Choose the experimental features you want to try

52021PC0784

OBRAZLOŽENJE

KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi prijedloga

Kriminal u Europi ugrožava sigurnost i dobrobit građana Unije. Tijelima kaznenog progona potrebni su pouzdani i učinkoviti alati za djelotvorno suzbijanje kriminala. Suradnja i razmjena informacija najmoćnija su sredstava za suzbijanje kriminala i provođenje pravde. 1 Više od 70 % organiziranih kriminalnih skupina bilo je 2021. prisutno u više od triju država članica. 2 Čak i kaznena djela koja su naizgled lokalnog karaktera mogu biti povezana s drugim mjestima u Europi gdje je isti počinitelj počinio kaznena djela. Slično tome, povezanost kaznenih djela koja su naizgled lokalnog karaktera sa strukturama i operacijama organiziranog kriminala često nije očita. Stoga tijela kaznenog progona moraju moći pravodobno razmjenjivati podatke kako bi djelotvorno suzbijala kriminal. EU je tijelima kaznenog progona već osigurao niz alata za lakšu razmjenu informacija, koji su se pokazali ključnima za otkrivanje kriminalnih aktivnosti i mreža, 3 ali još uvijek postoje nedostaci informacija koje je potrebno riješiti. Osim toga, budući da se podaci pohranjuju odvojeno u različitim nacionalnim informacijskim sustavima i velikim informacijskim sustavima na razini EU-a, potrebno je osigurati komunikaciju među tim sustavima.

Međutim, na području bez kontrola na unutarnjim granicama („schengensko područje”) još uvijek postoje granice i prepreke u razmjeni podataka među tijelima kaznenog progona, 4 što dovodi do slijepih točaka i rupa u zakonu za brojne kriminalce i teroriste koji djeluju u više država članica. Cilj je ove inicijative, zajedno s Prijedlogom direktive o razmjeni informacija među tijelima kaznenog progona država članica koji se donosi usporedno, 5 poboljšati razmjenu informacija među državama članicama i time tijelima kaznenog progona EU-a pružiti unaprijeđene alate za suzbijanje kriminala i terorizma. 6

Više od deset godina okvir iz Prüma omogućava razmjenu informacija među tijelima kaznenog progona iz cijelog EU-a. U prümskim odlukama, 7 koje su donesene 2008. kako bi se poduprla prekogranična policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima, propisuje se automatska razmjena posebnih podataka (profili DNK-a, otisci prstiju i podaci iz registra vozila) među tijelima odgovornima za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela. Okvir iz Prüma uspješno pridonosi suzbijanju kriminala i terorizma u EU-u, ali još uvijek ima nedostataka u području razmjene informacija te stoga i prostora za daljnje poboljšanje.

U Zaključcima Vijeća o provedbi prümskih odluka deset godina nakon njihova donošenja istaknuta je važnost automatskog pretraživanja i usporedbe profila DNK-a, daktiloskopskih podataka i podataka iz registra vozila za suzbijanje terorizma i prekograničnog kriminala. Vijeće je također pozvalo Komisiju da razmotri reviziju prümskih odluka radi proširenja njihova područja primjene i ažuriranja potrebnih tehničkih i pravnih zahtjeva. 8

Uredba Prüm II temelji se na postojećem okviru iz Prüma, njome se taj okvir jača i modernizira te se omogućuje interoperabilnost s drugim informacijskim sustavima EU-a. Njome će se osigurati da sve relevantne podatke dostupne tijelima kaznenog progona u jednoj državi članici mogu upotrebljavati tijela kaznenog progona u drugim državama članicama. Osigurat će se i mogućnost Europolove podrške državama članicama u skladu s okvirom iz Prüma. Ovom se inicijativom predviđa stvaranje nove arhitekture kojom se omogućuje jednostavnija i brža razmjena podataka među državama članicama i osigurava visoka razina zaštite temeljnih prava.

•Ciljevi prijedloga

Opći cilj ovog prijedlog proizlazi iz cilja utemeljenog na Ugovoru usmjerenog na unaprjeđenje unutarnje sigurnosti Europske unije. Među mjerama za njegovo ostvarenje navode se prikupljanje, pohrana, obrada, analiza i razmjena relevantnih informacija. 9 Stoga je opći cilj ovog instrumenta poboljšati, pojednostavniti i olakšati razmjenu informacija za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih i terorističkih djela među tijelima kaznenog progona država članica, ali i s Europolom kao centrom EU-a za informacije o kaznenim djelima.

Posebni su ciljevi politike ovog Prijedloga sljedeći:

(a)pružanje tehničkog rješenja za učinkovitu automatsku razmjenu podataka među tijelima kaznenog progona kako bi ih se upoznalo s relevantnim podacima dostupnima u nacionalnoj bazi podataka druge države članice;

(b)osiguravanje dostupnosti relevantnijih podataka (u smislu kategorija podataka) iz nacionalnih baza podataka u drugim državama članicama svim nadležnim tijelima kaznenog progona;

(c)osiguravanje dostupnosti relevantnih podataka (u smislu izvora podataka) iz Europolovih baza podataka tijelima kaznenog progona;

(d)omogućivanje učinkovitog pristupa za tijela kaznenog progona stvarnim podacima koji odgovaraju „pogotku” i dostupni su u nacionalnoj bazi podataka druge države članice.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

U novoj schengenskoj strategiji 10 najavljeno je nekoliko mjera za poboljšanje policijske suradnje i razmjene informacija među tijelima kaznenog progona radi jačanja sigurnosti na području koje je međuovisno po prirodi i na kojem nema kontrola na unutarnjim granicama. Zajedno s Prijedlogom direktive o razmjeni informacija među tijelima kaznenog progona država članica, ovaj prijedlog pridonosi ciljevima te strategije jer se njime osigurava da tijela kaznenog progona u jednoj državi članici imaju pristup istim informacijama koje su dostupne njihovim kolegama u drugoj državi članici.

Prijedlog je obuhvaćen širim područjem velikih informacijskih sustava EU-a, koje se znatno razvilo od donošenja okvira iz Prüma. Ono uključuje tri središnja informacijska sustava EU-a koji su u funkciji: Schengenski informacijski sustav (SIS), vizni informacijski sustav (VIS) i sustav Eurodac. 11 Osim toga, trenutačno su u razvojnoj fazi tri nova sustava: sustav ulaska/izlaska (EES), europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i centralizirani sustav za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN). 12 Svi ti postojeći i budući sustavi povezani su okvirom za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a 13 za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama, koji je donesen 2019. i trenutačno se primjenjuje. Revizijama obuhvaćenima ovim prijedlogom nastoji se uskladiti okvir iz Prüma s okvirom za interoperabilnost, posebno kad je riječ o razmjeni podataka i općoj arhitekturi predviđenoj interoperabilnošću informacijskih sustava EU-a. Time bi se osigurao brz i kontroliran pristup informacijama koje su službenicima tijela kaznenog progona potrebne za obavljanje njihovih zadaća i za koje imaju prava pristupa.

SIS već uključuje upozorenja o nestalim osobama i omogućuje pretraživanje na temelju otisaka prstiju. SIS je centralizirani sustav primjenjivih informacija koji se temelji na načelu „pogodak/nema pogotka”, izravno je dostupan velikom broju najizloženijih krajnjih korisnika te sadržava upozorenja i osigurava hitan odgovor na licu mjesta, uz mjere koje je potrebno poduzeti u pogledu osobe na koju se upozorenje odnosi. SIS se uglavnom upotrebljava pri policijskim, graničnim i carinskim kontrolama te među tijelima nadležnima za vize i imigraciju u njihovim rutinskim postupcima i kontrolama.

Za razliku od toga, okvir iz Prüma nema središnju komponentu/bazu podataka na razini EU-a i primjenjuje se samo u kaznenim istragama. Njime se drugim državama članicama omogućuje pristup depersonaliziranim podskupovima nacionalnih baza podataka svih povezanih država članica o otiscima prstiju i DNK-u kažnjavanih osoba. Pristup se dodjeljuje samo nacionalnim kontaktnim točkama. Odgovor o tome ima li ili nema pogotka pojavljuje se u nekoliko sekundi ili minuta, ali za dobivanje odgovarajućih osobnih podataka o osobi na koju se rezultat pretraživanja odnosi može biti potrebno više tjedana ili čak mjeseci.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna su osnova ovog prijedloga sljedeće odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU): članak 16. stavak 2., članak 87. stavak 2. točka (a) i članak 88. stavak 2.

U skladu s člankom 16. stavkom 2. Unija ima ovlasti donositi mjere za zaštitu pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te u državama članicama kad obavljaju svoje aktivnosti u području primjene prava Unije i pravila o slobodnom kretanju takvih podataka. U skladu s člankom 87. stavkom 2. točkom (a) Unija je ovlaštena donositi mjere za prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu odgovarajućih podataka kako bi se osigurala policijska suradnja među nadležnim tijelima država članica, uključujući policiju, carinu i druge službe zadužene za izvršavanje zakonodavstva specijalizirane u području sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela. U skladu s člankom 88. stavkom 2. Europski parlament i Vijeće mogu utvrditi ustroj, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće Europola.

•Supsidijarnost

Države članice ne mogu same dostatno poboljšati razmjenu informacija među policijskim tijelima i tijelima kaznenog progona unutar EU-a zbog prekogranične prirode suzbijanja kriminala i sigurnosnih pitanja. Države članice u tim se stvarima moraju oslanjati jedna na drugu.

Putem nekoliko provedbenih projekata na razini EU-a 14 države članice pokušale su poduzeti mjere za uklanjanje nedostataka postojećeg okvira iz Prüma. 15 Unatoč svim tim mjerama, mnogi nedostaci ostali su isti kao oni opisani u izvješću iz 2012. o provedbi Prümske odluke 16 . To pokazuje potrebu za djelovanjem EU-a jer se mjere koje provode same države članice nisu pokazale dostatnima za rješavanje ograničenja postojećeg okvira iz Prüma.

Osim toga, zajedničkim pravilima, standardima i zahtjevima na razini EU-a olakšava se razmjena informacija uz istodobno osiguravanje kompatibilnosti među različitim nacionalnim sustavima. Time se pak omogućuje određena razina automatizacije u radnim postupcima razmjene informacija kojima se službenici tijela kaznenog progona oslobađaju radno intenzivnih ručnih aktivnosti.

•Proporcionalnost

Kako je detaljno objašnjeno u procjeni učinka koja je priložena ovom prijedlogu uredbe, odabiri politika u ovom prijedlogu smatraju se proporcionalnima. To je zato što se njima ne prelazi ono što je nužno za postizanje utvrđenih ciljeva.

Prijedlogom se predviđa uspostava središnjih usmjerivača (usmjerivač iz Uredbe Prüm II i EPRIS) koji bi pojedinačno djelovali kao točke povezivanja među državama članicama. Riječ je o hibridnom pristupu između decentraliziranog i centraliziranog rješenja bez pohrane podataka na središnjoj razini. To će značiti da će se, umjesto jedna s drugom, sve nacionalne baze podataka u svakoj državi članici povezati sa središnjim usmjerivačem. Ti bi usmjerivači služili kao posrednici za poruke koji prosljeđuju transakcije pretraživanja i odgovore u nacionalne sustave, a da se pritom ne stvaraju novi podatkovni procesi, proširuju prava pristupa ili zamjenjuju nacionalne baze podataka. Tim bi se pristupom tijelima kaznenog progona osigurao brz i kontroliran pristup informacijama koje su im potrebne za obavljanje njihovih zadaća, u skladu s njihovim pravima pristupa. Usmjerivač bi državama članicama olakšao provedbu postojećih i budućih razmjena podataka u kontekstu okvira iz Prüma.

Automatska razmjena dodatnih kategorija podataka, kao što su prikazi lica i policijske evidencije, ključna je za učinkovite kaznene istrage i identifikaciju kriminalaca. Uvođenje tih dodatnih kategorija podataka ne bi dovelo do pohranjivanja novih kategorija podataka jer ih države članice već prikupljaju u skladu s nacionalnim pravom i pohranjuju u nacionalnim bazama podataka. Razmjena novih kategorija podataka smatrala bi se novom obradom podataka. Međutim, bila bi ograničena do mjere koja je nužna za postizanje njezine svrhe i omogućila bi usporedbu podataka samo u pojedinačnim slučajevima. Prijedlogom se predviđa više zaštitnih mjera (npr. razmjena potpunih podataka samo ako je nakon upita pronađen pogodak).

U skladu s ovim prijedlogom Europol će biti sastavni dio okvira iz Prüma, prvo tako što će državama članicama omogućiti da automatski provjeravaju biometrijske podatke dobivene iz trećih zemalja pohranjene u Europolu. Drugo, Europol bi podatke dobivene iz trećih zemalja mogao provjeravati i u nacionalnim bazama podataka država članica. Tim dvama aspektima sudjelovanja Europola u novom okviru iz Prüma, u skladu sa zadaćama Europola kako su utvrđene u Uredbi (EU) 2016/794, spriječili bi se nedostaci u pogledu podataka o teškim kaznenim djelima i terorizmu zaprimljenih iz trećih zemalja. U otvorenom društvu u globaliziranom svijetu ključni su podaci o kriminalcima i teroristima koje pružaju treće zemlje. Time bi se omogućila potencijalna identifikacija kriminalaca koji su poznati zemljama izvan EU-a te istodobno iskoristile snažne zaštitne mjere u pogledu zaštite privatnosti i temeljnih prava i sloboda pojedinaca utvrđene u Europolovim sporazumima o suradnji s trećim zemljama.

Revidirani postupak razmjene informacija nakon pogotka pridonio bi unutarnjoj sigurnosti Europske unije pojednostavnjenjem i racionalizacijom razmjene informacija u području kaznenog progona. U usporedbi s trenutačnom situacijom u kojoj je razmjena informacija nakon pogotka uređena nacionalnim pravom i stoga podliježe različitim pravilima i postupcima, zajedničkim pravilima kojima se usklađuje taj drugi korak prümskog postupka omogućila bi se predvidljivost svim korisnicima jer bi svi znali koje bi podatke dobili u tom koraku. Razmjena podataka olakšala bi se djelomičnom automatizacijom, što znači da bi prije sveobuhvatne daljnje razmjene podataka i dalje bila potrebna ljudska intervencija. Države članice zadržale bi vlasništvo/kontrolu nad svojim podacima.

•Odabir instrumenta

Predlaže se uredba Europskog parlamenta i Vijeća. Predloženo zakonodavstvo temelji se na postojećem okviru odluka Vijeća koje pridonose prekograničnoj suradnji država članica EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova. 17

S obzirom na potrebu da se predložene mjere izravno i ujednačeno primjenjuju u svim državama članicama te da se poboljša razmjena informacija, uredba je primjeren odabir pravnog instrumenta.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije postojećeg zakonodavstva

Općenito, evaluacija okvira iz Prüma 18 pokazala je da su pretraživanje i usporedba podataka o DNK-u, otiscima prstiju i iz registra vozila iz baza podataka drugih država članica radi sprečavanja i istrage kaznenih djela od iznimne važnosti za zaštitu unutarnje sigurnosti EU-a i sigurnosti njegovih građana. Evaluacija je nadalje pokazala da su prümske odluke pridonijele utvrđivanju zajedničkih pravila, standarda i zahtjeva na razini EU-a, olakšavanju razmjene informacija i osiguravanju kompatibilnosti među različitim nacionalnim sustavima.

Međutim, od isteka roka za provedbu okvira iz Prüma prije deset godina EU je donio nekoliko drugih mjera za olakšavanje razmjene informacija među tijelima kaznenog progona 19 , uključujući okvir za interoperabilnost 20 . Osim toga, odredbe o tehničkim specifikacijama upita, sigurnosnim mjerama i komunikaciji nisu ažurirane od donošenja prümskih odluka 2008. 21 Neka od tih pravila zastarjela su jer su se forenzička znanost i tehnologija znatno razvile u proteklom desetljeću.

Evaluacijom je utvrđeno i da su se prümske odluke u posljednjih deset godina provodile sporo te da nisu sve države članice poduzele potrebne korake za njihovu provedbu. 22 Zbog toga nije uspostavljeno više bilateralnih veza te se ne mogu pokretati upiti bazama podataka nekih država članica. Rezultati evaluacije pokazali su i da se daljnje aktivnosti nakon pogodaka provode na temelju nacionalnog prava te stoga nisu obuhvaćene područjem primjene prümskih odluka. Zbog razlika u nacionalnim pravilima i postupcima nadležna tijela mogu u nekim slučajevima dobiti informacije sa znatnim kašnjenjem nakon pogotka. To stanje utječe na funkcioniranje prümskog sustava, kao i na učinkovitu razmjenu informacija među državama članicama jer se smanjuje mogućnost identificiranja kriminalaca i otkrivanja prekograničnih veza među kaznenim djelima.

Rezultati evaluacije pomogli su u pripremi procjene učinka i ovog prijedloga.

• Savjetovanja s dionicima

Priprema ovog prijedloga uključivala je ciljana savjetovanja s predmetnim dionicima, uključujući krajnje korisnike sustava, odnosno tijela država članica koja su se služila automatskom razmjenom podataka unutar okvira iz Prüma, od tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela, nacionalnih tijela za registraciju vozila do nacionalnih skrbnika baza podataka i forenzičkih laboratorija. Provedeno je i savjetovanje s Europolom i agencijom eu-LISA s obzirom na njihovo stručno znanje i potencijalnu ulogu u novom okviru iz Prüma.

Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) te nevladine organizacije, kao što je mreža Europska digitalna prava (EDRi), i međuvladine organizacije (Eucaris – Europski informacijski sustav prometnih i vozačkih dozvola) također su dali doprinos s obzirom na svoje stručno znanje.

Aktivnostima savjetovanja u kontekstu pripreme procjene učinka na kojoj se temelji ovaj prijedlog prikupljene su povratne informacije od dionika u okviru različitih foruma. Te su aktivnosti posebno uključivale početnu procjenu učinka, javno savjetovanje i niz tehničkih radionica. Provedena je studija izvedivosti na temelju uredskog istraživanja, razgovora sa stručnjacima za predmetna područja, upitnika i triju stručnih radionica te je ispitana izvedivost poboljšanja razmjene informacija u okviru prümskih odluka.

Redovite rasprave o razmjeni informacija u području kaznenog progona, a posebno o prümskim odlukama u Radnoj skupini Vijeća DAPIX/IXIM 23 također su pridonijele pripremi ovog prijedloga.

Početna procjena učinka objavljena je kako bi se prikupile povratne informacije od kolovoza do listopada 2020., a primljeno je ukupno šest odgovora. 24

Javno savjetovanje objavljeno na internetskim stranicama Europske komisije bilo je namijenjeno široj javnosti. U odgovorima je potvrđeno da je postojeći okvir iz Prüma relevantan za sprečavanje i istragu kaznenih djela te da je njime poboljšana razmjena podataka među tijelima kaznenog progona država članica. Automatskom razmjenom podataka u skladu s okvirom iz Prüma također je povećana učinkovitost jer nije potrebno bilateralno slati upite svakoj državi članici. U odgovorima su dodatno potvrđene usklađenost okvira s djelovanjem EU-a i međunarodnim djelovanjem u tom području te dodana vrijednost u usporedbi s onim što bi države članice mogle postići u razmjeni informacija u području kaznenog progona kad okvira iz Prüma ne bi bilo. Kad je riječ o jačanju postojećeg okvira, većina ispitanika složila se da činjenica da neke kategorije podataka nisu obuhvaćene okvirom te se stoga razmjenjuju slanjem ručnih upita predstavlja nedostatak.

Službe Komisije organizirale su i niz ciljanih neformalnih tehničkih radionica sa stručnjacima iz država članica i pridruženih zemalja schengenskog područja. Cilj radionica bio je okupiti krajnje korisnike radi razmjene mišljenja o opcijama koje su se razmatrale i koje su ocijenjene kako bi se ojačao okvir iz Prüma iz tehničke perspektive.

U priloženoj procjeni učinka detaljnije je opisano savjetovanja s dionicima (Prilog 2.).

•Procjena učinka

Ovaj prijedlog temelji se na procjeni učinka koja je predstavljena u priloženom Radnom dokumentu službi Komisije [upućivanje na procjenu učinka okvira iz Prüma]. Odbor za nadzor regulative preispitao je nacrt procjene učinka na sastanku održanom 14. srpnja 2021. i dao pozitivno mišljenje 16. srpnja 2021.

Zaključak je procjene učinka sljedeći:

(1)kako bi se ostvario cilj pružanja tehničkog rješenja za učinkovitu automatsku razmjenu podataka, trebalo bi primijeniti hibridno rješenje između decentraliziranog i centraliziranog pristupa bez pohrane podataka na središnjoj razini;

(2)kako bi se ostvario cilj da se tijelima kaznenog progona osiguraju relevantniji podaci (u smislu kategorija podataka), trebalo bi uvesti razmjenu prikaza lica i policijskih evidencija;

(3)kako bi se ostvario cilj da se tijelima kaznenog progona osigura dostupnost relevantnih podataka iz Europolovih baza podataka, države članice trebale bi moći automatski provjeravati biometrijske podatke dobivene iz trećih zemalja u Europolu u skladu s okvirom iz Prüma. Europol bi također trebao moći provjeravati podatke dobivene iz trećih zemalja u nacionalnim bazama podataka država članica;

(4)kako bi se ostvario cilj učinkovitog pristupa stvarnim podacima koji odgovaraju „pogotku” i dostupni su u nacionalnoj bazi podataka druge države članice ili u Europolu, daljnje postupanje trebalo bi regulirati na razini EU-a poluautomatskom razmjenom stvarnih podataka koji odgovaraju „pogotku”.

Glavni pozitivan učinak ovog Prijedloga bit će učinkovito rješavanje utvrđenih problema i jačanje postojećeg okvira iz Prüma ciljanim i snažnim dodatnim kapacitetima za intenzivniju potporu državama članicama u boljoj razmjeni informacija, pri čemu je krajnji cilj sprečavanje i istraga kaznenih i terorističkih djela, uz potpuno poštovanje temeljnih prava.

Krajnji su korisnici svih najpoželjnijih opcija građani, koji će izravno i neizravno imati koristi od boljeg suzbijanja i nižih stopa kriminala. Kad je riječ o učinkovitosti, glavni su korisnici nacionalna tijela kaznenog progona.

Neposredni financijski i gospodarski učinci prijedloga zahtijevat će ulaganja na razini EU-a i na razini država članica. Očekuje se da će koristi i uštede biti veći od predviđenih troškova ulaganja, posebno na razini država članica. Unatoč početnim ulaganjima, uspostavom središnjeg usmjerivača u skladu s okvirom iz Prüma države članice smanjit će troškove jer za usmjerivač neće biti potrebno da svaka država članica uspostavi (i održava) onoliko veza koliko je država članica i kategorija podataka.

•Temeljna prava

U skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, koja obvezuje institucije EU-a i države članice kada provode pravo EU-a (članak 51. stavak 1. Povelje), i načelom nediskriminacije mogućnosti koje donose predstavljene opcije moraju se uskladiti s obvezom osiguravanja da je utjecaj na temeljna prava koji proizlazi iz njih ograničen na ono što je zaista nužno za stvarno ostvarenje ciljeva od općeg interesa u skladu s načelom proporcionalnosti (članak 52. stavak 1. Povelje).

Predložena rješenja prilika su za donošenje ciljanih preventivnih mjera za jačanje sigurnosti. Kao takva, mogu pridonijeti ostvarenju legitimnog cilja olakšavanja suzbijanja kriminala, što podrazumijeva i pozitivnu obvezu tijela da poduzmu preventivne operativne mjere za zaštitu pojedinca čiji je život ugrožen ako znaju ili bi trebala znati za postojanje neposrednog rizika. 25

•Zaštita osobnih podataka

Razmjena informacija utječe na pravo na zaštitu osobnih podataka. To je pravo utvrđeno člankom 8. Povelje i člankom 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te člankom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima. Kako je istaknuo Sud EU-a, 26 pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već se mora razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu. Zaštita podataka usko je povezana s poštovanjem privatnog i obiteljskog života, koji je zaštićen člankom 7. Povelje.

Kad je riječ o okviru iz Prüma, primjenjivo zakonodavstvo o zaštiti podataka jest Direktiva (EU) 2016/680. Naime, okvirom iz Prüma predviđa se obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru razmjene informacija među tijelima kaznenog progona odgovornima za sprečavanje i istragu kaznenih djela.

Slobodno kretanje podataka u EU-u ne smije se ograničavati radi zaštite podataka. Međutim, mora se zadovoljiti niz načela. Da bi ograničenje ostvarivanja temeljnih prava zaštićenih Poveljom bilo zakonito, ono mora biti u skladu sa sljedećim kriterijima propisanima u njezinu članku 52. stavku 1.:

(1)mora biti predviđeno zakonom;

(2)mora poštovati bit tih prava;

(3)mora zaista odgovarati ciljevima od općeg interesa koje priznaje Unija ili potrebi zaštite prava i sloboda drugih osoba;

(4)mora biti potrebno; i

(5)mora biti proporcionalno.

Ovaj prijedlog uključuje sva ta pravila o zaštiti podataka, što je podrobno opisano u procjeni učinka priloženoj ovom prijedlogu uredbe. Prijedlog se temelji na načelima tehničke i integrirane zaštite podataka. Uključuje sve odgovarajuće odredbe kojima se obrada podataka ograničava na ono što je nužno za određenu svrhu, a pristup podacima odobrava se samo onim subjektima „koji moraju znati”. Podacima može pristupiti samo propisno ovlašteno osoblje tijela država članica ili tijela EU-a koja su nadležna za određenu svrhu revidiranog okvira iz Prüma i taj je pristup ograničen do mjere u kojoj su podaci potrebni za izvršavanje zadaća u skladu s tom svrhom.

Komisija će u trenutku objave izvješća o procjeni učinka [Preporuke Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji] država članica iz točke 9. podtočke (d) te preporuke odlučiti postoji li potreba za zakonodavstvom EU-a o prekograničnoj operativnoj policijskoj suradnji. Ako bude potrebe za takvim zakonodavstvom, Komisija će podnijeti zakonodavni prijedlog o prekograničnoj operativnoj policijskoj suradnji, kojim će se osigurati i usklađenost odredaba Odluke 2008/615/PUP i Odluke 2008/616/PUP koje nisu obuhvaćene ovim prijedlogom s Direktivom 2016/680, u skladu s rezultatima procjene iz članka 62. stavka 6. Direktive 2016/680. Ako ne bude potrebe za zakonodavstvom EU-a o prekograničnoj operativnoj policijskoj suradnji, Komisija će podnijeti zakonodavni prijedlog kako bi se osiguralo isto usklađivanje, u skladu s rezultatima procjene iz članka 62. stavka 6. Direktive 2016/680.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ova bi zakonodavna inicijativa utjecala na potrebe agencije eu-LISA i Europola u pogledu proračuna i osoblja.

Kad je riječ o agenciji eu-LISA, procjenjuje se da će za ukupno razdoblje višegodišnjeg financijskog okvira biti potrebni dodatni proračun u iznosu od približno 16 milijuna EUR i oko 10 dodatnih radnih mjesta kako bi se osiguralo da eu-LISA raspolaže potrebnim sredstvima za izvršavanje zadaća koje su Agenciji dodijeljene ovom predloženom uredbom. Proračun dodijeljen agenciji eu-LISA nadoknadit će se iz Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI).

Kad je riječ o Europolu, procjenjuje se da će za ukupno razdoblje višegodišnjeg financijskog okvira biti potrebni dodatni proračun u iznosu od približno sedam milijuna EUR i oko pet dodatnih radnih mjesta kako bi se osiguralo da Europol raspolaže potrebnim sredstvima za izvršavanje zadaća koje su Agenciji dodijeljene ovom predloženom uredbom. Proračun dodijeljen Europolu nadoknadit će se iz Fonda za unutarnju sigurnost.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će osigurati uspostavu potrebnih mehanizama za praćenje funkcioniranja predloženih mjera i njihovu evaluaciju u odnosu na glavne ciljeve politike. Dvije godine nakon uspostave novih funkcionalnosti i njihova puštanja u rad te svake dvije godine nakon toga agencije Unije trebale bi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji podnijeti izvješće o tehničkom funkcioniranju novih predloženih mjera. Nadalje, tri godine nakon uspostave novih funkcionalnosti i njihova puštanja u rad te svake četiri godine nakon toga Komisija bi trebala izraditi sveobuhvatnu evaluaciju mjera, među ostalim u pogledu njihova izravnog ili neizravnog učinka na temeljna prava. Trebala bi ispitati ostvarene rezultate u odnosu na ciljeve te procijeniti daljnju valjanost temeljnih načela i sve implikacije koje se odnose na buduće opcije. Komisija bi trebala podnijeti evaluacijska izvješća Europskom parlamentu i Vijeću.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U poglavlju 1. utvrđuju se opće odredbe ove Uredbe o njezinu predmetu, svrsi i području primjene. U njemu se navodi popis definicija i podsjeća da se pri obradi osobnih podataka za potrebe ove Uredbe poštuju načelo nediskriminacije i druga temeljna prava.

U poglavlju 2. utvrđuju se odredbe o razmjeni kategorija podataka na temelju ove Uredbe, odnosno razmjeni profila DNK-a, daktiloskopskih podataka, podataka iz registra vozila, prikaza lica i policijskih evidencija. Načela razmjene, automatskog pretraživanja podataka, pravila za zahtjeve i odgovore detaljno su opisana u zasebnom odjeljku za svaku kategoriju podataka. Poglavlje 2. sadržava i zajedničke odredbe o razmjeni podataka, uspostavi nacionalnih kontaktnih točaka i provedbenoj mjeri.

U poglavlju 3. utvrđuju se pojedinosti o novoj (tehničkoj) arhitekturi za razmjenu podataka. Prvi odjeljak tog poglavlja uključuje odredbe o središnjem usmjerivaču, upotrebi usmjerivača i pokretanju upita. Bit će potrebni provedbeni akti kako bi se utvrdili tehnički postupci za te upite. Taj odjeljak uključuje i odredbe o interoperabilnosti usmjerivača i zajedničkog repozitorija podataka o identitetu za potrebe pristupa tijela kaznenog progona, vođenju evidencije o svim postupcima obrade podataka u usmjerivaču, provjeri kvalitete i postupcima obavješćivanja u slučaju tehničke nemogućnosti upotrebe usmjerivača. U drugom odjeljku navode se pojedinosti o upotrebi Europskog sustava indeksa policijskih evidencija (EPRIS) za razmjenu policijskih evidencija. Taj odjeljak uključuje i odredbe o vođenju evidencije o svim postupcima obrade podataka u EPRIS-u te o postupcima obavješćivanja u slučaju tehničke nemogućnosti upotrebe EPRIS-a.

U poglavlju 4. utvrđuju se postupci za razmjenu podataka nakon podudaranja. Uključuje odredbu o automatskoj razmjeni osnovnih podataka, pri čemu su podaci ograničeni na ono što je nužno za omogućivanje identifikacije dotičnog pojedinca, i odredbu o razmjeni podataka u bilo kojoj fazi postupka na temelju ove Uredbe koji nije izričito opisan u ovoj Uredbi.

Poglavlje 5. sadržava odredbe o pristupu država članica biometrijskim podacima dobivenima iz trećih zemalja koje je pohranio Europol i o pristupu Europola podacima pohranjenima u bazama podataka država članica.

Poglavlje 6. o zaštiti podataka sadržava odredbe kojima se osigurava zakonita i primjerena obrada podataka u okviru ove Uredbe u skladu s odredbama Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP. 27 Objašnjava se tko će biti izvršitelj obrade podataka za obradu podataka u skladu s ovom Uredbom. Utvrđuju se mjere koje se zahtijevaju od agencije eu-LISA i tijela država članica kako bi se osigurali sigurnost obrade podataka, prikladno rješavanje sigurnosnih incidenata i praćenje usklađenosti s mjerama iz ove Uredbe. Poglavlje sadržava i odredbe o nadzoru i reviziji povezanima sa zaštitom podataka. Ističe se načelo da se podaci obrađeni u skladu s ovom Uredbom ne prenose niti stavljaju na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama automatski.

U poglavlju 7. detaljno su opisane odgovornosti država članica, Europola i agencije eu-LISA u provedbi mjera iz ove Uredbe.

Poglavlje 8. odnosi se na izmjene drugih postojećih instrumenata, odnosno odluka 2008/615/PUP i 2008/616/PUP, Uredbe (EU) 2018/1726, Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2019/818.

U poglavlju 9. o završnim odredbama utvrđuju se pojedinosti o izvješćivanju i statistici, troškovima, obavijestima, prijelaznim odredbama i odstupanjima. Utvrđuju se i zahtjevi za početak primjene mjera predloženih na temelju ove Uredbe. U poglavlju se predviđa i osnivanje odbora te donošenje praktičnog priručnika za potporu provedbi ove Uredbe i upravljanju njome. Uključuje i odredbu o praćenju i evaluaciji te odredbu o stupanju na snagu i primjenjivosti ove Uredbe. Konkretno, ovom se Uredbom zamjenjuju članci od 2. do 6. i poglavlje 2. odjeljci 2. i 3. Odluke Vijeća 2008/615/PUP te poglavlja od 2. do 5. i članci 18., 20. i 21. Odluke Vijeća 2008/616/PUP, koji će se stoga izbrisati iz tih odluka Vijeća od datuma početka primjene ove Uredbe. Učinak tih izmjena bit će taj da se zamijenjene i izbrisane odredbe više ne primjenjuju ni na jednu državu članicu.

2021/0410 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o automatskoj razmjeni podataka za policijsku suradnju („Prüm II”), izmjeni odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP te uredaba (EU) 2018/1726, 2019/817 i 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 16. stavak 2, članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, 28

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija, 29

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Unija si je postavila cilj da svojim građanima ponudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba. Taj bi cilj, među ostalim, trebalo postići odgovarajućim mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala, uključujući organizirani kriminal i terorizam.

(2)Taj cilj zahtijeva da tijela kaznenog progona učinkovito i pravodobno razmjenjuju podatke kako bi djelotvorno suzbijala kriminal.

(3)Stoga je cilj ove Uredbe poboljšati, pojednostavniti i olakšati razmjenu informacija o kaznenim djelima među tijelima kaznenog progona država članica, ali i s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva osnovanom Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (Europol) 30 kao centrom Unije za informacije o kaznenim djelima.

(4)Odluke Vijeća 2008/615/PUP 31 i 2008/616/PUP 32 o utvrđivanju pravila za razmjenu informacija među tijelima odgovornima za sprečavanje i istragu kaznenih djela osiguravanjem automatskog prijenosa profila DNK-a, daktiloskopskih podataka i određenih podataka iz registra vozila pokazale su se važnima u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala.

(5)Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi uvjeti i postupci za automatski prijenos profila DNK-a, daktiloskopskih podataka, podataka iz registra vozila, prikaza lica i policijskih evidencija. Time se ne bi trebala dovesti u pitanje obrada tih podataka u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) ili razmjena dopunskih informacija povezanih s njima putem ureda SIRENE ili prava osoba čiji se podaci u njima obrađuju.

(6)Obrada i razmjena osobnih podataka za potrebe ove Uredbe ne bi trebale dovesti do diskriminacije osoba na bilo kojoj osnovi. Njome bi se trebali potpuno poštovati ljudsko dostojanstvo i integritet te temeljna prava, uključujući pravo na poštovanje privatnog života i pravo na zaštitu osobnih podataka, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(7)Svrha je ove Uredbe omogućiti i pretraživanje nestalih osoba i neidentificiranih ljudskih posmrtnih ostataka osiguravanjem automatskog pretraživanja ili usporedbe profila DNK-a, daktiloskopskih podataka, podataka iz registra vozila, prikaza lica i policijskih evidencija. Time se ne bi trebali dovesti u pitanje unos upozorenja u SIS-u o nestalim osobama i razmjena dopunskih informacija o takvim upozorenjima na temelju Uredbe (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća. 33

(8)Direktivom (EU) .../... [o razmjeni informacija među tijelima kaznenog progona država članica] definira se dosljedan pravni okvir Unije kako bi se osiguralo da tijela kaznenog progona imaju jednak pristup informacijama u posjedu drugih država članica kad su im one potrebne za suzbijanje kriminala i terorizma. Kako bi se poboljšala razmjena informacija, tom se direktivom formaliziraju i razjašnjavaju postupci za razmjenu informacija među državama članicama, posebno za potrebe istraga, uključujući ulogu „jedinstvene kontaktne točke” u takvim razmjenama, te u potpunosti iskorištava Europolov kanal za razmjenu informacija SIENA. Svaku razmjenu informacija koja nije predviđena ovom Uredbom trebalo bi urediti Direktivom (EU) .../... [o razmjeni informacija među tijelima kaznenog progona država članica].

(9)Države članice trebale bi se za automatsko pretraživanje podataka iz registra vozila služiti Europskim informacijskim sustavom prometnih i vozačkih dozvola (Eucaris) uspostavljenim Ugovorom o Europskom informacijskom sustavu prometnih i vozačkih dozvola (EUCARIS) koji je namijenjen toj svrsi. Eucaris bi trebao povezati sve uključene države članice u mrežu. Za uspostavu komunikacije nije potrebna središnja komponenta jer svaka država članica izravno komunicira s drugim povezanim državama članicama.

(10)Identifikacija kriminalaca ključna je za uspješnu kaznenu istragu i kazneni progon. Automatskim pretraživanjem prikaza lica osumnjičenika i osuđenih kriminalaca trebale bi se osigurati dodatne informacije za uspješnu identifikaciju kriminalaca i suzbijanje kriminala.

(11)Automatsko pretraživanje ili usporedba biometrijskih podataka (profili DNK-a, daktiloskopski podaci i prikazi lica) među tijelima odgovornima za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela u skladu s ovom Uredbom trebalo bi se odnositi samo na podatke sadržane u bazama podataka uspostavljenima radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela.

(12)Sudjelovanje u razmjeni policijskih evidencija trebalo bi ostati dobrovoljno. Ako države članice odluče sudjelovati, u duhu uzajamnosti ne bi trebale moći postavljati upite bazama podataka drugih država članica ako svoje podatke ne stave na raspolaganje drugim državama članicama za postavljanje upita.

(13)Posljednjih je godina Europol dobio veliku količinu biometrijskih podataka osumnjičenih i osuđenih terorista i kriminalaca iz nekoliko trećih zemalja. Uključivanje podataka dobivenih iz trećih zemalja i pohranjenih u Europolu u okvir iz Prüma te time i stavljanje tih podataka na raspolaganje tijelima kaznenog progona nužni su za bolje sprečavanje i istragu kaznenih djela. Time se pridonosi i stvaranju sinergija među različitim sredstvima kaznenog progona.

(14)Europol bi trebao moći pretraživati baze podataka država članica u skladu s okvirom iz Prüma s pomoću podataka primljenih od trećih zemalja kako bi se uspostavile prekogranične veze među kaznenim predmetima. Mogućnost korištenja podataka u skladu s okvirom iz Prüma, uz druge baze podataka dostupne Europolu, trebala bi omogućiti uspostavu potpunije i informiranije analize kaznenih istraga te Europolu omogućiti pružanje bolje potpore tijelima kaznenog progona država članica. U slučaju podudaranja podataka koji se upotrebljavaju za pretraživanje s podacima koji se čuvaju u bazama podataka država članica, države članice mogu Europolu dostaviti informacije koje su mu potrebne da bi ispunio svoje zadaće.

(15)Odlukama 2008/615/PUP i 2008/616/PUP predviđena je mreža bilateralnih veza među nacionalnim bazama podataka država članica. Zbog te tehničke arhitekture svaka država članica trebala bi uspostaviti najmanje 26 veza, odnosno vezu sa svakom državom članicom po kategoriji podataka. Usmjerivač i Europski sustav indeksa policijskih evidencija (EPRIS) uspostavljeni ovom Uredbom trebali bi pojednostavniti tehničku arhitekturu okvira iz Prüma i služiti kao poveznice među svim državama članicama. Usmjerivač bi trebao zahtijevati jedinstvenu vezu za svaku državu članicu u pogledu biometrijskih podataka, a EPRIS bi trebao zahtijevati jedinstvenu vezu po državi članici u pogledu policijske evidencije.

(16)Usmjerivač bi trebao biti povezan s europskim portalom za pretraživanje uspostavljenim člankom 6. Uredbe (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća 34 te člankom 6. Uredbe (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća 35 kako bi se tijelima država članica i Europolu omogućilo da za potrebe kaznenog progona pokreću upite u nacionalnim bazama podataka u skladu s ovom Uredbom istodobno s upitima u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu uspostavljenom člankom 17. Uredbe (EU) 2019/817 i člankom 17. Uredbe (EU) 2019/818.

(17)U slučaju podudaranja podataka upotrijebljenih za pretraživanje ili usporedbu s podacima iz nacionalne baze podataka primljenih od države članice ili država članica kojima je podnesen zahtjev i nakon što država članica koja podnosi zahtjev potvrdi to podudaranje, država članica kojoj je podnesen zahtjev trebala bi u roku od 24 sata vratiti ograničeni skup osnovnih podataka putem usmjerivača. Tim bi se rokom osigurala brza komunikacija među tijelima država članica. Države članice trebale bi zadržati kontrolu nad objavljivanjem tog ograničenog skupa osnovnih podataka. U ključnim točkama postupka trebalo bi zadržati određeni stupanj ljudske intervencije, među ostalim pri odlučivanju o dostavi osobnih podataka državi članici koja je podnijela zahtjev, kako bi se osiguralo da ne dođe do automatske razmjene osnovnih podataka.

(18)Svaka razmjena među tijelima država članica ili s Europolom u bilo kojoj fazi nekog od postupaka opisanih u ovoj Uredbi, koja nije izričito opisana u ovoj Uredbi, trebala bi se odvijati putem mreže SIENA kako bi se osiguralo da sve države članice upotrebljavaju zajednički, siguran i pouzdan komunikacijski kanal.

(19)U razvoju usmjerivača i EPRIS-a trebalo bi upotrebljavati standard univerzalnog formata poruka (UMF). Pri svakoj automatskoj razmjeni podataka u skladu s ovom Uredbom trebao bi se primjenjivati standard UMF-a. Tijela država članica i Europol potiču se na primjenu standarda UMF-a i u pogledu svih daljnjih razmjena podataka među njima u kontekstu okvira iz Uredbe Prüm II. UMF trebao bi služiti kao standard za strukturiranu, prekograničnu razmjenu informacija među informacijskim sustavima, tijelima ili organizacijama u području pravosuđa i unutarnjih poslova.

(20)Samo bi se neklasificirane informacije trebale razmjenjivati putem okvira iz Uredbe Prüm II.

(21)Zbog njihove tehničke prirode, visoke razine detalja i čestih promjena određeni aspekti okvira iz Uredbe Prüm II ne mogu se iscrpno obuhvatiti ovom Uredbom. Ti aspekti uključuju, na primjer, tehničke aranžmane i specifikacije za postupke automatskog pretraživanja, standarde za razmjenu podataka i elemente podataka koji se razmjenjuju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. 36

(22)Budući da se ovom Uredbom predviđa uspostava novog okvira iz Prüma, odgovarajuće odredbe odluka 2008/615/PUP i 2008/616/PUP trebalo bi izbrisati. Navedene odluke trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(23)Budući da bi Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, osnovana Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća 37 (eu-LISA) trebala razviti usmjerivač i njime upravljati, potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2018/1726 tako da uključuje zadaće agencije eu-LISA. Kako bi se omogućilo povezivanje usmjerivača s Europskim portalom za pretraživanje radi istodobnog pretraživanja usmjerivača i zajedničkog repozitorija podataka o identitetu, potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2019/817. Kako bi se omogućilo povezivanje usmjerivača s Europskim portalom za pretraživanje radi istodobnog pretraživanja usmjerivača i zajedničkog repozitorija podataka o identitetu te kako bi se izvješća i statistički podaci usmjerivača pohranili u zajedničkom repozitoriju podataka za izvješćivanje i statistiku, potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2019/818. Navedene uredbe trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(24)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(25)[U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.] ILI [U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.]

(26)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 38 te je on dao mišljenje [XX] 39 ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za razmjenu informacija među tijelima odgovornima za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela (Prüm II).

Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti i postupci za automatsko pretraživanje profila DNK-a, daktiloskopskih podataka, prikaza lica, policijskih evidencija i određenih podataka iz registra vozila te pravila o razmjeni osnovnih podataka nakon podudaranja.

Članak 2.

Svrha

Svrha je Uredbe Prüm II pojačati prekograničnu suradnju u pitanjima obuhvaćenima poglavljem 5. glavom V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije, posebno u razmjeni informacija među tijelima odgovornima za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela.

Svrha je Uredbe Prüm II i omogućiti tijelima odgovornima za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela potragu za nestalim osobama i neidentificiranim ljudskim ostacima.

Članak 3.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na nacionalne baze podataka koje se upotrebljavaju za automatski prijenos kategorija profila DNK-a, daktiloskopskih podataka, prikaza lica, policijskih evidencija i određenih podataka iz registra vozila.

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„lokusi” znači posebna molekularna struktura različitih područja DNK-a;

(2)„profil DNK-a” znači slovni ili brojčani kod koji predstavlja niz identifikacijskih obilježja nekodiranog dijela analiziranog uzorka ljudskog DNK-a, posebnu molekularnu strukturu različitih područja DNK-a;

(3)„nekodirani dio DNK-a” znači kromosomska područja koja ne sadržavaju genetske informacije, tj. kojima nije moguće pripisati nikakva funkcionalna svojstva nekog organizma;

(4)„podatkovni zapis DNK-a” znači profil DNK-a i referentni broj iz članka 9.;

(5)„referentni profil DNK-a” znači profil DNK-a identificirane osobe;

(6)„neidentificirani profil DNK-a” znači profil DNK-a još neidentificirane osobe koji je dobiven iz tragova prikupljenih tijekom istrage kaznenih djela;

(7)„daktiloskopski podaci” znači otisci prstiju, tragovi otisaka prstiju, otisci dlanova, tragovi otisaka dlanova te uzorci tih prikaza (kodirane minucije), kad su pohranjeni te se obrađuju u automatiziranoj bazi podataka;

(8)„referentni daktiloskopski podaci” znači daktiloskopski podaci i referentni broj iz članka 14.;

(9)„pojedinačni slučaj” znači jedinstveni istražni spis;

(10)„prikaz lica” znači digitalna snimka lica;

(11)„biometrijski podaci” znači profil DNK-a, daktiloskopski podaci ili prikaz lica;

(12)„podudaranje” znači postojanje podudarnosti nastale automatskom usporedbom osobnih podataka koji su zabilježeni u informacijskom sustavu ili bazi podataka ili se bilježe u informacijskom sustavu ili bazi podataka;

(13)„kandidat” znači podaci s kojima je došlo do podudaranja;

(14)„država članica koja podnosi zahtjev” znači država članica koja provodi pretraživanje u okviru Uredbe Prüm II;

(15)„država članica kojoj je podnesen zahtjev” znači država članica u kojoj država članica koja podnosi zahtjev provodi pretraživanje baza podataka u okviru Uredbe Prüm II;

(16)„policijska evidencija” znači sve informacije dostupne u nacionalnom registru ili registrima u kojima se bilježe podaci nadležnih tijela radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela;

(17)„pseudonimizacija” znači obrada osobnih podataka na način da se osobni podaci više ne mogu pripisati određenom ispitaniku bez upotrebe dodatnih informacija, pod uvjetom da se takve dodatne informacije drže odvojeno te da podliježu tehničkim i organizacijskim mjerama kako bi se osiguralo da se osobni podaci ne mogu pripisati fizičkoj osobi čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi;

(18)„podaci Europola” znači svi osobni podaci koje obrađuje Europol u skladu s Uredbom (EU) 2016/794;

(19)„nadzorno tijelo” znači neovisno javno tijelo koje je država članica osnovala na temelju članka 41. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 40 ;

(20)„SIENA” znači mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija kojom upravlja Europol, a čiji je cilj olakšati razmjenu informacija među državama članicama i Europolom;

(21)„znatan incident” znači svaki incident, osim ako ima ograničen učinak i vjerojatno je da će se već dobro razumjeti u smislu metode ili tehnologije;

(22)„znatna kiberprijetnja” znači kiberprijetnja s namjerom, mogućnošću i sposobnošću da uzrokuje znatan incident;

(23)„znatna ranjivost” znači ranjivost koja će vjerojatno dovesti do znatnog incidenta ako se iskoristi;

(24)„incident” znači incident u smislu članka 4. stavka 5. Direktive (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća 41 [prijedlog NIS 2].

POGLAVLJE 2.

RAZMJENA PODATAKA

ODJELJAK 1.

Profili DNK-a

Članak 5.

Uspostava nacionalnih baza podataka o analizi DNK-a

1. Države članice uspostavljaju i održavaju nacionalne baze podataka o analizi DNK-a radi istraga kaznenih djela.

Obrada podataka koji se čuvaju u tim bazama na temelju ove Uredbe provodi se u skladu s ovom Uredbom, poštujući odredbe nacionalnog prava država članica o obradi tih podataka.

2. Države članice osiguravaju dostupnost referentnih podataka o DNK-u iz svojih nacionalnih baza podataka o analizi DNK-a iz stavka 1.

Podatkovni zapis DNK-a ne sadržava podatke koji omogućuju neposrednu identifikaciju osobe.

Podatkovni zapis DNK-a koji nije moguće povezati ni s jednom osobom (neidentificirani profili DNK-a) moraju se moći kao takvi prepoznati.

Članak 6.

Automatsko pretraživanje profila DNK-a

1. Države članice dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama iz članka 29. i Europolu pristup podatkovnim zapisima DNK-a u svojim bazama podataka o analizi DNK-a radi automatskog pretraživanja uspoređivanjem profila DNK-a za istragu kaznenih djela.

Pretraživanja se mogu provesti samo u pojedinačnim slučajevima i u skladu s nacionalnim pravom države članice koja podnosi zahtjev.

2. Ako bi automatsko pretraživanje pokazalo da se dostavljeni profil DNK-a podudara s profilom DNK-a koji je unijet u bazu države članice kojoj je podnesen zahtjev, nacionalna kontaktna točka države članice koja podnosi zahtjev automatski će dobiti podatkovni zapis DNK-a za koji je utvrđeno podudaranje.

Ako nije utvrđeno podudaranje, o tome se automatski obavješćuje država članica koja podnosi zahtjev.

3. Nacionalna kontaktna točka države članice koja podnosi zahtjev potvrđuje podudaranje podataka o profilima DNK-a s podatkovnim zapisom DNK-a koje posjeduje država članica kojoj je podnesen zahtjev nakon automatske dostave podatkovnog zapisa DNK-a potrebnog za potvrđivanje podudaranja.

Članak 7.

Automatsko uspoređivanje neidentificiranih profila DNK-a

1. Države članice mogu putem svojih nacionalnih kontaktnih točaka uspoređivati profile DNK-a svojih neidentificiranih profila DNK-a sa svim profilima DNK-a u drugim nacionalnim bazama podataka o analizi DNK-a radi istrage kaznenih djela. Profili se dostavljaju i uspoređuju automatski.

2. Ako država članica kojoj je podnesen zahtjev nakon usporedbe iz stavka 1. utvrdi da se neki dostavljeni profili DNK-a podudaraju s onima iz njezinih baza podataka o analizi DNK-a, ona bez odgode dostavlja podatkovni zapis DNK-a s kojim je ustanovljeno podudaranje nacionalnoj kontaktnoj točki države članice koja podnosi zahtjev.

3. Potvrđivanje podudaranja profila DNK-a s podatkovnim zapisom DNK-a koji posjeduje država članica kojoj je podnesen zahtjev provode nacionalne kontaktne točke države članice koja podnosi zahtjev nakon automatske dostave podatkovnog zapisa DNK-a potrebnog za potvrđivanje podudaranja.

Članak 8.

Izvješćivanje o bazama podataka o analizi DNK-a

Svaka država članica obavješćuje Komisiju i agenciju eu-LISA o nacionalnim bazama podataka o analizi DNK-a na koje se primjenjuju članci od 5. do 7., u skladu s člankom 73.

Članak 9.

Referentni brojevi za profile DNK-a

Referentni brojevi za profile DNK-a kombinacija su sljedećeg:

(a)referentnog broja kojim se državama članicama u slučaju podudaranja omogućuje da u svojim bazama podataka iz članka 5. dohvate dodatne podatke i druge informacije kako bi ih mogle dostaviti jednoj državi članici, njih nekoliko ili svim drugim državama članicama u skladu s člancima 47. i 48.;

(b)koda za navođenje države članice koja raspolaže profilom DNK-a;

(c)koda za navođenje vrste profila DNK-a (referentni profili DNK-a ili neidentificirani profili DNK-a).

Članak 10.

Načela razmjene podatkovnih zapisa DNK-a

1. Poduzimaju se odgovarajuće mjere kako bi se osigurali tajnost i integritet podatkovnih zapisa DNK-a koji se šalju drugim državama članicama, uključujući njihovo šifriranje.

2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zajamčile integritet profila DNK-a stavljenih na raspolaganje ili poslanih na usporedbu drugim državama članicama te kako bi zajamčile da su te mjere u skladu s relevantnim međunarodnim standardima za razmjenu podataka o DNK-u.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju relevantni međunarodni standardi koje države članice trebaju upotrebljavati za razmjenu podatkovnih zapisa o DNK-u. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 11.

Pravila o zahtjevima i odgovorima u pogledu profila DNK-a

1. Zahtjev za automatsko pretraživanje ili usporedbu uključuje samo sljedeće informacije:

(a)kôd države članice koja podnosi zahtjev;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)profil DNK-a i njegov odgovarajući referentni broj iz članka 9.;

(d)vrste poslanih profila DNK-a (neidentificirani profili DNK-a ili referentni profili DNK-a).

2. Odgovor na zahtjev iz stavka 1. sadržava samo sljedeće informacije:

(a)podatak o tome je li utvrđeno jedno podudaranje ili više njih ili da podudaranja nije bilo;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)datum, vrijeme i referentni broj odgovora;

(d)kôd države članice koja podnosi zahtjev i kôd države članice kojoj je podnesen zahtjev;

(e)referentne brojeve profila DNK-a države članice koja podnosi zahtjev i države članice kojoj je podnesen zahtjev;

(f)vrstu poslanih profila DNK-a (neidentificirani profili DNK-a ili referentni profili DNK-a);

(g)profile DNK-a s kojima je utvrđeno podudaranje.

3. Automatsko obavješćivanje o podudaranju osigurava se samo ako je automatska pretraga ili usporedba rezultirala podudaranjem minimalnog broja lokusa. Komisija donosi provedbene akte kako bi odredila taj minimalni broj lokusa u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

4. Ako se pri pretraživanju ili usporedbi s neidentificiranim profilima DNK-a utvrdi podudaranje, svaka država članica kojoj je podnesen zahtjev s kojom je utvrđeno podudaranje može unijeti oznaku u svoju nacionalnu bazu podataka kojom se naznačuje da je nakon pretraživanja ili usporedbe druge države članice došlo do podudaranja s tim profilom DNK-a.

5. Države članice osiguravaju da su zahtjevi u skladu s izjavama poslanima u skladu s člankom 8. Te su izjave navedene u Praktičnom priručniku iz članka 78.

ODJELJAK 2.

Daktiloskopski podaci

Članak 12.

Referentni daktiloskopski podaci

1. Države članice osiguravaju dostupnost referentnih daktiloskopskih podataka iz baza za nacionalne sustave za automatsku identifikaciju otisaka prstiju, ustanovljenih radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela.

2. Referentni daktiloskopski podaci ne sadrže podatke koji omogućuju neposrednu identifikaciju osobe.

3. Referentni daktiloskopski podaci koje nije moguće povezati ni s jednom osobom (neidentificirani daktiloskopski podaci) moraju se moći kao takvi prepoznati.

Članak 13.

Automatsko pretraživanje daktiloskopskih podataka

1. Radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, države članice dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica i Europolu pristup referentnim daktiloskopskim podacima u sustavima za automatsku identifikaciju otisaka prstiju koji su u tu svrhu ustanovljeni, radi provođenja automatskog pretraživanja usporedbom daktiloskopskih podataka.

Pretraživanja se mogu provesti samo u pojedinačnim slučajevima i u skladu s nacionalnim pravom države članice koja podnosi zahtjev.

2. Nacionalna kontaktna točka države članice koja podnosi zahtjev potvrđuje podudaranje daktiloskopskih podataka s referentnim daktiloskopskim podacima koje posjeduje država članica kojoj je podnesen zahtjev nakon automatske dostave referentnih daktiloskopskih podataka potrebnih za potvrđivanje podudaranja.

Članak 14.

Referentni brojevi za daktiloskopske podatke

Referentni brojevi za daktiloskopske podatke kombinacija su sljedećeg:

(a)referentnog broja kojim se državama članicama u slučaju podudaranja omogućuje da u svojim bazama podataka iz članka 12. dohvate dodatne podatke i druge informacije kako bi ih mogle dostaviti jednoj državi članici, njih nekoliko ili svim drugim državama članicama u skladu s člancima 47. i 48.;

(b)koda za navođenje države članice koja raspolaže daktiloskopskim podacima.

Članak 15.

Načela za razmjenu daktiloskopskih podataka

1. Digitalizacija daktiloskopskih podataka i njihov prijenos drugim državama članicama odvija se u skladu s ujednačenim formatom podataka. Komisija donosi provedbene akte kako bi odredila taj ujednačeni format podataka u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

2. Svaka država članica osigurava da su daktiloskopski podaci koje šalje dostatne kvalitete za usporedbu s pomoću sustava za automatsku identifikaciju otisaka prstiju.

3. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se osigurala tajnost i integritet daktiloskopskih podataka koji se šalju drugim državama članicama, uključujući njihovo šifriranje.

4. Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila relevantne postojeće standarde za razmjenu daktiloskopskih podataka koje države članice trebaju upotrebljavati. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 16.

Sposobnosti pretrage povezane s daktiloskopskim podacima

1. Svaka država članica osigurava da njezini zahtjevi za pretraživanje ne premašuju sposobnosti pretrage države članice kojoj je podnesen zahtjev.

Države članice obavješćuju Komisiju i agenciju eu-LISA u skladu s člankom 79. stavcima 8. i 10. o svojim maksimalnim dnevnim kapacitetima pretraživanja daktiloskopskih podataka identificiranih osoba i daktiloskopskih podataka osoba koje još nisu identificirane.

2. Komisija donosi provedbene akte kako bi odredila taj maksimalan broj kandidata prihvaćenih za usporedbu po jednom prijenosu u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 17.

Pravila za zahtjeve i odgovore u pogledu daktiloskopskih podataka

1. Zahtjev za automatsko pretraživanje uključuje samo sljedeće informacije:

(a)kôd države članice koja podnosi zahtjev;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)daktiloskopske podatke i njihove odgovarajuće referentne brojeve iz članka 14.

2. Odgovor na zahtjev iz stavka 1. sadržava samo sljedeće informacije:

(a)podatak o tome je li je utvrđeno jedno podudaranje ili više njih ili da podudaranja nije bilo;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)datum, vrijeme i referentni broj odgovora;

(d)kôd države članice koja podnosi zahtjev i kôd države članice kojoj je podnesen zahtjev;

(e)referentne brojeve daktiloskopskih podataka države članice koja podnosi zahtjev i države članice kojoj je podnesen zahtjev;

(f)daktiloskopske podatke kod kojih je utvrđeno podudaranje.

ODJELJAK 3.

Podaci iz registra vozila

Članak 18.

Automatsko pretraživanje podataka iz registra vozila

1. Radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela države članice dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica i Europolu pristup sljedećim podacima iz nacionalnih registara vozila u svrhu automatskog pretraživanja u pojedinačnim slučajevima:

(a)podacima o vlasnicima ili korisnicima vozila;

(b)podacima o vozilima.

2. Pretraživanja se mogu provoditi samo uz navođenje cijelog broja podvozja ili cijelog registarskog broja.

3. Pretraživanja se mogu provoditi samo u skladu s nacionalnim pravom države članice koja podnosi zahtjev.

Članak 19.

Načela za automatsko pretraživanje podataka iz registra vozila

1. Države članice upotrebljavaju Europski informacijski sustav za prometne i vozačke dozvole (Eucaris) za automatsko pretraživanje podataka iz registra vozila.

2. Informacije koje se razmjenjuju putem sustava Eucaris prenose se u šifriranom obliku.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju elementi podataka iz registra vozila koji se razmjenjuju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 20.

Vođenje evidencije

1. Svaka država članica vodi evidenciju upita koje postavi osoblje njezinih tijela koja su propisno ovlaštena za razmjenu podataka iz registra vozila te evidenciju upita koje su zatražile druge države članice. Europol vodi evidenciju upita koje postavi njegovo propisno ovlašteno osoblje.

Svaka država članica i Europol vode evidenciju o svim postupcima obrade podataka iz registra vozila. Ta evidencija uključuje sljedeće:

(a)državu članicu ili agenciju Unije koja je poslala zahtjev za upit;

(b)datum i vrijeme zahtjeva;

(c)datum i vrijeme odgovora;

(d)nacionalne baze podataka kojima je poslan zahtjev za upit;

(e)nacionalne baze podataka koje su dale pozitivan odgovor.

2. Evidencije navedene u stavku 1. smiju se upotrebljavati samo za prikupljanje statističkih podataka i praćenje zaštite podataka, uključujući provjeru dopuštenosti upita i zakonitosti obrade podataka, te za jamčenje sigurnosti i cjelovitosti podataka.

Te evidencije moraju biti zaštićene odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se brišu godinu dana nakon stvaranja. Međutim, ako su potrebne za već započete postupke praćenja, brišu se kad više za njih ne budu potrebne.

3. Za potrebe praćenja zaštite podataka, uključujući provjeru dopuštenosti upita i zakonitosti obrade podataka, voditelji obrade podataka imaju pristup evidencijama radi samopraćenja kako je navedeno u članku 56.

ODJELJAK 4.

Prikazi lica

Članak 21.

Prikazi lica

1. Države članice osiguravaju dostupnost prikaza lica iz svojih nacionalnih baza podataka ustanovljenih radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela. Ti podaci uključuju samo prikaze lica i referentni broj iz članka 23. te podatak o tome jesu li prikazi lica pripisani pojedincu ili ne.

Države članice u tom kontekstu ne stavljaju na raspolaganje podatke na temelju kojih se pojedinac može izravno identificirati.

2. Prikazi lica koje nije moguće pripisati pojedincu (nepoznati prikaz lica) moraju se moći kao takvi prepoznati.

Članak 22.

Automatsko pretraživanje prikaza lica

1. Radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela države članice dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica i Europolu pristup prikazima lica pohranjenima u njihovim nacionalnim bazama podataka u svrhu automatskog pretraživanja.

Pretraživanja se mogu provoditi samo u pojedinačnim slučajevima i u skladu s nacionalnim pravom države članice koja podnosi zahtjev.

2. Država članica koja podnosi zahtjev prima popis koji se sastoji od podudaranja izglednih kandidata. Ta država članica preispituje spomenuti popis kako bi utvrdila postojanje potvrđenog podudaranja.

3. Utvrđuje se minimalni standard kvalitete kako bi se omogućilo pretraživanje i usporedba prikaza lica. Komisija donosi provedbene akte kojima se određuje taj minimalni standard kvalitete. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 23.

Referentni brojevi za prikaze lica

Referentni brojevi za prikaze lica kombinacija su sljedećeg:

(a)referentnog broja kojim se državama članicama u slučaju podudaranja omogućuje da u svojim bazama podataka iz članka 21. dohvate dodatne podatke i druge informacije kako bi ih mogle dostaviti jednoj državi članici, njih nekoliko ili svim drugim državama članicama u skladu s člancima 47. i 48.;

(b)koda za navođenje države članice koja raspolaže prikazima lica.

Članak 24.

Pravila za zahtjeve i odgovore u pogledu prikaza lica

1. Zahtjev za automatsko pretraživanje uključuje samo sljedeće informacije:

(a)kôd države članice koja podnosi zahtjev;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)prikaze lica i njihove odgovarajuće referentne brojeve iz članka 23.

2. Odgovor na zahtjev iz stavka 1. sadržava samo sljedeće informacije:

(a)podatak o tome je li utvrđeno jedno podudaranje ili više njih ili da podudaranja nije bilo;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)datum, vrijeme i referentni broj odgovora;

(d)kôd države članice koja podnosi zahtjev i kôd države članice kojoj je podnesen zahtjev;

(e)referentne brojeve prikaza lica države članice koja podnosi zahtjev i države članice kojoj je podnesen zahtjev;

(f)prikaze lica kod kojih je utvrđeno podudaranje.

ODJELJAK 5.

Policijska evidencija

Članak 25.

Policijska evidencija

1. Države članice mogu odlučiti sudjelovati u automatskoj razmjeni policijskih evidencija. Države članice koje sudjeluju u automatskoj razmjeni policijskih evidencija osiguravaju dostupnost osobnih podataka osumnjičenika i kriminalaca iz svojih indeksa nacionalnih policijskih evidencija ustanovljenih u svrhe istraga kaznenih djela. Taj skup podataka, ako je dostupan, sadržava sljedeće podatke:

(a)ime (imena);

(b)prezime (prezimena);

(c)pseudonim(e);

(d)datum rođenja;

(e)državljanstvo ili državljanstva;

(f)mjesto i zemlja rođenja;

(g)spol.

2. Podaci iz stavka 1. točaka (a), (b), (c), (e) i (f) pseudonimiziraju se.

Članak 26.

Automatsko pretraživanje policijskih evidencija

1. Radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela države članice dopuštaju nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica i Europolu pristup podacima pohranjenima u njihovim indeksima nacionalnih policijskih evidencija u svrhu automatskog pretraživanja.

Pretraživanja se mogu provesti samo u pojedinačnim slučajevima i u skladu s nacionalnim pravom države članice koja podnosi zahtjev.

2. Država članica koja podnosi zahtjev prima popis podudaranja s naznakom kvalitete podudaranja.

Državu članicu koja podnosi zahtjev obavješćuje se i o državi članici čija baza podataka sadržava podatke koji su doveli do podudaranja.

Članak 27.

Referentni brojevi za policijske evidencije

Referentni brojevi za policijske evidencije kombinacija su sljedećeg:

(a)referentnog broja kojim se državama članicama u slučaju podudaranja omogućuje da u svojim bazama podataka iz članka 25. dohvate osobne podatke i druge informacije kako bi ih mogle dostaviti jednoj državi članici, njih nekoliko ili svim drugim državama članicama u skladu s člancima 47. i 48.;

(b)koda za navođenje države članice koja raspolaže policijskim evidencijama.

Članak 28.

Pravila za zahtjeve i odgovore u pogledu policijskih evidencija

1. Zahtjev za automatsko pretraživanje uključuje samo sljedeće informacije:

(a)kôd države članice koja podnosi zahtjev;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)policijske evidencije i njihove odgovarajuće referentne brojeve iz članka 27.

2. Odgovor na zahtjev iz stavka 1. sadržava samo sljedeće informacije:

(a)podatak o tome je li utvrđeno jedno podudaranje ili više njih ili da podudaranja nije bilo;

(b)datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva;

(c)datum, vrijeme i referentni broj odgovora;

(d)kôd države članice koja podnosi zahtjev i kôd države članice kojoj je podnesen zahtjev;

(e)referentne brojeve policijskih evidencija države članice kojoj je podnesen zahtjev.

ODJELJAK 6.

Zajedničke odredbe

Članak 29.

Nacionalne kontaktne točke

Svaka država članica uspostavlja nacionalnu kontaktnu točku.

Nacionalne kontaktne točke odgovorne su za dostavljanje podataka iz članaka 6., 7., 13., 18., 22. i 26.

Članak 30.

Provedbene mjere

Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju tehnički aranžmani za postupke utvrđene u člancima 6., 7., 13., 18., 22. i 26. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 31.

Tehničke specifikacije

Države članice i Europol poštuju zajedničke tehničke specifikacije u vezi sa svim zahtjevima i odgovorima povezanima s pretragama i usporedbama profila DNK-a, daktiloskopskim podacima, podacima iz registra vozila, prikazima lica i policijskim evidencijama. Komisija donosi provedbene akte kako bi odredila te tehničke specifikacije u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 32.

Dostupnost automatske razmjene podataka na nacionalnoj razini

1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da je automatska pretraga ili usporedba profila DNK-a, daktiloskopskih podataka, podataka iz registra vozila, prikaza lica i policijskih evidencija moguća 24 sata na dan i sedam dana tjedno.

2. Nacionalne kontaktne točke odmah se međusobno obavješćuju te obavješćuju Komisiju, Europol i agenciju eu-LISA o tehničkom kvaru koji je prouzročio nedostupnost automatske razmjene podataka.

Nacionalne kontaktne točke dogovaraju se o privremenim alternativnim rješenjima za razmjenu informacija u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim zakonodavstvom.

3. Nacionalne kontaktne točke bez odgode ponovno uspostavljaju automatsku razmjenu podataka.

Članak 33.

Obrazloženje obrade podataka

1. Svaka država članica čuva obrazloženje upita koje postave njezina nadležna tijela.

Europol zadržava obrazloženje svojih upita.

2. Obrazloženje iz stavka 1. uključuje:

(a)svrhu upita, uključujući upućivanje na konkretan slučaj ili istragu;

(b)podatak o tome odnosi li se upit na osumnjičenika ili počinitelja kaznenog djela;

(c)podatak o tome je li cilj upita identifikacija nepoznate osobe ili dobivanje više podataka o poznatoj osobi.

3. Obrazloženje iz stavka 2. upotrebljava se samo za praćenje zaštite podataka, uključujući provjeru dopuštenosti upita i zakonitosti obrade podataka, te za jamčenje sigurnosti i cjelovitosti podataka.

Ta obrazloženja moraju biti zaštićena odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se brišu godinu dana nakon stvaranja. Međutim, ako su potrebna za već započete postupke praćenja, brišu se kad više za njih ne budu potrebna.

4. Za potrebe praćenja zaštite podataka, uključujući provjeru dopuštenosti upita i zakonitosti obrade podataka, voditelji obrade podataka imaju pristup obrazloženjima radi samopraćenja kako je navedeno u članku 56.

Članak 34.

Upotreba univerzalnog formata poruke

1. U razvoju usmjerivača iz članka 35. i EPRIS-a upotrebljava se standard univerzalnog formata poruka (UMF).

2. Pri svakoj automatskoj razmjeni podataka u skladu s ovom Uredbom trebao bi se primjenjivati standard univerzalnog formata poruka.

POGLAVLJE 3.

ARHITEKTURA

ODJELJAK 1.

Usmjerivač

Članak 35.

Usmjerivač

1. Usmjerivač se uspostavlja u svrhu olakšavanja uspostave veza između država članica i s Europolom radi postavljanja upita, dohvaćanja i ocjenjivanja biometrijskih podataka u skladu s ovom Uredbom.

2. Usmjerivač se sastoji od sljedećeg:

(a)središnje infrastrukture, uključujući alat za pretraživanje koji omogućuje istodobno postavljanje upita bazama podataka država članica iz članaka 5., 12. i 21. te podacima Europola;

(b)sigurnog komunikacijskog kanala između središnje infrastrukture, država članica i agencija Unije koje imaju pravo upotrebljavati usmjerivač;

(c)sigurne komunikacijske infrastrukture između središnje infrastrukture i Europskog portala za pretraživanje za potrebe iz članka 39.

Članak 36.

Upotreba usmjerivača

Upotreba usmjerivača rezervirana je za tijela država članica koja imaju pristup razmjeni profila DNK-a, daktiloskopskih podataka i prikaza lica te za Europol u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2016/794.

Članak 37.

Upiti

1. Korisnici usmjerivača iz članka 36. podnose zahtjev za upit slanjem biometrijskih podataka usmjerivaču. Usmjerivač šalje zahtjev za upit u baze podataka država članica i podatke Europola istodobno s podacima koje je dostavio korisnik i u skladu s njihovim pravima pristupa.

2. Po primitku zahtjeva za upit putem usmjerivača svaka država članica kojoj je podnesen zahtjev i Europol automatski i bez odgode pokreću upit u svojim bazama podataka.

3. Sva podudaranja koja proizlaze iz upita u bazama podataka svake države članice i podataka Europola automatski se šalju natrag usmjerivaču.

4. Usmjerivač rangira odgovore u skladu s ocjenom podudarnosti biometrijskih podataka koji se upotrebljavaju za postavljanje upita i biometrijskih podataka pohranjenih u bazama podataka država članica i podacima Europola.

5. Usmjerivač vraća popis podudarnih biometrijskih podataka i njihove ocjene korisniku usmjerivača.

6. Komisija donosi provedbene akte kojima se određuje tehnički postupak na temelju kojeg usmjerivač postavlja upite bazama podataka država članica i podacima Europola, format odgovora usmjerivača i tehnička pravila za ocjenjivanje podudarnosti biometrijskih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 38.

Provjera kvalitete

Država članica kojoj je podnesen zahtjev bez odgode i automatski provjerava kvalitetu poslanih podataka.

Ako su podaci neprikladni za automatsku usporedbu, država članica kojoj je podnesen zahtjev bez odgode o tome obavješćuje državu članicu koja podnosi zahtjev putem usmjerivača.

Članak 39.

Interoperabilnost usmjerivača i zajedničkog repozitorija podataka o identitetu za potrebe pristupa tijela kaznenog progona

1. Korisnici usmjerivača iz članka 36. mogu istodobno s upitom zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu pokrenuti i upit bazama podataka država članica i podacima Europola ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti prema pravu Unije i u skladu sa svojim pravima pristupa. U tu svrhu usmjerivač postavlja upit zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu putem Europskog portala za pretraživanje.

2. Upiti u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu za potrebe kaznenog progona provode se u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) 2019/817 i člankom 22. Uredbe (EU) 2019/818. Svi rezultati postavljanja upita prenose se putem Europskog portala za pretraživanje.

Samo imenovana tijela kako su definirana u članku 4. točki 20. Uredbe (EU) 2019/817 i članku 4. točki 20. Uredbe (EU) 2019/818 mogu pokrenuti te istodobne upite.

Istodobni upiti bazama podataka država članica i podacima Europola te zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu mogu se pokrenuti samo u slučajevima u kojima je vjerojatno da su podaci o osumnjičeniku, počinitelju ili žrtvi kaznenog djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela kako su definirana u članku 4. točkama 21. i 22. Uredbe (EU) 2019/817 te članku 4. točkama 21. i 22. Uredbe (EU) 2019/818 pohranjeni u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu.

Članak 40.

Vođenje evidencije

1. Agencija eu-LISA vodi evidenciju svih postupaka obrade podataka u usmjerivaču. Ta evidencija uključuje sljedeće:

(a)državu članicu ili agenciju Unije koja je poslala zahtjev za upit;

(b)datum i vrijeme zahtjeva;

(c)datum i vrijeme odgovora;

(d)nacionalne baze podataka ili podatke Europola kojima je poslan zahtjev za upit;

(e)nacionalne baze podataka ili podatke Europola koji su dali odgovor;

(f)ako je primjenjivo, činjenicu da su istodobno postavljeni upiti zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu.

2. Svaka država članica vodi evidenciju upita koje postave nadležna tijela ili osoblje tih tijela koje je propisno ovlašteno za upotrebu usmjerivača te evidenciju upita koje su zatražile druge države članice.

Europol vodi evidenciju upita koje postavi njegovo propisno ovlašteno osoblje.

3. Evidencije navedene u stavcima 1. i 2. smiju se upotrebljavati samo za prikupljanje statističkih podataka i praćenje zaštite podataka, uključujući provjeru dopuštenosti upita i zakonitosti obrade podataka, te za jamčenje sigurnosti i cjelovitosti podataka.

4. Za potrebe praćenja zaštite podataka, uključujući provjeru dopuštenosti upita i zakonitosti obrade podataka, voditelji obrade podataka imaju pristup evidencijama radi samopraćenja kako je navedeno u članku 56.

Članak 41.

Postupci obavješćivanja u slučaju tehničke nemogućnosti upotrebe usmjerivača

1. Ako iz tehničkih razloga nije moguće upotrijebiti usmjerivač za postavljanje upita jednoj nacionalnoj bazi podataka ili više njih ili podacima Europola zbog kvara na usmjerivaču, agencija eu-LISA o tome automatski obavješćuje korisnike usmjerivača. Agencija eu-LISA bez odgode poduzima mjere za otklanjanje tehničke nemogućnosti upotrebe usmjerivača.

2. Ako je zbog kvara u nacionalnoj infrastrukturi neke države članice tehnički nemoguće upotrijebiti usmjerivač za postavljanje upita jednoj nacionalnoj bazi podataka ili više njih ili podacima Europola, ta država članica o tome automatski obavješćuje agenciju eu-LISA i Komisiju. Države članice bez odgode poduzimaju mjere za otklanjanje tehničke nemogućnosti upotrebe usmjerivača.

3. Ako je zbog kvara tehnički nemoguće upotrijebiti usmjerivač za postavljanje upita jednoj nacionalnoj bazi podataka ili više njih ili podacima Europola zbog kvara u infrastrukturi Europola, Europol o tome automatski obavješćuje agenciju eu-LISA i Komisiju. Europol bez odgode poduzima mjere za otklanjanje tehničke nemogućnosti upotrebe usmjerivača.

ODJELJAK 2.

EPRIS

Članak 42.

EPRIS

1. Države članice i Europol upotrebljavaju Europski sustav indeksa policijskih evidencija (EPRIS) za automatsko pretraživanje policijskih evidencija iz članka 26.

2. EPRIS se sastoji od:

(a)središnje infrastrukture, uključujući alat za pretraživanje koji omogućuje istodobno postavljanje upita bazama podataka država članica;

(b)sigurnog komunikacijskog kanala između središnje infrastrukture EPRIS-a, država članica i Europola.

Članak 43.

Korištenje mreže EPRIS

1. Za potrebe pretraživanja policijskih evidencija putem EPRIS-a upotrebljavaju se sljedeći skupovi podataka:

(a)ime (imena);

(b)prezime (prezimena);

(c)datum rođenja.

2. Ako su dostupni, mogu se upotrijebiti i sljedeći skupovi podataka:

(a)pseudonim(i);

(b)državljanstvo ili državljanstva;

(c)mjesto i zemlja rođenja;

(d)spol.

3. Podaci iz stavka 1. točaka (a) i (b) i stavka 2. točaka (a), (b) i (c) koji se upotrebljavaju za upite pseudonimiziraju se.

Članak 44.

Upiti

1. Države članice i Europol podnose zahtjev za upit dostavljanjem podataka iz članka 43.

EPRIS šalje zahtjev za upit u baze podataka država članica s podacima koje je dostavila država članica koja podnosi zahtjev i u skladu s ovom Uredbom.

2. Po primitku zahtjeva za upit putem EPRIS-a svaka država članica kojoj je podnesen zahtjev automatski i bez odgode pokreće upit u svojem indeksu nacionalnih policijskih evidencija.

3. Sva podudaranja koja proizlaze iz upita bazama podataka svake države članice automatski se šalju natrag EPRIS-u.

4. EPRIS vraća popis podudaranja državi članici koja je podnijela zahtjev. Na popisu podudaranja navodi se kvaliteta podudaranja, kao i država članica u čijoj bazi podataka postoje podaci koji su doveli do podudaranja.

5. Nakon primitka popisa podudaranja država članica koja podnosi zahtjev odlučuje o podudaranjima za koja je potrebno daljnje postupanje i putem mreže SIENA podnosi obrazloženi zahtjev za daljnje postupanje koji sadržava sve dodatne relevantne informacije.

6. Država članica ili države članice kojima je podnesen zahtjev bez odgode obrađuju takve zahtjeve kako bi odlučile hoće li dijeliti podatke pohranjene u svojoj bazi podataka.

Država članica ili države članice kojima je podnesen zahtjev nakon potvrde dijele podatke iz članka 43. ako su dostupni. Razmjena informacija provodi se putem mreže SIENA.

7. Komisija donosi provedbeni akt kojim se određuje tehnički postupak EPRIS-a za postavljanje upita bazama podataka država članica i oblik odgovora. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

Članak 45.

Vođenje evidencije

1. Europol vodi evidenciju svih postupaka obrade podataka u okviru EPRIS-a. Ta evidencija uključuje sljedeće:

(a)državu članicu ili agenciju Unije koja je poslala zahtjev za upit;

(b)datum i vrijeme zahtjeva;

(c)datum i vrijeme odgovora;

(d)nacionalne baze podataka kojima je poslan zahtjev za upit;

(e)nacionalne baze podataka koje su dale odgovor.

2. Svaka država članica vodi evidenciju zahtjeva za upite koje podnesu njezina nadležna tijela i osoblje tih tijela koje je propisno ovlašteno za upotrebu EPRIS-a. Europol vodi evidenciju zahtjeva za upite koje postavi njegovo propisno ovlašteno osoblje.

3. Evidencije iz stavaka 1. i 2. smiju se upotrebljavati samo za praćenje zaštite podataka, uključujući provjeru dopuštenosti upita i zakonitosti obrade podataka, te za osiguravanje sigurnosti i cjelovitosti podataka.

Te evidencije moraju biti zaštićene odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se brišu godinu dana nakon stvaranja.

Međutim, ako su potrebne za već započete postupke praćenja, brišu se kad više za njih ne budu potrebne.

Članak 46.

Postupci obavješćivanja u slučaju tehničke nemogućnosti upotrebe EPRIS-a

1. Ako je zbog kvara u infrastrukturi Europola tehnički nemoguće upotrijebiti EPRIS za postavljanje upita jednoj nacionalnoj bazi podataka ili više njih, Europol o tome automatski obavješćuje države članice. Europol bez odgode poduzima mjere za otklanjanje tehničke nemogućnosti upotrebe EPRIS-a.

2. Ako je zbog kvara u nacionalnoj infrastrukturi neke države članice tehnički nemoguće upotrijebiti EPRIS za postavljanje upita jednoj nacionalnoj bazi podataka ili više njih, ta država članica o tome automatski obavješćuje Europol i Komisiju. Države članice bez odgode poduzimaju mjere za otklanjanje tehničke nemogućnosti upotrebe EPRIS-a.

POGLAVLJE 4.

RAZMJENA PODATAKA NAKON PODUDARANJA

Članak 47.

Razmjena osnovnih podataka

Ako postupci iz članaka 6., 7., 13. ili 22. pokažu podudaranje podataka upotrijebljenih za pretraživanje ili usporedbu i podataka iz baze države članice ili država članica kojima je podnesen zahtjev i ako država članica koja podnosi zahtjev potvrdi to podudaranje, država članica kojoj je podnesen zahtjev trebala bi u roku od 24 sata vratiti skup osnovnih podataka putem usmjerivača. Taj skup osnovnih podataka, ako je dostupan, sadržava sljedeće podatke:

(a)ime (imena);

(b)prezime (prezimena);

(c)datum rođenja;

(d)državljanstvo ili državljanstva;

(e)mjesto i zemlja rođenja;

(f)spol.

Članak 48.

Korištenje mreže SIENA

Svaka razmjena između nadležnih tijela država članica ili s Europolom koja nije izričito predviđena ovom Uredbom odvija se putem mreže SIENA u svim fazama nekog od postupaka iz ove Uredbe.

POGLAVLJE 5.

EUROPOL

Članak 49.

Pristup država članica biometrijskim podacima trećih zemalja koje pohranjuje Europol

1. Države članice u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 imaju pristup biometrijskim podacima koje su Europolu dostavile treće zemlje za potrebe iz članka 18. stavka 2. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/794 te ih mogu pretraživati putem usmjerivača.

2. Ako uslijed tog postupka dođe do podudaranja podataka upotrijebljenih za pretraživanje s podacima Europola, daljnje postupanje provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/794.

Članak 50.

Pristup Europola podacima pohranjenima u bazama podataka država članica

1. Europol, u skladu s Uredbom (EU) 2016/794, ima pristup podacima koje su države članice pohranile u svojim nacionalnim bazama podataka u skladu s ovom Uredbom.

2. Upiti Europola u kojima biometrijski podaci služe kao kriterij pretraživanja provode se s pomoću usmjerivača.

3. Upiti Europola u kojima podaci iz registra vozila služe kao kriterij pretraživanja provode se s pomoću sustava Eucaris.

4. Upiti Europola u kojima policijske evidencije služe kao kriterij pretraživanja provode se s pomoću EPRIS-a.

5. Europol provodi pretraživanja u skladu sa stavkom 1. samo pri obavljanju svojih zadaća iz Uredbe (EU) 2016/794.

6. Ako postupci iz članaka 6., 7., 13. ili 22. pokažu podudaranje podataka upotrijebljenih za pretraživanje ili usporedbu i podataka iz baze države članice ili država članica kojima je podnesen zahtjev i ako Europol potvrdi to podudaranje, država članica kojoj je podnesen zahtjev odlučuje hoće li u roku od 24 sata vratiti skup osnovnih podataka putem usmjerivača. Taj skup osnovnih podataka, ako je dostupan, sadržava sljedeće podatke:

(a)ime (imena);

(b)prezime (prezimena);

(c)datum rođenja;

(d)državljanstvo ili državljanstva;

(e)mjesto i zemlja rođenja;

(f)spol.

7. Europolova upotreba informacija dobivenih pretraživanjem provedenim u skladu sa stavkom 1. i razmjenom osnovnih podataka u skladu sa stavkom 6. podliježe suglasnosti države članice u čijoj je bazi podataka došlo do podudaranja. Ako država članica dopusti upotrebu takvih informacija, Europolovo postupanje s njima uređuje se Uredbom (EU) 2016/794.

POGLAVLJE 6.

ZAŠTITA PODATAKA

Članak 51.

Svrha podataka

1. Državi članici koja podnosi zahtjev ili Europolu obrada osobnih podataka dopuštena je samo u svrhu zbog koje su podaci dostavljeni državi članici kojoj je podnesen zahtjev u skladu s ovom Uredbom. Obrada u druge svrhe dopuštena je isključivo uz prethodno odobrenje države članice kojoj je podnesen zahtjev.

2. Državi članici koja traži i uspoređuje podatke obrada podataka dostavljenih prema člancima 6., 7., 13., 18. ili 22. dopuštena je samo za:

(a)utvrđivanje podudaranja uspoređenih profila DNK-a, daktiloskopskih podataka, podataka iz registra vozila, prikaza lica i policijskih evidencija;

(b)pripremu i slanje zahtjeva policiji za pravnu pomoć ako se ti podaci podudaraju;

(c)vođenje evidencije u smislu članaka 40. i 45.

3. Država članica koja podnosi zahtjev može obrađivati podatke koji su joj dostavljeni u skladu s člancima 6., 7., 13. ili 22. samo ako je to nužno za potrebe ove Uredbe. Dostavljeni se podaci brišu odmah nakon uspoređivanja podataka ili automatskog odgovora na pretraživanje, osim ako je daljnja obrada države članice koja podnosi zahtjev potrebna radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela.

4. Podatke dostavljene u skladu s člankom 18. država članica koja podnosi zahtjev može upotrebljavati samo ako je to nužno za potrebe ove Uredbe. Dostavljeni podaci brišu se odmah nakon automatskog odgovora na pretragu, osim ako je daljnja obrada potrebna radi evidentiranja, u skladu s člankom 20. Država članica koja podnosi zahtjev može koristiti podatke dobivene u odgovoru samo za postupak zbog kojeg je pretraživanje provedeno.

Članak 52.

Točnost, relevantnost i zadržavanje podataka

1. Države članice osiguravaju točnost i aktualnost osobnih podataka. Ako država članica kojoj je podnesen zahtjev dođe do saznanja da su dostavljeni podaci netočni ili da nisu trebali biti dostavljeni, o tome će se bez odgode obavijestiti država članica koja je podnijela zahtjev. Sve predmetne države članice koje podnose zahtjev moraju na odgovarajući način ispraviti ili izbrisati te podatke. Štoviše, dostavljeni se osobni podaci ispravljaju ako se utvrdi da su netočni. Ako država članica koja podnosi zahtjev posumnja da su dostavljeni podaci netočni, ili da trebaju biti izbrisani, o tome se obavješćuje država članica kojoj je podnesen zahtjev.

2. Ako je osoba čiji se podaci obrađuju osporila točnost podataka u posjedu države članice, ako dotična država članica ne može pouzdano utvrditi točnost i ako to zahtijeva osoba čiji se podaci obrađuju, predmetni se podaci označavaju. Ako postoji takva oznaka, ona se može ukloniti samo uz dopuštenje osobe čiji se podaci obrađuju ili na temelju odluke nadležnog suda ili neovisnog tijela za zaštitu podataka.

3. Dostavljeni podaci koji nisu trebali biti dostavljeni ili zaprimljeni brišu se. Podaci koji su dostavljeni i zaprimljeni na zakonit način brišu se:

(a)ako nisu bili ili više nisu potrebni za svrhu radi koje su dostavljeni;

(b)po isteku najdužeg roka za čuvanje podataka koji je utvrđen nacionalnim pravom države članice kojoj je podnesen zahtjev ako je država kojoj je podnesen zahtjev obavijestila državu koja podnosi zahtjev o tom najduljem roku u vrijeme dostave podataka.

Ako postoji sumnja da će brisanje podataka ugroziti interese osobe na koju se podaci odnose, podaci se blokiraju umjesto da ih se briše. Blokirani se podaci mogu dostavljati ili koristiti samo u svrhu zbog koje nisu izbrisani.

Članak 53.

Izvršitelj obrade podataka

1. Agencija eu-LISA izvršitelj je obrade u smislu članka 3. točke 12. Uredbe (EU) 2018/1725 za obradu osobnih podataka putem usmjerivača.

2. Europol je izvršitelj obrade osobnih podataka putem EPRIS-a.

Članak 54.

Sigurnost obrade

1. Europol, agencija eu-LISA i tijela država članica osiguravaju sigurnost obrade osobnih podataka koja se odvija na temelju ove Uredbe. Europol, agencija eu-LISA i tijela država članica surađuju u obavljanju zadaća povezanih sa sigurnošću.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 33. Uredbe (EU) 2018/1725 i članak 32 Uredbe (EU) 2016/794, agencija eu-LISA i Europol poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurala sigurnost usmjerivača i EPRIS-a te s njima povezane komunikacijske infrastrukture.

3. Točnije, agencija eu-LISA donosi potrebne mjere u pogledu usmjerivača, a Europol u pogledu EPRIS-a, uključujući plan sigurnosti, plan kontinuiteta poslovanja i plan oporavka u slučaju katastrofe kako bi:

(a)fizički zaštitili podatke, među ostalim izradom planova za zaštitu ključne infrastrukture u nepredviđenim situacijama;

(b)neovlaštenim osobama uskratili pristup opremi i uređajima za obradu podataka;

(c)spriječili neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili uklanjanje podatkovnih medija;

(d)spriječili neovlašteni unos podataka i neovlašteni pregled, izmjene ili brisanje unesenih osobnih podataka;

(e)spriječili neovlaštenu obradu podataka i neovlašteno umnožavanje, izmjene ili brisanje podataka;

(f)spriječili da neovlaštene osobe koje se koriste opremom za prijenos podataka upotrebljavaju automatizirane sustave za obradu podataka;

(g)osigurali da osobe ovlaštene za pristup usmjerivaču i EPRIS-u imaju pristup samo onim podacima obuhvaćenim njihovim ovlaštenjem, i to isključivo s pomoću pojedinačnih korisničkih identiteta i tajnih načina pristupa;

(h)osigurali da je moguće provjeriti i utvrditi kojim se tijelima mogu slati osobni podaci upotrebom opreme za prijenos podataka;

(i)osigurali da je moguće provjeriti i utvrditi koji su se podaci obrađivali u usmjerivaču i EPRIS-u, kad su se obrađivali, tko ih je obrađivao i u koju svrhu;

(j)spriječili neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka u usmjerivač i EPRIS ili iz njih ili za vrijeme prijenosa podatkovnih medija, a posebno s pomoću odgovarajućih tehnika šifriranja;

(k)osigurali da se u slučaju prekida instalirani sustavi mogu osposobiti za nastavak normalnog funkcioniranja;

(l)osigurali pouzdanost vodeći brigu o tome da se sve greške u funkcioniranju usmjerivača EPRIS-a pravilno prijave;

(m)pratili djelotvornost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzeli potrebne organizacijske mjere povezane s unutarnjim praćenjem kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom i radi ocjenjivanja tih sigurnosnih mjera u kontekstu razvoja novih tehnologija.

Članak 55.

Sigurnosni incidenti

1. Svaki događaj koji utječe na sigurnost usmjerivača ili EPRIS-a ili bi mogao utjecati na njihovu sigurnost i koji može uzrokovati oštećenje ili gubitak podataka pohranjenih u njima smatra se sigurnosnim incidentom, osobito u slučaju mogućeg neovlaštenog pristupa podacima ili mogućeg ugrožavanja dostupnosti, cjelovitosti i povjerljivosti podataka.

2. Sigurnosnim incidentima upravlja se tako da se osigura brz, djelotvoran i pravilan odgovor.

3. Države članice bez nepotrebne odgode obavješćuju svoja nadležna nadzorna tijela o svim sigurnosnim incidentima.

Ne dovodeći u pitanje članak 34. Uredbe (EU) 2016/794, Europol obavješćuje CERT-EU o znatnim kiberprijetnjama, znatnim ranjivostima i znatnim incidentima bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije 24 sata nakon saznanja o njima. CERT-EU-u se bez nepotrebne odgode otkrivaju provedive i odgovarajuće tehničke pojedinosti o kiberprijetnjama, ranjivostima i incidentima koje omogućuju proaktivno otkrivanje, odgovor na incidente ili mjere za ublažavanje.

U slučaju sigurnosnog incidenta povezanog sa središnjom infrastrukturom usmjerivača, agencija eu-LISA obavješćuje CERT-EU o znatnim kiberprijetnjama, znatnim ranjivostima i znatnim incidentima bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije 24 sata nakon saznanja o njima. CERT-EU-u se bez nepotrebne odgode otkrivaju provedive i odgovarajuće tehničke pojedinosti o kiberprijetnjama, ranjivostima i incidentima koje omogućuju proaktivno otkrivanje, odgovor na incidente ili mjere za ublažavanje.

4. Informacije o sigurnosnom incidentu koji utječe ili bi mogao utjecati na rad usmjerivača ili na dostupnost, cjelovitost i povjerljivost podataka predmetne države članice i agencije Unije dostavljaju državama članicama i Europolu bez odgode te se prijavljuju u skladu s planom upravljanja incidentima koji treba osigurati agencija eu-LISA.

5. Informacije o sigurnosnom incidentu koji utječe ili bi mogao utjecati na rad EPRIS-a ili na dostupnost, cjelovitost i povjerljivost podataka predmetne države članice i agencije Unije dostavljaju državama članicama bez odgode te se prijavljuju u skladu s planom upravljanja incidentima koji treba osigurati Europol.

Članak 56.

Samopraćenje

1. Države članice i relevantne agencije Unije osiguravaju da svako tijelo koje je ovlašteno za primjenu Uredbe Prüm II poduzima mjere potrebne za praćenje svoje usklađenosti s ovom Uredbom te, prema potrebi, surađuje s nadzornim tijelom.

2. Voditelji obrade podataka poduzimaju potrebne mjere za praćenje usklađenosti obrade podataka u skladu s ovom Uredbom, među ostalim čestom provjerom evidencija iz članaka 40. i 45. te surađuju, prema potrebi, s nadzornim tijelima i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

Članak 57.

Sankcije

Države članice osiguravaju da se svaka zloupotreba podataka, obrada podataka ili razmjena podataka koja je u suprotnosti s ovom Uredbom sankcionira u skladu s nacionalnim pravom. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 58.

Teret dokazivanja

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da osobe koje smatraju da su diskriminirane zbog obrade ili razmjene osobnih podataka ne snose teret dokazivanja. Kad osoba smatra da je diskriminirana u okviru automatske usporedbe u kontekstu ove Uredbe pred sudom ili drugim nadležnim pravosudnim tijelom, tijela države članice koja su obradila podatke moraju obrazložiti zašto nije bilo diskriminacije.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se na kaznene postupke.

3. Države članice ne poduzimaju posebne mjere u smislu stavka 1. u kaznenim postupcima u kojima sud ili nadležno pravosudno tijelo treba istražiti činjenice slučaja.

Članak 59.

Odgovornost

Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze u skladu s ovom Uredbom i time nanese štetu usmjerivaču ili EPRIS-u, ta je država članica odgovorna za takvu štetu, osim ako i u mjeri u kojoj je agencija eu-LISA, Europol ili druga država članica koju obvezuje ova Uredba propustila poduzeti razumne mjere za sprečavanje nastanka štete ili svođenja njezina učinka na najmanju mjeru.

Članak 60.

Revizije koje provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka

1. Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se revizija postupaka obrade osobnih podataka koje za potrebe ove Uredbe obavljaju agencija eu-LISA i Europol provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake četiri godine. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, državama članicama i predmetnoj agenciji Unije. Europol i agencija eu-LISA imaju mogućnost davanja primjedbi prije donošenja izvješća.

2. Agencija eu-LISA i Europol dostavljaju Europskom nadzorniku za zaštitu podataka informacije koje zatraži, dodjeljuju Europskom nadzorniku za zaštitu podataka pristup svim dokumentima koje zatraži i svojim evidencijama iz članaka 40. i 45. te Europskom nadzorniku za zaštitu podataka omogućuju pristup svim svojim prostorijama u svakom trenutku.

Članak 61.

Suradnja nadzornih tijela i Europskog nadzornika za zaštitu podataka

1. Nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svatko u okviru svojih ovlasti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti te osiguravaju koordinirani nadzor nad primjenom ove Uredbe, posebno ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nadzorno tijelo utvrde velike razlike između praksi država članica ili utvrde moguće nezakonite prijenose upotrebom komunikacijskih kanala iz Uredbe Prüm II.

2. U slučajevima iz stavka 1. ovog članka osigurava se koordinirani nadzor u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725.

3. Europski odbor za zaštitu podataka šalje zajedničko izvješće o svojim aktivnostima iz ovog članka Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europolu i agenciji eu-LISA do [dvije godine nakon početka rada usmjerivača i EPRIS-a] i svake dvije godine nakon toga. To izvješće uključuje poglavlje o svakoj državi članici koje je pripremilo nadzorno tijelo predmetne države članice.

Članak 62.

Priopćavanje osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

Podaci obrađeni u skladu s ovom Uredbom ne prenose se niti se stavljaju na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama automatski.

POGLAVLJE 7.

ODGOVORNOSTI

Članak 63.

Odgovornosti država članica

1. Svaka država članica odgovorna je za:

(a)vezu s infrastrukturom usmjerivača;

(b)integraciju postojećih nacionalnih sustava i infrastruktura s usmjerivačem;

(c)organizaciju postojeće nacionalne infrastrukture i njezine veze s usmjerivačem te za upravljanje tom infrastrukturom, njezin rad i održavanje;

(d)vezu s infrastrukturom EPRIS-a;

(e)integraciju postojećih nacionalnih sustava i infrastruktura s EPRIS-om;

(f)organizaciju postojeće nacionalne infrastrukture i njezine veze s EPRIS-om te za upravljanje tom infrastrukturom, njezin rad i održavanje;

(g)upravljanje pristupom propisno ovlaštenog osoblja nadležnih nacionalnih tijela usmjerivaču u skladu s ovom Uredbom i za mehanizme za ostvarivanje tog pristupa te za uspostavu i redovito ažuriranje popisa tog osoblja i njihovih profila;

(h)upravljanje pristupom propisno ovlaštenog osoblja nadležnih nacionalnih tijela EPRIS-u u skladu s ovom Uredbom i za mehanizme za ostvarivanje tog pristupa te za uspostavu i redovito ažuriranje popisa tog osoblja i njihovih profila;

(i)upravljanje pristupom propisno ovlaštenog osoblja nadležnih nacionalnih tijela sustavu Eucaris u skladu s ovom Uredbom i za mehanizme za ostvarivanje tog pristupa te za uspostavu i redovito ažuriranje popisa tog osoblja i njihovih profila;

(j)ručnu potvrdu podudaranja iz članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 3., članka 13. stavka 2., članka 22. stavka 2. i članka 26. stavka 2.;

(k)osiguravanje dostupnosti podataka potrebnih za razmjenu podataka u skladu s člancima 6., 7., 13., 18., 22. i 26.;

(l)razmjenu informacija u skladu s člancima 6., 7., 13., 18., 22. i 26.;

(m)brisanje svih podataka primljenih od države članice kojoj je podnesen zahtjev u roku od 48 sati nakon obavijesti države članice kojoj je podnesen zahtjev da su dostavljeni osobni podaci netočni, nevažeći ili nezakonito preneseni;

(n)usklađenost sa zahtjevima u pogledu kvalitete podataka utvrđenima u ovoj Uredbi.

2. Svaka država članica odgovorna je za povezivanje nadležnih nacionalnih tijela s usmjerivačem, EPRIS-om i sustavom Eucaris.

Članak 64.

Odgovornosti Europola

1. Europol je odgovoran za upravljanje pristupom propisno ovlaštenog osoblja usmjerivaču, EPRIS-u i sustavu Eucaris te za mehanizme za ostvarivanje tog pristupa u skladu s ovom Uredbom.

2. Europol je odgovoran i za obradu upita usmjerivača podacima Europola. Europol prilagođava svoje informacijske sustave u skladu s tim.

3. Europol je odgovoran za sve tehničke prilagodbe Europolove infrastrukture potrebne za uspostavu veze s usmjerivačem i sustavom Eucaris.

4. Europol je odgovoran za razvoj EPRIS-a u suradnji s državama članicama. EPRIS osigurava funkcionalnosti iz članaka od 42. do 46.

Europol osigurava tehničko upravljanje EPRIS-om. Tehničko upravljanje EPRIS-om sastoji se od svih zadaća i tehničkih rješenja potrebnih za održavanje funkcioniranja središnje infrastrukture EPRIS-a i pružanje neprekidnih usluga državama članicama 24 sata dnevno, sedam dana tjedno u skladu s ovom Uredbom. Ono obuhvaća održavanje i tehničke promjene koji su potrebni kako bi se osiguralo da EPRIS funkcionira na odgovarajućoj razini tehničke kvalitete, posebno u pogledu vremena odgovora za pretraživanje nacionalnih baza podataka u skladu s tehničkim specifikacijama.

5. Europol omogućava osposobljavanje za tehničku upotrebu EPRIS-a.

6. Europol je odgovoran za procedure iz članaka 49. i 50.

Članak 65.

Odgovornosti agencije eu-LISA tijekom faze projektiranja i razvoja usmjerivača

1. Agencija eu-LISA osigurava da se središnjom infrastrukturom usmjerivača upravlja u skladu s ovom Uredbom.

2. Agencija eu-LISA udomljuje usmjerivač na poslužitelju na svojim tehničkim pogonima i osigurava funkcionalnosti utvrđene u ovoj Uredbi u skladu s uvjetima sigurnosti, dostupnosti, kvalitete i uspješnosti iz članka 66. stavka 1.

3. Agencija eu-LISA odgovorna je za razvoj usmjerivača i sve tehničke prilagodbe potrebne za rad usmjerivača.

Agencija eu-LISA nema pristup osobnim podacima obrađenima putem usmjerivača.

Agencija eu-LISA određuje oblik fizičke arhitekture usmjerivača, uključujući njegove komunikacijske infrastrukture i tehničke specifikacije te njihov razvoj u pogledu središnje infrastrukture i sigurne komunikacijske infrastrukture. Taj oblik donosi upravni odbor na temelju pozitivnog mišljenja Komisije. Agencija eu-LISA provodi i prilagodbe komponenti interoperabilnosti potrebne zbog uvođenja usmjerivača u skladu s ovom Uredbom.

Agencija eu-LISA razvija i primjenjuje usmjerivač što prije nakon što Komisija donese mjere iz članka 37. stavka 6.

Razvoj se sastoji od razrade i provedbe tehničkih specifikacija, ispitivanja te općeg upravljanja i koordinacije projektom.

4. Tijekom faze projektiranja i razvoja odbor za upravljanje programom interoperabilnosti iz članka 54. Uredbe (EU) 2019/817 i članka 54. Uredbe (EU) 2019/818 redovito se sastaje. On osigurava odgovarajuće upravljanje fazom projektiranja i razvoja usmjerivača.

Odbor za upravljanje programom interoperabilnosti svaki mjesec podnosi upravnom odboru agencije eu-LISA pisana izvješća o napretku u provedbi projekta. Odbor za upravljanje programom interoperabilnosti nema ovlast za donošenje odluka ni mandat za zastupanje članova upravnog odbora agencije eu-LISA.

Savjetodavna skupina iz članka 77. sastaje se redovito do početka rada usmjerivača. Nakon svakog sastanka podnosi izvješće odboru za upravljanje programom interoperabilnosti. Ona osigurava tehničko stručno znanje za pomoć u obavljanju zadaća odbora za upravljanje programom interoperabilnosti i izvješćuje o spremnosti država članica.

Članak 66.

Odgovornosti agencije eu-LISA nakon početka rada usmjerivača

1. Nakon početka rada usmjerivača agencija eu-LISA odgovorna je za tehničko upravljanje središnjom infrastrukturom usmjerivača, uključujući njegovo održavanje i tehničke promjene. Ona u suradnji s državama članicama osigurava da se upotrebljava najbolja dostupna tehnologija, podložno analizi troškova i koristi. Agencija eu-LISA odgovorna je i za tehničko upravljanje potrebnom komunikacijskom infrastrukturom.

Tehničko upravljanje usmjerivačem sastoji se od svih zadaća i tehničkih rješenja potrebnih za održavanje funkcioniranja usmjerivača i pružanje neprekidnih usluga državama članicama i Europolu 24 sata dnevno, sedam dana tjedno u skladu s ovom Uredbom. Ono obuhvaća održavanje i tehničke promjene koji su potrebni kako bi se osiguralo da usmjerivač funkcionira na odgovarajućoj razini tehničke kvalitete, posebno u pogledu dostupnosti i vremena odgovora za pretraživanje nacionalnih baza podataka u skladu s tehničkim specifikacijama.

Usmjerivač se razvija i njime se upravlja tako da omogućava brz, učinkovit i kontroliran pristup, potpunu i neprekidnu dostupnost usmjerivača te vrijeme odgovora usklađeno s operativnim potrebama nadležnih tijela država članica i Europola.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije, utvrđenog u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 42 , agencija eu-LISA primjenjuje odgovarajuća pravila čuvanja profesionalne tajne ili druge ekvivalentne obveze u pogledu čuvanja povjerljivosti na svoje osoblje koje mora raditi s podacima pohranjenima u komponentama interoperabilnosti. Ta se obveza primjenjuje i nakon što takvo osoblje napusti radno mjesto ili zaposlenje te po prestanku njihovih aktivnosti.

Agencija eu-LISA nema pristup osobnim podacima obrađenima putem usmjerivača.

3. Agencija eu-LISA obavlja i zadaće povezane s osposobljavanjem za tehničku upotrebu usmjerivača.

POGLAVLJE 8.

IZMJENE DRUGIH POSTOJEĆIH INSTRUMENATA

Članak 67.

Izmjena odluka 2008/615/PUP i 2008/616/PUP

1.Članci od 2. do 6. i poglavlje 2. odjeljci 2. i 3. Odluke 2008/615/PUP zamjenjuju se u odnosu na države članice koje obvezuje ova Uredba od datuma primjene odredaba ove Uredbe povezanih s usmjerivačem iz članka 74.

To znači da se članci od 2. do 6. i poglavlje 2. odjeljci 2. i 3. Odluke 2008/615/PUP brišu od datuma primjene odredaba ove Uredbe povezanih s usmjerivačem iz članka 74.

2.U Odluci 2008/616/PUP poglavlja od 2. do 5. te članci 18., 20. i 21. zamjenjuju se u odnosu na države članice koje obvezuje ova Uredba od datuma primjene odredaba ove Uredbe povezanih s usmjerivačem iz članka 74.

To znači da se poglavlja od 2. do 5. i članci 18., 20. i 21. Odluke 2008/616/PUP brišu od datuma primjene odredaba ove Uredbe povezanih s usmjerivačem iz članka 74.

Članak 68.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1726

Uredba (EU) 2018/1726 mijenja se kako slijedi:

(1)umeće se sljedeći članak 13.a:

„Članak 13.a

Zadaće povezane s usmjerivačem

U pogledu Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba], Agencija provodi zadaće povezane s usmjerivačem koje su joj dodijeljene tom uredbom.

___________

* Uredba (EU) [broj] Europskog parlamenta i Vijeća od xy o [službeno prihvaćen naziv] (SL L …).”

U članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Sjedište je Agencije u Tallinnu u Estoniji.

Zadaće povezane s razvojem i operativnim upravljanjem iz članka 1. stavaka 4. i 5., članaka od 3. do 8. te članaka 9., 11. i 13.a izvršavaju se u tehničkom centru u Strasbourgu u Francuskoj.

Pričuvni centar koji može osigurati rad opsežnog informacijskog sustava u slučaju pada takvog sustava uspostavlja se u Sankt Johannu im Pongau u Austriji.”

Članak 69.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/817

U članku 6. stavku 2. Uredbe (EU) 2019/817 dodaje se sljedeća točka (d):

„(d) sigurne komunikacijske infrastrukture između ESP-a i usmjerivača uspostavljenog Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba].

___________

* Uredba (EU) [broj] Europskog parlamenta i Vijeća od xy o [službeno prihvaćen naziv] (SL L …).”

Članak 70.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/818

Uredba (EU) 2019/818 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 6. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (d):

„(d) sigurne komunikacijske infrastrukture između ESP-a i usmjerivača uspostavljenog Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba].

___________

* Uredba (EU) [broj] Europskog parlamenta i Vijeća od xy o [službeno prihvaćen naziv] (SL L …).”

(2)U članku 39. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Središnji repozitorij podataka za izvješćivanje i statistiku (CRRS) uspostavlja se za potrebe podupiranja ciljeva SIS-a, Eurodaca i ECRIS-TCN-a, u skladu s odgovarajućim pravnim instrumentima kojima se uređuju ti sustavi, te za pružanje međusustavnih statističkih podataka i analitičkog izvješćivanja za potrebe politike, operativne potrebe i potrebe kvalitete podataka. CRRS podupire i ciljeve Uredbe Prüm II.”

„2. Agencija eu-LISA uspostavlja i provodi CRRS te ga udomljuje na poslužitelju na svojim tehničkim pogonima koji sadržavaju podatke i statistike iz članka 74. Uredbe (EU) 2018/1862 i članka 32. Uredbe (EU) 2019/816, logički odvojene po informacijskom sustavu EU-a. Agencija eu-LISA isto tako prikuplja podatke i statistike s usmjerivača iz članka 65. stavka 1. Uredbe (EU) …/… * [ova Uredba]. Pristup CRRS-u odobrava se s pomoću kontroliranog, sigurnog pristupa i posebnih korisničkih profila, isključivo za potrebe izvješćivanja i statistike, tijelima iz članka 74. Uredbe (EU) 2018/1862 i članka 32. Uredbe (EU) 2019/816. i članka 65. stavka 1. Uredbe (EU) …/… * [ova Uredba ].”

POGLAVLJE 9.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Izvješćivanje i statistika

1. Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Komisije, Europola i agencije eu-LISA ima pristup sljedećim podacima povezanima s usmjerivačem u svrhu ostvarivanja uvida, isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe:

(a)broju upita po državi članici i upita Europola;

(b)broju upita po kategoriji podataka;

(c)broju upita svim povezanim bazama podataka;

(d)broju podudaranja s bazom podataka svake države članice po kategoriji podataka;

(e)broju podudaranja s podacima Europola po kategoriji podataka;

(f)broju potvrđenih podudaranja kad je došlo do razmjene osnovnih podataka; i

(g)broju upita zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu putem usmjerivača.

Identifikacija osoba ne smije biti moguća na temelju tih podataka.

2. Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Europola i Komisije ima pristup sljedećim podacima povezanima sa sustavom Eucaris u svrhu ostvarivanja uvida, isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe:

(a)broju upita po državi članici i upita Europola;

(b)broju upita svim povezanim bazama podataka; i

(c)broju podudaranja s bazom podataka svake države članice.

Identifikacija osoba ne smije biti moguća na temelju tih podataka.

3. Propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela država članica, Komisije i Europola ima pristup sljedećim podacima povezanima s EPRIS-om u svrhu ostvarivanja uvida, isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe:

(a)broju upita po državi članici i upita Europola;

(b)broju upita svim povezanim indeksima; i

(c)broju podudaranja s bazom podataka svake države članice.

Identifikacija osoba ne smije biti moguća na temelju tih podataka.

4. Agencija eu-LISA pohranjuje podatke iz tih stavaka.

Tijela iz stavka 1. na temelju tih podataka mogu dobiti prilagođena izvješća i statističke podatke kako bi poboljšala učinkovitost suradnje u području kaznenog progona.

Članak 72.

Troškovi

1. Troškove povezane s uspostavom i radom usmjerivača i EPRIS-a snosi opći proračun Unije.

2. Troškove povezane s integracijom postojećih nacionalnih infrastruktura i njihova povezivanja s usmjerivačem i EPRIS-om te troškove povezane s uspostavom nacionalnih baza podataka s prikazima lica i indeksima nacionalnih policijskih baza podataka za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela snosi opći proračun Unije.

Isključeni su sljedeći troškovi:

(a)ured država članica za upravljanje projektom (sastanci, misije, uredi);

(b)udomljavanje nacionalnih informacijskih sustava (prostor, provedba, električna energija, sustav hlađenja);

(c)rad nacionalnih informacijskih sustava (operateri i ugovori o podršci);

(d)projektiranje, razvoj, provedba, rad i održavanje nacionalnih komunikacijskih mreža.

3. Svaka država članica snosi troškove koji proizlaze iz upravljanja, korištenja i održavanja računalne aplikacije Eucaris iz članka 19. stavka 1.

4. Svaka država članica snosi troškove upravljanja, korištenja i održavanja svojih veza s usmjerivačem i EPRIS-om.

Članak 73.

Obavijesti

1. Države članice obavješćuju agenciju eu-LISA o tijelima iz članka 36. koja mogu upotrebljavati usmjerivač ili mu pristupiti.

2. Agencija eu-LISA obavješćuje Komisiju o uspješnom dovršetku ispitivanja iz članka 74. stavka 1. točke (b).

3. Države članice obavješćuju Komisiju, Europol i agenciju eu-LISA o nacionalnim kontaktnim točkama.

Članak 74.

Početak rada

1. Komisija provedbenim aktom utvrđuje datum od kojeg države članice i agencije Unije mogu početi upotrebljavati usmjerivač nakon što su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)donesene su mjere iz članka 37. stavka 6.;

(b)agencija eu-LISA izvijestila je o uspješnom dovršetku opsežnog ispitivanja usmjerivača koje je provela u suradnji s tijelima država članica i Europolom.

U tom provedbenom aktu Komisija određuje i datum od kojeg države članice i agencije Unije moraju početi upotrebljavati usmjerivač. Taj je datum godinu dana nakon datuma utvrđenog u prvom podstavku.

Komisija može odgoditi datum od kojeg države članice i agencije Unije moraju početi upotrebljavati usmjerivač za najviše godinu dana ako se procjenom provedbe usmjerivača pokaže da je takva odgoda potrebna. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom iz članka 76. stavka 2.

2. Komisija provedbenim aktom utvrđuje datum od kojeg države članice i agencije Unije mogu početi upotrebljavati EPRIS nakon što su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)donesene su mjere iz članka 44. stavka 7.;

(b)Europol je izvijestio o uspješnom dovršetku opsežnog ispitivanja EPRIS-a koje je proveo u suradnji s tijelima država članica.

3. Komisija provedbenim aktom utvrđuje datum od kojeg Europol treba staviti na raspolaganje biometrijske podatke iz trećih zemalja državama članicama u skladu s člankom 49. nakon što su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)usmjerivač je u funkciji;

(b)Europol je izvijestio o uspješnom dovršetku opsežnog ispitivanja usmjerivača koje je proveo u suradnji s tijelima država članica i agencijom eu-LISA.

4. Komisija provedbenim aktom utvrđuje datum od kojeg Europol treba imati pristup podacima pohranjenima u bazama podataka država članica u skladu s člankom 50. nakon što su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)usmjerivač je u funkciji;

(b)Europol je izvijestio o uspješnom dovršetku opsežnog ispitivanja usmjerivača koje je proveo u suradnji s tijelima država članica i agencijom eu-LISA.

Članak 75.

Prijelazne odredbe i odstupanja

1. Države članice i agencije Unije počinju primjenjivati članke od 21. do 24., članak 47. i članak 50. stavak 6. od datuma utvrđenog u skladu s člankom 74. stavkom 1. prvim podstavkom, osim država članica koje nisu počele upotrebljavati usmjerivač.

2. Države članice i agencije Unije počinju primjenjivati članke od 25. do 28. i članak 50. stavak 4. od datuma utvrđenog u skladu s člankom 74. stavkom 2.

3. Države članice i agencije Unije počinju primjenjivati članak 49. od datuma utvrđenog u skladu s člankom 74. stavkom 3.

4. Države članice i agencije Unije počinju primjenjivati članak 50. stavke 1., 2., 3., 5. i 7. od datuma utvrđenog u skladu s člankom 74. stavkom 4.

Članak 76.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni je odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 77.

Savjetodavna skupina

Odgovornosti savjetodavne skupine agencije eu-LISA za interoperabilnost proširuju se tako da obuhvaćaju i usmjerivač. Ta savjetodavna skupina za interoperabilnost pomaže agenciji eu-LISA stručnim savjetima povezanima s usmjerivačem, a posebno u kontekstu pripreme njezina godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu.

Članak 78.

Praktični priručnik

Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama, Europolom i agencijom eu-LISA na raspolaganje stavlja praktični priručnik za provedbu ove Uredbe i upravljanje njome. U praktičnom priručniku navedene su tehničke i operativne smjernice, preporuke i najbolji primjeri iz prakse. Komisija donosi praktični priručnik u obliku preporuke.

Članak 79.

Praćenje i evaluacija

1. Agencija eu-LISA i Europol osiguravaju da su uspostavljeni postupci za praćenje razvoja usmjerivača i EPRIS-a u svjetlu ciljeva povezanih s planiranjem i troškovima te za praćenje funkcioniranja usmjerivača i EPRIS-a u svjetlu ciljeva povezanih s tehničkim rezultatima, troškovnom učinkovitosti, sigurnošću i kvalitetom usluge.

2. Do [godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svake godine nakon toga tijekom faze razvoja usmjerivača agencija eu-LISA Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju u pogledu razvoja usmjerivača. To izvješće sadržava detaljne informacije o nastalim troškovima i informacije o svim rizicima koji mogu utjecati na ukupne troškove koje snosi opći proračun Unije u skladu s člankom 72.

Nakon završetka faze razvoja usmjerivača agencija eu-LISA Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće u kojem se detaljno objašnjava kako su ostvareni ciljevi, posebno oni povezani s planiranjem i troškovima, te se obrazlažu eventualna odstupanja.

3. Do [godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svake godine nakon toga tijekom faze razvoja EPRIS-a Europol podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o spremnosti za provedbu ove Uredbe i o trenutačnom stanju faze razvoja EPRIS-a, uključujući detaljne informacije o nastalim troškovima i informacije o svim rizicima koji mogu utjecati na ukupne troškove koje snosi opći proračun Unije u skladu s člankom 72.

Nakon završetka faze razvoja EPRIS-a Europol Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće u kojem se detaljno objašnjava kako su ostvareni ciljevi, posebno oni povezani s planiranjem i troškovima, te se obrazlažu eventualna odstupanja.

4. Za potrebe tehničkog održavanja agencija eu-LISA i Europol imaju pristup potrebnim informacijama o operacijama obrade podataka koje se obavljaju u usmjerivaču odnosno EPRIS-u.

5. Dvije godine nakon početka rada usmjerivača i svake dvije godine nakon toga agencija eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju usmjerivača, među ostalim o njegovoj sigurnosti.

6. Dvije godine nakon početka rada EPRIS-a i svake dvije godine nakon toga Europol podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju EPRIS-a, među ostalim o njegovoj sigurnosti.

7. Tri godine nakon početka rada usmjerivača i EPRIS-a kako je navedeno u članku 74. i svake četiri godine nakon toga Komisija izrađuje cjelovitu evaluaciju Uredbe Prüm II., uključujući:

(a)procjenu primjene ove Uredbe;

(b)pregled ostvarenih rezultata u odnosu na ciljeve ove Uredbe i njezin učinak na temeljna prava;

(c)učinak, djelotvornost i učinkovitost Uredbe Prüm II te radne prakse uređene njome s obzirom na ciljeve, mandat i zadaće;

(d)procjenu sigurnosti Uredbe Prüm II.

Komisija podnosi izvješće o evaluaciji Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Agenciji Europske unije za temeljna prava.

8. Države članice i Europol dostavljaju agenciji eu-LISA i Komisiji informacije koje su potrebne za sastavljanje izvješća iz stavaka 2. i 5. Tim se informacijama ne ugrožavaju metode rada niti one uključuju informacije o izvorima, članovima osoblja ili istragama imenovanih tijela.

9. Države članice dostavljaju Europolu i Komisiji informacije koje su potrebne za sastavljanje izvješća iz stavaka 3. i 6. Tim se informacijama ne ugrožavaju metode rada niti one uključuju informacije o izvorima, članovima osoblja ili istragama imenovanih tijela.

10. Države članice, agencija eu-LISA i Europol Komisiji dostavljaju informacije potrebne za izradu evaluacija iz stavka 7. Države članice Komisiji dostavljaju i broj potvrđenih podudaranja u bazi podataka svake države članice po kategoriji podataka.

Članak 80.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. OKVIR ZAKONODAVNE INICIJATIVE

1.1. Naslov zakonodavne inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o automatskoj razmjeni podataka za policijsku suradnju („Prüm II”), izmjeni odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP te Uredbe (EU) 2018/1726, Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća

1.2. Predmetna područja politike

Područje politike: unutarnji poslovi

Aktivnost: sigurnost

1.3. Prijedlog se odnosi na:

◻ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 43

⌧ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4. Ciljevi

1.4.1. Opći ciljevi

Kao odgovor na hitne operativne potrebe i pozive Vijeća na razmatranje revizije prümskih odluka 44 s ciljem proširenja njihova područja primjene i ažuriranja potrebnih tehničkih i pravnih zahtjeva očekuje se da će se ovom inicijativom ojačati automatizirana razmjena podataka u skladu s okvirom iz Prüma kako bi se pomoglo tijelima kaznenog progona država članica u suzbijanju kriminala.

1.4.2. Posebni ciljevi

Inicijativom se nastoje ostvariti sljedeći ciljevi:

1) posebni cilj I.: pružanje tehničkog rješenja za učinkovitu automatsku razmjenu podataka među tijelima kaznenog progona EU-a kako bi ih se upoznalo s relevantnim podacima dostupnima u nacionalnoj bazi podataka druge države članice;

2) posebni cilj II.: osiguravanje dostupnosti relevantnijih podataka (odnosno prikaza lica i policijskih evidencija) iz nacionalnih baza podataka u drugim državama članicama svim nadležnim tijelima kaznenog progona EU-a;

3) posebni cilj III.: osiguravanje dostupnosti relevantnih podataka (u smislu izvora podataka) iz Europolove baze podataka nacionalnim tijelima kaznenog progona i Europolovo iskorištavanje punog potencijala podataka;

4) posebni cilj IV.: omogućivanje učinkovitog pristupa tijelima kaznenog progona stvarnim podacima koji odgovaraju „pogotku” i dostupni su u nacionalnoj bazi podataka druge države članice ili u Europolu.

1.4.3. Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke zakonodavne inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Inicijativom će se učinkovito odgovoriti na utvrđene probleme postojećeg okvira iz Prüma ciljanim i snažnim dodatnim kapacitetima za jačanje potpore državama članicama u poboljšanju razmjene informacija, pri čemu je krajnji cilj sprečavanje i istraga kaznenih i terorističkih djela uz potpuno poštovanje temeljnih prava.

Krajnji su korisnici svih najpoželjnijih opcija građani koji će izravno i neizravno imati koristi od boljeg suzbijanja i nižih stopa kriminala. Kad je riječ o učinkovitosti, glavni su korisnici nacionalna tijela kaznenog progona. U inicijativi se predviđaju učinkovita rješenja za izazove koji bi se inače morali rješavati uz veće troškove ili manje učinkovito.

1.4.4. Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

Razvoj usmjerivača i EPRIS-a započet će nakon što se ispune preduvjeti, tj. nakon što suzakonodavci donesu zakonodavni prijedlog i ispune se tehnički preduvjeti. Rad na usmjerivaču počinje u okviru novog projekta, a rad na EPRIS-u trebao bi se temeljiti na postojećem projektu ADEP.EPRIS.

Posebni cilj: spremnost za rad do ciljnog datuma.

Do 2023. prijedlog se šalje suzakonodavcima na donošenje. Pretpostavlja se da će postupak donošenja biti dovršen 2024. s obzirom na vrijeme koje je bilo potrebno za donošenje drugih prijedloga.

U skladu s tom pretpostavkom utvrđeno je da će faza razvoja početi početkom 2025. (= T0) i to će biti referentna točka za računanje trajanja, a ne apsolutni datum. Ako suzakonodavci prijedlog donesu poslije, u skladu s tim mijenja se cijeli raspored.

Očekuje se da će se razvoj usmjerivača i EPRIS-a odvijati 2025. i 2026., a početak rada planiran je 2027.

Sljedeći glavni pokazatelji omogućit će praćenje provedbe i uspješnosti posebnih ciljeva:

posebni cilj I.: pružanje tehničkog rješenja za učinkovitu automatsku razmjenu podataka:

— broj obavljenih slučajeva upotrebe (= broj zahtjeva za upite koje usmjerivač može obraditi) po vremenskom razdoblju,

— broj obavljenih slučajeva upotrebe (= broj zahtjeva za upite koje EPRIS može obraditi) po vremenskom razdoblju;

posebni cilj II.: osiguravanje dostupnosti relevantnijih podataka:

— broj zahtjeva za postavljanje upita s prikazima lica,

— broj zahtjeva za postavljanje upita s policijskom evidencijom,

— broj podudaranja nakon upita s prikazima lica,

— broj podudaranja nakon upita s policijskom evidencijom;

posebni cilj III.: osiguravanje dostupnosti relevantnih podataka (u smislu izvora podataka) iz Europolove baze podataka nacionalnim tijelima kaznenog progona i Europolovo iskorištavanje punog potencijala podataka:

— broj zahtjeva za postavljanje upita biometrijskim podacima Europola dobivenih iz trećih zemalja,

— broj podudaranja nakon upita biometrijskim podacima Europola dobivenih iz trećih zemalja,

— broj zahtjeva za upite koje je podnio Europol,

— broj podudaranja nakon upita koje je postavio Europol;

posebni cilj IV.: omogućivanje učinkovitog pristupa tijelima kaznenog progona stvarnim podacima koji odgovaraju „pogotku” i dostupni su u nacionalnoj bazi podataka druge države članice ili u Europolu:

— broj podudaranja nakon zahtjeva za upite u usporedbi s brojem zahtjeva za razmjenu osnovnih podataka.

1.5. Osnova zakonodavne inicijative

1.5.1. Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe zakonodavne inicijative

Za provedbu zakonodavne inicijative nužne su tehničke i postupovne mjere na razini EU-a i nacionalnoj razini, čija bi provedba trebala započeti nakon što revidirano zakonodavstvo stupi na snagu. U skladu s mjerama s vremenom bi se trebali povećati relevantni resursi, posebno ljudski resursi.

Nakon stupanja prijedloga na snagu glavni su zahtjevi sljedeći:

uspostava prümskog usmjerivača:

ostvariti cilj da se tijelima ovlaštenima za primjenu Uredbe Prüm II. omogući jedinstvena veza sa svim bazama podataka država članica i podacima Europola za slanje zahtjeva za postavljanje upita s biometrijskim podacima,

osigurati novi postupak daljnjeg postupanja na razini EU-a uz poluautomatsku razmjenu stvarnih podataka koji odgovaraju „pogotku”;

stvaranje/proširenje EPRIS-a:

ostvariti cilj da se tijelima ovlaštenima za primjenu Uredbe Prüm II. omogući jedinstvena veza sa svim bazama podataka država članica koje sudjeluju koje sadržavaju policijsku evidenciju za slanje zahtjeva za postavljanje upita s policijskom evidencijom;

omogućiti državama članicama razmjenu podataka iz novih kategorija:

omogućiti razmjenu prikaza lica i policijske evidencije u okviru Uredbe Prüm II;

omogućiti državama članicama automatsku provjeru podataka dobivenih iz trećih zemalja u Europolu u skladu s okvirom iz Prüma:

omogućiti državama članicama da provjere biometrijske podatke dobivene iz trećih zemalja u okviru Uredbe Prüm II.;

omogućiti Europolu da provjeri podatke dobivene iz trećih zemalja u nacionalnim bazama podataka država članica:

omogućiti Europolu da se koristi podacima dobivenima iz trećih zemalja za pretraživanje baza podataka država članica u okviru Uredbe Prüm II.

Budući da svi ciljevi moraju biti ispunjeni, potpuno je rješenje kombinacija prethodno navedenog.

1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Teška kaznena djela i terorizam po prirodi su transnacionalni. Zbog toga se ne mogu djelotvorno suzbiti djelovanjem isključivo na nacionalnoj razini. Zato države članice odlučuju surađivati u okviru EU-a kako bi se suočile s prijetnjama koje nastaju zbog teških kaznenih djela i terorizma.

Zbog novih prijetnji sigurnosti, koje nastaju na različite načine na koje kriminalci iskorištavaju prednosti digitalne transformacije, globalizacije i mobilnosti, i na razini EU-a treba djelotvorno poduprijeti rad nacionalnih tijela kaznenog progona. Djelovanjem na razini EU-a djelotvorno se i učinkovito jača potpora državama članicama u suzbijanju teških kaznenih djela i terorizma za suočavanje s tim novim prijetnjama.

Prijedlogom će se ostvariti znatna ekonomija razmjera prebacivanjem zadaća i usluga koje se mogu učinkovitije obavljati na razini EU-a s nacionalne razine na Europol. Stoga se u okviru prijedloga predviđaju učinkovita rješenja za probleme koje bi se inače moralo riješiti uz veći trošak i u okviru 27 pojedinačnih nacionalnih rješenja ili za probleme koje se zbog transnacionalne prirode uopće ne može riješiti na nacionalnoj razini.

1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Evaluacija prümskih odluka pokazala je sljedeće:

• okvir iz Prüma relevantan je s obzirom na trenutačne i buduće potrebe te izazove u pogledu sigurnosti i posebno kaznenih istraga. Suradnja i razmjena informacija među tijelima kaznenog progona država članica te mogućnost pretraživanja i usporedbe podataka o DNK-u, otiscima prstiju i podacima iz registra vozila iz baza podataka drugih država članica radi sprečavanja i istrage kaznenih djela od iznimne su važnosti za zaštitu unutarnje sigurnosti EU-a i sigurnosti njegovih građana;

• koncept prümskih odluka ispunjava potrebe istražitelja kaznenih djela, žrtava kaznenih djela, forenzičkih stručnjaka, skrbnika baza podataka i pravnih stručnjaka u pogledu kategorija podataka dostupnih u okviru;

• sprečavanjem potrebe za bilateralnim postavljanjem upita svakoj državi članici automatska razmjena podataka u skladu s okvirom iz Prüma dovodi do veće učinkovitost u razmjeni informacija o kaznenom progonu u mjeri u kojoj se njome poboljšava brzina razmjena i u određenoj mjeri smanjuje administrativno opterećenje. Utvrđeno je da su te koristi veće od ulaganja potrebnih za provedbu okvira iz Prüma. Osim toga, automatski prümski sustav omogućava znatne uštede radnog vremena. Međutim, i dalje postoji administrativno opterećenje povezano s provjerom pogodaka i izvješćivanjem te s primanjem/slanjem informacija u drugoj fazi;

• od donošenja prümskih odluka 2008. došlo je do znatnih novosti i promjena u pogledu pravnog okvira EU-a, operativnih potreba te tehničkih i forenzičkih mogućnosti. Razvijeno je nekoliko inicijativa i sustava na razini EU-a i na međunarodnoj razini kojima je cilj olakšati razmjenu informacija među tijelima kaznenog progona. Prümske odluke u velikom su dijelu komplementarne s drugim relevantnim zakonodavstvom EU-a/međunarodnim zakonodavstvom, uključujući okvir za interoperabilnost. Komplementarne su i s nekima od središnjih informacijskih sustava EU-a s različitim svrhama. Mogu se utvrditi moguće sinergije u pogledu Europola i okvira za interoperabilnost;

• međutim, provedba prümskih odluka bila je spora. Gotovo deset godina nakon roka za provedbu 26. kolovoza 2011. postoje države članice koje nisu dovršile postupak evaluacije, a više bilateralnih veza nije uspostavljeno zbog tehničke složenosti te potrebnih financijskih i ljudskih resursa. Stoga, ako nije uspostavljena odgovarajuća bilateralna veza, upiti se ne mogu usporediti s podacima u nekim državama članicama. To otežava identifikaciju kriminalaca i otkrivanje prekograničnih veza među kaznenim djelima, što utječe na razmjenu informacija i funkcioniranje prümskog sustava;

• činjenica da se daljnje postupanje nakon pogodaka u skladu s okvirom iz Prüma odvija u okviru nacionalnog prava, odnosno izvan područja primjene prümskih odluka, također je istaknuta kao problem koji ometa funkcioniranje prümskog sustava. Naime, zbog razlika u nacionalnim pravilima i postupcima, razmjena podataka nakon pogotka rascjepkana je u mjeri u kojoj su za dobivanje relevantnih informacija ponekad potrebni tjedni ili čak mjeseci.

1.5.4. Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Ulaganja potrebna na razini EU-a u skladu su s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027., sa sredstvima iz naslova Sigurnost i obrana te naslova Migracije i upravljanje granicama.

1.5.5. Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Odobrena sredstva potrebna za financiranje razvoja okvira iz Uredbe Prüm II nisu planirana u okviru dodjele sredstava iz VFO-a Europolu i agenciji eu-LISA jer je riječ o novom prijedlogu za koji iznosi nisu bili poznati u vrijeme podnošenja. Predlaže se povećanje dodjele sredstava Europolu i agenciji eu-LISA za 2024., 2025., 2026. i 2027. odgovarajućim smanjenjima u Fondu za unutarnju sigurnost (FUS) odnosno Instrumentu za upravljanje granicama i vize (BMVI).

1.6. Trajanje i financijski učinak zakonodavne inicijative

◻ Ograničeno trajanje

◻ prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻ financijski učinak od GGGG do GGGG

⌧ Neograničeno trajanje

Provedba s početnim razdobljem od 2024. do 2026.

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7. Predviđeni načini upravljanja 45

⌧ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻ putem izvršnih agencija

⌧ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

⌧ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

Blokovi	Faza razvoja	Faza rada	Način upravljanja	Subjekt
Razvoj i održavanje (usmjerivača i EPRIS-a)	X	X	neizravno	agencija eu-LISA Europol
Prilagodba baza podataka Europola	X	X	neizravno	Europol
Razvoj ili poboljšanja postojećih nacionalnih baza podataka, integracija nacionalnih sustava	X	X	podijeljeno (ili izravno)	KOMISIJA + države članice

Faza razvoja počinje od 2024. i traje do isporuke svakog dijela inicijative, od 2024. do 2027.

1. Izravno upravljanje koje provodi GU za migracije i unutarnje poslove: tijekom faze razvoja, prema potrebi, aktivnosti može izravno provoditi Komisija. To bi posebno trebalo uključivati financijsku potporu Unije za aktivnosti u obliku bespovratnih sredstava (uključujući nacionalnim tijelima država članica), ugovore o javnoj nabavi i/ili nadoknadu troškova vanjskih stručnjaka.

2. Podijeljeno upravljanje: tijekom faze razvoja od država članica zahtijevat će se da prilagode nacionalne sustave kako bi se povezale s usmjerivačem i EPRIS-om te da osiguraju potrebne mjere za osiguravanje razmjene prikaza lica i policijskih evidencija.

3. Neizravno upravljanje: agencija eu-LISA i Europol pokrit će razvoj informacijskih dijelova projekta, odnosno usmjerivača i EPRIS-a. To bi obuhvaćalo sve potrebne promjene u njihovoj postojećoj arhitekturi kako bi se osigurali kapaciteti opisani u prijedlogu.

Tijekom faze rada agencija eu-LISA i Europol obavljat će sve tehničke aktivnosti povezane s održavanjem usmjerivača i EPRIS-a.

Europol će pokriti razvoj i održavanje svojih sustava kako bi osigurao dostupnost svojih podataka u kontekstu okvira iz Prüma.

2. MJERE UPRAVLJANJA

2.1. Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Agencija eu-LISA i Europol osiguravaju da su uspostavljeni postupci za praćenje razvoja usmjerivača i EPRIS-a u svjetlu ciljeva povezanih s planiranjem i troškovima te za praćenje funkcioniranja usmjerivača i EPRIS-a u svjetlu ciljeva povezanih s tehničkim rezultatima, troškovnom učinkovitosti, sigurnošću i kvalitetom usluge.

Najviše godinu dana nakon donošenja predložene uredbe i svake godine nakon toga tijekom faze razvoja usmjerivača, agencija eu-LISA Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju u pogledu razvoja usmjerivača. To izvješće sadržava detaljne informacije o nastalim troškovima i informacije o svim rizicima koji mogu utjecati na ukupne troškove koje snosi opći proračun Unije.

Najviše godinu dana nakon donošenja predložene uredbe i svake godine nakon toga tijekom faze razvoja EPRIS-a Europol podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o spremnosti za provedbu ove Uredbe i o trenutačnom stanju faze razvoja EPRIS-a, uključujući detaljne informacije o nastalim troškovima i informacije o svim rizicima koji mogu utjecati na ukupne troškove koje snosi opći proračun Unije.

Za potrebe tehničkog održavanja agencija eu-LISA i Europol imaju pristup potrebnim informacijama o operacijama obrade podataka koje se obavljaju u usmjerivaču odnosno EPRIS-u.

Dvije godine nakon početka rada usmjerivača i svake dvije godine nakon toga agencija eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju usmjerivača, među ostalim o njegovoj sigurnosti.

Dvije godine nakon početka rada EPRIS-a i svake dvije godine nakon toga Europol podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju EPRIS-a, među ostalim o njegovoj sigurnosti.

Tri godine nakon početka rada svih elemenata iz predložene Uredbe i svake četiri godine nakon toga Komisija izrađuje cjelovitu evaluaciju Uredbe Prüm II., uključujući:

(a) procjenu primjene ove Uredbe;

(b) pregled postignutih rezultata u odnosu na ciljeve ove Uredbe i njezin učinak na temeljna prava;

(c) učinak, djelotvornost i učinkovitost Uredbe Prüm II te radne prakse uređene njome s obzirom na ciljeve, mandat i zadaće;

(d) procjenu sigurnosti Uredbe Prüm II.

Komisija podnosi izvješće o evaluaciji Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Agenciji Europske unije za temeljna prava.

Države članice i Europol dostavljaju agenciji eu-LISA i Komisiji informacije koje su potrebne za sastavljanje prethodno navedenih izvješća. Tim se informacijama ne ugrožavaju metode rada niti one uključuju informacije o izvorima, članovima osoblja ili istragama imenovanih tijela.

Države članice dostavljaju Europolu i Komisiji informacije koje su potrebne za sastavljanje prethodno navedenih izvješća. Tim se informacijama ne ugrožavaju metode rada niti one uključuju informacije o izvorima, članovima osoblja ili istragama imenovanih tijela.

Agencija eu-LISA i Europol Komisiji dostavljaju informacije potrebne za izradu evaluacija.

2.2. Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1. Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Utvrđeni su sljedeći rizici:

— pritisak na operativna sredstva zbog sve većeg protoka podataka i kriminalnih aktivnosti koje se neprestano mijenjaju,

— veći broj zadaća i zahtjeva za agenciju eu-LISA-u i Europol,

— nedostatak odgovarajućih financijskih sredstava i ljudskih resursa za ispunjenje operativnih potreba,

— nedostatak sredstava u području IKT-a zbog čega kasne nužan razvoj i ažuriranja središnjeg sustava,

— rizici povezani s obradom osobnih podataka koju provodi Europol i potrebom za redovitom evaluacijom i prilagodbom postupovnih i tehničkih zaštitnih mjera kako bi se osigurala zaštita osobnih podataka i temeljnih prava,

— ovisnost priprema koje bi agencija eu-LISA trebala obaviti u pogledu usmjerivača o pripremama koje bi države članice i Europol trebali obaviti u pogledu uspostave tehničkog sučelja za prijenos podataka putem usmjerivača.

Ti se rizici mogu ublažiti primjenom tehnika upravljanja projektom, uključujući plan za nepredviđene događaje u razvojnim projektima i dovoljan broj zaposlenika za vrijeme najvećeg radnog opterećenja. Za radno se opterećenje obično pretpostavlja da je jednako u određenom razdoblju, ali u stvarnosti je tijekom provedbe projekta nejednako, što se apsorbira većom dodjelom sredstava.

Postoji nekoliko rizika koji su povezani s angažiranjem vanjskog ugovaratelja za taj razvoj, a posebno:

1. rizik od toga da ugovaratelj neće dodijeliti dostatna sredstva za projekt ili da će projektirati i razviti sustav koji nije najsuvremeniji;

2. rizik da ugovaratelj ne poštuje u potpunosti upravne postupke i metode za informacijske projekte kako bi nastojao smanjiti troškove;

3. rizik od toga da se ugovaratelj nađe u financijskim problemima zbog razloga koji nisu povezani s ovim projektom.

Ti se rizici umanjuju dodjelom ugovora na temelju strogih kriterija kvalitete, provjerom referenci ugovaratelja i održavanjem bliskog odnosa s njima. Naposljetku, kao posljednja mjera, prema potrebi se mogu uključiti stroge kazne i odredbe o raskidu ugovora.

Europol provodi poseban okvir za unutarnju kontrolu koji se temelji na okviru za unutarnju kontrolu Europske komisije i izvornom integriranom okviru za unutarnju kontrolu Odbora sponzorskih organizacija. U jedinstvenom programskom dokumentu moraju se navesti informacije o sustavima unutarnje kontrole, a konsolidirano godišnje izvješće o radu mora sadržavati informacije o učinkovitosti i djelotvornosti sustavâ unutarnje kontrole, među ostalim u pogledu procjene rizika. U skladu s procjenom iz konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu za 2019., na temelju analize sastavnica i načela unutarnje kontrole koje se tijekom 2019. pratilo s pomoću kvantitativnih i kvalitativnih elemenata, Europolov sustav unutarnje kontrole prisutan je i funkcionira na integriran način u cijeloj agenciji.

Za proračun koji izvršava agencija eu-LISA potreban je poseban okvir unutarnje kontrole koji se temelji na okviru unutarnje kontrole Europske komisije. U jedinstvenom programskom dokumentu moraju se navesti informacije o sustavima unutarnje kontrole, a u konsolidiranom godišnjem izvješću o radu informacije o učinkovitosti i djelotvornosti sustavâ unutarnje kontrole, među ostalim u pogledu procjene rizika. U konsolidiranom godišnjem izvješću o radu za 2019. navodi se da uprava Agencije ima razumno jamstvo da su uspostavljene odgovarajuće unutarnje kontrole i da one funkcioniraju kako je predviđeno. Tijekom cijele godine utvrđivali su se glavni rizici i njima se upravljalo na odgovarajući način. To jamstvo dodatno potvrđuju rezultati provedenih unutarnjih i vanjskih revizija.

Dodatnu razinu unutarnjeg nadzora za Europol i agenciju eu-LISA isto tako osigurava Europolova služba za unutarnju reviziju na temelju godišnjeg plana revizije u kojem se posebno u obzir uzima procjena rizika u okviru Europola. Služba za unutarnju reviziju pomaže Europolu da ostvari ciljeve tako što primjenjuje sustavan i discipliniran pristup evaluaciji djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i postupaka upravljanja te tako što daje preporuke za njihovo poboljšanje.

Nadalje, Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) i službenik za zaštitu podataka u objema agencijama (neovisna funkcija izravno povezana s tajništvom upravnog odbora) nadziru obradu osobnih podataka koju provode agencije.

Naposljetku, kao partnerska glavna uprava Europola i agencije eu-LISA, GU za migracije i unutarnje poslove provodi godišnji postupak upravljanja rizicima kako bi utvrdio i procijenio moguće visoke rizike povezane s radom agencija. Rizici koji se smatraju ključnima svake se godine navode u planu upravljanja GU-a za migracije i unutarnje poslove, a prilaže im se akcijski plan u kojem se utvrđuje mjera za ublažavanje.

2.2.2. Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Komisija izvješćuje o omjeru troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja. U godišnjem izvješću o radu GU-a za migracije i unutarnje poslove za 2020. taj omjer iznosi 0,21 % u odnosu na subjekte kojima je povjereno neizravno upravljanje i decentralizirane agencije, uključujući Europol i agenciju eu-LISA.

Europski revizorski sud potvrdio je zakonitost i pravilnost godišnjih financijskih izvještaja Europola i agencije eu-LISA za 2019., što znači da je stopa pogreške niža od 2 %. Nema naznaka da će se stopa pogreške u narednim godinama pogoršati.

Nadalje, člankom 80. Financijske uredbe Europola i agencije eu-LISA predviđa se mogućnost da agencija dijeli službu za unutarnju reviziju s drugim tijelima Unije koja djeluju u istom području politike ako služba za unutarnju reviziju jednog tijela Unije nije troškovno učinkovita.

2.3. Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Mjere predviđene za suzbijanje prijevare utvrđene su člankom 35. Uredbe (EU) 1077/2011.

Mjere povezane s borbom protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti navedene su, među ostalim, u članku 66. Uredbe o Europolu i glavi X. Financijske uredbe Europola.

Europol posebno sudjeluje u aktivnostima sprečavanja prijevara koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara i u skladu sa svojom unutarnjom strategijom za borbu protiv prijevara bez odgode obavješćuje Komisiju o slučajevima navodne prijevare i ostalih financijskih nepravilnosti.

Upravni odbor donio je 2020. ažuriranu Europolovu strategiju za borbu protiv prijevara.

Mjere povezane s borbom protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti navedene su, među ostalim, u članku 50. Uredbe o agenciji eu-LISA i u glavi X. Financijske uredbe agencije eu-LISA.

Agencija eu-LISA posebno sudjeluje u aktivnostima za sprečavanje prijevara koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara i bez odgode obavješćuje Komisiju o slučajevima navodne prijevare i drugim financijskim nepravilnostima u skladu sa svojom unutarnjom strategijom za borbu protiv prijevara.

Nadalje, GU za migracije i unutarnje poslove, kao partnerska glavna uprava, na temelju OLAF-ove metodologije izradio je i proveo svoju strategiju za borbu protiv prijevara. Decentralizirane agencije, među ostalim Europol i eu-LISA, obuhvaćene su područjem primjene te strategije. U zaključku godišnjeg izvješća o radu GU-a za migracije i unutarnje poslove za 2020. navedeno je da su postupci sprečavanja i otkrivanja prijevara funkcionirali na zadovoljavajući način te su stoga pridonijeli jamstvu o ostvarenju ciljeva unutarnje kontrole.

3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK ZAKONODAVNE INICIJATIVE

3.1. Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif. 46	zemalja EFTA-e 47	zemalja kandidatkinja 48	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
5	12.02.01 – Fond za unutarnju sigurnost (FUS)	dif.	NE	NE	NE	NE
5	12.01.01 – Rashodi za potporu Fondu za unutarnju sigurnost	nedif.	NE	NE	NE	NE
5	12.10.01 – Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol)	nedif.	NE	NE	NE	NE
4	11.10.02 – Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu‑LISA)	nedif.	NE	NE	NE	NE

3.2. Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Sigurnost i obrana

Europol			Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
Glava 1.: Rashodi za osoblje	Obveze	(1)		0,551	1,102	0,847	0,847	3,347
	Plaćanja	(2)		0,551	1,102	0,847	0,847	3,347
Glava 2.: Rashodi za infrastrukturu i poslovanje	Obveze	(1a)		1,49	1,052	0,516	0,516	3,574
	Plaćanja	(2a)		1,49	1,052	0,516	0,516	3,574
Glava 3.: Troškovi poslovanja	Obveze	(3a)
	Plaćanja	(3b)
UKUPNA odobrena sredstva za Europol	Obveze	= 1 + 1a + 3		2,041	2,154	1,363	1,363	6,921
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3b		2,041	2,154	1,363	1,363	6,921

Napomena: dodatna odobrena sredstva zatražena u kontekstu ovog prijedloga za Europol financirat će se iz Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) u okviru naslova 5.

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Migracije i granice

Agencija eu-LISA			Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
Glava 1.: Rashodi za osoblje	Obveze	(1)		0,456	0,988	1,52	1,45	4,414
	Plaćanja	(2)		0,456	0,988	1,52	1,45	4,414
Glava 2.: Rashodi za infrastrukturu i poslovanje	Obveze	(1a)		4,15	3,55	1,4	0	9,1
	Plaćanja	(2a)		4,15	3,55	1,4	0	9,1
Glava 3.: Troškovi poslovanja	Obveze	(3a)		0	0	1	1,2	2,2
	Plaćanja	(3b)		0	0	1	1,2	2,2
UKUPNA odobrena sredstva za agenciju eu-LISA	Obveze	= 1 + 1a + 3		4,606	4,538	3,92	2,65	15,714
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3b		4,606	4,538	3,92	2,65	15,714

Napomena: dodatna odobrena sredstva zatražena u kontekstu ovog prijedloga za agenciju eu-LISA financirat će se u okviru naslova 4. Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI).

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Otpornost, sigurnost i obrana

GU za migracije i unutarnje poslove			Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
Fond za unutarnju sigurnost	Obveze	(1)		13,64	40	40		93,64
	Plaćanja	(2)		4,68	6,55	9,39		34,65
UKUPNA odobrena sredstva za GU za migracije i unutarnje poslove	Obveze			13,64	40	40		93,64
	Plaćanja			4,68	6,55	9,39		34,65

Napomena: odobrena sredstva zatražena u kontekstu ovog prijedloga financirat će se odobrenim sredstvima koja su već predviđena u zakonodavnom financijskom izvještaju na kojem se temelji Uredba o FUS-u. U kontekstu ovog zakonodavnog prijedloga nisu potrebni dodatni financijski ni ljudski resursi.

Troškovi po državi članici uključuju:

·nadogradnju njihove infrastrukture kako bi se poduprla razmjena internetskih usluga i uspostavila veza sa središnjim usmjerivačem, što podrazumijeva ulaganje napora za analizu i definiranje novog arhitektonskog krajolika,

·nadogradnju njihove infrastrukture kako bi se poduprla razmjena internetskih usluga i uspostavila veza sa središnjim usmjerivačem,

·konfiguraciju sustava razmjene internetskih usluga i uspostavu veze sa središnjim usmjerivačem,

·osmišljavanje nove nacionalne arhitekture i specifikacija kako bi se osigurao pristup nacionalnim podacima putem razvijenih rješenja (usmjerivač i EPRIS),

·uspostavljanje novog indeksa ili stavljanje već postojećeg indeksa na raspolaganje za razmjenu policijskih evidencija,

·uspostavljanje nove baze podataka s prikazima lica ili stavljanje već postojeće baze podataka s prikazima lica na raspolaganje za razmjenu,

·integraciju nacionalnog rješenja,

·opće troškove povezane s upravljanjem projektom.

U sljedećoj tablici prikazani su troškovi po kategoriji:

Navesti ciljeve i rezultate GU za migracije i unutarnje poslove ⇩		Godina 2023.		Godina 2024.		Godina 2025.		Godina 2026.		Godina 2027.		UKUPNO

	Vrsta	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Ukupni broj	Ukupni trošak

Usmjerivač	Povezivanje s usmjerivačem postojećih baza podataka			26	2,314	26	6,787	26	6,787			26	15,89
Prikazi lica	Stvaranje nove baze podataka			13*	2,84	13	8,329	13	8,329			13	19,5
	Povezivanje baze podataka s usmjerivačem			26	2,72	26	7,996	26	7,996			26	18,72
Policijska evidencija	Stvaranje baze podataka policijskih evidencija i povezivanje s EPRIS-om			26	5,763	26	16,959	26	16,959			26	39,7
Ukupno					13,64		40		40				93,64

* Procjena za države članice bez baze podataka s prikazima lica

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
Glavna uprava: Migracije i unutarnji poslovi
• Ljudski resursi			0,608	0,684	0,608	0,608	2,508
• Ostali administrativni rashodi			0,225	0,225	0,186	0,186	0,822
UKUPNO DG za migracije i unutarnje poslove	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,833

0,794

3,330

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–5. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze		20,287	46,692	45,283	4,013	116,275
	Plaćanja		11,329	13,247	14,647	18,059	57,282

3.2.2. Procijenjeni učinak na odobrena sredstva Europola

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate			Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO
			2023.		2024.		2025.		2026.		2027.
	Vrsta	Prosječni trošak 49	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak

Troškovi Europola (koji nisu povezani s ljudskim resursima)
– Rezultat	Infrastruktura i održavanje					0,764		0,326		0,226		0,226		1,542
– Rezultat	Ugovaratelji					0,726		0,726		0,290		0,290		2,032

UKUPNI TROŠKOVI						1,490		1,052		0,516		0,516		3,574

3.2.3. Procijenjeni učinak na odobrena sredstva agencije eu-LISA

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate			Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO
			2023.		2024.		2025.		2026.		2027.
	Vrsta	Prosječni trošak 50	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak

Troškovi agencije eu-LISA (koji nisu povezani s ljudskim resursima)
– Rezultat	Infrastruktura 51					1,85		2,15		0,7		0		4,7
– Rezultat	Ugovaratelji 52					1,4		0,7		0,7		0		2,8
– Rezultat	Mehanizam za mikropodudaranja					0,9		0,7		0		0
– Rezultat	Održavanje					0		0		1		1,2		2,2
UKUPNI TROŠKOVI						4,15		3,55		2,4		1,2		11,3

3.2.4. Procijenjeni učinak na ljudske resurse Europola

3.2.4.1. Sažetak

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2023.

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

UKUPNI samo dodatni troškovi	0	0,551	1,101	0,847	0,847	3,347
UKUPNO – uključujući početne i dodatne troškove

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

	Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
Privremeno osoblje – početna vrijednost	0	9,5	9,5	21,5	19,5
Privremeno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)	0	6,5	6,5	5	5
Privremeno osoblje – UKUPNO		16	16	26,5	24,5
Ugovorno osoblje
Upućeni nacionalni stručnjaci
UKUPNO	0	16,5	16,5	26,5	24,5

Ljudski resursi potrebni za provedbu ciljeva ovog prijedloga procijenjeni su u suradnji s Europolom. U okviru procjena uzima se u obzir očekivano povećanje radnog opterećenja s obzirom na učestalije korištenje uslugama Europola među dionicima tijekom vremena te vrijeme koje je Europolu potrebno da iskoristi sredstva kako bi se izbjegla situacija u kojoj agencija ne bi mogla pravodobno izvršiti svoj doprinos EU-a i dodijeliti odobrena sredstva.

Ljudski resursi potrebni za provedbu ciljeva ovog prijedloga djelomično će se pokriti postojećim osobljem Europola (osnovno osoblje), a djelomično dodatnim resursima (dodatno osoblje u usporedbi s osnovnim scenarijem).

U zakonodavnom financijskom izvještaju nije predviđeno povećanje broja članova ugovornog osoblja.

Za provedbu Uredbe Prüm II. resursi potrebni za Europol mogu se podijeliti u tri kategorije:

1) troškovi IKT-a za povezivanje s biometrijskim usmjerivačem u agenciji eu-LISA, potrebni radovi na razvoju informacijskih sustava Europola kako bi se otkrili podaci pribavljeni od trećih strana za pretraživanja iz država članica te kako bi se pretraživanja u okviru iz Prüma integrirala s podacima trećih strana u jedinstveno sučelje Europola za pretraživanje USE-UI;

2) troškovi osoblja u Operativnoj upravi Europola za provođenje pretraživanja sa stručnjacima za podatke i biometrijske podatke dobivene od trećih strana radi provjere pogodaka;

3) udomljavanje središnjeg usmjerivača za policijsku evidenciju. To će uključivati jednokratne troškove hardvera (u što spadaju različita okruženja za proizvodnju i ispitivanje za države članice), osoblje za IKT kako bi se osigurao razvoj i upravljanje promjenama softvera ADEP.EPRIS, ispitivanje s državama članicama, službu za pomoć 24 sata dnevno i sedam dana tjedno radi pružanja potpore državama članicama u slučaju poteškoća. Kako bi se osigurala potpuna potpora državama članicama, potrebna je dostupnost različitih profila osoblja za IKT, npr. osoblja zaduženog za opću koordinaciju, inženjera za ispunjavanje zahtjeva, razvojnih inženjera, ispitivača, administratora sustava. Predviđa se da će u prvoj godini nakon početka rada i dalje biti potreban nešto veći broj osoblja za IKT.

Zbog sigurnosnih ograničenja i dogovorene gornje granice broja ugovornog osoblja, većinu zadaća povezanih s prümskim odlukama mora obavljati osoblje Europola. Predviđa se da će se određene manje osjetljive aktivnosti povjeriti ugovarateljima (ispitivanje, neke razvojne zadaće).

Privremeno osoblje u EPRV-u (osnovno osoblje + dodatno osoblje)	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.
Upravljanje projektima		1,0	1,0	0,5	0,5
Stručnjaci (ukupno)		14,5	14,5	18,0	16,0
·biometrijski podaci		1,0	1,0	4,0	4,0
·operativno osoblje		0,5	0,5	4,0	4,0
·IKT		13,0	13,0	10,0	8,0
Potpora službi za pomoć/praćenje službe za pomoć		0,0	0,0	7,0	7,0
Opća koordinacija		1,0	1,0	1,0	1,0

Ukupno		16,5	16,5	26,5	24,5

3.2.5. Procijenjeni učinak na osoblje agencije eu-LISA

3.2.5.1. Sažetak

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2023.

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

Privremeno osoblje – početna vrijednost
Privremeno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)	0,456	0,988	1,52	1,368	4,332
Privremeno osoblje – UKUPNO
Ugovorno osoblje – početna vrijednost
Ugovorno osoblje – dodatno				0,082	0,082
Upućeni nacionalni stručnjaci – početna vrijednost (zahtjev iz nacrta proračuna za 2021.) 53

UKUPNI samo dodatni troškovi		0,456	0,988	1,52	1,45	4,414
UKUPNO – uključujući početne i dodatne troškove

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

	Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
Privremeno osoblje – početna vrijednost
Privremeno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)		6	7	10	9
Privremeno osoblje – UKUPNO
Ugovorno osoblje – početna vrijednost
Ugovorno osoblje – dodatno					2
Upućeni nacionalni stručnjaci
UKUPNO		6	7	10	11

Ljudski resursi potrebni za provedbu ciljeva u okviru novog mandata procijenjeni su u suradnji s agencijom eu-LISA. U okviru procjena uzima se u obzir očekivano povećanje radnog opterećenja s obzirom na učestalije korištenje uslugama agencije eu-LISA među dionicima tijekom vremena te vrijeme koje je agenciji eu-LISA potrebno da iskoristi sredstva kako bi se izbjegla situacija u kojoj agencija ne bi mogla pravodobno izvršiti svoj doprinos EU-a i dodijeliti odobrena sredstva.

Procjene se temelje na sljedećem broju zaposlenih:

	Faza
	Analiza i projektiranje			Izgradnja i razvoj				Rad
Vrsta ugovora	Privremeno zaposlenje	Trajno zaposlenje	Ukupno	Privremeno zaposlenje	Trajno zaposlenje		Ukupno	Privremeno zaposlenje	Trajno zaposlenje	Ukupno
Profil	Br.	Br.		Br.	Br.			Br.	Br.
Informacijski arhitekt	1		1	1			1	1		1
Upravljanje ispitivanjem	1		1	1			1	0,5.		0,5
Upravljanje objavljivanjem i promjenama			0	1			1	1		1
Administrator mreže	1		1	1			1	1		1
Upravljanje sigurnošću	2		2	2			2	2		2
Operater prve razine (24 x 7)			0				0		1	1
Administrator potpore druge razine (24 x 7)			0				0		1	1
Upravljanje programima i projektima	1		1	1			1	0,5		0,5
Vlasnik proizvoda			0	1			1	1		1
Stručnjak za biometrijske podatke	1		1	1			1	1		1
Administrator/infrastruktura sustava	1		1	1			1	1		1
Ukupno (privremeno i trajno zaposlenje)	8		8	10			10	9	2	11
Profili		Godina -1. (priprema i projektiranje)	Godina 1.	Godina 2.	Godina 3.	Godina 4.	Godina 5.
Informacijski arhitekt (privremeno zaposlenje)		1	1	1	1	1	1
Upravljanje ispitivanjem (privremeno zaposlenje)			1	1	0,5	0,5	0,5
Upravljanje objavljivanjem i promjenama (privremeno zaposlenje)				1	1	1	1
Administrator mreže (privremeno zaposlenje)		1	1	1	1	1	1
Upravljanje sigurnošću (privremeno zaposlenje)		1	1	2	2	2	2
Operater prve razine (24 x 7) – (trajno zaposlenje)					1	1	1
Administrator potpore druge razine (24 x 7) – (trajno zaposlenje)					1	1	1
Upravljanje programima i projektima (privremeno zaposlenje)		1	1	1	0,5	0,5	0,5
Vlasnik proizvoda (privremeno zaposlenje)				1	1	1	1
Stručnjak za biometrijske podatke (privremeno zaposlenje)		1	1	1	1	1	1
Administrator/infrastruktura sustava (privremeno zaposlenje)		1	1	1	1	1	1
UKUPNO		6	7	10	11	11	11

3.2.5.2. Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa za partnersku glavnu upravu

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

		Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
·Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
XX 01 01 01 (sjedište i predstavništva Komisije)			5	5	4	4
XX 01 01 02 (delegacije)
XX 01 05 01 (neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (izravno istraživanje)

• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 54
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 04 yy 55	– u sjedištima 56
	– u delegacijama
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
UKUPNO			5	5	4	4

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima djelomično (tri EPRV-a) pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. Glavnoj upravi bit će potrebno i dodatno osoblje (dva EPRV-a).

Opis zadaća:

Pet službenika za daljnje mjere. Osoblje će obavljati dužnosti Komisije povezane s isporukom programa: provjeru usklađenosti sa zakonodavnim prijedlogom, rješavanje pitanja usklađenosti, pripremu izvješća Europskom parlamentu i Vijeću, procjenu napretka država članica, ažuriranje sekundarnog zakonodavstva, uključujući sve promjene u pogledu standarda. Budući da je program dodatna aktivnost uz postojeće radno opterećenje, potrebno je dodatno osoblje (dva EPRV-a). Jedno od povećanja broja osoblja ograničeno je u smislu trajanja i obuhvaća samo razdoblje razvoja, a drugo predstavlja preuzimanje zadaća Tajništva Vijeća, s obzirom na to da su odluke Vijeća preoblikovane u uredbu te stoga Komisija mora preuzeti zadaće Tajništva Vijeća, za čije je radno opterećenje potreban jedan EPRV.

3.2.6. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

◻ Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

◻ Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira. 57

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

[…]

3.2.7. Doprinos trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNA sufinancirana odobrena sredstva

3.3. Procijenjeni učinak na prihode

⌧ Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

◻ na vlastita sredstva

◻ na ostale prihode

◻ navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 58
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

[…]

PRILOG 5.

ODLUCI KOMISIJE

o unutarnjim pravilima o izvršenju općeg proračuna Europske unije (odjeljak Europske komisije) na znanje odjelima Komisije

PRILOG
ZAKONODAVNOM FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU

Naslov prijedloga:

Prijedlog o automatskoj razmjeni podataka za policijsku suradnju („Prüm II”), o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726, Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2019/818 te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP

1.BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA

2.TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA

3.UKUPNI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

4.METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA

4.1.Ljudski resursi

4.2.Ostali administrativni rashodi

Završni financijski izvještaj mora biti popraćen ovim prilogom kad se pokreće savjetovanje među službama.

Tablice s podacima koriste se kao izvor za tablice sadržane u zakonodavnom financijskom izvještaju. Namijenjene su strogo za internu upotrebu u Komisiji.

(1)Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X◻ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

NASLOV 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

20 01 02 01 – Sjedišta i predstavništva Komisije

0,608

0,684

0,608

2,508

AST

20 01 02 03 – Delegacije Unije

AST

• Vanjsko osoblje 59

20 02 01 i 20 02 02 – Vanjsko osoblje – sjedišta i predstavništva

UNS

UsO

20 02 03 – Vanjsko osoblje – delegacije Unije

UNS

UsO

MSD

Druge proračunske linije povezane s ljudskim resursima (navesti)

Međuzbroj za ljudske resurse – NASLOV 7.

0,608

0,684

0,608

2,508

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

(2)Trošak drugih administrativnih rashoda

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	2024.	2025.	2026.	2027.	Ukupno
U sjedištu ili na području EU-a:
20 02 06 01 – Troškovi službenih putovanja i reprezentacije	0,035	0,035	0,035	0,035	0,140
20 02 06 02 – Troškovi konferencija i sastanaka	0,125	0,125	0,125	0,125	0,500
20 02 06 03 – Odbori (Odbor za Prüm II) 60	0,065	0,065	0,026	0,026	0,182
20 02 06 04 – Studije i savjetovanja
20 04 – Rashodi za informacijske tehnologije (korporativni) 61
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti po potrebi)
U delegacijama Unije
20 02 07 01 – Troškovi službenih putovanja, konferencija i reprezentacije
20 02 07 02 – Dodatna izobrazba osoblja
20 03 05 – Infrastruktura i logistika
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti po potrebi)
Međuzbroj za ostalo – NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	0,225	0,225	0,186	0,186	0,822

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira	2024.	2025.	2026.	2027.	Ukupno
Rashodi za tehničku i administrativnu pomoć (isključujući vanjsko osoblje) iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”):
– u sjedištima
– u delegacijama Unije
Ostali rashodi upravljanja za istraživanje
Rashodi za informacijske tehnologije u okviru politike za operativne programe 62
Korporativni rashodi za informacijske tehnologije za operativne programe 63
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti po potrebi)
Međuzbroj za ostalo – izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ukupni ostali admin. rashodi (svi naslovi VFO-a)	0,225	0,225	0,186	0,186	0,822

(3)Ukupni administrativni troškovi (svi naslovi VFO-a)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Sažetak	2024.	2025.	2026.		2027.		Ukupno
Naslov 7. – Ljudski resursi	0,608	0,684	0,608		0,608		2,508
Naslov 7. – Ostali administrativni rashodi	0,225	0,225	0,186		0,186		0,822
Međuzbroj za naslov 7.
Izvan naslova 7. – Ljudski resursi
Izvan naslova 7. – Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj za ostale naslove
UKUPNO NASLOV 7. i izvan NASLOVA 7.	0,833	0,833		0,794		0,794	3,330

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena, te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.

4.Metode izračuna upotrijebljene za procjenu troškova

4.1. Ljudski resursi

U ovom se dijelu opisuje način izračuna primijenjen na procjenu ljudskih resursa koji se smatraju nužnima (predviđeno radno opterećenje, uključujući posebne poslove (radni profili Sysper 2), kategorije osoblja i odgovarajući prosječni troškovi).

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

NAPOMENA: prosječni troškovi za svaku kategoriju osoblja u sjedištu dostupni su na BudgWeb:

https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/pre/legalbasis/Pages/pre-040-020_preparation.aspx

Dužnosnici i privremeno osoblje:

U skladu s okružnicom GU-a za proračun za RUF/2020/23 od 30. studenoga 2020. (vidjeti Prilog 1., Ares(2020)7207955 od 30. studenoga 2020.), jedan zaposlenik razreda AD predstavlja trošak od 152 000 EUR godišnje. Polovina odgovarajućih godišnjih odobrenih sredstava izračunava se za godinu u kojoj je osoblje zaposleno te u kojoj se njihov broj postupno smanjio.

Potrebe za ljudskim resursima djelomično (tri EPRV-a) će se pokriti osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. Glavnoj upravi bit će potrebno i dodatno osoblje (dva EPRV-a).

Opis zadaća:

• Vanjsko osoblje

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

• Samo radna mjesta koja se financiraju iz proračuna za istraživanje

• Vanjsko osoblje

4.2.Ostali administrativni rashodi

Navesti pojedinosti načina izračuna koji se primjenjuje za svaku proračunsku liniju

te posebno pretpostavke koje su u pozadini (npr. broj sastanaka godišnje, prosječni troškovi itd.).

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Procjenjuje se da će se godišnje održati prosječno 35 misija, uključujući misije za propisane sastanke (savjetodavna skupina, radne skupine agencije eu-LISA i Europola te sastanci povezani s EPRIS-om i Eucarisom) radi sudjelovanja na sastancima i konferencijama koji se odnose na Prüm. Jedinični trošak po misiji izračunava se na temelju jednog službenog putovanja u prosječnom trajanju dva dana za svaku misiju i iznosi 500 EUR po misiji dnevno.

Utvrđeni jedinični troškovi po sastanku/konferenciji stručnjaka iznose 25 000 EUR za 50 sudionika. Procjenjuje se da će se godišnje organizirati pet sastanaka.

Utvrđeni jedinični troškovi po odboru iznose 13 000 EUR za 26 sudionika, uz pretpostavku nadoknade za jednog sudionika po državi članici za jednodnevnu misiju radi sudjelovanja u Odboru. Procjenjuje se da će se tijekom 2024. i 2025. organizirati 10 sastanaka godišnje (pet uživo i pet u obliku videokonferencije), dok će se od 2026. organizirati četiri sastanka godišnje (dva uživo i dva u obliku videokonferencije).

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(1) Vidjeti strategiju EU-a za sigurnosnu uniju iz 2020. – COM(2020) 605 final (24.7.2020.).

(2) Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u za 2021.

(3) Strategija EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025., COM(2021) 170 final (14.4.2021.).

(4) Kao što su način razmjene određenih kategorija podataka, kanal te razmjene, primjenjivi rokovi itd.

(5) [Upućivanje].

(6) Komunikacija o strategiji za potpuno funkcionalno i otporno schengensko područje, COM(2021) 277 final (2.6.2021.).

(7) Odluka Vijeća 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala, i Odluka Vijeća 2008/616/PUP o provedbi Odluke 2008/615/PUP. Odluke Vijeća temelje se na Konvenciji iz Prüma iz 2005.

(8) Zaključci Vijeća o provedbi „PRÜMSKIH ODLUKA” deset godina nakon njihova donošenja (dokument 11227/18), https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-11227-2018-INIT/hr/pdf .

(9) Članak 87. stavak 2. točka (a) UFEU-a.

(10) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o strategiji za potpuno funkcionalno i otporno schengensko područje, COM(2021) 277 final (2.6.2021.).

(11) SIS pomaže nadležnim tijelima u EU-u u očuvanju unutarnje sigurnosti kad nema kontrola na unutarnjim granicama, dok VIS državama schengenskog područja omogućuje razmjenu podataka o vizama. Sustavom Eurodac uspostavlja se EU-ova baza podataka o otiscima prstiju tražitelja azila koja državama članicama omogućuje usporedbu otisaka prstiju tražitelja azila kako bi se utvrdilo jesu li prije tražili azil ili nezakonito ušli u EU preko druge države članice.

(12) Sustavima EES i ETIAS pojačat će se sigurnosne provjere putnika koji putuju bez vize omogućivanjem obavljanja provjera nezakonitih migracija i sigurnosnih provjera unaprijed. Sustavom ECRIS-TCN uklonit će se utvrđeni nedostaci u razmjeni informacija o osuđenim nedržavljanima EU-a među državama članicama

(13) Uredba (EU) 2019/817 i Uredba (EU) 2019/818.

(14) Na primjer, projekt Mobile Competence Team (MCT) (2011.–2014.) pokrenula je Njemačka, a financirao se u okviru Komisijina programa Sprečavanje i borba protiv kriminala (ISEC). Cilj MCT-a bio je pružiti stručno znanje i potporu državama članicama EU-a u kojima razmjena podataka o DNK-u i otiscima prstiju još nije bila u funkciji.

(15) U okviru projekta koji je vodila Finska države članice analizirale su nacionalne postupke koji se primjenjuju nakon pogotka. Ishod tog projekta bila je preporuka više dobrih i neobveznih praksi za pojednostavnjenje razmjene informacija u EU-u nakon pogotka (vidjeti dokument 14310/2/16 REV2, koji nije javan). Nadalje, Europol je u razdoblju 2012.–2013. podržao razvoj standardiziranih obrazaca koji će se upotrebljavati za naknadnu razmjenu informacija, neovisno o upotrijebljenom komunikacijskom kanalu (za više informacija vidjeti dokument 9383/13). Međutim, nije poznato u kojoj se mjeri nacionalne kontaktne točke služe tim obrascima.

(16) COM(2012) 732 final.

(17) Odluka Vijeća 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala, i Odluka Vijeća 2008/616/PUP o provedbi Odluke 2008/615/PUP.

(18) Prilog 4. popratnom radnom dokumentu službi Komisije [upućivanje na procjenu učinka okvira iz Prüma].

(19) Kao što su informacijski sustav Europola (EIS), informacijski sustavi Interpola i Schengenski informacijski sustav (SIS).

(20) Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP; Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816.

(21) Sadržane u Odluci Vijeća 2008/616/PUP.

(22) Komisija je 2016. pokrenula postupke zbog povrede obveze protiv pet država članica. U listopadu 2021. dva od tih predmeta povrede još su uvijek otvorena.

(23) Radna skupina Vijeća za razmjenu informacija i zaštitu podataka (DAPIX), a od 1. siječnja 2020. Radna skupina za razmjenu informacija u području pravosuđa i unutarnjih poslova (IXIM).

(24) Početna procjena učinka i odgovori dostupni su ovdje .

(25) Europski sud za ljudska prava, Osman protiv Ujedinjene Kraljevine, br. 87/1997/871/1083, 28. listopada 1998., točka 116.

(26) Sud EU-a, presuda od 9.11.2010., spojeni predmeti C-92/09 i C-93/09 Volker und Markus Schecke i Eifert [2010] ECR I-0000.

(27) Na temelju zaključaka Komisije iz njezine Komunikacije od 24. lipnja 2020. o daljnjim koracima u usklađivanju nekadašnjeg trećeg stupa pravne stečevine s pravilima o zaštiti podataka (COM(2020) 262 final).

(28) SL C , , str. .

(29) SL C , , str. .

(30) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(31) Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.).

(32) Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 12.).

(33) Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56.).

(34) Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726, i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.).

(35) Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85.).

(36) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(37) Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.).

(38) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(39) [SL C …].

(40) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(41) Direktiva (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća… (SL..).

(42) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

(43) Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(44) Odluke Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP.

(45) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(46) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(47) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(48) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(49) Zbog njihove specifične operativne prirode ne mogu se utvrditi točni jedinični troškovi po rezultatu ni točna očekivana količina rezultata, posebno s obzirom na to da su neki rezultati povezani s aktivnostima izvršavanja zakonodavstva koje su podložne nepredvidivim kriminalnim aktivnostima.

(50) Zbog njihove specifične operativne prirode ne mogu se utvrditi točni jedinični troškovi po rezultatu ni točna očekivana količina rezultata, posebno s obzirom na to da su neki rezultati povezani s aktivnostima izvršavanja zakonodavstva koje su podložne nepredvidivim kriminalnim aktivnostima.

(51) Uključuje hardver, softver, mrežne odredbe, sigurnost.

(52) Uključuje profesionalne usluge, troškove projektiranja i ispitivanja.

(53) Broj članova osoblja naveden u nacrtu proračuna za 2021., izračunan na temelju prosječnih jediničnih troškova osoblja koji će se upotrebljavati za zakonodavni financijski izvještaj, dok se polovina odgovarajućih godišnjih odobrenih sredstava izračunava za godinu tijekom koje se osoblje zapošljava.

(54) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(55) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(56) Uglavnom za strukturne fondove, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za ribarstvo (EFR).

(57) Vidjeti članke 11. i 17. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020.

(58) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

(59) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(60) Odbor za Prüm II., otprilike 10 sastanaka godišnje 2024. i 2025. te četiri sastanka godišnje nakon toga, pri čemu se samo polovica sastanaka obračunava u troškove (druga polovica je u obliku videokonferencija).

(61) Potrebno je mišljenje GU-a za informatiku – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.).

(62) Potrebno je mišljenje GU-a za informatiku – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.).

(63) Ta stavka uključuje lokalne administrativne sustave i doprinose za sufinanciranje korporativnih informatičkih sustava (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020) 6126 final, 10.9.2020.).

Privremeno osoblje – početna vrijednost

Privremeno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)

Privremeno osoblje – UKUPNO

Ugovorno osoblje – početna vrijednost

Upućeni nacionalni stručnjaci – početna vrijednost (zahtjev iz nacrta proračuna za 2021.)