svoje kapacitete za analizu podataka i istraživanje kako bi pružale bolje usluge, vršile djelotvorniji nadzor i vladi davale kvalitetne savjete o politici. S jedne strane, više rukovodstvo porezne uprave trebalo bi imati sve analitičke podatke potrebne za davanje doprinosa izradi državnog proračuna i predviđanje poreznih prihoda. S druge strane, rukovodstvo bi u svakom trenutku trebalo imati cjelovit pregled nad postupkom upravljanja PDV-om (nadzorna ploča).

Većina država članica EU-a (20/28) ima godišnje ciljeve za ubiranje PDV-a. Neke od njih (Njemačka, Cipar, Luksemburg, Nizozemska, Švedska, Finska i Ujedinjena Kraljevina) ne služe se ciljevima ubiranja poreza, već se oslanjaju na procjene prihoda od PDV-a. Ministarstva financija ili viša politička tijela postavljaju ciljeve u suradnji s poreznim upravama ili na temelju njihova doprinosa, uzimajući u obzir različite čimbenike kao što su promjene u makroekonomskom okruženju i predviđanja prihoda od PDV-a.

Ciljevi i procjene ubiranja poreza općenito su točni (medijan odstupanja od približno 1,2 %), a predviđanja ili postavljeni ciljevi nekih država članica (Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Francuska, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Slovenija, Slovačka i Švedska) vrlo su blizu stvarnim vrijednostima ubiranja prihoda od PDV-a.

Slika 33.: Izvješća dostupna višem rukovodstvu u različitim područjima upravljanja PDV-om

Pitanje 4.5.: Više rukovodstvo porezne uprave redovito prima izvješća o...
(možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Bez kvalitetnog skupa osnovnih podataka upravljanje PDV-om nije toliko djelotvorno. Čak i najbolji skupovi podataka neće biti korisni ako ih nije moguće iskoristiti za stjecanje znanja i korisnih uvida za donošenje utemeljenih odluka. U nekim državama članicama, kao što su Belgija, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina, više rukovodstvo redovito prima izvješća.

Komisija smatra da su redovita izvješća u svim navedenim područjima korisna za više rukovodstvo poreznih uprava država članica jer omogućuju donošenje utemeljenih odluka.

Nekoliko poreznih uprava dostavilo je dodatne informacije o nedavnim trendovima u izvršenju obveza u pogledu PDV-a i pružanju usluga za porezne obveznike. Kad se usporede inicijative najuspješnijih država članica u smislu smanjenja razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a (Bugarska, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Latvija, Mađarska, Poljska, Portugal, Slovenija i Slovačka) i onih s povijesno niskom razlikom između očekivanog i naplaćenog PDV-a (Danska, Estonija, Finska i Švedska), čini se da su najuspješnije mjere sljedeće:

·uvođenje internetskih blagajni

·elektroničko izvješćivanje

·kontrola trgovine

·e-nadzor i standardizacija

·izvješćivanje utemeljeno na transakcijama

·upravljanje rizikom, uključujući segmentaciju i profiliranje ponašanja

·metode utemeljene na podacima koje vode do bodovanja rizika i automatiziranog rangiranja.

Preporuka 22.: prikupite smislene podatke, uravnotežite analizu ocjene rizika i rješenja za profiliranje te nastavite ulagati u analitičke kapacitete.

5.Podnošenje prijave i plaćanje

5.1.Pravodobnost podnošenja prijave

Podnošenje prijava PDV-a i dalje je glavno sredstvo za utvrđivanje obveze plaćanja PDV-a poreznog obveznika. Porezni obveznici u prijavi PDV-a obavješćuju poreznu upravu u državi članici u kojoj su upisani u registar o svojim transakcijama, PDV-u koji su obračunali svojim kupcima (izlazni PDV) ili koji su obračunali njihovi dobavljači (pretporez) i iznosu PDV-a koji se treba platiti ili vratiti.

Države članice imaju različite formate prijava PDV-a. Obično se podnose u elektroničkom obliku (neke države članice dopuštaju i prijave u papirnatom obliku), a podnose ih sami porezni obveznici ili njihovi posrednici.

5.1.1.Elektroničko podnošenje prijava (e-podnošenje)

Najnovija informatička dostignuća u e-podnošenju prijava i plaćanju poreza donose znatnu prednost poreznim upravama u različitim područjima kao što su poboljšanje učinkovitosti, troškovi upravljanja i provedba. E-podnošenje prijava doprinosi i sveukupnoj kvaliteti usluga za porezne obveznike jer smanjuje opterećenje povezano s izvršenjem obveza PDV-a. Kako bi se postigle veće stope e-podnošenja prijava, države članice neprekidno oglašavaju prednosti e-podnošenja, a neke su ga učinile i obveznim.

Slika 34.: E-podnošenje prijava PDV-a u državama članicama EU-a

Pitanje 5.1.: U mojoj je državi elektroničko podnošenje prijava PDV-a...

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Države članice općenito imaju visoku stopu e-podnošenja prijava. Medijan EU-a iznosio je gotovo 99 % za 2019. U usporedbi s prethodnim izvješćem, vidljiv je jasan napredak u e-podnošenju prijava: u gotovo svim državama članicama stopa se povećala s > 83 % u 2013. na gotovo 100 % u 2019.

Za pet država članica (Njemačka, Grčka, Cipar, Malta i Švedska) izračunane stope e-podnošenja prijava bile su < 90 %. Ako su prijavljeni podaci točni, potrebno je pronaći rješenje za nižu stopu e-podnošenja prijava, osobito u državama članicama u kojima je ono obvezno.

5.1.2.Praćenje izvršenja obveza u pogledu podnošenja prijava PDV-a

E-podnošenje prijava PDV-a državama članicama omogućuje bolje praćenje poštovanja rokova poreznih obveznika za prijave PDV-a. Gotovo sve države članice (25/28) odgovorile su da se poštovanje rokova poreznih obveznika za prijavu PDV-a prati automatski, a više od polovine primjenjuje kriterije rizika ili tehnike profiliranja utemeljene na poznatim okolnostima i ponašanju kako bi se postigle veće stope pravodobnog podnošenja prijava PDV-a.

Slika 35.: Praćenje izvršenja obveza u pogledu podnošenja prijava PDV-a u državama članicama EU-a

a. Pitanje 5.2.: Poštovanje rokova poreznih obveznika za prijavu PDV-a...

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

b. Pitanje 5.3.: Primjenjuju li se kriteriji rizika ili tehnike profiliranja (na temelju poznatih okolnosti i ponašanja) za postizanje pravodobnog podnošenja prijava PDV-a? 

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Za mnoge je porezne obveznike podnošenje prijava PDV-a najznačajniji kontakt koji imaju s poreznom upravom. Države članice mogu odrediti vlastite rokove za prijavu PDV-a. Većina njih očekuje prijave PDV-a u zadnjih deset dana mjeseca nakon završetka razdoblja prijave, ali postoje iznimke (npr. Njemačka zahtijeva prijave PDV-a u roku od deset dana od završetka izvještajnog razdoblja).

Države članice mogu odrediti vlastite kalendare za izvješćivanje o prijavama PDV-a i obično propisuju mjesečno izvješćivanje. Tromjesečno izvješćivanje nije neuobičajeno, a u nekim je zemljama (npr. Italija) dodatan uvjet godišnje izvješćivanje. Neke zemlje, kao što je Njemačka, mogu zahtijevati jednu prijavu godišnje ako je aktivnost obveznika vrlo ograničena.

Druga razdoblja prijave PDV-a rijetka su, ali postoje (npr. u Francuskoj za poduzeća koja se bave neredovitom trgovinom, u Grčkoj za male porezne obveznike u određenim kategorijama kao što su ribarska plovila za priobalni ribolov veličine < 12 m i u Belgiji za posebne prijave u slučajevima stečaja ili za sudjelovanje u posebnim događajima). Takvi posebni aranžmani ponekad utječu na izračun stopa pravodobne prijave (broj prijava podnesenih na vrijeme u odnosu na broj očekivanih poreznih prijava), što je glavni pokazatelj izvršenja obveza u području prijava PDV-a.

Države članice općenito imaju visoke stope pravodobnog podnošenja prijava, neke i gotovo 100 % (Belgija, Bugarska, Estonija, Španjolska, Latvija, Litva, Austrija, Slovačka, Finska i Švedska). Prosjek EU-a iznosi 93,1 %. Grčka (66 %), Malta (74 %) i Cipar (86 %) imaju najnižu stopu pravodobnog podnošenja prijava, a pet država članica (Češka, Njemačka, Francuska, Hrvatska i Poljska) nije moglo dostaviti potrebne podatke za izračun tog pokazatelja.

Preporuka 23.: nastavite ulagati trud u postizanje veće stope pravodobnog podnošenja prijava kao dobrog pokazatelja pouzdanosti sustava PDV-a.

U početku su se mnoge službe za upravljanje PDV-om usmjerile na jednostavnija područja kao što su e-podnošenje prijava PDV-a i elektroničko plaćanje PDV-a. Međutim, porezne uprave čak i uz e-podnošenje prijava moraju poduzeti dodatne mjere u slučaju neizvršenja obveza. Zbog toga su porezne uprave uvele više dvosmjernih usluga, s različitim upozorenjima i obavijestima. Porezne uprave poduzimaju različite mjere za poticanje pravovremenog podnošenja prijava PDV-a, kao što je prikazano na slici 36.

Slika 36.: Mjere koje poduzimaju porezne uprave u slučaju kašnjenja u podnošenju ili nepodnošenja prijava PDV-a

Pitanje 5.4. Koje mjere poduzima vaša porezna uprava u slučaju kašnjenja u podnošenju ili nepodnošenja prijave PDV-a? (možete odabrati više odgovora)   

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 24.: proaktivno podsjećajte porezne obveznike na rokove za podnošenje prijave i upotrebljavajte posebne pomoćne alate.

Identifikacija poreznih obveznika koji ne podnesu prijavu PDV-a u roku treba biti automatizirana, a mjere praćenja i izvršenja poreznih uprava treba prilagoditi okolnostima, kao što je prethodno ponašanje poreznog obveznika (navike podnošenja prijava).

Ako se ne podnesu prijave PDV-a, većina država članica procjenjuje iznos PDV-a koji se mora platiti i dodaje kaznu. Međutim, treba ocijeniti djelotvornost sustava kazni za kašnjenje u podnošenju prijave PDV-a.

Slika 37.: Države članice koje ocjenjuju djelotvornost sustava kazni za kašnjenje u podnošenju prijave / plaćanju

Pitanje 5.5.: Je li vaša uprava analizirala djelotvornost sustava kazni za kašnjenje u podnošenju prijave i/ili kašnjenje s plaćanjem? 

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Samo je manji broj poreznih uprava (6/28) naveo da vrši takvu ocjenu.

Preporuka 25.: osmislite sustav kazni za nepodnošenje prijave PDV-a i neplaćanje na vrijeme, imajući na umu dva ključna načela: jednostavnost i proporcionalnost.

5.2.Plaćanje PDV-a

Plaćanje PDV-a druga je važna interakcija između poreznih obveznika i poreznih uprava. Budući da je PDV neizravan porez, poreznoj upravi uplaćuje ga prodavatelj („porezni obveznik”), no zapravo ga plaća kupac kao dio cijene.

Od poreznih obveznika očekuje se da plaćaju PDV na vrijeme. Posljedica neplaćanja PDV-a na vrijeme obično su naplata kamata i kazni te naknadne mjere porezne uprave, kojima se nastoji postići najviša stopa dobrovoljnog pravodobnog plaćanja i što manje stope poreznih dugovanja.

Za postizanje tog rezultata potreban je besprijekoran postupak plaćanja i brzo daljnje praćenje u slučaju kašnjenja plaćanja. Upotreba informatičkih rješenja i rješenja za elektroničko plaćanje može donijeti znatne koristi svim uključenim stranama: poreznim obveznicima, poreznoj upravi i financijskom sektoru. Sve su porezne uprave u EU-u tradicionalno nudile mogućnost osobnog plaćanja ili plaćanja u gotovini, dijelom zbog nepostojanja alternativa. Uz povećanu digitalizaciju, poreznim je upravama za ubiranje poreza s vremenom postalo isplativije surađivati s trećim stranama kao što su banke.

U novije vrijeme potpuno elektronički način plaćanja postaje ustaljena praksa, pri čemu porezni obveznici sami plaćaju porez putem interneta ili organiziraju automatsko plaćanje (izravnim terećenjem putem banke).

U nekoliko prethodnih izvješća Komisija se zalagala za uvođenje rješenja za e-plaćanje. Kao što se i očekivalo, u 2019. sve su države članice EU-a nudile mogućnost elektroničkog plaćanja obveza PDV-a, što je preferirani način plaćanja u gotovo svim situacijama.

Slika 38.: Dostupnost e-plaćanja obveza PDV-a u državama članicama EU-a

Pitanje 5.6.: Elektroničko plaćanje obveza PDV-a je...

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Sve više država članica odlučuje se za obvezno elektroničko plaćanje PDV-a. U prethodnom je izvješću istaknuto da u većini država članica porezne uprave nude mogućnost elektroničkog plaćanja PDV-a i da je u samo polovini država članica elektroničko plaćanje PDV-a obvezno.

Slika 39.: Gotovinsko plaćanje PDV-a

Pitanje 5.7.: Jesu li dopuštena gotovinska plaćanja za podmirenje obveza PDV-a? 

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

U ovom trenutku gotovo sve države članice (98 %) uvode obvezno e-plaćanje PDV-a 22 .

Preporuka 26.: što više ograničite gotovinsko plaćanje PDV-a.

Porezne uprave nastoje postići visoke stope dobrovoljnog pravodobnog plaćanja PDV-a. To zahtijeva visoku stopu pravodobnog podnošenja prijava PDV-a kako bi se utvrdili iznosi koje treba platiti (vidjeti prethodni odjeljak) i brzo daljnje praćenje kad se kasni s plaćanjem PDV-a. Stoga porezne uprave poreznim obveznicima trebaju pružiti detaljne povratne informacije o podmirenju obveza PDV-a. Države članice koriste se različitim kanalima za pružanje takvih povratnih informacija.

Slika 40.: Dostupni kanali za povratne informacije o podmirenju obveza PDV-a

Pitanje 5.8.: Porezna uprava poreznim obveznicima daje povratne informacije o podmirenju njihovih obveza PDV-a putem... (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Porezne uprave u EU-u iskazale su svoju sklonost prema internetskom kanalu za pružanje povratnih informacija o podmirenju obveza PDV-a. Takvi internetski kanali obično se upotrebljavaju za komunikaciju s obveznicima PDV-a, uključujući povratne informacije o plaćanju PDV-a.

Neke države članice služe se „drugim” metodama (npr. pozivni centri) za informiranje poreznih obveznika o njihovim obvezama plaćanja. Portugal je razvio posebnu mobilnu aplikaciju, Situação Fiscal – Pagamentos 23 , koja pruža sve informacije o plaćanju PDV-a i sadržava digitalni novčanik kako bi se pojednostavila mobilna plaćanja. Neke države članice počele su koristiti individualni porezni račun (koji se u Poljskoj naziva „mikroračun”) za podmirenje obveza PDV-a, koji je služio i za druge poreze kao što su porez na dohodak i porez na dobit.

Dosad provedena istraživanja jasno pokazuju da su potpuno elektronički načini plaćanja daleko najisplativiji način ubiranja poreza (OECD, 2010.). Komisija potiče sve države članice da što više daju prednost e-plaćanju PDV-a te da uspostave stalnu i automatsku komunikaciju s obveznicima PDV-a u pogledu njihovih obveza plaćanja.

Preporuka 27.: primjenjujte rješenje za internetske kanale te održavajte i nadogradite druge rezervne komunikacijske kanale za interakciju s obveznicima PDV-a.

6.Naplata dugova PDV-a, povrat i revizija

6.1.Naplata dugova PDV-a

Porezne uprave u EU-u nastoje postići najvišu razinu izvršenja obveza u pogledu PDV-a. U suštini, trebale bi odmah znati i pratiti, a ponekad čak i predvidjeti, sve slučajeve u kojima porezni obveznici ne uspijevaju platiti PDV.

Slika 41.: Naplata dugova PDV-a: početna reakcija (u danima) na zakašnjelo plaćanje

Pitanje 6.1.: Koliko vremena smije proći od zakonskog datuma dospijeća do poduzimanja prve mjere za naplatu dugovanja (npr. prva obavijest poreznog obveznika)? (u danima)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Budući da je brz početni odgovor jedan od najvažnijih aspekata upravljanja dugom PDV-a, Komisija je pitala države članice koliko vremena smije proći od zakonskog datuma dospijeća do poduzimanja prve mjere za naplatu dugovanja PDV-a (npr. prva obavijest poreznom obvezniku).

Odgovori se kreću od 0 (najčešće) do 90 dana. Porezne uprave u EU-u općenito brzo reagiraju kad poduzeće propusti rok za plaćanje PDV-a. Samo četiri države članice, Bugarska (61 dan), Cipar (75 dana), Luksemburg (90 dana) i Poljska (40 dana), dopuštaju da prođe više od mjesec dana od datuma dospijeća do početne mjere naplate. Grčka, Italija, Latvija, Litva, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina odmah provode prvu mjeru naplate.

Komisija je svjesna razlika u zakonodavstvu i pojedinačnim postupcima u državama članicama. Međutim, porezne uprave trebale bi biti svjesne propuštenih plaćanja PDV-a kad nastupi zakonski rok dospijeća i pratiti ih te bi što prije trebale biti spremne na daljnje mjere, čak i ako je potreban određeni broj dana za formalno djelovanje.

Ponekad je dugovanje PDV-a i dalje problem unatoč postojećim odgovarajućim strategijama naplate duga, osobito u razdoblju nepovoljnih gospodarskih uvjeta kao što je recesija uzrokovana pandemijom. Kad se suoče s tim problemom, porezne uprave trebaju tražiti još inovativnije, koordiniranije i isplativije načine naplate dugovanja PDV-a. Najbolji odgovor je pouzdan, funkcionalan i jednostavan informatički podsustav za upravljanje dugom.

Sve porezne uprave u EU-u uspostavile su informatičke podsustave za upravljanje dugovanjima PDV-a. Međutim, nisu svi jednako učinkoviti. Komisija je od poreznih uprava zatražila dodatne informacije o različitim ključnim aspektima njihovih informatičkih sustava za upravljanje dugovanjima kako bi pokušala procijeniti njihovu djelotvornost.

Slika 42.: Djelotvornost informatičkih sustava za upravljanje dugovanjima PDV-a u državama članicama EU-a

Pitanje 6.2.: U informatičkom sustavu koji upotrebljava vaša porezna uprava za upravljanje dugovanjima PDV-a... (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 28.: održavajte fleksibilan informatički podsustav za upravljanje dugovanjima PDV-a i određivanje prioriteta dugovanja.

Dobar su primjer za to Belgija, Irska i Ujedinjena Kraljevina. Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Litva, Luksemburg, Rumunjska, Slovenija i Švedska također pokazuju dobre rezultate.

U većini je država članica uočen blago pozitivan trend u području nepodmirenih dugovanja PDV-a, odnosno ukupnog duga PDV-a na kraju godine u ukupnom prihodu. Uz izuzetak Grčke, Cipra, Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine, države članice koje su dostavile potpune ili djelomične podatke za izračun 24 zabilježile su pozitivan trend. Dugovanja PDV-a koja su iznad prosjeka EU-a zabilježena su u Grčkoj, Cipru, Malti, Poljskoj i Slovačkoj.

Poljska je izvijestila da je jedan od najvjerojatnijih razloga za visoku stopu dugovanja PDV-a to što je procjena PDV-a primijenjena na veće porezne nepravilnosti i porezne obveznike koji nisu imali imovinu ni druga financijska sredstva na bankovnim računima. Takva bi situacija mogla biti prisutna i u drugim državama članicama s relativno visokim stopama PDV-a, što potkrepljuje preporuku da se prate dugovanja PDV-a i bude spremno na djelovanje odmah na zakonski datum dospijeća za plaćanje PDV-a.

6.2.Povrat PDV-a

Jedna je od ključnih značajki sustava fakturiranja i preplate PDV-a da samo porezni obveznici koji kupuju plaćaju znatne iznose PDV-a. U prosjeku se vrši povrat približno trećine plaćenog PDV-a na razini EU-a. Općeprihvaćeno je pravilo da se povrat PDV-a treba isplatiti odmah po primitku prijave PDV-a u kojoj je došlo do preplate. U stvarnosti je „povrat preplaćenih iznosa bio slaba točka sustava PDV-a [...] i doveo je do složenih administrativnih mjera koje su znatno narušile funkcioniranje sustava PDV-a” (MMF).

Stoga je brza isplata legitimnih povrata poreza, uz postojanje zaštitnih mjera za sprječavanje plaćanja kad su u pitanju lažni zahtjevi za povrat, ključna za kvalitetan postupak upravljanja PDV-om koji povećava stopu izvršenja poreznih obveza.

Povrat se općenito isplaćuje na vrijeme. Više država članica (Bugarska, Njemačka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Finska i Švedska) nije bilo u mogućnosti dostaviti potrebne podatke za izračun stope pravodobne isplate povrata poreza, iako je većina njih odgovorila „da” na pitanje „prate li rutinski (npr. svaki mjesec) vrijeme potrebno za plaćanje ili prijeboj povrata PDV-a” (vidjeti sliku 44. u nastavku).

Slika 43.: Postotak povrata PDV-a (vrijednost) isplaćenih do zakonskog roka (prosjek EU-a)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Među poreznim upravama koje su dostavile podatke o povratima PDV-a isplaćenima do zakonskog roka, Cipar, Grčka, Malta i Rumunjska bili su ispod prosjeka EU-a. Međutim, samo su Malta i Rumunjska pokazale negativan trend vrijednosti pravodobno isplaćenih povrata PDV-a.

Do kašnjenja u obradi povrata obično dolazi kad su državni proračuni pod pritiskom, a ciljevi ubiranja poreza nisu ispunjeni. Porezne uprave i ministarstva financija moraju imati prikladne sustave predviđanja i praćenja kako bi predvidjeli razine povrata i izdvojili dovoljno sredstava za ispunjavanje legitimnih zahtjeva za povrat kad do njih dođe.

Preporuka 29.: pravodobno isplaćujte legitimne povrate poreza i uspostavite postupke za sprječavanje plaćanja lažnih zahtjeva za povrat PDV-a.

„Kad porezne uprave uskrate pravodobnu isplatu legitimnih zahtjeva za povrat, djelomično se mijenja narav PDV-a iz poreza na krajnju potrošnju u porez na proizvodnju” (MMF). Osim provjera u fazi upisa u registar obveznika PDV-a, kao što su provjere dokaza identiteta (vidjeti odjeljak 3., slika 9.), dobri primjeri iz prakse za osiguravanje brze isplate povrata PDV-a uključuju sljedeće:

·postojanje namjenskih jedinica za povrat PDV-a

·poseban postupak za niskorizične zahtjeve za povrat PDV-a (npr. poseban automatizirani softver koji pregledava zahtjeve za povrat PDV-a u odnosu na kriterije rizika kako bi se dobre navike izvršenja obveza razlikovale od loših ili nepoznatih)

·posebne mjere za rješavanje zahtjeva za povrat PDV-a koje podnose izvoznici

·elektronička isplata povrata putem izravne uplate na bankovni račun poreznog obveznika

·redovito praćenje vremena potrebnog za isplatu ili prijeboj povrata PDV-a.

Slika 44.: Sustavi povrata PDV-a u državama članicama EU-a

Pitanje 6.3.: Kako bi osigurala brzu isplatu legitimnih povrata PDV-a, vaša porezna uprava... (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 30.: primijenite prepoznate dobre primjere iz prakse ako su visoke vrijednosti povrata PDV-a isplaćene nakon zakonskog roka.

Preporuka 31.: povežite postupak povrata poreza s komponentom upisa u registar (provjerite identitet poreznih obveznika kako biste spriječili ulazak fiktivnih trgovaca u sustav PDV-a) i objedinite ga s njihovim sustavom upravljanja rizikom za izvršenje obveza.

6.3.Potpunost izvršenja obveza podnošenja prijave: revizija u području PDV-a

Obveznici PDV-a trebaju u svojim poreznim prijavama iskazati potpune i točne podatke, a porezne uprave trebaju redovito pratiti gubitke poreznih prihoda uslijed netočnog prijavljivanja. Posljedice netočnog prijavljivanja PDV-a koje uključuje veće iznose specifične za porezne obveznike koji su poduzeća mogu biti vrlo ozbiljne. Revizije u području PDV-a i druge aktivnosti provjere potiču točno prijavljivanje i pridonose smanjenju poreznih prijevara. Revizije nadopunjuju druge, proaktivnije inicijative za pomoć poreznim obveznicima u izvršenju obveza (vidjeti odjeljak 5.).

Aktivnostima provjere, kao što su porezne revizije, istrage i usporedba prihoda s izvorima informacija trećih strana, nastoje se postići tri cilja: 1. korektivni (mogu se procijeniti dodatne porezne kazne kako bi se ispravila odstupanja), 2. preventivni (percepcija vjerojatnosti otkrivanja ima odvraćajući učinak na nepodnošenje ili netočno podnošenje prijave) i 3. informativni (prikupljanje poreznih podataka) 25 . Takav strateški pristup mora obuhvaćati više elemenata:

·aktivnost revizije u području PDV-a mora se temeljiti na integriranom godišnjem planu koji pregledava više rukovodstvo

·treba uspostaviti i primjenjivati posebne postupke i, po mogućnosti, priručnik za reviziju

·moraju postojati posebne upute prilagođene posebnostima pojedinih industrija/sektora (npr. turizam, građevinarstvo, telekomunikacije)

·potrebno je dokumentirati i pratiti kvalitetu postupka revizije u području PDV-a

·pri aktivnosti revizije treba se koristiti posebnim softverom prilagođenim za potrebe revizije u području PDV-a

·u postupku revizije treba se šire primjenjivati tehnologija koja omogućuje unakrsnu provjeru iznosa iskazanih u poreznim prijavama u odnosu na podatke dobivene od trećih strana

·revizija se ponekad mora provoditi u suradnji s drugim upravnim agencijama i državnim tijelima.

Slika 45.: Obilježja revizije u području PDV-a koju provode porezne uprave u EU-u

Pitanje 6.4. Revizija u području PDV-a koju provodi vaša porezna uprava... (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Države članice općenito posvećuju veliku pozornost postupku revizije u području PDV-a. Analizom odgovora na anketu otkriva se da revizijski sustavi Finske i Švedske uključuju sve prethodno navedene primjere dobre prakse. Odgovori iz drugih država članica, primjerice Češke, Litve, Mađarske, Poljske, Slovačke i Ujedinjene Kraljevine, ukazuju na dobre rezultate. S druge strane, Malta (koja navodi samo jedan od navedenih osam primjera dobre prakse), Austrija i Francuska (koje navode dva od osam primjera dobre prakse) mogle bi uložiti dodatan trud u poboljšanje revizijskih praksi.

Porezne uprave obično prikupljaju podatke relevantne za reviziju u području PDV-a u posebne baze podataka o izvršenju obveza za buduće revizije istih ili povezanih poreznih obveznika (budući da je često moguće otkrivanje relevantnih podataka o jednom poreznom obvezniku za vrijeme revizije drugog). Osim toga, revizija poreznih obveznika zajedno ili u suradnji s drugim institucijama i/ili razmjena podataka o PDV-u s drugim institucijama poboljšava funkciju revizije.

Velika većina država članica (21/28) navela je postojanje suradnje s drugim državnim tijelima, kao što su carinska uprava (ponekad integrirana u poreznu upravu), tijela za kaznenu istragu (policija, državna odvjetništva itd.), inspekcija i kontrola rada, socijalna inspekcija i zaštita, pa čak i agencije za sigurnost hrane i kemikalija.

Nekoliko država članica (npr. Češka, Francuska i Slovačka) uspostavilo je posebne „radne skupine za PDV” u okviru međuministarskih i operativnih koordinacijskih struktura koje su posebno posvećene suzbijanju prijevara u vezi s PDV-om. U Francuskoj porezna služba redovito okuplja sve partnere francuske porezne uprave (pravosuđe, policija, carina i financijsko-obavještajne jedinice) zajedno s timovima za poreznu reviziju kako bi surađivali na reviziji u području PDV-a.

Preporuka 32.: upotrebljavajte sektorske priručnike za reviziju, surađujte​s drugim agencijama, ažurirajte i revidirajte planove revizije te pratite kvalitetu revizijske funkcije u skladu s dokumentiranim postupkom.

Većina aspekata suvremene revizije u području PDV-a zahtijeva korištenje informatičkom opremom i posebnim softverom, počevši od odabira revizije za koji je potrebno razvrstavanje poreznih obveznika prema specifičnom riziku koji čine za ubiranje prihoda. Taj se zadatak ne može ručno obaviti za veliku populaciju.

Porezne uprave uglavnom upotrebljavaju namjenski softver za reviziju. Samo su tri države članice (Danska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina) navele da se ne služe specijaliziranim softverom. Ukupno 17 država članica upotrebljava interna rješenja za reviziju u području PDV-a, samostalna ili u kombinaciji sa specijaliziranim ili generičkim softverom. Tri države članice (Italija, Malta i Nizozemska) navele su da upotrebljavaju samo interni softver.

Slika 46.: Softver za reviziju u području PDV-a koji upotrebljavaju porezne uprave u EU-u

Pitanje 6.4.b: Navedite koji softver (programe) upotrebljava vaša porezna uprava u svrhu revizije (npr. ACL, IDEA, vlastiti interni softver itd.).

a.komercijalna gotova rješenja naspram rješenja po mjeri

b.najčešće korištena rješenja specifična za reviziju

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Čak i ako porezne uprave država članica imaju iste osnovne funkcije, uključujući reviziju, ne suočavaju se s istom razinom složenosti implementacije informatičkih rješenja. Takva razina složenosti čimbenik je koji može potaknuti porezne uprave da se odluče za interne softverske proizvode. I razina prilagodbe takvog softvera izrađenog po mjeri znatno varira među državama članicama.

Za reviziju u području PDV-a dostupna su i komercijalna gotova rješenja (COTS). Rješenja COTS razvijaju se i prema postojećoj vodećoj praksi, a porezne uprave sa smanjenom potrebom za prilagodbom mogu imati niže troškove implementacije i obično imaju veće šanse za uspjeh. Međutim, složenost implementacije, konkretne potrebe, različiti zakonodavni i/ili posebni organizacijski aspekti porezne uprave onemogućuju usporedbu prednosti pojedinih softvera za reviziju.

Općenito govoreći, polovina poreznih uprava u EU-u uglavnom primjenjuje kombinaciju komercijalnih i prilagođenih rješenja. Kako je navedeno u prethodnim izvješćima, svaka suradnja i udruživanje resursa (osobito za porezne uprave manjih država članica koje blisko surađuju na zajedničkim pitanjima) mogli bi dovesti do ekonomije razmjera. Revizija u području PDV-a, osobito informatički softver koji se upotrebljava u tom postupku, jedno je od područja u kojem bi države članice mogle imati velike koristi od međusobne razmjene iskustava.

Dostupni su alati na razini EU-a koje države članice mogu iskoristiti za financiranje i podupiranje modernizacije i reforme poreznih uprava.

Preporuka 33.: iskoristite dostupne alate EU-a, razmjenjujte iskustva i primjere dobre prakse u korištenju različitim alatima i postupcima te surađujte (npr. zajedničke revizije) kako biste povećali učinkovitost revizijskih funkcija.

Kako je navedeno u posljednjem izvješću, „revizija je skup alat jer je dugotrajna i zahtijeva velik broj ljudskih resursa. Međutim, postotak kojim revizije pridonose ukupnom iznosu naplaćenog PDV-a ograničen je”. Stoga strategija revizije koja je usmjerena na glavna područja rizika povećava povrat od korištenja ograničenim revizijskim sredstvima i drugim resursima te olakšava dobrovoljno izvršenje obveza time što se smanjuje percepcija zalaženja porezne uprave u život poreznih obveznika koji izvršavaju svoje obveze.

U prethodnom izvješću istaknuto je da sve više poreznih uprava prihvaća da se od revizije „više ne očekuje da bude najučinkovitije i najdjelotvornije sredstvo za odvraćanje od neizvršenja obveza” i reviziju smatra „krajnjom mjerom izvršenja” koja se primjenjuje kad druge proaktivne inicijative usmjerene na jačanje dobrovoljnog izvršenja obveza nisu učinkovite ili su prestale biti učinkovite.

U prethodnom izvješću spominje se i izazov uspostavljanja odgovarajuće ravnoteže između inicijativa za poticanje izvršenja obveza i revizije u području PDV-a. Ako se promotri prvih pet država članica prema iznosu PDV-a procijenjenom nakon revizija (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka i Mađarska), slika 47. jasno pokazuje da su države članice postigle vidljiv napredak u korištenju funkcijom revizije u području PDV-a.

Slika 47.: Ubiranje PDV-a i PDV procijenjen nakon revizija u 23 države članice EU-a 26

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Međutim, porezne uprave trebale bi biti sposobne provoditi više vrsta revizija i „imati jasnu politiku o vrstama revizija koje treba provoditi i okolnostima u kojima se provode pojedine vrste revizija kako bi službenici za reviziju i rukovoditelji razumjeli što se od njih očekuje” (OECD). Države članice trebale bi moći djelotvorno provoditi točne provjere upisa u registar, savjetodavne revizije i revizije vođenja evidencije, posebne revizije pojedinačnih problema i revizije povrata PDV-a, i to bi trebale činiti. Osim toga, trebale bi uspostaviti složenije projekte revizije (za određene skupine poreznih obveznika, industriju ili područje poslovanja, kao što je maloprodaja, kako bi otklonile određeni rizik ili utvrdile stupanj neizvršenja obveza u određenom sektoru) i provoditi sveobuhvatne revizije i istrage prijevara.

Slika 48.: Vrste provjera/revizija u području PDV-a koje provode porezne uprave u EU-u

Pitanje 6.5.: Koje vrste provjera/revizija provodi vaša porezna uprava u području PDV-a? (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Porezne uprave u EU-u općenito imaju odgovarajuće kapacitete za provođenje svih vrsta revizija. Komisija preporučuje da države članice slijede primjer Belgije, Njemačke, Italije, Mađarske, Slovenije, Finske i Švedske i što više diversificiraju svoje revizijske portfelje.

Preporuka 34.: prilagodite opseg i intenzitet revizija u području PDV-a u skladu s potrebama.

Konačno, kao što je već spomenuto, revizije su nadopuna drugih inicijativa za poticanje izvršenja obveza i analizu. Takve inicijative usko povezane s revizijom mogu, među ostalim, uključivati sljedeće:

·primjenu preliminarnih odluka kako bi se poreznim obveznicima pružila sigurnost u vezi s poreznim tretmanom određenih transakcija

·izgradnju odnosa s obveznicima PDV-a (osobito velikim poreznim obveznicima) koji se temelji na suradnji i povjerenju

·dopunjavanje plana revizije procjenom netočnog prijavljivanja poreza na temelju posebnog nasumičnog programa revizije

·primjenu drugih suvremenih alata kao što su napredna prediktivna analitika i modeliranje podataka.

Slika 49.: Komplementarne nerevizijske mjere za poticanje izvršenja obveza

Pitanje 6.6.: Za PDV porezna uprava... (možete odabrati više odgovora)

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Zajednički pristup poticanju izvršenja obveza obično se temelji na dokazano dobrom upravljanju pitanjima PDV-a na strani poreznih obveznika i spremnosti da se postigne i očuva transparentnost. Analitički programi poreznih uprava korisni su za stjecanje saznanja o raspodjeli rizika povezanih s PDV-om.

Države članice usvojile su taj pristup i pokazale da uglavnom nadopunjuju svoje programe revizije drugim mjerama. Danska, Irska, Hrvatska, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina provode sve prethodno navedene inicijative za poticanje izvršenja obveza i analizu. Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Španjolska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska i Poljska pokazuju dobre rezultate u tom području. Samo je jedna država članica (Luksemburg) izvijestila da se „ne primjenjuje nijedna od navedenih inicijativa”.

Preporuka 35.: nadopunite mjere revizije drugim, nerevizijskim mjerama za poticanje izvršenja obveza.

7.Obračun PDV-a, odgovornost i sporovi

7.1.Obračun PDV-a, interne kontrole i vanjske revizije

U idealnom slučaju računovodstveni sustav za porezne prihode omogućuje poreznim upravama da provjere napredak u upravljanju prihodima u bilo kojem trenutku u obračunskom razdoblju. Djelotvoran sustav, utemeljen na informatičkom podsustavu, umanjuje računovodstvene pogreške, sprječava interne prijevare i pravodobno evidentira uplate i druge transakcije prema ispravnom računu poreznog obveznika. Sustavom bi trebalo barem automatizirati knjigovodstvo za obveze PDV-a, trebalo bi ga povezati s drugim računovodstvenim sustavima porezne uprave te uključiti postupke za rutinski i sustavan pregled knjiga poreznih obveznika radi ispravljanja računovodstvenih pogrešaka i propusta.

Slika 50.: Obilježja sustava obračuna poreznih prihoda u EU-u

Pitanje 7.1.: Unutar vaše porezne uprave...

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Sve države članice imaju automatizirane računovodstvene sustave za obveze PDV-a. Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Portugal i Ujedinjena Kraljevina izvijestili su da su njihovi računovodstveni sustavi povezani s drugim računovodstvenim sustavima i uključuju postupke za sustavan pregled evidencije poreznih obveznika kako bi se ispravile eventualne računovodstvene pogreške. Komisija to smatra dobrom praksom i preporučuje svim državama članicama da usvoje sličan pristup.

Ukupno 21 država članica čiji su računovodstveni sustavi povezani s drugim računovodstvenim sustavima u poreznoj upravi navela je sustave za prijavu poreza, upravljanje dugovanjima, porezne registre i usluge za korisnike. U nekim državama članicama posebna vladina podatkovna sučelja (npr. x-roads) omogućuju veću interoperabilnost računovodstvenih sustava, među ostalim s drugim nacionalnim institucijama, kao što su zdravstvene i socijalne službe, te s bankovnim sustavima za razmjenu podataka o plaćanju s financijskim institucijama.

Preporuka 36.: osigurajte da su računovodstveni sustavi povezani s drugim sustavima i uključuju postupke za sustavan pregled i ispravak evidencije poreznih obveznika.

Potrebno je uspostaviti postupak interne revizije kako bi se povremeno pregledao računovodstveni sustav da bi se osigurala njegova usklađenost s poreznim zakonima i računovodstvenim standardima (npr. ispravan izračun poreznih obveza, kazni i kamata). Većina država članica (17/28) izvijestila je da ima takav postupak interne revizije, koji ponekad nadopunjuje neovisno vanjsko tijelo za reviziju (npr. državni revizor ili neovisno tijelo imenovano u skladu sa zakonima i propisima zemlje) koje povremeno provodi reviziju upravljanja PDV-om u smislu operativnog učinka.

Slika 51.: Postupci interne revizije i preispitivanje vanjske revizije (pregled)

a. Pitanje 7.1.: Unutar vaše porezne uprave... provodi se povremena interna revizija kako bi se preispitao računovodstveni sustav i osigurala usklađenost s poreznim zakonima i računovodstvenim standardima (npr. sustav ispravno izračunava porezne obveze, kazne i kamate). 

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

b. Pitanje 7.3.: Provodi li neovisno vanjsko tijelo za reviziju (npr. državni revizor ili neovisno tijelo imenovano u skladu sa zakonima i propisima zemlje) povremenu reviziju financijskih izvještaja i operativnog učinka porezne uprave, uključujući upravljanje PDV-om? 

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 37.: uspostavite odgovarajući postupak interne revizije za računovodstveni sustav kako bi se osigurala usklađenost s poreznim zakonima i računovodstvenim standardima.

7.2.Postupak rješavanja sporova u vezi s PDV-om

U nekim situacijama, osobito nakon revizije u području PDV-a, porezni obveznici mogu odbaciti procjenu porezne uprave. Sporovi obično proizlaze iz problema kao što su administrativne pogreške ili utvrđena odstupanja na temelju tumačenja zakonskih odredaba, činjenica i odnosa između njih. Porezni obveznici trebali bi imati na raspolaganju neovisan, pristupačan i učinkovit mehanizam revizije koji štiti njihova prava na osporavanje procjene PDV-a i pošteno saslušanje.

Obično se mehanizam rješavanja sporova provodi u fazama. Na početku porezni obveznici mogu od porezne uprave zatražiti administrativno preispitivanje, koje obično provode posebno imenovani službenici izvan odjela revizije. Porezni obveznici koji nisu zadovoljni administrativnim preispitivanjem mogu zatražiti da neovisno tijelo provede reviziju (posebno povjerenstvo ili specijalizirani porezni sud). Konačno, mogu se pozvati na pravosudni sustav (ili alternativu, kao što je mehanizam za sprječavanje i rješavanje sporova) kako bi riješili preostale sporove. Takvi se sporovi obično odnose na pravno tumačenje zakona o PDV-u i/ili činjenica ili opći tretman porezne uprave (postupak).

Mehanizmi rješavanja sporova u vezi s PDV-om u državama članicama EU-a razlikuju se ovisno o zakonskim odredbama o PDV-u, iskustvu u pojedinim zemljama i ustaljenim postupcima. Međutim, sve države članice imaju postupak rješavanja sporova u vezi s PDV-om kojim se štiti pravo poreznog obveznika da ospori procjenu koja proizlazi iz revizije u području PDV-a.

Tablica 2.: Pregled rješavanja sporova u vezi s PDV-om u državama članicama EU-a

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Komisija je željela steći pregled sustava rješavanja sporova u državama članicama. Međutim, jasna su ograničenja tog postupka: prema odredbama članka 12., Komisija i porezne uprave nisu nadležne za ocjenjivanje uspješnosti postupaka sudske revizije. Ipak, dobra bi praksa bila da porezne uprave prate stanje i tijek predmeta sporova nad kojima se provodi interna revizija, i to prema broju i vrijednosti poreza koji su sporni.

Slika 52.: Rješavanje sporova – postupak praćenja

Pitanje 7.4.: Rješavanje sporova: prati li vaša porezna uprava stanje i tijek predmeta sporova nad kojima se provodi interna revizija, i to prema broju i vrijednosti poreza koji su sporni?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Preporuka 38.: pratite postupak rješavanja sporova, donosite zaključke za poboljšanje općih metoda istrage i unaprijedite postupke procjene poreza.

8.COVID-19 i PDV: preporuke za ubiranje i povrat PDV-a

Većina poreznih uprava ima planove za osiguravanje kontinuiteta poslovanja u slučaju događaja koji utječu na poslovanje, uključujući kvarove opreme, poremećaje u radu i druge incidente. Neki planovi obuhvaćaju niz pitanja relevantnih za pandemiju, posebice rizike za zdravlje, učinak na osoblje i mjesta rada, dugotrajne prekide u radu i ograničavanja kretanja te pritiske na informatičku infrastrukturu zbog općih gospodarskih šokova.

Planovi za osiguravanje kontinuiteta poslovanja obično su uključeni u registre rizika. Velika većina poreznih uprava (22/28) navela je da upotrebljava registar rizika, tj. središnji repozitorij identificiranih rizika koji bi mogli omesti kontinuitet poslovanja.

Slika 53.: Kontinuitet poslovanja – postojanje središnjeg repozitorija rizika

Pitanje 4.2.: Upotrebljava li vaša porezna uprava registar rizika (tj. središnji repozitorij identificiranih rizika koji bi mogli omesti kontinuitet poslovanja porezne uprave)?

Izvor:    Europska komisija (2019.), Istraživanje o upravljanju PDV-om te ubiranju i kontroli PDV-a

Registri rizika obično sadržavaju kratak opis rizika, vremenski okvir, vjerojatnost nastanka, ozbiljnost učinka i neke mjere ublažavanja. Za početak je potrebno imati plan kontinuiteta poslovanja u slučaju poremećaja koji utječu na dio ili cijelu imovinu i resurse porezne uprave, uključujući nedostupnost ljudskih resursa, zatvaranje zgrada te daljinski pristup informatičkoj i drugoj opremi za neprekidnu raspoloživost podataka i drugih zapisa.

Međutim, planove za nepredviđene situacije potrebno je kontinuirano revidirati i prilagođavati kako bi se uzela u obzir različita pitanja koja će se pojaviti u slučaju pandemije, imajući na umu brzinu kojom se okolnosti mogu promijeniti, a pretpostavke planiranja zastarjeti.

Preporuka 39.: pregledajte i ažurirajte planove kontinuiteta poslovanja i povremeno ih ispitajte u scenarijima u stvarnom vremenu.

Pandemija bolesti COVID-19 potaknula je dosad nezabilježene mjere na nacionalnoj razini i razini Unije kako bi se pružila potpora gospodarstvima država članica i olakšao njihov oporavak. Iako mjere porezne uprave i politike 27 same po sebi ne bi bile dovoljne, imale su ključnu ulogu u ublažavanju neposrednih učinaka krize.

Države članice odlučno su primijenile mjere porezne uprave i politike, koje se općenito čine prikladnima, i uglavnom su poduzećima i kućanstvima pružile dodatno vrijeme za rješavanje njihovih poreznih obveza. Time je osigurana kontinuirana likvidnost.

Kako države članice napreduju prema fazi oporavka i daljnjim fazama, trebale bi izbjegavati fiskalnu konsolidaciju na početku i umjesto toga osmisliti konkretnije mjere oporezivanja. Tim se mjerama treba osigurati da se porezno opterećenje pravedno raspodijeli među gospodarskim subjektima.

Iako kriza donosi velik izazov, pruža priliku za primjenu porezne politike za jačanje otpornosti i konkurentnosti gospodarstva EU-a, u skladu s prelaskom na zelenije i pravednije digitalno gospodarstvo, kako je navedeno u političkom programu Komisije.

Većina preporuka u ovom izvješću, osobito one koje se odnose na digitalizaciju, upis u registar putem interneta i internetske usluge, ulaganja u informacijsku tehnologiju i kontinuitet poslovanja, pomogla bi poreznim upravama da sigurno prođu kroz teška vremena kao što je pandemija bolesti COVID-19. Pridonijele bi boljem upravljanju PDV-om i njegovu ubiranju.

9.Zaključak

Nedosljedni i neoptimalni postupci povezani s PDV-om dovode do manjih poreznih prihoda država članica EU-a. Ne samo da niži prihodi od PDV-a podrazumijevaju manja vlastita sredstva za proračun Unije, već i uzrokuju smanjenje nacionalnih proračuna jer je PDV važan izvor nacionalnog dohotka. Neoptimalno upravljanje PDV-om ograničava prava poštenih obveznika PDV-a i potiče prijevare. Kako bi pružale podršku obveznicima PDV-a, porezne uprave u EU-u trebale bi nastojati ponuditi kvalitetnu uslugu i osigurati pošten i pravedan sustav PDV-a.

Komisija je u prethodnom izvješću (2017.) 28 iznijela zajedničke upute za nacionalne sustave za ubiranje i kontrolu PDV-a. Porezne uprave u EU-u uglavnom su ispoštovale prethodne preporuke i uvele određena poboljšanja, posebice u prikupljanju prihoda, reviziji i digitalizaciji. Ipak, takve mjere upravljanja PDV-om moraju biti poduprte dodatnim reformama porezne politike (izvan opsega izvješća) kako bi se ostvarili mnogo veći dobitci.

Ovo izvješće sadržava sveobuhvatan pregled praksi i preporuka koje mogu pomoći poreznim upravama da unaprijede interne postupke koji obuhvaćaju sve glavne funkcije upravljanja PDV-om. Unapređenje interakcije s poreznim obveznicima i drugim dionicima, kao što su nacionalni zavodi za statistiku ili porezne uprave u drugim državama članicama, ključno je za poboljšanje cjelokupnog učinka porezne uprave u Uniji.

Porezne uprave moraju pojačati nastojanja u područjima kao što su analiza rizika, automatizacija procesa i razmjena informacija. Moraju nadograditi svoje informatičke sustave, povećati broj članova informatičkog osoblja i poboljšati njihovo osposobljavanje, razmotriti upotrebu nekoliko skupova podataka i podataka trećih strana te uložiti u dubinsku analizu podataka.

Kako bi olakšala zadaću poreznih uprava u EU-u, Komisija je preispitala i ažurirala opis primjera dobre prakse, povećala broj preporuka i suzila njihov obuhvat kako bi se bolje riješila odstupanja.

Komisija poziva države članice EU-a da prihvate trenutačne preporuke, ne samo kako bi pomogle u ostvarenju poreznih prihoda potrebnih za rješavanje gorućih problema aktualne krize, već i kako bi se postigli ravnopravni uvjeti na unutarnjem tržištu te omogućio brži i trajniji oporavak nakon pandemije.

Prilog 1.: Kazalo preporuka

Preporuka 1.: izračunajte i analizirajte razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a na nacionalnoj razini i njezine komponente (prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice, e-trgovina itd.).

Preporuka 2.: obavješćujte porezne obveznike putem interneta o obvezama povezanima s PDV-om i omogućite upis putem interneta.

Preporuka 3.: poboljšajte automatsku razmjenu podataka među poreznim upravama i drugim nacionalnim tijelima.

Preporuka 4.: vodite točnu i potpunu bazu podataka o PDV-u.

Preporuka 5.: provodite pravne i identifikacijske provjere te sustavne preliminarne kontrole na temelju pokazatelja rizika.

Preporuka 6.: vodite evidenciju podnositelja zahtjeva kojima nije odobren upis u registar.

Preporuka 7.: unakrsno provjerite podatke u bazi podataka o upisu u registar obveznika PDV-a u odnosu na izvore informacija trećih strana.

Preporuka 8.: utvrdite postupke za otkrivanje poreznih obveznika koji se ne upišu u registar i usmjerite se na gospodarske sektore sa znatnim brojem neregistriranih poduzeća.

Preporuka 9.: objedinite postupak procjene rizika i postupak upisa u registar.

Preporuka 10.: izvršite naknadnu provjeru registracijskih brojeva za VIES i analizirajte mogućnost suspenzije ili uklanjanja broja iz VIES-a u slučaju prijevare.

Preporuka 11.: povežite informacijski sustav za upis u registar s drugim podsustavima porezne uprave, primjerice za prijavu i plaćanje, ubiranje i reviziju.

Preporuka 12.: omogućite obveznicima PDV-a pristup, pregled i izmjenu vlastitih podataka relevantnih za PDV putem sigurne internetske veze.

Preporuka 13.: izradite ili vodite registar poreznih obveznika u području e-trgovine.

Preporuka 14.: uspostavite poseban informacijski kanal za MOSS i sustavno provodite preliminarne provjere registracije za potrebe MOSS-a.

Preporuka 15.: uložite dodatan trud u osiguravanje točnosti baze podataka MOSS-a.

Preporuka 16.: unaprijedite revizijske aktivnosti nad poduzećima registriranima u MOSS-u.

Preporuka 17.: ulažite u opsežnije nadogradnje informatičke opreme, uz održavanje postojećih informatičkih sustava na temelju analize općih potreba.

Preporuka 18.: ulažite u informatičko osoblje radi povećanja njihova broja i vještina.

Preporuka 19.: ublažite rizike s pomoću plana upravljanja izvršenjem obveza koji uključuje glavne prepreke izvršenju obveza i redovito pratite njegovu provedbu.

Preporuka 20.: zauzmite stav usmjeren na pružanje usluga prema obveznicima PDV-a i iskoristite priliku koju pruža interakcija s poreznim obveznicima za pružanje visokokvalitetnih usluga upravljanja PDV-om.

Preporuka 21.: razmotrite mogućnost upotrebe nekoliko skupova podataka za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a i trajno povećajte kvalitetu razmjene informacija i administrativne suradnje.

Preporuka 22.: prikupite smislene podatke, uravnotežite analizu ocjene rizika i rješenja za profiliranje te nastavite ulagati u analitičke kapacitete.

Preporuka 23.: nastavite ulagati trud u postizanje veće stope pravodobnog podnošenja prijava kao dobrog pokazatelja pouzdanosti sustava PDV-a.

Preporuka 24.: proaktivno podsjećajte porezne obveznike na rokove za podnošenje prijave i upotrebljavajte posebne pomoćne alate.

Preporuka 25.: osmislite sustav kazni za nepodnošenje prijave PDV-a i neplaćanje na vrijeme, imajući na umu dva ključna načela: jednostavnost i proporcionalnost.

Preporuka 26.: što više ograničite gotovinsko plaćanje PDV-a.

Preporuka 27.: primjenjujte rješenje za internetske kanale te održavajte i nadogradite druge rezervne komunikacijske kanale za interakciju s obveznicima PDV-a.

Preporuka 28.: održavajte fleksibilan informatički podsustav za upravljanje dugovanjima PDV-a i određivanje prioriteta dugovanja.

Preporuka 29.: pravodobno isplaćujte legitimne povrate poreza i uspostavite postupke za sprječavanje plaćanja lažnih zahtjeva za povrat PDV-a.

Preporuka 30.: primijenite prepoznate dobre primjere iz prakse ako su visoke vrijednosti povrata PDV-a isplaćene nakon zakonskog roka.

Preporuka 31.: povežite postupak povrata poreza s komponentom upisa u registar (provjerite identitet poreznih obveznika kako biste spriječili ulazak fiktivnih trgovaca u sustav PDV-a) i objedinite ga s njihovim sustavom upravljanja rizikom za izvršenje obveza.

Preporuka 32.: upotrebljavajte sektorske priručnike za reviziju, surađujte​s drugim agencijama, ažurirajte i revidirajte planove revizije te pratite kvalitetu revizijske funkcije u skladu s dokumentiranim postupkom.

Preporuka 33.: iskoristite dostupne alate EU-a, razmjenjujte iskustva i primjere dobre prakse u korištenju različitim alatima i postupcima te surađujte (npr. zajedničke revizije) kako biste povećali učinkovitost revizijskih funkcija.

Preporuka 34.: prilagodite opseg i intenzitet revizija u području PDV-a u skladu s potrebama.

Preporuka 35.: nadopunite mjere revizije drugim, nerevizijskim mjerama za poticanje izvršenja obveza.

Preporuka 36.: osigurajte da su računovodstveni sustavi povezani s drugim sustavima i uključuju postupke za sustavan pregled i ispravak evidencije poreznih obveznika.

Preporuka 37.: uspostavite odgovarajući postupak interne revizije za računovodstveni sustav kako bi se osigurala usklađenost s poreznim zakonima i računovodstvenim standardima.

Preporuka 38.: pratite postupak rješavanja sporova, donosite zaključke za poboljšanje općih metoda istrage i unaprijedite postupke procjene poreza.

Preporuka 39.: pregledajte i ažurirajte planove kontinuiteta poslovanja i povremeno ih ispitajte u scenarijima u stvarnom vremenu.

Prilog 2.: Kazalo slika i tablica

Kazalo slika

Slika 1.: Kretanje razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a na razini EU-a

Slika 2.: Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a kao udio VTTL-a, 2018. i 2019., izraženo u postotcima

Slika 3.: Percepcija korisnosti procjena razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a u odnosu na rad poreznih uprava na poticanju izvršenja obveza u državama članicama

Slika 4.: Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a u EU-u izražena kao prosječna vrijednost u izvještajnom razdoblju

Slika 5.: Informacije o obvezama upisa u registar obveznika PDV-a dostupne na internetu

Slika 6.: Dostupnost upisa u registar putem interneta u državama članicama EU-a

Slika 7.: Automatska razmjena podataka među poreznim upravama i drugim nacionalnim tijelima nadležnima za upis u registar

Slika 8.: Podaci potrebni za novi upis u registar obveznika PDV-a u državama članicama EU-a

Slika 9.: Provjere i preliminarne kontrole upisa u registar obveznika PDV-a

Slika 10.: Evidencija podnositelja zahtjeva kojima nije odobren upis u registar

Slika 11.: Unakrsna provjera treće strane na podacima o upisu u registar obveznika PDV-a

Slika 12.: Postupci za otkrivanje poreznih obveznika koji se ne upišu u registar i gospodarski sektori sa znatnim brojem neregistriranih poduzeća

Slika 13: Postupci za otkrivanje poreznih obveznika koji se ne upišu u registar i gospodarski sektori sa znatnim brojem neregistriranih poduzeća

Slika 14.: Vrijeme (broj dana) potrebno za ishođenje registracijskih brojeva za PDV i VIES u državama članicama EU-a

Slika 15.: Naknadna provjera registracijskih brojeva za VIES u državama članicama EU-a

Slika 16.: Analiza glavnih komponenti informatičkog podsustava za upis u registar

Slika 17.: Države članice koje vode evidenciju poreznih obveznika upisanih u registar obveznika PDV-a koji vrše prodaju putem interneta

Slika 18.: Ukupni iznosi u sustavu MOSS u 2019. (programi Unije i programi ne-Unije) u državama članicama EU-a

Slika 19.: MOSS – provjere upisa u registar obveznika PDV-a

Slika 20.: MOSS – posebni informacijski kanali

Slika 21.: MOSS – kretanje broja registracija / ispisa iz registra na razini EU-a (2016. – 2019.)

Slika 22.: Pojedinačno kretanje broja registracija u MOSS-u u državama članicama EU-a

Slika 23.: Ispis iz registra MOSS-a

Slika 24.: Broj revizija u području PDV-a provedenih nad poreznim obveznicima iz MOSS-a 2019.

Slika 25.: Značajne inicijative u području informacijskih tehnologija i prosječni rezultati u pogledu PDV-a u državama članicama EU-a (2016. – 2019.)

Slika 26.: Promjena razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a (p. b.) i povećanje prihoda od PDV-a (%) (2016. – 2019.)

Slika 27.: Planovi za poticanje izvršenja obveza u pogledu PDV-a u državama članicama EU-a

Slika 28.: Planovi za poticanje izvršenja obveza u državama članicama EU-a (sadržaj)

Slika 29.: Usluge za porezne obveznike u državama članicama EU-a

Slika 30.: Objava izvješća o rezultatima pružanja usluga poreznim obveznicima (2016. – 2019.)

Slika 31.: Usluge za porezne obveznike: informacije o upisu u registar obveznika PDV-a dostupne putem interneta

Slika 32.: Podaci koje koriste porezne uprave EU-a za potrebe izvršenja obveza u pogledu PDV-a

Slika 33.: Izvješća dostupna višem rukovodstvu u različitim područjima upravljanja PDV-om

Slika 34.: E-podnošenje prijava PDV-a u državama članicama EU-a

Slika 35.: Praćenje izvršenja obveza u pogledu podnošenja prijava PDV-a u državama članicama EU-a

Slika 36.: Mjere koje poduzimaju porezne uprave u slučaju kašnjenja u podnošenju ili nepodnošenja prijava PDV-a

Slika 37.: Države članice koje ocjenjuju djelotvornost sustava kazni za kašnjenje u podnošenju prijave / plaćanju

Slika 38.: Dostupnost e-plaćanja obveza PDV-a u državama članicama EU-a

Slika 39.: Gotovinsko plaćanje PDV-a

Slika 40.: Dostupni kanali za povratne informacije o podmirenju obveza PDV-a

Slika 41.: Naplata dugova PDV-a: početna reakcija (u danima) na zakašnjelo plaćanje

Slika 42.: Djelotvornost informatičkih sustava za upravljanje dugovanjima PDV-a u državama članicama EU-a

Slika 43.: Postotak povrata PDV-a (vrijednost) isplaćenih do zakonskog roka (prosjek EU-a)

Slika 44.: Sustavi povrata PDV-a u državama članicama EU-a

Slika 45.: Obilježja revizije u području PDV-a koju provode porezne uprave u EU-u

Slika 46.: Softver za reviziju u području PDV-a koji upotrebljavaju porezne uprave u EU-u

Slika 47.: Ubiranje PDV-a i PDV procijenjen nakon revizija u 23 države članice EU-a

Slika 48.: Vrste provjera/revizija u području PDV-a koje provode porezne uprave u EU-u

Slika 49.: Komplementarne nerevizijske mjere za poticanje izvršenja obveza

Slika 50.: Obilježja sustava obračuna poreznih prihoda u EU-u

Slika 51.: Postupci interne revizije i preispitivanje vanjske revizije (pregled)

Slika 52.: Rješavanje sporova – postupak praćenja

Slika 53.: Kontinuitet poslovanja – postojanje središnjeg repozitorija rizika

Kazalo tablica

Tablica 1.: Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a za razdoblje 2016. – 2019. (izražena u milijunima EUR i kao postotak ukupne obveze PDV-a)

Tablica 2.: Pregled rješavanja sporova u vezi s PDV-om u državama članicama EU-a

Prilog 3.: Referentni dokumenti

Popis internetskih stranica o obvezama plaćanja PDV-a

Izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o postupcima za upis u registar obveznika, ubiranje i kontrolu PDV-a u skladu s člankom 12. Uredbe Vijeća (EEZ, EURATOM) br. 1553/89

·Izvješće za 2017.: Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Osmo izvješće u skladu s člankom 12. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89 o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a,  COM(2017) 780 final ;

·Izvješće za 2014.: Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Sedmo izvješće u skladu s člankom 12. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89 o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a, COM(2014) 69 final + Prilog SWD(2014) 38 final;

·Izvješće za 2008.: Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Šesto izvješće u skladu s člankom 12. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89 o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a, COM(2008) 719 final + Prilog SEC(2008) 2759 ;

·Izvješće za 2004.: Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Peto izvješće u skladu s člankom 12. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89 o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a, COM(2004) 0855 final + Prilog SEC(2004) 1721;

·Izvješće za 2000.: Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Treće izvješće u skladu s člankom 14. o primjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 218/92 od 27. siječnja 1992. o upravnoj suradnji u području neizravnog oporezivanja (PDV) i Četvrto izvješće u skladu s člankom 12. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89 o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a, COM/00/0028 final ;

·Izvješće za 1998.: Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Treće izvješće Komisije o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a koji se primjenjuju u državama članicama [članak 12. Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89], COM/98/0490 final ;

·Izvješće za 1995.: Drugo izvješće u skladu s člankom 12. o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a koji se primjenjuju u državama članicama, COM/95/354 final ;

·Izvješće za 1992.: Prvo izvješće o postupcima za ubiranje i kontrolu PDV-a koji se primjenjuju u državama članicama, SEC(92) 280 final

(1)    Porezi poput PDV-a u prosjeku čine približno 7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) (otprilike petinu ukupnih državnih prihoda) i stoga su jedan od najvažnijih izvora prihoda ( https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Tax_revenue_statistics ) .

(2)    SL L 155, 7.6.1989., str. 9.

(3)    Upućivanja na prethodnih osam izvješća navedena su u Annex 3:   References .

(4)    COM(2017) 780 final.

(5)    Budući da je PDV vlastiti izvor proračuna EU-a, postojećim zakonodavnim mehanizmima (Uredba br. 1553/89) Komisiji je propisana obveza da izradi izvješće o postupcima upravljanja PDV-om u državama članicama i podnese ga Europskom parlamentu i Vijeću. Službeni tekst Uredbe br. 1553/89 o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost dostupan je na internetu ( https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:31989R1553 ).

(6)      Porezi poput PDV-a čine približno 7 % BDP-a u prosjeku (otprilike petinu ukupnih državnih prihoda), što ih čini jednim od najvećih izvora prihoda: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Tax_revenue_statistics. Prihod od PDV-a na razini EU-a 2018. je iznosio 1 132 milijarde EUR.

(7)      Razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a u EU-u, izvješće za 2021.

(8)    Komisija je procjenu razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a izvršila na temelju metodologije „odozgo prema dolje” te podataka iz nacionalnih računa i podnesaka o vlastitim sredstvima (tj. prijavama PDV-a) koje su dostavile države članice. Ti podaci služe za procjenu teoretske obveze PDV-a koju stvaraju različiti podagregati gospodarstva u usporedbi sa stvarnim ubiranjem PDV-a.

(9)      Metodologija primijenjena za izračun razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a temelji se na vrijednostima iz nacionalnih računa koje objedinjuju nacionalni zavodi za statistiku. Dodatni podaci koji bi se mogli iskoristiti za precizniju procjenu razlike između očekivanog i naplaćenog PDV-a, kao što su davanja u naravi ili detaljnija statistička klasifikacija proizvoda po djelatnostima (KPD), nisu uvijek dostupni. Usto, nacionalni zavodi za statistiku primjenjuju različite metodologije za procjenu neformalne ekonomije i njezino uvrštavanje u nacionalne račune, čime neizravno utječu na podatke o razlici između očekivanog i naplaćenog PDV-a.

(10)    Kako bi se poremećaji koji nastaju zbog različitih stopa i struktura PDV-a u državama članicama sveli na najmanju mjeru, osnovica PDV-a teorijski je usklađena za potrebe izračuna vlastitih sredstava. Usklađena osnovica PDV-a izračunava se dijeljenjem ukupnog godišnjeg neto prihoda od PDV-a koji ubire svaka država članica s ponderiranom prosječnom stopom PDV-a kako bi se dobila međuosnovica PDV-a. Međuosnovica se naknadno prilagođava negativnim ili pozitivnim naknadama.

(11)    Ovim se pravilom nastoji izbjeći da manje prosperitetne države članice s većim udjelom potrošnje plaćaju iznose koji su nerazmjerni njihovu kapacitetu davanja doprinosa (čime se ispravljaju regresivni aspekti sredstava koja se temelje na PDV-u) jer potrošnja, a time i PDV, obično čini veći postotak nacionalnog dohotka zemlje na relativno nižim razinama prosperiteta. Pet država članica imalo je koristi od gornje granice od 50 % (Hrvatska, Cipar, Luksemburg, Malta i Slovenija).

(12)    Presuda od 26. veljače 2013., Åkerberg protiv Fransson, C-617/10, EU:C:2013:105, točka 26.: „prihode od primjene jedinstvene stope na usklađenu osnovicu PDV‑a utvrđenu u skladu s pravilima Unije, postoji izravna veza između naplate prihoda od PDV‑a, poštujući primjenjivo pravo Unije, i raspoloživosti odgovarajućih prihoda PDV‑a za proračun Unije, jer svaki propust u naplati prvih može dovesti do smanjenja drugih”.

(13)    Sredstva koja se temelje na BND-u dodatna su sredstva iz kojih se osigurava prihod potreban za pokrivanje rashoda koji prelaze iznos financiran iz tradicionalnih vlastitih sredstava, doprinosa na temelju PDV-a i drugih prihoda u bilo kojoj godini.

(14)    Analiza rizika ne bi trebala imati značajan učinak na cjelokupno trajanje postupka upisa u registar. Trebalo bi uzeti u obzir različite čimbenike u državi članici, kao što su učestalost prijevare, dostupnost i točnost informacija trećih strana te razvijenost porezne uprave. Usto, poduzeća bi trebala moći brzo dati pojašnjenje za svoje odbijene zahtjeve i odmah dostaviti drugi, čak i ako bi sa stajališta borbe protiv prijevare bilo poželjno da porezna uprava „upamti” odbijene zahtjeve.

(15)    Iako se ne može utvrditi točnost i pouzdanost informacija prikupljenih u anketi, usporedba odgovora i godišnje varijacije u podacima daju vrijedne uvide u nekoliko područja: na primjer, ako se iz podataka poreznih obveznika uklone neaktivni ili dvostruki zapisi, ako se utvrde privremeno neaktivni zapisi i ako informatički sustav omogućuje potpun pregled podataka poreznih obveznika osoblju u izravnom doticaju s njima i vrijedne argumente za mjere upravljanja. Ako godinama nema varijacija u podacima poreznih obveznika, ako informacije nedostaju ili nisu dostupne ili ako su vrijednosti nevjerodostojne, to može biti pokazatelj da je baza podataka o upisu u registar obveznika PDV-a oštećena ili barem nepouzdana.

(16)    U dvjema državama članicama trend odbijanja upisa od 2016. do 2019. bio je isti kao u Rumunjskoj: Bugarskoj (s 22,8 % na 11,1 %) i Ujedinjenoj Kraljevini (s 11,8 % na 4,4 %). Rumunjska ima procijenjenu razliku između očekivanog i naplaćenog PDV-a > 33 %, Bugarska 10 %, a Ujedinjena Kraljevina 12 %.

(17)    Europski revizorski sud, Tematsko izvješće br. 12/2019 https://op.europa.eu/webpub/eca/special-reports/e-commerce-12-2019/hr/index.html . U nastojanju da se modernizira PDV za prekograničnu e-trgovinu, minisustav „sve na jednom mjestu” proširen je 1. srpnja 2021. kako bi obuhvaćao sve prekogranične transakcije. To se nadovezuje na uspješno pokretanje jedinstvene prijave PDV-a za komercijalne isporuke digitalnih usluga u 2015., koja se naziva prijavom u okviru sustava MOSS.

(18)    Poduzeća sa sjedištem u EU-u koja se odluče za internetsku platformu MOSS moraju se registrirati u zemlji u kojoj imaju poslovni nastan ili sjedište. Poduzeća izvan EU-a mogu se koristiti sustavom MOSS države članice u kojoj imaju stalne poslovne jedinice. Dopuštena je samo jedna registracija u sustav MOSS po poduzeću za cijeli EU.

(19)    U Tematskom izvješću br. 12/2019 Europski revizorski sud navodi da bi države članice do kraja 2020. trebale „prilikom zaprimanja zahtjeva za registraciju u sustav MOSS za trgovce bez poslovnog nastana u EU‑u obavljati potrebne provjere” i „povećati revizijske aktivnosti usmjerene na trgovce registrirane u sustavu MOSS”.

(20)    Komisija je u okviru programa Fiscalis 2020. osnovala stručnu skupinu IT Catalyst (skupinu za ubrzano pronalaženje informatičkih rješenja) (FPG/037) kako bi pretočila jasan interes za suradnju u području informacijskih tehnologija među državama članicama u nov način suradnje radi učinkovitijeg i djelotvornijeg pružanja informatičkih sustava. Skupina je omogućila državama članicama da se informiraju o postojećim i budućim informatičkim aktivnostima, da promiču međusobnu suradnju u području informacijske tehnologije te da pokrenu nove suradničke projekte i inicijative u području informacijskih tehnologija.

(21)       https://www.imf.org/external/pubs/ft/tnm/2010/tnm1017.pdf  

(22)    Neke države članice izvijestile su da dopuštaju gotovinsko plaćanje PDV-a za određene male vrijednosti.

(23)       https://play.google.com/store/apps/details?id=pt.gov.portaldasfinancas.servicos.pagimp.app&hl=en&gl=US

(24)    Belgija, Danska, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Švedska nisu stavili na raspolaganje minimalne podatke potrebne za izračun udjela dugovanja PDV-a.

(25)    Prikupljanje podataka (aktivnost slična načelu „poznavanja klijenta”, engl. know your customer (KYC)) služi ne samo za prepoznavanje početnih rizika za izvršenje obveza i potvrđivanje tih rizika već i za procjenu učestalosti i ishoda (gubitaka prihoda) koji se mogu pripisati određenim rizicima te prepoznavanje i ispravljanje uobičajenih pogrešaka poreznih obveznika i pogrešnih tumačenja zakona o PDV-u.

(26)    Podaci su dostupni za 23 od 28 država članica (bez Njemačke, Francuske, Luksemburga, Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine). Međutim, budući da četiri od tih država članica (Njemačka, Francuska, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina) te podatke nisu dostavile za prethodno izvješće, rezultati su usporedivi s prethodnim razdobljem.

(27)     https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/coronovirus_policy_measures_16_november.pdf  

(28)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014SC0038&from=EN  

(29)    Adrese internetskih stranica dostavile su porezne uprave, a provjerene su u rujnu 2020.

(30)    Neki aspekti PDV-a povezani su sa specifičnom organizacijom i nadležnostima saveznih zemalja Njemačke. Određene porezne uprave (npr. porezna uprava Berlin-Neukölln) imaju središnju nadležnost za prodavatelje koji nemaju poslovni nastan u Njemačkoj. Za ovo su izvješće iskorištene internetske stranice nadležnih tijela u Münchenu i Berlinu.

(31)    Samo irski jezik/Gaeilge.