Sažetak

Izvješće o procjeni učinka priloženo dokumentu prijedloga o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Koji se problem rješava?

Kako bi donosili kvalitetne odluke o ulaganju, ulagatelji na tržištima kapitala moraju imati pristup informacijama koje subjekti moraju objavljivati u skladu s pravom EU-a (financijske i one povezane s održivosti, povezane s proizvodima itd.) i moraju ih moći upotrebljavati u digitalnom obliku. Trenutačno je pristup tim informacijama raspršen među državama članicama i nije ih lako upotrebljavati u digitalnim obliku. Ostale poteškoće uključuju jezične prepreke, ali i restriktivne uvjete upotrebe. Zbog toga je korisnicima korporativnih informacija i informacija o proizvodima skupo pretraživati, upotrebljavati i analizirati relevantne informacije. To doprinosi manjoj učinkovitosti i integraciji financijskih usluga u EU-u te koči održivi rast.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Komisija je u rujnu 2020. u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala najavila uspostavljanje jedinstvene europske pristupne točke. Njezin je cilj umanjiti prepreke digitalnom pristupu informacijama. Time će se povećati protok informacija unutar Unije, među ostalim preko granica. Osim toga, njome se nastoji potaknuti digitalna upotreba te ponovna upotreba informacija. Poboljšanja povezana s protokom i upotrebom informacija doprinijet će integraciji financijskih usluga i tržištâ kapitala te boljoj raspodjeli kapitala. Jedinstvena europska pristupna točka će kao zajednički podatkovni prostor omogućiti i razvoj novih tehnologija i usluga, na primjer na temelju automatizacije umjetne inteligencije.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a?

Države članice pojedinačno ne mogu u dovoljnoj mjeri postignuti cilj ove inicijative (odnosno integraciju baza podataka i informacija u cijeloj Uniji te njihovu digitalnu upotrebljivost). Većina pravila povezanih s kanalima i oblicima objavljivanja korporativnih informacija trenutačno je uspostavljena u okviru zakonodavstva država članica. S obzirom na područje primjene i učinke uspostavljanja jedinstvene europske pristupne točke, ti se problemi mogu učinkovitije riješiti na razini Unije.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto?

Istraženo je više zakonodavnih i nezakonodavnih opcija te su prepoznate sljedeće najpoželjnije opcije u pet najvažnijih dimenzija:

-raspon: raspon informacija dostupnih putem jedinstvene europske pristupne točke uključivat će sve informacije o subjektima, proizvodima i druge relevantne informacije koje subjekti objavljuju u okviru zakonodavstva o financijskim uslugama u EU-u uz postupan pristup od 2024. do 2026.;

-oblici: jedinstvena europska pristupna točka prihvaćat će informacije/dokumente pripremljene u otvorenom i široko upotrebljavanom obliku iz kojeg se mogu izvlačiti podaci te će dugoročno omogućiti daljnji razvoj strojno čitljivih oblika, na pojedinačnoj osnovi, uz zajednički minimalni skup metapodataka;

-točke za prikupljanje: prikupljanje informacija organizirat će se na decentraliziranoj osnovi, uz pomoć postojećih nacionalnih tijela kao što su službeno imenovani mehanizmi ili tijela EU-a, na primjer europska nadzorna tijela. Sve točke za prikupljanje omogućit će jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki da pristupa informacijama putem aplikacijskih programskih sučelja;

-otvoreni podaci: jedinstvena europska pristupna točka poticat će politiku otvorenih podataka na temelju otvorenih uvjeta upotrebe kojima se u potpunosti omogućuju ponovna upotreba, slobodan pristup informacijama i široko upotrebljavani otvoreni oblici;

-upravljanje: jedinstvenom europskom pristupnom točkom upravljat će Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

Tko podržava koju opciju? 

Jedinstvenu europsku pristupnu točku u velikoj mjeri podupiru sve skupine dionika. Kad je riječ o osmišljavanju i uspostavljanju, većina ispitanika u ciljanom savjetovanju i sudionika u e-radionicama poduprla je ideju širokog raspona lako dostupnih i strojno čitljivih centraliziranih financijskih informacija i informacija povezanih s održivosti koje se objavljuju. Korisnicima tih informacija nužni su kvalitetni i u većoj mjeri digitalizirani podaci kako bi se omogućila njihova elektronička upotreba. Kad je riječ o upravljanju, većina je poduprla ideju da za jedinstvenu europsku pristupnu točku bude nadležno javno tijelo, a mnogo je ispitanika poduprlo i dodatno uključivanje privatnog sektora u upravljanje.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Jedinstvena europska pristupna točka poboljšat će protok informacija unutar država članica i preko njihovih granica te će povećati digitalnu upotrebu tih informacija. To će dovesti do veće, jednakopravne i neselektivne vidljivosti svih sudionika na tržištu i dobrovoljnih podnositelja podataka za ulagatelje, analitičare, posrednike, istraživače ili fondove, neovisno o njihovoj veličini ili veličini njihova tržišta. Time će se otvoriti mogućnosti za financiranje te će to doprinijeti boljoj raspodjeli i nižem trošku kapitala, kao i većoj otpornosti unutarnjeg tržišta. Jedinstvena europska pristupna točka omogućit će lak pristup širem opsegu informacija na pravovremen i učinkovit način, čime će se otvoriti nove prilike. Osim toga, korisnici će štedjeti vrijeme i resurse za pretraživanje i obradu informacija. Jedinstvena europska pristupna točka pomoći će u zadovoljavanju sve većih potreba poduzeća za podacima povezanima s održivosti, čime će doprinijeti ciljevima održivog financiranja i zelenog plana. Jedinstvena europska pristupna točka omogućit će nuđenje inovativnih usluga u području financija na temelju analitike, velikih količina podataka ili umjetne inteligencije/strojnog učenja, kao i pristup i upotrebu na elektroničkim uređajima.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

Ukupni troškovi provedbe (infrastruktura) i rada jedinstvene europske pristupne točke za ESMA-u u razdoblju od 2022. do 2027. iznosit će 16 milijuna EUR. Procjenjuje se da će troškovi povezivanja nacionalnih točaka za prikupljanje/točaka EU-a za prikupljanje i jedinstvene europske pristupne točke iznositi približno 50 800 EUR po tijelu za prikupljanje i ukupno 3,1 milijun EUR (jednokratno), a ponavljajući troškovi iznosit će približno 6 500 EUR po tijelu za prikupljanje i ukupno približno 0,4 milijuna EUR. Jednokratni troškovi za priprematelje podataka u okviru jedinstvene europske pristupne točke (npr. registracija kod tijela za prikupljanje) trebali bi biti zanemarivi, ali procjenjuje se da će godišnji ponavljajući troškovi za podnošenje podataka, nabavu identifikacijske oznake pravnog subjekta, digitalni certifikat i alat za potpisivanje iznositi do 800 EUR na pojedinačnoj razini i ukupno približno 121 milijun EUR na razini EU-a.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Budući da je potreba za većom vidljivosti izraženija među malim i srednjim poduzećima (tj. zbog nedostatka istraživanja malih i srednjih poduzeća), jedinstvena europska pristupna točka omogućit će subjektima koji nisu uvršteni na burzu kao što su mala i srednja poduzeća da dobrovoljno prenose informacije, čime će im se otvoriti dodatne mogućnosti financiranja zahvaljujući većoj vidljivosti te povećati mogućnost širenja izvan granica vlastite države.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? 

Financijska sredstva koja će se dodijeliti ESMA-i (za administrativne i operativne troškove) nakon što zakonodavstvo stupi na snagu sufinancirat će iz proračuna EU-a (40 %) i proračuna nadležnih nacionalnih tijela (60 %). Prijedlogom se ne propisuje način na koji bi nacionalna javna tijela za prikupljanje prema potrebi trebala prilagoditi izvore financiranja. Tehnička pomoć nadležnim nacionalnim tijelima za provedbu jedinstvene europske pristupne točke može se djelomično financirati Komisijinim programom inicijative za tehničku pomoć (GU REFORM).

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Ne.

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Predlaže se da se politika preispita pet godina nakon stupanja na snagu i da se uspostave alati za praćenje.