EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.11.2021.

COM(2021) 727 final

2021/0385(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti tržišnih podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranog sustava objave, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za prosljeđivanje naloga klijenata

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2021) 573 final} - {SWD(2021) 346 final} - {SWD(2021) 347 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Problemi koji se nastoje riješiti ovim prijedlogom

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Politikom financijskih usluga Europske unije potiču se transparentnost i tržišno natjecanje. Ti ciljevi politike obuhvaćaju temeljne tržišne podatke. Unija u sklopu akcijskog plana o uniji tržišta kapitala nastoji stvoriti integrirani pregled trgovinskih tržišta EU-a. Konsolidiranim sustavom objave osigurat će se konsolidirani podaci o cijenama i volumenu vrijednosnih papira kojima se trguje u EU-u i tako poboljšati ukupna transparentnost cijena među mjestima trgovanja. Osim toga, to će ulagateljima omogućiti pristup znatno boljim tržišnim informacijama na razini cijele Europe.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

·ukidanjem posebnog izuzeća i odgode za naloge i transakcije iznad praga „veličine specifične za instrument”,

·pojednostavnjenjem režima odgode s pomoću jednostavnijeg sustava koji se temelji na sakrivanju volumena i potpunoj objavi nakon dva tjedna te ukidanjem dodatnih mogućnosti odgode o kojima prema aktualnom tekstu MiFIR-a odlučuju nacionalna nadležna tijela,

·prijenosom mogućnosti koja je dana nacionalnim nadležnim tijelima da privremeno suspendiraju odredbe MiFIR-a o transparentnosti tako da suspendiranje tih odredbi bude mehanizam koji se usklađuje na razini EU-a,

·uključivanjem mogućnosti suspendiranja primjene obveze trgovanja za izvedenice u kratkom roku, slično mehanizmu dostupnom u EMIR-u, i

·dopunjavanjem kriterija za odobrenje jednakovrijednosti mjestima trgovanja u trećim zemljama u svrhu obveze trgovanja za izvedenice tako da se dodaju uvjeti povezani s transparentnosti i nediskriminirajućim pristupom.

·Na koga utječe okvir transparentnosti kojim se postižu slabi rezultati?

Cijena proizvodnje i normalizacije podataka loše kvalitete dovela je do dodatnih troškova te se upravitelji imovinom i portfeljima žale na to da pružatelji podataka naplaćuju visoke naknade za svoje izvore podataka 21 . Stoga je upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom povezanim s izvršenjem trgovanja tijekom dana trgovanja skupo za sve ulagatelje i njihove posrednike. Osim toga, ulagatelji ne mogu pozvati svoje brokere na odgovornost u pogledu najpovoljnijeg izvršenja trgovanja jer je za provjeru najbolje cijene trenutačno potrebna pretplata na vlasnički zaštićeni tržišni podatkovni proizvod koji pruža dobavljač podataka ili vlasnički zaštićeni izvor podataka koji svaka burza nudi zasebno za sebe.

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

Najpoželjnije opcije za konsolidiranje tržišnih podataka:

Opcija 1.2. nevjerojatnije bi dala priliku dobro pozicioniranim društvima koja se bave tržišnim podacima da iskoriste svoje stručno znanje u području agregiranja podataka na novom tržištu konsolidiranih podataka. Time se postiže jednostavan ulazak na tržište te potencijalno niži trošak osnivanja i poslovanja, no stvara se rizik od toga da će mnogi novonastali konsolidatori biti dio već dobro pozicioniranih financijskih skupina i da će stoga postojati potencijalni sukobi interesa.

Za osiguranje pravedne naknade za doprinositelje tržišnih podataka u procjeni učinka razmatrale su se tri opcije.

Opcija 2.1. – obavezni doprinosi s obaveznim „minimalnim ciljevima prihoda” za konsolidatore tržišnih podataka. Svi izvori tržišnih podataka morali bi staviti standardizirane temeljne tržišne podatke na raspolaganje agregatorima tržišnih podataka (obavezni doprinos). Kako bi se ostvarili dodatni prihodi za raspodjelu doprinositeljima tržišnih podataka, postojali bi „minimalni ciljevi prihoda”, koji bi bili dio postupka odabira jedinstvenog konsolidatora (opcija 1.4.) ili dio postupka registracije za konkurentne konsolidatore (opcija 1.2.). Minimalne ciljeve prihoda određivao bi i redovito preispitivao neovisni odbor. Ciljevi prihoda ovisili bi o načinu na koji pretplatnici upotrebljavaju konsolidirane podatke o trgovanju i relevantnim parametrima, kao što su komercijalna redistribucija, izračun cijena, indeksiranje, ustupanje i prodaja tržišnih podataka medijskim kućama. Ciljevi prihoda za profesionalne korisnike mogli bi se odrediti na razinama koje su dovoljne kako bi se subvencionirala većina troškova za davanje pristupa malim korisnicima po minimalnoj cijeni ili besplatno.

Opcija 2.2. – obavezni doprinosi uz zakonski propisane pretplate. Opcija 2.2. uključuje minimalne zakonski propisane pretplate za izvore konsolidiranih tržišnih podataka. Povezivanjem obaveznih doprinosa s „modelom prihoda za sudionike” nastoje se uskladiti interesi doprinositelja tržišnih podataka i konsolidatora tržišnih podataka. Postavljanjem donjih granica pretplate za upotrebu temeljnih tržišnih podataka doprinositelji tržišnih podataka sudjeluju u komercijalnom uspjehu tijekova konsolidiranih tržišnih podataka i dijele rizik uspjeha konsolidiranog tržišnog podatkovnog proizvoda s konsolidatorima tržišnih podataka. Pretplate bi određivao i redovito preispitivao neovisni odbor.

Opcija 2.3. – obavezni doprinosi uz naknadu u obliku „naknade za upotrebu referentne cijene”. Opcijom 2.3. naknada za doprinositelje tržišnih podataka osigurava se naknadom za upotrebu za sva mjesta izvršenja koja ne doprinose formiranju cijena na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira („netransparentno trgovanje”). „Netransparentno trgovanje” tehnički se definira kao oblik trgovanja koji nije transparentan prije trgovanja – ne objavljuju se procjene cijena i trgovina se izvršava po referentnoj cijeni koju određuju platforme izvršenja na primarnom tržištu koje uparuju trgovanje s pomoću referentne cijene „preuzete” s burze na koju je instrument uvršten. Korisnici izuzeća u vezi s referentnom cijenom trebali bi „kupiti” referentnu cijenu u obliku mjesečne ad valorem naknade koju bi plaćali (kako bi se vratila burzi na koju je instrument uvršten) pružatelju konsolidiranih podataka o trgovanju.

Naposljetku, najpoželjnija je opcija za naknade za tržišne podatke opcija 2.1. jer najmanje utječe na poslovni model konsolidatora, a pritom osigurava prihode koji su usporedivi s prihodima koji se mogu ostvariti opcijama 2.2. ili 2.3. Opcija 2.1. u usporedbi sa složenosti centralnog određivanja pojedinačnih pretplata omogućuje veću komercijalnu slobodu u određivanju i izmjeni iznosa pretplate. 

Opći politički izbor za konsolidaciju i pravednu naknadu

Opcija 1.4. najprikladniji je izbor za osiguranje tržišnog natjecanja na novom tržištu uspostavljanja osnovne infrastrukture potrebne za konsolidaciju tržišnih podataka u smislu postizanja optimalne kombinacije osiguranja visoke kvalitete tržišnih podataka i pravovremene isporuke. S druge strane, mnoga se pozitivna obilježja opcije 1.2. mogu postići, potencijalno u kasnijoj fazi, tako da se stvori novo „silazno” tržište za objavu tržišnih podataka i naprednu analizu podataka – tržište koje je otvoreno za tržišno natjecanje. Sudjelovanje u prihodima za doprinositelje tržišnih podataka najbolje se osigurava opcijom 2.1. (model sudjelovanja u prihodima).

•Vjerojatni učinci najpoželjnije opcije

Pozitivni učinci uklanjanja prepreka konsolidaciji tržišnih podataka postigli bi se za ulagatelje, dionike s kupovne strane, na tržištima kapitala. Dionici s kupovne strane (odnosno ulagatelji na tržištima kapitala) bili bi glavni korisnici konsolidiranih tržišnih podataka jer bi se konsolidiranim sustavom objave osiguralo da ulagatelji i njihovi upravitelji ulaganjima imaju sveobuhvatan pregled ukupne likvidnosti svakog financijskog instrumenta, što bi im naposljetku omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta.

Uklanjanjem prepreka stvaranju konsolidiranog sustava objave upravitelji imovinom i portfeljima potaknuli bi se da u portfelje kojima upravljaju uključe optimalne instrumente dostupne u Uniji (ili njihovu kombinaciju), a ne samo instrumente dostupne na (nekoliko) mjesta na čije su tržišne podatke trenutačno pretplaćeni. Imali bi pristup informacijama koje bi im omogućile da odluče trebaju li postati članovi (drugih) mjesta ako ta mjesta pružaju optimalne proizvode za njih. Te bi informacije bile važno načelo kojim bi se dionici s kupovne strane vodili pri procjeni i donošenju odluka o trgovanju te stvaranju algoritamskih parametara.

Glavna prednost konsolidiranog sustava objave za ulagatelja (upravitelj s kupovne strane) izbjegavanje je likvidnosnog rizika i gubitka. Za vlasničke instrumente 56 % upravitelja imovinom koji su sudjelovali u anketi koju je proveo MSP 23 kao glavnu posljedicu nedostatka transparentnosti o likvidnosti na tržištu navelo je gubitak od 0 do 0,5 baznih bodova godišnje vrijednosti trgovine. Da je taj gubitak izbjegnut, ulagatelj bi mogao ostvariti dobitak od čak 1,06 milijardi EUR.

Za obveznice bi potencijalni dobitak zbog konsolidiranog pregleda tržišta bio još veći. Tomu je tako jer procijenjeni gubitci uvelike premašuju prethodno navedene procjene za dionice. U studiji koju je proveo MSP 60 % upravitelja obveznicama procijenilo je troškove gubitka na 5 baznih bodova, 25 % ih je procijenilo na 10 baznih bodova, a njih 11 % procijenilo je gubitak na 50 baznih bodova. Nije moguće kvantificirati gubitak u apsolutnoj vrijednosti jer ne postoje pouzdani podaci o vrijednosti trgovine obveznicama.

Mogu se predvidjeti potencijalne prednosti i za uređena tržišta jer će konsolidirani podaci povećati razinu vidljivosti dionica, posebno onih malih i srednjih poduzeća, koje su uvrštene na mjestima koja će biti vidljivija od njihovih vlastitih lokalnih tržišta, zbog čega će doći do povećanja likvidnosti. Veća vidljivost povećava privlačnost ulaganja i mogućnost da se dionice uvrste u investicijske fondove ili portfelje ulaganja. Zbog veće privlačnosti dionica malih i srednjih poduzeća konsolidirani podaci o trgovanju mogli bi povećati i djelotvornost povećanja kapitala za mala i srednja poduzeća. 

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Člankom 1. stavkom 1. mijenjaju se određeni aspekti predmeta i područja primjene Uredbe, posebno u pogledu obveze poslovanja s licencijom za mjesta trgovanja koja se primjenjuje na multilateralne sustave.

Člankom 1. stavkom 27. Komisiji se daje ovlast da donosi delegirane akte kojima se uredba dopunjuje.

Člankom 1. stavkom 28. točkom (a) ESMA-i se povjerava obveza dostavljanja izvješća o praćenju.

Člankom 1. stavkom 28. točkom (b) i stavkom 29. ukidaju se prijelazna mjera i ovlasti Komisije za donošenje delegiranih akata na temelju zamijenjenog okvira za CTP-ove.

Člankom 2. predviđa se da uredba stupa na snagu i da se primjenjuje dvadesetog dana od dana objave.

2021/0385 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti tržišnih podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranog sustava objave, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za prosljeđivanje naloga klijenata

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 25 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 26 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Komisija je u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz 2020. 27 najavila da namjerava podnijeti zakonodavni prijedlog za izradu centralizirane baze podataka čija je namjena pružanje sveobuhvatnog pregleda cijena i volumena vlasničkih financijskih instrumenata i financijskih instrumenata poput vlasničkih kojima se trguje u Uniji na brojnim mjestima trgovanja („konsolidirani sustav objave”). U zaključcima o akcijskom planu Komisije za uniju tržišta kapitala od 2. prosinca 2020. 28 Vijeće je pozvalo Komisiju da potakne više aktivnosti u području ulaganja u Uniji poboljšanjem dostupnosti i transparentnosti podataka s pomoću daljnje procjene načina na koje se mogu ukloniti prepreke uspostavi sustava konsolidiranih podataka u Uniji.

(2)U svojem planu „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti” od 19. siječnja 2021. 29 Komisija je potvrdila svoju namjeru da poboljša, pojednostavni i dodatno uskladi transparentnost tržišta kapitala u okviru preispitivanja Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 30 i Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 31 . U sklopu napora za jačanje međunarodne uloge eura Komisija je najavila i da će takva reforma uključivati uspostavu i primjenu konsolidiranog sustava objave, posebno za izdanja korporativnih obveznica kako bi se povećala likvidnost sekundarnog trgovanja dužničkim instrumentima nominiranima u eurima.

(3)Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 32 utvrđen je zakonodavni okvir za „pružatelje konsolidiranih podataka o trgovanju” ili „CTP-e” za vlasničke i nevlasničke instrumente. CTP-i su trenutačno odgovorni za prikupljanje podataka o financijskim instrumentima od mjesta trgovanja i ovlaštenih sustava objavljivanja („APA-e”) te za konsolidiranje tih podataka u kontinuirane elektroničke tokove tržišnih podataka po financijskom instrumentu u realnom vremenu. CTP-i su uvedeni kako bi se tržišni podaci dobiveni od mjesta trgovanja i APA-a javnosti stavljali na raspolaganje na konsolidiran način, uključujući sva tržišta za trgovanje u Uniji i koristeći se istovjetnim oznakama i formatima podataka te korisničkim sučeljima.

(4)Međutim, do danas nijedan nadzirani subjekt nije podnio zahtjev za odobrenje za rad kao CTP. ESMA je utvrdila tri glavne prepreke zbog kojih nadzirani subjekti nisu podnijeli zahtjev za registraciju kao CTP 33 . Prvo, nejasno je kako bi CTP-i trebali nabaviti tržišne podatke od različitih mjesta izvršenja ili od dotičnih pružatelja usluga dostave podataka. Drugo, zbog nedovoljne kvalitete u smislu usklađenosti podataka koje dostavljaju ta mjesta izvršenja nije moguća troškovno učinkovita konsolidacija. Treće, nema komercijalnih poticaja za podnošenje zahtjeva za odobrenje za rad kao CTP. Stoga navedene prepreke treba ukloniti. Za to je najprije potrebno da sva mjesta trgovanja i sistematski internalizatori CTP-ima dostavljaju tržišne podatke (pravilo o dostavljanju podataka). Drugo, potrebno je poboljšati kvalitetu podataka usklađivanjem izvješća o podacima koja bi mjesta trgovanja i sistematski internalizatori trebali dostaviti CTP-u.

(5)Člankom 1. stavkom 7. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 34 propisano je da operateri sustava unutar kojih je omogućena interakcija više trgovinskih interesa trećih strana za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata („multilateralni sustavi”) posluju u skladu sa zahtjevima koji se odnose na uređena tržišta, multilateralne trgovinske platforme („MTP-i”) ili organizirane trgovinske platforme („OTP-i”). Uključivanjem tog zahtjeva u Direktivu 2014/65/EU ostavilo se prostora za njegova različita tumačenja, što je stvorilo nejednake uvjete između multilateralnih sustava koji su licencirani kao uređeno tržište, MTP ili OTP i multilateralnih sustava koji nemaju takvu licenciju. Kako bi se osigurala jedinstvena primjena tog zahtjeva, trebalo bi ga uvrstiti u Uredbu (EU) br. 600/2014.

(6)Člankom 4. Uredbe (EU) br. 600/2014 nadležnim se tijelima omogućuje da tržišne operatere i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja i određuju svoje cijene u odnosu na srednju vrijednost na primarnom tržištu ili na tržištu koje je najrelevantnije u smislu likvidnosti izuzmu od obveze ispunjavanja zahtjeva u pogledu transparentnosti prije trgovanja. Budući da nema opravdanja za isključivanje najmanjih naloga iz transparentne knjige naloga te kako bi se povećala transparentnost prije trgovanja i time ojačao postupak formiranja cijena, to bi se izuzeće trebalo primjenjivati na naloge čija je veličina jednaka ili veća od dvostruke uobičajene veličine tržišta. Ako se u konsolidiranom sustavu objave za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi objavljuju ponude za kupnju i prodaju iz kojih se može izvesti srednja vrijednost, izuzeće u vezi s referentnom cijenom trebalo bi se moći primjenjivati i na sustave koji središnju vrijednost izvode iz konsolidiranog sustava objave.

(7)Netransparentno trgovanje (eng. „dark trading”) odnosi se na trgovanje izvan okvira sustava transparentnosti prije trgovanja, pri čemu se primjenjuje izuzeće u vezi s referentnom cijenom utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 600/2014 i izuzeće u vezi s dogovorenim transakcijama utvrđeno u članku 4.a podtočki (a) točki i. te uredbe. Primjena obaju izuzeća ograničena je dvostrukim ograničenjem volumena. To je mehanizam kojim se netransparentno trgovanje ograničava na određeni udio ukupnog trgovanja vlasničkim instrumentom. Volumen netransparentnog trgovanja vlasničkim instrumentom na pojedinom mjestu trgovanja ne smije biti veći od 4 % ukupnog volumena trgovanja tim instrumentom u Uniji. Ako se taj prag prekorači, suspendira se netransparentno trgovanje tim instrumentom na tom mjestu trgovanja. Drugo, volumen netransparentnog trgovanja vlasničkim instrumentom u Uniji ne smije biti veći od 8 % ukupnog volumena trgovanja tim instrumentom u Uniji. Ako se taj prag prekorači, suspendira se svako netransparentno trgovanje tim instrumentom. Određivanjem praga po mjestu trgovanja ostavlja se mogućnost da se navedena izuzeća nastave primjenjivati na drugim platformama na kojima trgovanje tim vlasničkim instrumentom još nije suspendirano, dok se ne prekorači prag na razini Unije. To otežava praćenje razine netransparentnog trgovanja i provedbu suspenzije. Kako bi se mehanizam dvostrukog ograničenja volumena pojednostavnio, a istodobno zadržala njegova učinkovitost, novo jedinstveno ograničenje volumena trebalo bi se temeljiti isključivo na pragu na razini Unije. Taj bi prag trebalo sniziti na 7 % kako bi se kompenziralo moguće povećanje trgovanja na temelju tih izuzeća zbog ukidanja praga po mjestu trgovanja.

(8)Člankom 10. Uredbe (EU) br. 600/2014 propisano je da mjesta trgovanja objavljuju informacije o transakcijama nevlasničkim instrumentima, uključujući njihovu cijenu i volumen. U članku 11. te uredbe navedeni su razlozi na temelju kojih nacionalna nadležna tijela mogu dopustiti odgođeno objavljivanje tih podataka. Odgođeno objavljivanje tih podataka dopušteno je ako je riječ o transakciji instrumentom za koji ne postoji likvidno tržište i koja prekoračuje prag za velike transakcije s obzirom na uobičajenu veličinu tržišta ili, u slučaju da transakcija uključuje pružatelje likvidnosti, koja prekoračuje prag veličine specifične za instrument. Nacionalna nadležna tijela imaju diskrecijsko pravo odrediti trajanje razdoblja odgode i pojedinosti o transakcijama za koje je dopušteno odgođeno objavljivanje. Zbog tog diskrecijskog prava razlikuju se prakse među državama članicama i objava podataka nakon trgovanja nije dovoljno transparentna. Kako bi se osigurala transparentnost prema svim vrstama ulagatelja, potrebno je uskladiti sustav odgode na razini Europske unije, ukinuti diskrecijsko pravo na nacionalnoj razini i olakšati konsolidaciju tržišnih podataka. Stoga je primjereno postrožiti zahtjeve za transparentnost poslije trgovanja ukidanjem diskrecijskog prava nadležnih tijela.

(9)Kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti, cijene transakcija nevlasničkim instrumentima trebale bi se objavljivati što je moguće bliže stvarnom vremenu i odgoda ne bi smjela trajati dulje od kraja dana trgovanja. Međutim, kako se pružatelji likvidnosti za nevlasničke instrumente ne bi izložili prekomjernom riziku, trebalo bi biti moguće prikriti volumen transakcija tijekom kratkog razdoblja od najdulje dva tjedna. Točnu kalibraciju različitih razreda koji odgovaraju različitim razdobljima odgode trebalo bi prepustiti ESMA-i zbog tehničkog stručnog znanja potrebnog za određivanje kalibracije i zbog potrebe da se omogući fleksibilnost u pogledu izmjene kalibracije. Odgode bi se trebale temeljiti na likvidnosti nevlasničkog instrumenta, veličini transakcije i, za obveznice, kreditnom rejtingu, ali se veličina specifična za instrument više ne bi trebala uzimati u obzir.

(10)Člankom 13. Uredbe (EU) br. 600/2014 od tržišnih operatera i investicijskih društava koji upravljaju mjestom trgovanja zahtijeva se da informacije prije trgovanja i poslije trgovanja o transakcijama financijskim instrumentima učine dostupnima javnosti prema razumnim komercijalnim uvjetima te da omoguće nediskriminirajući pristup tim informacijama. Međutim, ciljevi predviđeni tim člankom nisu ispunjeni. Informacije koje pružaju mjesta trgovanja, APA-e i sistematski internalizatori prema razumnim komercijalnim uvjetima korisnicima ne omogućuju razumijevanje politika tržišnih podataka i načina na koji se utvrđuje cijena takvih podataka. ESMA je izdala smjernice u kojima se objašnjava kako bi se koncept razumnih komercijalnih uvjeta trebao primjenjivati. Te bi smjernice trebale postati pravne obveze. Zbog potrebe za vrlo detaljnim utvrđivanjem razumnih komercijalnih uvjeta i za fleksibilnošću u pogledu izmjene primjenjivih pravila u skladu s brzim promjenama podatkovnog okruženja, ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda o primjeni razumnih komercijalnih uvjeta, čime bi se povećala usklađenost i dosljednost primjene članka 13. Uredbe (EU) br. 600/2014.

(11)Kako bi se ojačao proces formiranja cijena i očuvali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za mjesta trgovanja i sistematske internalizatore, člankom 14. Uredbe (EU) br. 600/2014 od sistematskih internalizatora zahtijeva se da objavljuju sve ponude za vlasničke instrumente koje plasiraju ispod uobičajene veličine tržišta. Sistematski internalizatori mogu slobodno odlučiti o količinama za koje ističu ponude, ali to mora biti najmanje 10 % uobičajene veličine tržišta. Međutim, zbog te mogućnosti sistematski internalizatori osiguravaju vrlo nisku razinu transparentnosti prije trgovanja za vlasničke instrumente i otežano je postizanje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja. Stoga je potrebno od sistematskih internalizatora zahtijevati objavljivanje obvezujućih ponuda za transakcije koje se barem dvostruko veće od uobičajene veličine tržišta.

(12)Kako bi se stvorili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja, osim obveze objavljivanja obvezujućih ponuda za transakcije koje barem dvostruko premašuju uobičajenu veličinu tržišta, sistematski internalizatori više ne bi smjeli uparivati po srednjoj vrijednosti naloge koji nisu dvostruko veći od uobičajene veličine tržišta. Nadalje, trebalo bi pojasniti da bi sistematskim internalizatorima trebalo dopustiti uparivanje po srednjoj vrijednosti ako poštuju pravila o pomaku cijene u skladu s člankom 49. Direktive 2014/65/EU kad su njihove transakcije veće od dvostruke uobičajene veličine tržišta, ali su ispod praga za velike naloge s obzirom na uobičajenu veličinu tržišta. Ako sistematski internalizatori izvršavaju transakcije koje prelaze prag za velike transakcije s obzirom na uobičajenu veličinu tržišta, trebali bi i dalje smjeti uparivati naloge po srednjoj vrijednosti bez poštovanja režima pomaka cijena.

(13)Sudionici na tržištu trebaju temeljne tržišne podatke kako bi mogli donositi utemeljene odluke o ulaganju. U skladu s postojećim člankom 27.h Uredbe (EU) 600/2014 prikupljanje temeljnih tržišnih podataka o određenim financijskim instrumentima izravno od mjesta trgovanja i APA-a zahtijeva da pružatelji konsolidiranih podataka o trgovanju sklope zasebne ugovore o licenciranju sa svim tim pružateljima podataka. Taj je postupak opterećujući, skup i dugotrajan. To je jedna od prepreka s kojima se pružatelji konsolidiranih podataka o trgovanju suočavaju na raznim tržištima. Trebalo bi je ukloniti kako bi se pružateljima konsolidiranih podataka o trgovanju omogućilo dobivanje tržišnih podataka i rješavanje problema licenciranja. Od mjesta trgovanja i APA-a ili investicijskih društava i sistematskih internalizatora bez sudjelovanja APA-a („doprinositelji tržišnih podataka”) trebalo bi zahtijevati da dostavljaju tržišne podatke pružateljima konsolidiranih podataka o trgovanju i da u tu svrhu upotrebljavaju usklađene predloške u skladu s visokim standardima kvalitete podataka. Samo CTP-i koje je odabrala ESMA i izdala im odobrenje za rad trebali bi moći prikupljati usklađene tržišne podatke iz pojedinačnih izvora podataka u skladu s pravilom o obaveznom doprinosu podataka. Kako bi tržišni podaci bili korisni ulagateljima, od doprinositelja tržišnih podataka trebalo bi zahtijevati da CTP-u dostave te podatke onoliko blizu stvarnom vremenu koliko im to dopuštaju tehničke mogućnosti.

(14)U glavama II. i III. Uredbe (EU) 600/2014 od mjesta trgovanja, APA-a, investicijskih društava i sistematskih internalizatora („doprinositelji tržišnih podataka”) zahtijeva se da objave podatke o financijskim instrumentima prije trgovanja, među ostalim o ponudama za kupnju i prodaju, te podatke o transakcijama poslije trgovanja, među ostalim o cijeni i volumenu po kojima je zaključena transakcija određenim instrumentom. Sudionici na tržištu nisu obvezni upotrebljavati konsolidirane temeljne tržišne podatke koje im stavi na raspolaganje CTP. Stoga bi se zahtjev za objavljivanje tih podataka prije trgovanja i poslije trgovanja trebao i dalje primjenjivati kako bi se sudionicima na tržištu omogućio pristup tržišnim podacima. Međutim, kako se doprinositelje tržišnih podataka ne bi nepotrebno opteretilo, primjereno je njihovu obvezu objave podataka što je moguće više uskladiti s obvezom dostave podataka CTP-u.

(15)Zbog neujednačene kvalitete tržišnih podataka sudionici na tržištu teško ih mogu usporediti, stoga konsolidacija podataka znatno gubi na dodanoj vrijednosti. Za pravilno funkcioniranje sustava transparentnosti iz glava II. i III. Uredbe (EU) 600/2014 i za konsolidaciju podataka od strane pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju iznimno je važno da su tržišni podaci vrlo kvalitetni. Stoga je primjereno zahtijevati da ti tržišni podaci zadovoljavaju visoke standarde kvalitete u pogledu sadržaja i formata. Taj bi sadržaj i format trebalo biti moguće promijeniti u kratkom roku kako bi se uzele u obzir promjene tržišnih praksi i saznanja. Stoga bi Komisija u delegiranom aktu trebala utvrditi zahtjeve u pogledu kvalitete podataka i uzeti u obzir savjete posebne savjetodavne skupine sastavljene od stručnjaka iz sektora i javnih tijela.

(16)Radi boljeg praćenja događaja o kojima se izvješćuje Direktivom 2014/65/EU propisano je usklađivanje satova poslovanja za mjesta trgovanja i njihove članove. Kako bi se osiguralo da se u kontekstu konsolidacije tržišnih podataka vremenski žigovi koje prijavljuju različiti subjekti mogu smisleno usporediti, primjereno je zahtjeve za usklađivanje satova poslovanja proširiti na sistematske internalizatore, APA-e i pružatelje konsolidiranih podataka o trgovanju. Zbog razine tehničke stručnosti potrebne za utvrđivanje zahtjeva za primjenu usklađenog sata poslovanja, ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda za određivanje razine točnosti do koje bi satovi trebali biti usklađeni.

(17)Člankom 23. Uredbe (EU) br. 600/2014 propisano je da se većina trgovanja dionicama odvija na mjestima trgovanja ili preko sistematskih internalizatora („obveza trgovanja za dionice”). Taj se zahtjev ne primjenjuje na trgovanje dionicama koje je nesistematsko, ad hoc ili nepravilno i povremeno. Nije jasno kad se to izuzeće primjenjuje. ESMA je stoga to pojasnila razlikovanjem dionica na temelju njihova međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnog papira (ISIN). U skladu s tim razlikovanjem samo dionice s oznakom ISIN dodijeljenom u EGP-u podliježu obvezi trgovanja za dionice. Taj pristup pruža jasnoću sudionicima na tržištu koji trguju dionicama. Stoga je primjereno ESMA-inu trenutačnu praksu uključiti u Uredbu (EU) br. 600/2014 te istodobno ukinuti izuzeće za trgovanje dionicama koje je je nesistematsko, ad hoc ili nepravilno i povremeno. Kako bi sudionici na tržištu mogli sa sigurnošću odrediti koji instrumenti podliježu obvezi trgovanja za dionice, ESMA bi trebala biti ovlaštena za objavljivanje i održavanje popisa takvih dionica.

(18)Važno je utvrditi datum do kojeg treba izvijestiti o transakcijama kako bi nadzorna tijela i izvještajni subjekti bili dovoljno pripremljeni. Bitno je i uskladiti raspored promjena u različitim okvirima za izvješćivanje. Utvrđivanjem tog datuma u delegiranom aktu omogućit će se potrebna fleksibilnost i uskladiti ovlasti ESMA-e s ovlastima utvrđenima u Uredbi (EU) 2019/834. Kako bi se povećala ukupna dosljednost izvješćivanja o tržištu, ESMA bi pri izradi relevantnog nacrta regulatornih tehničkih standarda također trebala uzeti u obzir međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na svjetskoj razini.

(19)Izvješćivanje na financijskim tržištima, posebno o transakcijama, već je vrlo automatizirano i podaci su standardiziraniji. Neke nedosljednosti među okvirima već su uklonjene revizijom Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR) u okviru programa REFIT i Uredbom o transakcijama financiranja vrijednosnim papirima (SFTR). Trebalo bi uskladiti ESMA-ine ovlasti kako bi se donijeli tehnički standardi i osigurala veća dosljednost u izvješćivanju o transakcijama među okvirima utvrđenima EMIR-om, SFTR-om i MiFIR-om. Time će se poboljšati kvaliteta podataka o transakcijama i izbjeći nepotrebni dodatni troškovi za sektor. 

(20)Tržišno natjecanje među pružateljima konsolidiranih podataka o trgovanju osigurava da se konsolidirani podaci objavljuju na najučinkovitiji način i po najboljim uvjetima za korisnike. Međutim, dosad nijedan subjekt nije podnio zahtjev za odobrenje za rad kao pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju. Stoga se smatra primjerenim ovlastiti ESMA-u da periodično organizira natječajni postupak odabira kako bi se za svaku kategoriju imovine odabrao jedan subjekt koji može pružati konsolidirane podatke. Uzimajući u obzir novost predloženog programa, ESMA bi u prvom postupku odabira koji pokrene u vezi s dionicama trebala zahtijevati samo pružanje podataka nakon trgovanja. Najmanje 18 mjeseci prije pokretanja drugog postupka odabira ESMA bi Komisiji trebala podnijeti izvješće u kojem procjenjuje postoji li tržišna potražnja za proširenjem podataka koji se dostavljaju u konsolidirani sustav objave na podatke prije trgovanja. Na temelju takvog izvješća Komisija bi trebala biti ovlaštena delegiranim aktom dodatno odrediti detaljnost podataka prije trgovanja koji se dostavljaju u konsolidirani sustav objave.

(21)U skladu s podacima u procjeni učinka priloženoj prijedlogu ove Uredbe, očekivani prihodi od konsolidiranog sustava objave razlikovat će se ovisno o konkretnim značajkama tog sustava. Očekivani prihodi CTP-a trebali bi znatno premašiti troškove njegove produkcije i tako omogućiti uspostavu stabilnog sustava sudjelovanja u prihodima u kojem CTP i doprinositelji tržišnih podataka imaju usklađene poslovne interese. To načelo ne bi trebalo spriječiti CTP-e da ostvaruju potrebnu maržu za održavanje održivog poslovnog modela i da upotrebljavaju temeljne tržišne podatke kako bi ponudili dodatne analitičke ili druge usluge radi povećanja izvora prihoda.

(22)Postoji objektivna razlika između mjesta primarnog uvrštenja i drugih mjesta trgovanja koja služe kao sekundarna tržišta trgovanja. Na mjestu primarnog uvrštenja poduzeća dobivaju pristup javnim tržištima, što je od ključne važnosti za životni ciklus i likvidnost dionica. To se posebno odnosi na dionice uvrštene na manja uređena tržištima, kojima se obično trguje na mjestu primarnog uvrštenja. Ako se trgovanje određenom dionicom u okviru sustava transparentnosti prije trgovanja odvija isključivo ili pretežno na mjestu primarnog uvrštenja, to manje mjesto trgovanja ima važniju ulogu u formiranju cijene te dionice. Temeljni tržišni podaci koje manja uređena tržišta dostavljaju u konsolidirani sustav objave stoga imaju važniju ulogu u formiranju cijena dionica koje se uvrštavaju za trgovanje na tom mjestu. Povlašteni tretman u sustavu sudjelovanja u prihodima stoga se smatra primjerenim kako bi se tim manjim burzama omogućilo da zadrže lokalna uvrštenja i očuvaju raznovrstan i dinamičan ekosustav u skladu s ciljevima unije tržišta kapitala.

(23)Mala uređena tržišta su uređena tržišta koja uvrštavaju dionice izdavatelja za koje je trgovanje na sekundarnom tržištu obično manje likvidno od trgovanja dionicama uvrštenima za trgovanje na većim uređenim tržištima. Kako bi se izbjeglo da zbog nižeg volumena trgovanja (ili nominalnih vrijednosti) manje burze u sustavu sudjelovanja u prihodima osmišljenom za konsolidirani sustav objave za dionice budu u nepovoljnom položaju, za podatke o trgovanju tim manje likvidnim dionicama trebala bi se plaćati veća naknada nego što bi se očekivalo s obzirom na njihovu zamišljenu vrijednost trgovanja. Je li dionica manje likvidna trebalo bi se utvrditi na temelju omjera transparentne likvidnosti prije trgovanja na uređenom tržištu koje uvrštava manje likvidnu dionicu u odnosu na prosječni dnevni promet trgovanja tom dionicom.

(24)S obzirom na novost konsolidiranog sustava objave u kontekstu financijskih tržišta EU-a, ESMA-u bi trebalo zadužiti da Europskoj komisiji dostavi procjenu sustava sudjelovanja u prihodima osmišljenog za uređena tržišta u kontekstu konsolidiranog sustava objave za dionice. To bi izvješće trebalo pripremiti na temelju najmanje 12 mjeseci rada CTP-a i naknadno na zahtjev Komisije, ako se to bude smatralo potrebnim ili primjerenim. Procjena bi se posebno trebala usredotočiti na to je li sudjelovanje malih uređenih tržišta u prihodima CTP-a pošteno i štiti li se njime učinkovito uloga tih tržišta u njihovu lokalnom financijskom ekosustavu. Komisija bi trebala biti ovlaštena za reviziju mehanizma raspodjele putem delegiranog akta, ako to bude potrebno ili primjereno.

(25)Treba osigurati da pružatelji konsolidiranih podataka o trgovanju na održiv način isprave asimetričnost informacija na tržištima kapitala i da konsolidirani podaci koje pružaju budu pouzdani. Stoga bi pružatelji konsolidiranih podataka o trgovanju trebali biti obvezni stalno se pridržavati organizacijskih zahtjeva i standarda kvalitete usluga nakon što im ESMA izda odobrenje za rad. Standardi kvalitete trebali bi obuhvaćati aspekte povezane s prikupljanjem konsolidiranih temeljnih tržišnih podataka, točnim označivanjem takvih podataka vremenskim žigom u različitim fazama lanca dostave, naplatom naknada za pretplatu na tržišne podatke i upravljanje tim pretplatama te raspodjelom prihoda doprinositeljima tržišnih podataka.

(26)Kako bi se očuvalo povjerenje sudionika na tržištu u poslovanje pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju, takvi subjekti trebali bi periodično sastavljati niz javnih izvješća o usklađenosti sa svojim obvezama iz ove Uredbe, posebno o statističkim podacima o uspješnosti i o incidentima povezanima s kvalitetom podataka i sustavima za podatke. Zbog izrazito tehničke prirode tematike izvješća ESMA bi trebala biti ovlaštena za određivanje njihova sadržaja, formata i rokova za objavu.

(27)Zahtjev da izvješća o trgovanju budu dostupna nakon 15 minuta bez naknade pristupa trenutačno se primjenjuje na sva mjesta trgovanja, APA-e i CTP-e. Kad je riječ o CTP-ima, taj zahtjev ometa komercijalizaciju konsolidacije temeljnih tržišnih podataka i znatno ograničava komercijalnu održivost potencijalnog CTP-a jer bi određeni potencijalni klijenti mogli odlučiti radije čekati na besplatne konsolidirane podatke umjesto da se pretplate na konsolidirani sustav objave. To se posebno odnosi na obveznice i izvedenice, kojima se općenito ne trguje često i za koje podaci često zadržavaju većinu svoje vrijednosti nakon 15 minuta. Iako bi se zahtjev za besplatno stavljanje podataka na raspolaganje nakon 15 minuta trebao i dalje primjenjivati na mjesta trgovanja i APA-e, trebalo bi ga ukinuti za CTP-e kako bi se zaštitio njihov potencijalni poslovni model.

(30)Člankom 28. Uredbe (EU) br. 600/2014 zahtijeva se da se OTC izvedenicama koje podliježu obvezi poravnanja trguje na mjestima trgovanja. Uredbom (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća 35 izmijenjena je Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 36 kako bi se smanjio opseg subjekata koji podliježu obvezi poravnanja. S obzirom na blisku međusobnu povezanost obveze poravnanja na temelju Uredbe (EU) 648/2012 i obveze trgovanja za izvedenice na temelju Uredbe (EU) 600/2014 te kako bi se osigurala veća pravna dosljednost i pojednostavnio pravni okvir, potrebno je i primjereno ponovno uskladiti obvezu trgovanja za izvedenice s obvezom poravnanja za izvedenice. Bez tog usklađivanja određene manje financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane više ne bi bile obuhvaćene obvezom poravnanja, ali bi se na njih i dalje primjenjivala obveza trgovanja.

(31)Člankom 6.a Uredbe (EU) br. 648/2012 predviđa se mehanizam za privremenu suspenziju obveze poravnanja ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određene kategorije OTC izvedenica podliježu obvezi poravnanja ili ako se takva suspenzija smatra potrebnom kako bi se izbjegla ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti u Uniji. Međutim, takvom se suspenzijom može onemogućiti drugim ugovornim stranama da ispune obvezu trgovanja utvrđenu u Uredbi (EU) 600/2014 jer je obveza poravnanja preduvjet za obvezu trgovanja. Stoga je potrebno utvrditi da bi u slučajevima kad bi suspenzija obveze poravnanja dovela do bitne promjene kriterija za obvezu trgovanja trebalo bi biti moguće istodobno suspendirati obvezu trgovanja za istu kategoriju ili iste kategorije OTC izvedenica koje podliježu suspenziji obveze poravnanja.

(32)Potreban je ad hoc mehanizam suspenzije kako bi Komisija mogla brzo reagirati na velike promjene tržišnih uvjeta koje bi mogle bitno utjecati na trgovanje izvedenicama i na druge ugovorne strane. U slučaju takvih tržišnih uvjeta i na zahtjev nadležnog tijela države članice Komisija bi trebala moći suspendirati obvezu trgovanja, neovisno o suspenzijama obveze poravnanja. Takva suspenzija obveze trgovanja trebala bi biti moguća ako na aktivnosti investicijskog društva iz EU-a s drugom ugovornom stranom izvan EGP-a neopravdano utječe područje primjene obveze trgovanja za izvedenice u EU-u i ako to investicijsko društvo djeluje kao održavatelj tržišta za kategoriju izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja. Problem preklapajućih obveza trgovanja izvedenicama posebno je izražen u trgovanju s drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja primjenjuje vlastite obveze trgovanja za izvedenice. Suspenzijom bi se pomoglo i drugim ugovornim stranama iz EU-a da ostanu konkurentne na globalnim tržištima. Pri odlučivanju o suspenziji obveze trgovanja Komisija bi trebala uzeti u obzir učinak takve suspenzije na obvezu poravnanja utvrđenu u Uredbi (EU) br. 648/2012.

(33)Odredbama o otvorenom pristupu za izvedenice kojima se trguje na burzi smanjuje se privlačnost ulaganja u nove proizvode jer konkurenti mogu dobiti pristup bez početnog ulaganja. Stoga se primjenom sustava otvorenog pristupa za izvedenice kojima se trguje na burzi, utvrđenog u člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 600/2014, može ograničiti konkurentnost tih proizvoda uklanjanjem poticaja za uređena tržišta da stvaraju nove izvedenice kojima se trguje na burzi. Stoga bi trebalo odrediti da se taj sustav ne bi trebao primjenjivati na dotičnu središnju drugu ugovornu stranu ili mjesto trgovanja u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi, kako bi se potaknulo inovacije i razvoj izvedenica kojima se trguje na burzi u Uniji.

(34)Financijski posrednici trebali bi nastojati postići najbolju moguću cijenu i najveću moguću vjerojatnost izvršenja za transakcije koje izvršavaju u ime svojih klijenata. U tu svrhu financijski posrednici trebali bi odabrati mjesto trgovanja ili drugu ugovornu stranu za izvršavanje transakcija svojih klijenata isključivo vodeći se načelom najpovoljnijeg izvršenja za svoje klijente. S tim načelom najpovoljnijeg izvršenja trebalo bi biti nespojivo da financijski posrednik primi plaćanje od druge ugovorne strane u trgovanju u zamjenu za izvršenje transakcije klijenta. Stoga bi investicijskim društvima trebalo zabraniti primanje takvih plaćanja.

(35)Komisija bi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda koje je izradila ESMA u pogledu konkretnih značajki sustava odgode za transakcije nevlasničkim instrumentima, pružanja informacija prema razumnim komercijalnim uvjetima, usklađivanja satova poslovanja mjesta trgovanja, sistematskih internalizatora, APA-a i CTP-a te u pogledu značajki obveze javnog izvješćivanja za CTP-e. Komisija bi trebala donijeti taj nacrt regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a te u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(36)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest olakšavanje uvođenja konsolidiranog sustava objave za sva tržišta i svaku kategoriju imovine te izmjenu određenih aspekata postojećeg zakonodavstva radi poboljšanja transparentnosti na tržištima financijskih instrumenata, ali i daljnjeg poboljšanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za uređena tržišta i sistematske internalizatore, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Ovom se Uredbom nadalje poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji, posebno sloboda poduzetništva i pravo na zaštitu potrošača,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 600/2014

(1)Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (i):

(h)    opseg multilateralnog trgovanja.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Glava V. ove Uredbe primjenjuje se i na sve financijske druge ugovorne strane iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 648/2012 i sve nefinancijske druge ugovorne iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka te uredbe.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 7.a:

„7.a    Svi multilateralni sustavi djeluju bilo u skladu s odredbama glave II. Direktive 2014/65/EU s obzirom na MTP-e ili OTP-e ili s odredbama glave III. te direktive s obzirom na uređena tržišta.

Sva investicijska društva koja organizirano, učestalo i sustavno te u znatnoj mjeri trguju za vlastiti račun kad izvršavaju naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a djeluju u skladu s glavom III. ove Uredbe.

Ne dovodeći u pitanje članke 23. i 28., sva investicijska društva koja sklapaju transakcije financijskim instrumentima koje se ne sklapaju putem multilateralnih sustava ili sistematskih internalizatora moraju biti usklađena s člancima 20., 21., 22., 22.a, 22.b i 22.c ove Uredbe.”;

(2)u članku 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11.    „multilateralni sustav” znači svaki sustav ili platforma unutar kojih je omogućena interakcija više trgovinskih interesa trećih strana za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata;

(b)umeće se sljedeća točka 34.a:

„34.a „doprinositelj tržišnih podataka” znači mjesto trgovanja, investicijsko društvo, uključujući sistematske internalizatore, ili APA;”;

(c)točka 35. zamjenjuje se sljedećim:

„35.    „pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju” ili „CTP” znači osoba koja je u skladu s glavom IV.a poglavljem 1. ove Uredbe ovlaštena za pružanje usluge prikupljanja tržišnih podataka za dionice, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, obveznice ili izvedenice od doprinositelja tržišnih podataka te za konsolidiranje tih podataka u kontinuirane elektroničke tokove podataka u realnom vremenu kojima se pružaju temeljni tržišni podaci po dionici, fondu čijim se udjelima trguje na burzi, obveznici ili izvedenicama te za njihovo pružanje korisniku tržišnih podataka;”;

(d)umeću se sljedeće točke 36.b i 36.c:

36.b    „temeljni tržišni podaci” znači:

(a)svi sljedeći podaci o vlasničkim financijskim instrumentima:

i.najbolje ponude za kupnju i prodaju i odgovarajući volumeni;

ii.cijena i volumen transakcije izvršen po navedenoj cijeni;

iii.unutardnevni podaci o dražbama;

iv.podaci o dražbama na kraju dana;

v.identifikacijska oznaka tržišta kojom se identificira mjesto izvršenja;

vi.standardizirana identifikacijska oznaka instrumenta koja se upotrebljava na svim mjestima trgovanja;

vii.podaci o vremenskom žigu za sve sljedeće:

–    vrijeme izvršenja transakcije;

–    vrijeme objave transakcije;

–    primitak tržišnih podataka od doprinositelja tržišnih podataka;

–    primitak tržišnih podataka od strane pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju;

–    distribuiranje konsolidiranih tržišnih podataka pretplatnicima;

viii.protokoli za trgovanje i primjenjiva izuzeća ili odgode;

(b)svi sljedeći podaci o nevlasničkim financijskim instrumentima:

i.cijena i količina/veličina transakcije izvršene po navedenoj cijeni;

ii.identifikacijska oznaka tržišta kojom se identificira mjesto izvršenja;

iii.standardizirana identifikacijska oznaka instrumenta koja se upotrebljava na svim mjestima trgovanja;

iv.podaci o vremenskom žigu za sve sljedeće:

–    vrijeme izvršenja transakcije;

–    vrijeme objave transakcije;

–    primitak tržišnih podataka od doprinositelja tržišnih podataka;

–    primitak tržišnih podataka putem konsolidatorova mehanizma za agregiranje/konsolidaciju;

–    distribuiranje konsolidiranih tržišnih podataka pretplatnicima;

v.protokoli za trgovanje i primjenjiva izuzeća ili odgode;

36.c    „regulatorni podaci" znači podaci koji se odnose na status sustava uparivanja naloga za financijske instrumente, uključujući informacije o sustavima za prekid trgovanja, zaustavljanjima trgovanja te početnim i zadnjim cijenama tih financijskih instrumenata;”

(3)članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)sustava za uparivanje naloga koji su veći od dvostruke uobičajene veličine tržišta i koji se temelje na metodologiji trgovanja kod koje se cijena financijskih instrumenata iz članka 3. stavka 1. dobiva iz bilo kojeg od sljedećih podataka:

i.cijene tih financijskih instrumenata na mjestima trgovanja na kojima su ti financijski instrumenti prvi put uvršteni za trgovanje;

ii.cijene tih financijskih instrumenata na najrelevantnijem tržištu u smislu likvidnosti, ako je ta cijena javno objavljena te je sudionici na tržištu smatraju pouzdanom referentnom cijenom;

iii.konsolidiranog sustava objave za dionice ili fondove čijim se udjelima trguje na burzi.”;

ii.dodaje se sljedeći podstavak:

„Za potrebe točke (a) kontinuirana primjena tog izuzeća podložna je uvjetima iz članka 5.”;

(b)u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Referentna cijena iz stavka 1. točke (a) određuje se dobivanjem bilo kojeg od sljedećih podataka:

(a)srednje vrijednosti unutar aktualnih cijena ponuda za kupnju i prodaju u bilo kojem od sljedećih sustava:

i.mjestu trgovanja na kojem su ti financijski instrumenti prvi put uvršteni za trgovanje;

ii.najrelevantnijem tržištu u smislu likvidnosti;

iii.konsolidiranom sustavu objave za dionice ili fondove čijim se udjelima trguje na burzi.”;

(b)ako cijena iz točke (a) nije dostupna, početne ili zadnje cijene relevantnog trgovanja.”;

(4)članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Članak 5. 
Ograničenje volumena”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Mjesta trgovanja suspendiraju primjenu izuzeća iz članka 4. stavka 1. točke (a) i članka 4. stavka 1. točke (b) podtočke i. ako postotak volumena trgovanja financijskim instrumentom u Uniji na temelju tih izuzeća premašuje 7 % ukupnog volumena trgovanja tim financijskim instrumentom u Uniji. Mjesta trgovanja svoju odluku o suspenziji primjene tih izuzeća temelje na podacima koje je ESMA objavila u skladu sa stavkom 4. i donose takvu odluku u roku od dva radna dana od te objave i na razdoblje od šest mjeseci.”;

(c)stavci 2. i 3. brišu se;

(d)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    ESMA u roku od pet radnih dana od kraja svakog kalendarskog mjeseca objavljuje sve sljedeće podatke:

(a)ukupni volumen trgovanja u Uniji po financijskom instrumentu u prethodnih 12 mjeseci;

(b)postotak trgovanja financijskim instrumentom koje se izvršava u Uniji na temelju izuzeća iz članka 4. stavka 1. točke (a) i članka 4. stavka 1. točke (b) podtočke i.;

(c)metodologija koja se koristi za izračun postotka iz točke (b).”;

(e)stavak 5. briše se;

(f)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.    Kako bi se osigurala pouzdana osnova za nadzor nad trgovanjem koje se odvija na temelju izuzeća iz članka 4. stavka 1. točke (a) i članka 4. stavka 1. točke (b) podtočke i. i za određivanje prekoračenja ograničenja iz stavka 1., operateri mjesta trgovanja moraju uspostaviti sustave i postupke kako bi se omogućilo identificiranje svih transakcija obavljenih na njihovu mjestu trgovanja na temelju tih izuzeća”;

(5)članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (b) briše se;

(b)u stavku 5. točka (d) briše se;

(6)članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Na temelju sustava odgode iz stavka 4. nadležna tijela odobravaju tržišnim operaterima i investicijskim društvima koji upravljaju mjestom trgovanja odgodu objave cijene transakcija do kraja dana trgovanja ili volumena transakcija za najviše dva tjedna.”;

ii.u drugom podstavku točka (c) briše se;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Kad odobravaju odgođeno objavljivanje iz stavka 1. u vezi s transakcijama državnim dužničkim instrumentima, nadležna tijela mogu dopustiti tržišnim operaterima i investicijskim društvima koji upravljaju mjestom trgovanja:

(a)neobjavljivanje volumena pojedinačne transakcije tijekom produženog razdoblja odgode; ili

(b)objavljivanje u zbirnom obliku nekoliko transakcija državnim dužničkim instrumentima na neodređeno razdoblje.”

(c)stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)    transakcije koje ispunjavaju uvjete za odgođeno objavljivanje cijene ili volumena i transakcije za koje nadležna tijela dopuštaju tržišnim operaterima i investicijskim društvima koji upravljaju mjestom trgovanja da omoguće odgođeno objavljivanje volumena ili cijene na jedno od sljedećih razdoblja:

i.15 minuta;

ii.do kraja dana trgovanja;

iii.dva tjedna.”;

ii.iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„Za potrebe prvog podstavka točke (c) ESMA određuje razrede za koje se primjenjuje razdoblje odgode u cijeloj Uniji, primjenom sljedećih kriterija:

(a)utvrđivanje likvidnosti;

(b)veličina transakcije, posebno transakcija na nelikvidnim tržištima ili transakcija koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta;

(c)za obveznice, klasifikacija obveznice u kategoriju investicijskog rejtinga ili visokog prinosa.”;

(7)u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.    ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj, format i terminologija informacija prema razumnim komercijalnim uvjetima koje mjesta trgovanja, APA-e, CTP-i i sistematski internalizatori moraju staviti na raspolaganje javnosti.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum – devet mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”.

(8)članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.    Ovaj članak te članci 15., 16. i 17. primjenjuju se na sistematske internalizatore kad trguju količinama do dvostruke uobičajene veličine tržišta. Ovaj članak te članci 15,. 16. i 17. ne primjenjuju se na sistemske internalizatore kad trguju količinama iznad dvostruke uobičajene veličine tržišta.

3.    Sistematski internalizatori mogu isticati ponude za bilo koju količinu. Minimalna količina za koju se daje ponuda jednaka je dvostrukoj uobičajenoj veličini tržišta za dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja. Svaka ponuda za određenu dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja obuhvaća obvezujuću ponudu za kupnju ili prodaju odnosno obvezujuće ponude za kupnju ili prodaju za količinu ili količine koje mogu biti do dvostruke uobičajene veličine tržišta za razred dionica, potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima, fondova čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata ili drugih sličnih financijskih instrumenata kojem dotični financijski instrument pripada. Cijena odnosno cijene odražavaju prevladavajuće tržišne uvjete za tu dionicu, potvrdu o deponiranim vrijednosnim papirima, fond čijim se udjelima trguje na burzi, certifikat ili drugi sličan financijski instrument.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 6.a:

„6.a    Sistematski internalizatori ne uparuju naloge po srednjoj vrijednosti unutar aktualnih cijena ponuda za kupnju i prodaju.”;

(9)članak 17.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.a 
Pomaci cijene

1.Ponude sistematskih internalizatora, poboljšanja cijena tih ponuda i cijene izvršenja usklađeni su s pomacima cijene utvrđenima u skladu s člankom 49. Direktive 2014/65/EU.

2.Primjena pomaka cijene utvrđenih u skladu s člankom 49. Direktive 2014/65/EU ne sprječava sistematske internalizatore da upare naloge koji prelaze uobičajenu veličinu tržišta po srednjoj vrijednosti unutar aktualnih cijena ponuda za kupnju i prodaju. Za naloge koji su manji od praga za velike naloge s obzirom na uobičajenu veličinu tržišta, ali koji su veći od dvostruke uobičajene veličine tržišta dopušteno je uparivanje po srednjoj vrijednosti unutar aktualnih cijena ponuda za kupnju i prodaju ako se poštuju ti pomaci cijena.”;

(10)umeću se sljedeći članci 22.a, 22.b i 22.c:

„Članak 22.a 
Pružanje tržišnih podataka CTP-u

1.Doprinositelji tržišnih podataka u pogledu dionica, fondova čijim se udjelima trguje na burzi i obveznica kojima se trguje na mjestu trgovanja te OTC izvedenica definiranih u članku 2. točki 7. Uredbe (EU) br. 648/2012 koje podliježu obvezi poravnanja iz članka 4. te uredbe dostavljaju CTP-u sve tržišne podatke iz članka 22.b stavka 2. koji su mu potrebni da bi bio operativan. Ti se tržišni podaci dostavljaju u usklađenom formatu, protokolom za prijenos visoke kvalitete i onoliko blizu stvarnom vremenu koliko im to dopuštaju tehničke mogućnosti.

2.Svaki CTP može odabrati koju od vrsta veza koje doprinositelji tržišnih podataka nude drugim korisnicima želi koristiti za dostavu tih podataka. Doprinositelji tržišnih podataka ne primaju naknadu za omogućavanje te veze osim dijela prihoda za dionice, kako je utvrđeno u uvjetima za imenovanje CTP-a u postupku odabira utvrđenom u članku 27.da.

3.Doprinositelji tržišnih podataka, u vezi s transakcijama instrumentima iz stavka 1. koje su sklopila investicijska društva izvan mjesta trgovanja, dostavljaju CTP-u tržišne podatke o tim transakcijama izravno ili putem APA-e.

4.Doprinositelji tržišnih podataka ne primaju naknadu za dostavljene tržišne podatke osim dijela prihoda iz članka 27.da stavka 2. točke (c).

5.Doprinositelji tržišnih podataka dostavljaju informacije o izuzećima i odgodama utvrđenima u člancima 4., 7., 11., 14., 20. i 21.

Članak 22.b 
Kvaliteta tržišnih podataka

1.Komisija do [Ured za publikacije: unijeti datum – tri mjeseca od stupanja na snagu] osniva stručnu skupinu dionika radi pružanja savjeta o kvaliteti i sadržaju tržišnih podataka, zajedničkom tumačenju tržišnih podataka i kvaliteti protokola za prijenos iz članka 22.a stavka 1. Stručna skupina dionika daje savjete na godišnjoj osnovi. Ti se savjeti objavljuju.

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata na temelju članka 50. radi utvrđivanja kvalitete i sadržaja tržišnih podataka te kvalitete protokola prijenosa.

U tim delegiranim aktima posebno se navodi sljedeće:

(a)koje tržišne podatke pružatelji tržišnih podataka moraju dostaviti CTP-u kako bi on pripremio temeljne tržišne podatke potrebne da bude operativan, uključujući sadržaj i format tih tržišnih podataka;

(b)što su temeljni tržišni podaci iz članka 2. stavka 1. točke 36.b i regulatorni podaci iz članka 2. stavka 1. točke 36.c.

Za potrebe prvog podstavka Komisija uzima u obzir savjete ESMA-e i tehničke stručne skupine osnovane u skladu sa stavkom 2., međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na međunarodnoj razini. Komisija osigurava da se u donesenim delegiranim aktima uzimaju u obzir zahtjevi za izvješćivanje utvrđeni u člancima 3., 6., 8., 10., 14., 18., 20., 21. i 27.g.

Članak 22.c 
Usklađivanje satova poslovanja

1.Mjesta trgovanja i njihovi članovi ili sudionici, sistematski internalizatori, APA-e i CTP-i usklađuju svoje satove poslovanja koje koriste za bilježenje datuma i vremena svakog događaja o kojem se izvješćuje.

2.ESMA u skladu s međunarodnim standardima izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje razine točnosti do koje se satovi trebaju uskladiti.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum – šest mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(11)u članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Investicijsko društvo osigurava da se transakcije dionicama s međunarodnim identifikacijskim brojem vrijednosnog papira (ISIN) dodijeljenim u EGP-u koje ono izvršava odvijaju na uređenom tržištu, MTP-u, putem sistematskog internalizatora ili na mjestu trgovanja u trećoj zemlji koje je ocijenjeno jednakovrijednim u skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) Direktive 2014/65/EU, ovisno o slučaju, osim u sljedećim slučajevima:

(a)tim se dionicama trguje na mjestu trgovanja u trećoj zemlji u lokalnoj valuti; ili

(b)te se transakcije izvršavaju između kvalificiranih nalogodavatelja, između profesionalnih nalogodavatelja ili između kvalificiranih i profesionalnih nalogodavatelja i ne doprinose procesu utvrđivanja cijena.

ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje popis dionica s identifikacijskom oznakom ISIN dodijeljenom u EGP-u koje podliježu obvezi trgovanja za dionice i redovito ga ažurira.”;

(12)članak 26. stavak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)dodaje se sljedeća točka (j):

„(j)    datum do kojeg treba izvijestiti o transakcijama.”;

(b)iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„ESMA pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda uzima u obzir međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na svjetskoj razini te njihovu usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje iz članka 4. Uredbe (EU) br. 2019/834 i članka 26. Uredbe (EU) br. 2015/2365.”;

(13)u članku 26. dodaje se sljedeći stavak 11.:

„11.    Do [Ured za publikacije: unijeti datum – dvije godine od datuma objave] ESMA Komisiji podnosi izvješće u kojem procjenjuje izvedivost veće integracije u izvješćivanju o transakcijama i racionalizacije protoka podataka u skladu s člankom 26. ove Uredbe s ciljem:

(a)smanjenja dvostrukih ili nedosljednih zahtjeva za dostavljanje podataka o transakcijama, a posebno dvostrukih ili nedosljednih zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća*1 i Uredbi (EU) 2015/2365;

(b)poboljšanja standardizacije podataka te učinkovite razmjene i uporabe podataka o kojima relevantna nadležna tijela, kako na razini Unije tako i na nacionalnoj razini, izvješćuju u skladu s bilo kojim okvirom Unije za izvješćivanje.

ESMA pri pripremi izvješća prema potrebi blisko surađuje s drugim tijelima Europskog sustava financijskog nadzora i s Europskom središnjom bankom.

________________________________________________________

*1    Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. Svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije (SL L 141, 28.5.2019., str. 42.).

(14)članak 27. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)dodaje se sljedeća točka (c):

„(c)    datuma do kojeg treba dostaviti referentne podatke.”

(b)iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„ESMA pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda uzima u obzir međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na svjetskoj razini te njihovu usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje iz članka 4. Uredbe (EU) br. 2019/834 i članka 26. Uredbe (EU) br. 2015/2365.”;

(15)umeće se sljedeći članak 27.da:

„Članak 27.da 
Postupak odabira za odobrenje jedinstvenog pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju za svaku kategoriju imovine

1.Do [Ured za publikacije: unijeti datum – tri mjeseca od stupanja na snagu] ESMA organizira postupak odabira za imenovanje CTP-a na mandat od pet godina. ESMA organizira zaseban postupak odabira za svaku od sljedećih kategorija imovine: dionice, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, obveznice i izvedenice (ili relevantne potkategorije izvedenica).

2.Za svaku kategoriju imovine iz stavka 1. ESMA ocjenjuje zahtjeve na temelju sljedećih kriterija:

(a)tehnička sposobnost podnositelja zahtjeva da uspostave otporan konsolidirani sustav objave u cijeloj Uniji;

(b)sposobnost podnositelja zahtjeva da ispune organizacijske zahtjeve iz članka 27.h;

(c)upravljačka struktura podnositelja zahtjeva;

(d)brzina kojom podnositelji zahtjeva mogu distribuirati temeljne tržišne podatke;

(e)sposobnost podnositelja zahtjeva za distribuiranje kvalitetnih podataka;

(f)ukupni izdaci koji su podnositeljima zahtjeva potrebni za uspostavu konsolidiranog sustava objave i troškovi kontinuiranog upravljanja tim sustavom;

(g)visina naknada koje podnositelj zahtjeva namjerava naplaćivati različitim vrstama korisnika temeljnih tržišnih podataka;

(h)mogućnost da se podnositelji zahtjeva koriste modernim tehnologijama sučelja za pružanje temeljnih tržišnih podataka i za povezivost;

(i)medij za pohranu koji će podnositelji zahtjeva upotrebljavati za pohranu povijesnih podataka;

(j)protokoli koje će podnositelji zahtjeva upotrebljavati za sprečavanje i rješavanje problema prekida rada.

3.U prvom postupku odabira koji se organizira za dionice poziva se samo na podnošenje ponuda za uspostavu konsolidiranog sustava objave podataka nakon trgovanja. Prije sljedećih postupaka odabira ESMA procjenjuje učinke na tržišnu potražnju i prihode na uređenim tržištima i na temelju te procjene izvješćuje Komisiju o mogućnosti uključivanja najboljih ponuda za kupnju i prodaju i odgovarajućih volumena u sustav. Na temelju tog izvješća i iskustva stečenog nakon prvog postupka odabira Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta kojim se utvrđuje odgovarajuća razina podataka prije trgovanja koje treba dostaviti CTP-u.

4.Pri odabiru CTP-a za dionice, uz kriterije iz stavka 2., uzima se u obzir i sustav sudjelovanja u prihodima, a posebno formula koja se primjenjuje na uređena tržišta koja su doprinositelji tržišnih podataka. Kad razmatra konkurentske ponude, ESMA odabire CTP za dionice koji omogućuje sudjelovanje u prihodima na način da uređenim tržištima, posebno onim manjima, preostane najveći iznos prihoda za raspodjelu nakon što se oduzmu operativni troškovi i razumna marža. Ti se prihodi raspodjeljuju u skladu s člankom 27.h stavkom 1. točkom (c) i na način razmjeran tržišnim podacima dostavljenima u skladu s člankom 22.a.

5.ESMA donosi detaljno obrazloženu odluku o odabiru i izdavanju odobrenja za rad subjekata za upravljanje konsolidiranim sustavom objave u roku od tri mjeseca od pokretanja postupka odabira iz stavka 2. U takvoj obrazloženoj odluci navode se uvjeti poslovanja CTP-a, a posebno razina naknada iz stavka 2. točke (g), a za dionice razina sudjelovanja iz stavka 3., posebno za manja uređena tržišta.

6.Odabrani CTP-i moraju u svakom trenutku ispunjavati organizacijske zahtjeve iz članka 27.h i uvjete utvrđene u odluci ESMA-e o izdavanju odobrenja za rad CTP-u iz stavka 3. CTP koji više ne može ispunjavati te zahtjeve i uvjete, uključujući zahtjeve i uvjete u pogledu poremećaja i upada u sustav, o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u.

7.Oduzimanje odobrenja za rad iz članka 27.e stupa na snagu tek od trenutka kad je odabran i odobren novi CTP u skladu sa stavcima od 1. do 4.

(16)članak 27.h zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.h

Organizacijski zahtjevi za pružatelje konsolidiranih podataka o trgovanju

1.CTP-i u skladu s uvjetima za odobrenje iz članka 27.da:

(a)prikupljaju sve tržišne podatke dostavljene u vezi s kategorijom imovine za koju imaju odobrenje za rad;

(b)prikupljaju mjesečne pretplatničke naknade od korisnika;

(c)u slučaju tržišnih podataka koji se odnose na dionice, preraspodjeljuju dio prihoda u svrhu pokrivanja troškova povezanih s obaveznim doprinosom podataka i osiguravanja pravedne razine sudjelovanja uređenih tržišta, a posebno manjih uređenih tržišta, u prihodima od konsolidiranog sustava objave, u skladu s člankom 27.da stavkom 4.;

(d)u skladu sa zahtjevima u pogledu kvalitete podataka iz članka 22.b korisnicima u kontinuiranom elektroničkom toku, po nediskriminirajućim uvjetima i onoliko blizu stvarnom vremenu koliko im to dopuštaju tehničke mogućnosti stavljaju na raspolaganje konsolidirane temeljne tržišne podatke za čiju je dostavu CTP odabran u skladu s člankom 27.da;

(e)osiguravaju da je objava temeljnih tržišnih podataka u skladu s primjenjivim izuzećima i odgodama iz članaka 4., 7., 11., 14., 20. i 21.;

(f)osiguravaju da su konsolidirani temeljni tržišni podaci lako dostupni, strojno čitljivi i upotrebljivi svim korisnicima, među ostalim malim ulagateljima.

Za potrebe utvrđivanja sudjelovanja iz točke (c) prihodi CTP-a raspodjeljuju se među uređenim tržištima u skladu s formulom koja odražava omjer transparentne likvidnosti prije trgovanja dionicama na uređenom tržištu u odnosu na prosječni dnevni promet trgovanja tim dionicama u Uniji.

2.CTP-i donose i na svojim internetskim stranicama objavljuju standarde usluge koji obuhvaćaju sve sljedeće elemente:

(a)popis doprinositelja tržišnih podataka od kojih se primaju tržišni podaci;

(b)načini i brzina dostave konsolidiranih tržišnih podataka korisnicima;

(c)mjere poduzete kako bi se osigurao operativni kontinuitet pružanja konsolidiranih tržišnih podataka.

3.CTP-i uspostavljaju pouzdane sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost načina prijenosa tržišnih podataka između doprinositelja tržišnih podataka i CTP-a te između CTP-a i korisnika te kojima se rizik od oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa svodi na najmanju moguću mjeru. CTP ima odgovarajuće resurse i rezervne kapacitete kako bi neprekidno mogao pružati i održavati svoje usluge.

4.Nakon 12 mjeseci potpunog funkcioniranja CTP-a za dionice ESMA Komisiji dostavlja obrazloženo mišljenje o učinkovitosti i pravednosti razine sudjelovanja uređenih tržišta u prihodima koje ostvaruje CTP kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom. Komisija može zatražiti od ESMA-e da dostavi dodatna mišljenja, ako je to potrebno ili primjereno. Komisija je ovlaštena prema potrebi donijeti delegirani akt na temelju članka 50. radi revidiranja ključa preraspodjele prihoda.”;

(17)umeće se sljedeći članak 27.ha:

„Članak 27.ha 
Obveze izvješćivanja za pružatelje konsolidiranih podataka o trgovanju

1.CTP-i na kraju svakog tromjesečja na svojim internetskim stranicama, kojima se može besplatno pristupiti, objavljuju statističke podatke o uspješnosti i izvješća o incidentima povezanima s kvalitetom podataka i sustavima za podatke.

2.2. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj, vremenski okvir, format i terminologija obveze izvješćivanja.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum – devet mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

3.CTP-i vode i čuvaju evidenciju koja se odnosi na njihovo poslovanje najmanje pet godina. Informacije koje se odnose na prve dvije godine čuvaju se na lako dostupnom mjestu, a CTP ESMA-i na zahtjev odmah dostavlja takvu evidenciju.”;

(18)u članku 28. stavku 1. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Financijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 648/2012 i nefinancijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz njezina članka 10. stavka 1. drugog podstavka zaključuju transakcije koje nisu unutargrupne transakcije kako su definirane u članku 3. niti transakcije obuhvaćene prijelaznim odredbama iz članka 89. te uredbe s takvim drugim financijskim drugim ugovornim stranama ili takvim nefinancijskim drugim ugovornim stranama povezane s izvedenicama koje se odnose na kategoriju izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja u skladu s postupkom utvrđenim u članku 32. ove Uredbe i popisane su u registru iz članka 34. ove Uredbe samo na:”;

(19)u članku 32. dodaju se sljedeći stavci 7., 8. i 9.:

„7.    Ako ESMA smatra da je suspenzija obveze poravnanja iz članka 6.a Uredbe (EU) br. 648/2012 bitna promjena kriterija utvrđenih kako bi obveza trgovanja počela proizvoditi učinke, kako se navodi u stavku 5. ovog članka, ESMA može od Komisije zahtijevati da suspendira obvezu trgovanja utvrđenu u članku 28. stavcima 1. i 2. ove Uredbe za iste kategorije OTC izvedenica koje podliježu zahtjevu za suspenziju obveze poravnanja.

8.    Zahtjev iz stavka 7. ne objavljuje se.

9.    Nakon što primi zahtjev iz stavka 7., Komisija bez nepotrebne odgode i na temelju ESMA-inih obrazloženja i dokaza poduzima jedno od sljedećeg:

(a)provedbenim aktom suspendira obvezu trgovanja za kategorije OTC izvedenica koje podliježu zahtjevu za suspenziju obveze poravnanja;

(b)odbija zatraženu suspenziju.

Za potrebe točke (b) Komisija obavješćuje ESMA-u o razlozima zbog kojih je odbila zatraženu suspenziju. Komisija o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće te im prosljeđuje obrazloženje koje je dano ESMA-i. Informacije dostavljene Europskom parlamentu i Vijeću u vezi s odbijanjem i razlozi za odbijanje ne objavljuju se.”;

(20)umeće se sljedeći članak 32.a:

„Članak 32.a
Samostalna suspenzija obveze trgovanja

1.Na zahtjev nadležnog tijela države članice Komisija može suspendirati obvezu trgovanja za izvedenice u pogledu određenih investicijskih društava u skladu s postupkom iz članka 51. i nakon savjetovanja s ESMA-om. Nadležno tijelo navodi zašto smatra da su ispunjeni uvjeti za suspenziju. Konkretno, nadležno tijelo dokazuje da investicijsko društvo u njegovoj jurisdikciji:

(a)redovito prima zahtjeve za ponudu za izvedenice koje podliježu obvezi trgovanja za izvedenice;

(b)od druge ugovorne strane izvan EGP-a koja nema aktivno članstvo na mjestu trgovanja u EU-u koje nudi trgovanje izvedenicom koja podliježu obvezi trgovanja; i

(c)redovito djeluje kao održavatelj tržišta za izvedenice koje podliježu obvezi trgovanja za izvedenice.

2.Kad procjenjuje treba li suspendirati obvezu trgovanja u skladu sa stavkom 1., Komisija uzima u obzir bi li takva suspenzija obveze trgovanja imala štetan učinak na obvezu poravnanja utvrđenu u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012.

3.Provedbenom aktu iz stavka 1. prilažu se dokazi koje je dostavilo nadležno tijelo koje traži suspenziju.

4.Provedbeni akt iz stavka 1. dostavlja se ESMA-i i objavljuje u registru ESMA-e iz članka 34. ove Uredbe.

5.Komisija redovito preispituje postoje li i dalje razlozi za suspenziju obveze trgovanja.”;

(21)Članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvom podstavku uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ne dovodeći u pitanje članak 7. Uredbe (EU) br. 648/2012, središnja druga ugovorna strana prihvaća poravnanje financijskih instrumenata na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi, među ostalim u pogledu zahtjeva za instrumente osiguranja i naknade vezane uz pristup, neovisno o mjestu trgovanja na kojem se transakcija izvršava.

Zahtjev iz prvog podstavka ne primjenjuje se na izvedenice kojima se trguje na burzi.

Središnja druga ugovorna strana posebno osigurava da mjesto trgovanja ima pravo na nediskriminirajuće postupanje s ugovorima kojima se trguje na tom mjestu trgovanja u smislu:”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Središnja druga ugovorna strana dostavlja pisani odgovor mjestu trgovanja u roku od tri mjeseca od dopuštanja pristupa, pod uvjetom da je mjerodavno nadležno tijelo odobrilo pristup u skladu sa stavkom 4., ili u roku od tri mjeseca od uskraćivanja pristupa. Središnja druga ugovorna strana može uskratiti pristup jedino po uvjetima navedenima u stavku 6. točki (a). Ako središnja druga ugovorna strana uskrati pristup, u svojem odgovoru mora detaljno obrazložiti svoju odluku i u pisanom obliku o njoj obavijestiti nadležno tijelo. Ako mjesto trgovanja ima poslovni nastan u državi članici koja nije država članica središnje druge ugovorne strane, središnja druga ugovorna strana dostavlja tu obavijest i obrazloženje i nadležnom tijelu tog mjesta trgovanja. Središnja druga ugovorna strana omogućuje pristup u roku od tri mjeseca nakon davanja pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.”;

(22)članak 36. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 8. Uredbe (EU) br. 648/2012, mjesto trgovanja na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi na zahtjev daje na raspolaganje izvore podataka o trgovanju kojima raspolaže, među ostalim o naknadama za pristup, bilo kojoj središnjoj drugoj ugovornoj strani s odobrenjem za rad ili priznatoj tom uredbom koja želi poravnati transakcije financijskim instrumentima koje su izvršene na tom mjestu trgovanja. Taj se zahtjev ne primjenjuje na:

(a)ugovore o izvedenicama koji već podliježu obvezama pristupa na temelju članka 8. Uredbe (EU) br.  648/2012;

(b)izvedenice kojima se trguje na burzi”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Mjesto trgovanja središnjoj drugoj ugovornoj strani u roku od tri mjeseca dostavlja pisani odgovor kojim dopušta pristup, pod uvjetom da je relevantno nadležno tijelo odobrilo pristup u skladu sa stavkom 4., ili odgovor kojim ga uskraćuje. Mjesto trgovanja može uskratiti pristup jedino pod uvjetima navedenima u stavku 6. točki (a). Ako mjesto trgovanja uskrati pristup, mora u pisanom odgovoru detaljno obrazložiti svoju odluku i dostaviti taj pisani odgovor nadležnom tijelu. Ako središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan u državi članici koja nije država članica mjesta trgovanja, mjesto trgovanja dostavlja taj pisani odgovor i nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane. Mjesto trgovanja omogućuje pristup u roku od tri mjeseca nakon davanja pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.”;

(c)stavak 5. briše se;

(23)u članku 38. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Mjesto trgovanja s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može zatražiti pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani s poslovnim nastanom u Uniji jedino ako je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 28. stavkom 4. u vezi s tom trećom zemljom.

Središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može zatražiti pristup mjestu trgovanja u Uniji podložno priznavanju te središnje druge ugovorne strane na temelju članka 25. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u trećim zemljama dopušteno je iskoristiti prava pristupa iz članaka 35. i 36. samo u pogledu financijskih instrumenata obuhvaćenih tim člancima i pod uvjetom da je Komisija donijela odluku u skladu sa stavkom 3. ovog članka kojom se utvrđuje da se smatra da je pravni i nadzorni okvir treće zemlje učinkovit istovrijedan sustav kojim se središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja koji su odobrenje za rad dobili u skladu sa stranim propisima odobrava pristup središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji.”;

(24)u članku 38.g stavku 1. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Ako utvrdi da osoba navedena u članku 38.b stavku 1. točki (a) nije ispunila nijedan od zahtjeva utvrđenih u članku 22.a, članku 22.b ili glavi IV.a, ESMA poduzima jednu ili više sljedećih mjera:”;

(25)u članku 38.h stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako ESMA u skladu s člankom 38.k stavkom 5. utvrdi da osoba navedena u članku 38.b stavku 1. točki (a) namjerno ili nemarom nije ispunila bilo koji od zahtjeva iz članka 22.a, članka 22.b ili glave IV.a, donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.”;

(26)umeće se sljedeći članak 39.a:

„Članak 39.a 
Zabrana plaćanja za prosljeđivanje naloga klijenata na izvršenje

Investicijska društva koja djeluju za račun klijenata ne primaju naknadu, proviziju ili nenovčanu korist od treće strane za prosljeđivanje naloga klijenata toj trećoj strani radi njihova izvršenja.”;

(27)članak 50. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Ovlast za donošenje delegiranih akata predviđenih u sljedećim odredbama dodjeljuje se na neodređeno vrijeme počevši od 2. srpnja 2014.: članak 1. stavak 9., članak 2. stavci 2. i 3., članak 13. stavak 2., članak 15. stavak 5., članak 17. stavak 3., članak 19. stavci 2. i 3., članak 22.b stavak 2., članak 27. stavak 4., članak 27.da stavak 3., članak 27.g stavak 7., članak 27.h stavak 4., članak 31.h stavak 4., članak 38.k stavak 10., članak 38.n stavak 3., članak 40. stavak 8., članak 41. stavak 8., članak 42. stavak 7., članak 45. stavak 10. i članak 52. stavak 10.”;

(b)u stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz sljedećih odredaba: članak 1. stavak 9., članak 2. stavci 2. i 3., članak 13. stavak 2., članak 15. stavak 5., članak 17. stavak 3., članak 19. stavci 2. i 3., članak 22.b stavak 2., članak 27. stavak 4., članak 27.da stavak 3., članak 27.g stavak 7., članak 27.h stavak 4., članak 31.h stavak 4., članak 38.k stavak 10., članak 38.n stavak 3., članak 40. stavak 8., članak 41. stavak 8., članak 42. stavak 7., članak 45. stavak 10. i članak 52. stavak 10.”;

(c)u stavku 5. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavaka 2. i 3., članka 22.b stavka 2., članka 27. stavka 4., članka 27.da stavka 3., članka 27.g stavka 7., članka 27.h stavka 4., članka 31. stavka 4., članka 38.k stavka 10., članka 38.n stavka 3., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavka 10. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovor.”;

(28)članak 52. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 11. i 12. zamjenjuju se sljedećim:

„11.    Tri godine nakon prvog odobrenja konsolidiranog sustava objave Komisija, nakon savjetovanja s ESMA-om, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o sljedećem:

(a)kategorije imovine obuhvaćene konsolidiranim sustavom objave;

(b)pravodobnost i kvaliteta dostavljenih konsolidiranih tržišnih podataka;

(c)uloga konsolidacije tržišnih podataka u smanjenju razlike između cijene u trenutku odluke o kupnji ili prodaji i izvršne cijene;

(d)broj pretplatnika na konsolidirane tržišne podatke po kategoriji imovine;

(e)učinak konsolidacije tržišnih podataka na ispravljanje asimetričnosti informacija među različitim sudionicima na tržištu kapitala;

(f)primjerenost i funkcioniranje sustava sudjelovanja za dostavljanje tržišnih podataka;

(g)učinci konsolidiranih tržišnih podataka na ulaganja u MSP-ove;

(h)mogućnost da konsolidirani sustav objave olakša identificiranje financijskih instrumenata s obilježjima usklađenima s Uredbom [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o europskim zelenim obveznicama].

12.    Ako do [Ured za publikacije: unijeti datum – godina dana od stupanja na snagu] postupkom odabira koji organizira ESMA nije odabran konsolidirani sustav objave kako je navedeno u članku 27.da, Komisija preispituje okvir i može to preispitivanje, prema potrebi i nakon savjetovanja s ESMA-om, popratiti zakonodavnim prijedlogom kojim se utvrđuje način na koji bi ESMA trebala osigurati uspostavu konsolidiranog sustava objave.”;

(b)stavak 14. briše se;

(29)u članku 54. stavak 2. briše se.

Članak 2.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu i primjenjuje se od dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Pojam „mali ulagatelji” obuhvaća veliki raspon pojedinačnih ulagatelja.

(2)     https://ec.europa.eu/info/publications/210119-economic-financial-system-communication_en  

(3)    Sekundarno trgovanje odnosi se na aktivnost na tržištu kapitala koja se odvija nakon izdavanja financijskog instrumenta. On se može izdati, na primjer, putem inicijalne javne ponude.

(4)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM:2020:590:FIN  

(5)    Koncept konsolidiranih podataka o trgovanju potječe iz kasnih sedamdesetih godina 20. stoljeća s tržišta vlasničkih vrijednosnih papira u SAD-u. Izravni prijevod engleskog pojma „consolidated tape” bio bi „konsolidirana vrpca”, što se odnosi na magnetsku vrpcu kao medij za pohranu podataka. Magnetske vrpce danas se i dalje upotrebljavaju za dugotrajnu pohranu podataka (sigurnosne kopije i arhiviranje), no u 70-im godinama 20. stoljeća one su bile glavni medij za pohranu.

(6)    MSP (2020.), Studija o stvaranju konsolidiranih podataka o trgovanju u EU-u, koju je naručila Europska komisija, https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/82763219-1cbe-11eb-b57e-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-169654830 .

(7)    Studija koju je proveo MSP, slika 14., str. 42.

(8)    Studija koju je proveo MSP, slika 15., str. 43.

(9)     https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/esma50-165-1355_mifid_asr.pdf  

(10)    Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).

(11)    „Dark pools” su MTP-i ili uređena tržišta (njihovi namjenski dijelovi) koji ne primjenjuju transparentnost prije trgovanja primjenom izuzeća od obveza u pogledu transparentnosti prije trgovanja.

(12)    Podaci se temelje na brojkama iz ESMA-ina registra subjekata iz MiFID-a iz 2021. Vidjeti Prilog 4. za sliku tržišta u glavnim kategorijama imovine.

(13)    Copenhagen Economics (2018.), Pricing of market data (Cijene tržišnih podataka).

(14)    Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(15)    Odredbe o CTP-u prvotno su uvedene MiFID-om II, ali su zamijenjene MiFIR-om, čije promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2022.

(16)    Eksplicitni troškovi odnose se na troškove izvršenja trgovine (konkretnije stope provizije brokera i naknade mjesta trgovanja), a implicitni troškovi na učinak trgovine na likvidnost.

(17)    ESMA je objavila sljedeća izvješća o preispitivanju:

(18)    Izvješće ESMA-e o preispitivanju MiFID-a II/MiFIR-a br. 1 o kretanju cijena podataka prije i poslije trgovanja te konsolidiranim podacima o trgovanju vlasničkim instrumentima.

(19)    Izvješće ESMA-e o preispitivanju MiFID-a II/MiFIR-a br. 1 o kretanju cijena podataka prije i poslije trgovanja te konsolidiranim podacima o trgovanju vlasničkim instrumentima, str. 17.

(20)    Izvješće ESMA-e o preispitivanju MiFID-a II/MiFIR-a o režimu transparentnosti za nevlasničke instrumente i obvezama trgovanja izvedenicama.

(21)    EFAMA (2021.), Zajednička izjava EFAMA-e i EFSA-e o konsolidiranim podacima o trgovanju i troškovima tržišnih podataka, https://www.efama.org/newsroom/news/joint-statement-efama-and-efsa-consolidated-tape-and-market-data-costs .

(22)    Sažetak i mišljenje Odbora za nadzor regulative dostupni su na: [dodati poveznicu].

(23)    MSP (2019.), Studija o stvaranju konsolidiranih podataka o trgovanju u EU-u, slika 14.

(24)    Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije.

(25)    SL C […], […], str. […].

(26)    SL C […], […], str. […].

(27)    COM(2020) 590 final.

(28)    Zaključci Vijeća o Akcijskom planu Komisije za uniju tržišta kapitala, 12898/1 od/20 REV 1 EF 286 ECOFIN 1023: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12898-2020-REV-1/hr/pdf ;

(29)    COM(2021) 32 final.

(30)    Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.)

(31)    Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(32)    Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(33)    Izvješće ESMA-e o preispitivanju MiFID-a II/MiFIR-a br. 1 o kretanju cijena podataka prije i poslije trgovanja te konsolidiranim podacima o trgovanju vlasničkim instrumentima.

(34)    Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.)

(35)    Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije (SL L 141, 28.5.2019., str. 42.).

(36)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.)