EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.10.2021.

COM(2021) 634 final

2021/0328(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini mladih 2022.

(Tekst značajan za EGP)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga 

Predsjednica von der Leyen najavila je 15. rujna 2021. u svojem govoru o stanju Unije da će Europska komisija predložiti da 2022. bude godina europske mladeži, godina u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu. Naglasivši da joj mladi Europe ulijevaju vjeru u budućnost Europe, predsjednica von der Leyen dodala je da ako želimo oblikovati Uniju za njih, mladi trebaju moći oblikovati budućnost Europe.

Europska godina mladih mora, bez iznimke, biti uključiva kako bi mogla uspješno nadahnuti naš zajednički projekt Unije djelima, snovima, nadama i uvidima novih generacija. Riječima predsjednice von der Leyen: Jer je Europi potrebna sva njezina mladež.

Pandemija bolesti COVID-19 imala je nezapamćen – i nejednak – utjecaj na obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu uključenost i mentalno zdravlje mladih. Pandemija i povezane mjere uzrokovale su prekide u njihovu obrazovanju i prelasku na tržište rada, a mnogi su iskusili osjećaje izoliranosti, tjeskobe i depresije. Djecu, adolescente i mlade odrasle izrazito su pogodili poremećaji obiteljskih i društvenih veza, dok je gospodarska kriza koju su prouzročile mjere ograničenja kretanja najviše utjecala na mlade Europljane.  1

Istodobno, mladi su iskazali međugeneracijsku solidarnost i potporu te žrtvovali dragocjene mladenačke trenutke u svakodnevnom životu. Mladi, koji su među najraznolikijim skupinama našeg europskog društva, također su pokazali veliku otpornost te su se uključili u ublažavanje posljedica pandemije.

S obzirom na to, Europska godina mladih 2022. dodatno bi potaknula mlade Europljane na davanje doprinosa i uvida za razvoj Unije i društva u cjelini. Ona bi ujedno bila i prilika za informiranje o prilikama koje čekaju mlade. Opći je cilj Europske godine mladih jačanje nastojanja Unije, država članica, regionalnih i lokalnih vlasti koja su usmjerena na to da se mladima u postpandemijskom razdoblju oda priznanje, da ih se podupire i surađuje s njima, i to tako što će se:

(1)isticati na koji način zelena i digitalna tranzicija donosi novu perspektivu za budućnost i mogućnosti za suzbijanje negativnih posljedica pandemije na mlade i društvo u cjelini, crpiti nadahnuće iz djela, vizija i uvida mladih kako bi se dodatno ojačao i oživio zajednički projekt Europske unije, slušati mlade, uzimajući u obzir njihova pitanja te ih podupirati u razvoju konkretnih i uključivih mogućnosti, uz optimalno korištenje instrumenata Unije,

(2)poticati sve mlade, a osobito mlade s manje mogućnosti, u nepovoljnom položaju ili one koji pripadaju ranjivim skupinama, da postanu aktivni i angažirani građani te pokretači promjena nadahnuti europskim osjećajem pripadnosti. To uključuje dodatni rad na izgradnji kapaciteta za sudjelovanje mladih i građanski angažman među mladima te među svim dionicima koji rade na zastupanju njihovih interesa. To podrazumijeva doprinos mladih različitog podrijetla i pripadnika ranjivih skupina u ključnim procesima savjetovanja, kao što je konferencija o budućnosti Europe,

(3)promicanje prilika za mlade koje proizlaze iz javnih politika na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se podržao njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj u zelenijoj, digitalnijoj i uključivijoj Uniji.

U širem smislu, Europska godina mladih bit će usko povezana s uspješnom provedbom instrumenta NextGenerationEU, kojim se osigurava brza provedba usporedne tranzicije, pruža mogućnost da zajedno iz pandemije izađemo još snažniji, otvaraju nove perspektive pune prilika za mlade, uključujući kvalitetna radna mjesta te mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja za Europu budućnosti, i podupire sudjelovanje mladih u društvu. Komisija nastoji ojačati ulogu mladih u pretvaranju oporavka u pokretačku silu za izgradnju budućnosti blagostanja i dobrobiti.

• Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Strategija EU-a za mlade okvir je za suradnju EU-a u području mladih za razdoblje 2019.–2027. na temelju Rezolucije Vijeća od 26. studenoga 2018. 2 Suradnjom EU-a u području mladih najbolje će se iskoristiti potencijal politike za mlade. Njome se potiče sudjelovanje mladih u demokratskom životu, u skladu s člankom 165. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ujedno se podupire društveni i građanski angažman te nastoji osigurati da svi mladi imaju potrebne resurse za sudjelovanje u društvu.

Europske ciljeve za mlade 3 , koji su sastavni dio strategije EU-a za mlade, osmislili su mladi za mlade u okviru procesa dijaloga EU-a s mladima te predstavljaju područja u kojima tek treba doći do promjena kako bi mladi mogli u potpunosti ostvariti svoje potencijale.

Istodobno, Europska godina mladih 2022. dat će jedinstven poticaj stvaranju europskog prostora obrazovanja jer bi se do 2025. trebao uspostaviti istinski europski prostor učenja u kojem granice neće ometati uključivo i visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje za sve. Pridonijet će europskom klimatskom paktu, ažuriranom Akcijskom planu za digitalno obrazovanje i inicijativi „HealthyLifestyle4all”. U području zapošljavanja, vještina i smanjenja siromaštva podupirat će ga akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Europska godina mladih istaknut će zalaganje Unije za povećanje prilika za zapošljavanje kroz pojačanu Garanciju za mlade 4 , ponovno pokretanje Europskog saveza za naukovanje i Europske mreže za naučnike, jamstvo za djecu, provedbu Novog programa vještina za Europu 5 , Preporuke Komisije o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 6 (EASE), kao i pokretanjem nove inicijative ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve). ALMA će biti prekogranični program mobilnosti za mlade u dobi od 18 do 30 godina koji su u nepovoljnom položaju i koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju.

Iako su odrasli u digitalnom dobu, što osobito vrijedi za maloljetnike, mladima su potrebni potpora i osnaživanje za život u kojem se sve više briše granica između života na internetu i izvan njega. U središtu ažurirane Europske strategije za bolji internet za djecu, predviđene za 2022., bit će sudjelovanje mladih, digitalne vještine, uključivanje i promicanje dobrobiti djece.

Sveobuhvatna strategija EU-a o pravima djeteta i jamstvo za djecu 7 postavili su novi standard za sudjelovanje djece i adolescenata jer su osmišljeni u suradnji s djecom.

Mnoge od tih mogućnosti podupiru znatna ulaganja EU-a, osobito u okviru programa kao što su Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Europski socijalni fond plus, Kreativna Europa, Obzor Europa, program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, Fond za azil, migracije i integraciju, program Pravosuđe, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ti programi financiranja velik su doprinos EU-a mladima koji im omogućuje ispunjenje na osobnom, društvenom i profesionalnom planu.  

Programi EU-a posebno namijenjeni mladima imat će ključnu ulogu tijekom Europske godine mladih. Budući da će se 2022. obilježiti 35. obljetnica programa Erasmus+, Europska godina mladih bit će sjajna prilika da se proslavi sudjelovanje deset milijuna mladih u toj pustolovini od 1987. te da se promiče nova generacija programa u svim njegovim dimenzijama kojima su obuhvaćeni obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport. Europske snage solidarnosti 2022. će obilježiti petu godinu djelovanja. Zbog simbolične važnosti tog datuma, 9. svibnja bit će prikladan za organizaciju aktivnosti i događanja.

Aktivnosti organizirane tijekom Europske godine trebale bi biti relevantne za sve države članice. Stoga bi se od država članica zahtijevalo da imenuju nacionalnog koordinatora koji će biti odgovoran za organiziranje njihova sudjelovanja u Europskoj godini mladih. Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine i razmjene informacija o provedbi na nacionalnoj razini i razini Unije.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Europska godina mladih provest će se u okviru postojećih programa EU-a i mehanizama provedbe te oslanjajući se na zamah instrumenta NextGenerationEU. Ulaganja relevantna za mlade trenutačno su prihvatljiva za dodjelu znatnih sredstava EU-a u okviru nekoliko programa i instrumenata EU-a, kao što su posebice program Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Erasmus za mlade poduzetnike, Kreativna Europa, Europski socijalni fond plus, Inicijativa za zapošljavanje mladih, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, Digitalna Europa i Obzor Europa. Vanjska dimenzija tih programa i razmjena dragocjenih iskustava, kao i namjenski vanjski instrumenti kao što je Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, bit će sastavni dio suradnje EU-a s našim međunarodnim partnerima u području politika za mlade. Nadolazeći akcijski plan za mlade bit će usmjeren na vanjsku dimenziju Europske godine mladih.

Europska godina mladih 2022. bit će usklađena s prioritetima Komisije za razdoblje 2019.–2024.

2. PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova prijedloga dvojaka:

(1)članak 165. stavak 4. UFEU-a, u kojem se navodi da radi doprinosa ostvarivanju ciljeva iz tog članka „Europski parlament i Vijeće, odlučujući sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donosi poticajne mjere, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica”;

(2)članak 166. stavak 4. UFEU-a, u kojem se navodi da „Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donose mjere kako bi doprinijeli ostvarivanju ciljeva iz ovog članka, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica, a Vijeće, na prijedlog Komisije, usvaja preporuke”.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

•Proporcionalnost

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti iz članka 5. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Predloženi je plan djelovanja jednostavan. On se temelji na postojećim programima i na preusmjeravanju komunikacijskih aktivnosti na tematska područja Europske godine mladih 2022. Njime se ne nameću nerazmjerna upravljačka ograničenja tijelima koje provode prijedlog.

Djelovanjem Unije podržat će se i upotpuniti nastojanja država članica. Njime će se prvenstveno poboljšati djelotvornost instrumenata Unije. Drugo, djelovat će kao pokretač poticanjem sinergije i suradnje među državama članicama, organizacijama i zakladama te javnim i privatnim poduzećima.

Djelovanje Unije neće prelaziti okvire potrebne za rješavanje uočenih problema.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Nacionalni koordinatori u suradnji s predstavnicima organizacija ili tijela u području mladih, uključujući i mlade ako je to moguće, trebali bi aktivno uključivati mlade u pripremu i provedbu aktivnosti Europske godine mladih 2022.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2021/0328 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini mladih 2022.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 8 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 9 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U članku 165. stavku 2. UFEU-a navodi se da je cilj djelovanja Unije, među ostalim, „poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe”.

(2)U Planu iz Bratislave od 16. rujna 2016. 10 27 čelnika država i vlada obvezalo se na „pružanje boljih mogućnosti mladima”, pri čemu su istaknute odluke o „potpori EU-a državama članicama u borbi protiv nezaposlenosti mladih i pojačanim programima EU-a posvećenima mladima”.

(3)U Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. 11 čelnici 27 država članica, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije obvezali su se da će se zalagati za Uniju „u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta”.

(4)U strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. prepoznaje se da su mladi arhitekti vlastitih života te da unose pozitivne promjene u društvo i doprinose ambicijama EU-a, kao i da politike za mlade mogu pomoći u stvaranju prostora u kojem mladi mogu iskorištavati prilike i poistovjećivati se s europskim vrijednostima. Prijašnje Europske godine, kao što je Europska godina željeznice 2021., Europska godina kulturne baštine 2018. ili Europska godina građana 2013.–2014., donijele su bogato iskustvo koje bi trebalo pomoći novim nastojanjima da se mladi uključe u oblikovanje svoje budućnosti i budućnosti Europe.

(5)Instrument NextGenerationEU osigurava brzu provedbu usporedne tranzicije, pruža mogućnost da zajedno iz pandemije izađemo još jači i otvara nove perspektive pune prilika za mlade, uključujući kvalitetna radna mjesta te prilagodbu društvenim promjenama. Cilj je Unije u potpunosti uključiti mlade u provedbu instrumenta NextGenerationEU, što bi ojačalo njihovu ulogu u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

(6)Predsjednica von der Leyen najavila je 15. rujna 2021. u svojem govoru o stanju Unije 12 da će Europska komisija predložiti da 2022. bude Europska godina mladih. Naglasivši da joj mladi Europe ulijevaju vjeru u budućnost Europe, predsjednica von der Leyen dodala je da ako želimo oblikovati Uniju za njih, mladi trebaju moći oblikovati budućnost Europe. Europi su potrebni vizija, uključenost i sudjelovanje svih mladih za izgradnju bolje budućnosti, stoga Europa mladima treba pružati prilike za budućnost koja će biti zelenija, digitalnija i uključivija. Zbog toga je predsjednica predložila da 2022. bude godina u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu. 

(7)Aktivno sudjelovanje mladih u demokratskim procesima ključno je za budućnost Europe i njezinih demokratskih društava. U skladu s akcijskim planom za europsku demokraciju 13 cilj je da Europska godina mladih potakne aktivno uključivanje mladih u demokratski život Europe, među ostalim podupiranjem aktivnosti sudjelovanja za mlade iz različitih sredina u procesima kao što je konferencija o budućnosti Europe i promicanjem građanskog angažmana i volonterskih inicijativa, čime se podiže svijest o europskim zajedničkim vrijednostima i temeljnim pravima, kao i o europskoj povijesti i kulturi, okuplja mlade ljude i donositelje odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije te doprinosi procesu europske integracije.

(8)Prepoznata je i ključna uloga mladih koju treba podržati „kako bi se njihove bezgranične sposobnosti za aktivizam iskoristile za stvaranje boljeg svijeta”. Europska godina mladih konkretan je doprinos UN-ovu Programu održivog razvoja do 2030. (Program 2030.) 14 , u kojem se ističe da su „djeca i mlade žene i muškarci ključni pokretači promjena”, te bi trebala dati dodatni poticaj provedbi tog programa, putu prema održivom razvoju i sposobnosti mladih da oblikuju budućnost, ne samo budućnost Unije već i partnerskih zemalja EU-a i našeg planeta.

(9)Europska godina trebala bi doprinijeti većem sudjelovanju mladih u vanjskom djelovanju EU-a u svim područjima politika, donijeti nove prilike za obrazovanje i razmjene, partnerstva i dijalog između mladih iz EU-a i partnerskih zemalja te proširiti ulogu angažmana mladih u strateškoj komunikaciji i mjeri javne diplomacije.

(10)Europski ciljevi za mlade, koji su sastavni dio strategije EU-a za mlade, i koje su mladi osmislili za mlade u okviru dijaloga EU-a s mladima, svjedoče o spremnosti mnogih mladih Europljana da sudjeluju u definiranju smjera u kojem bi trebalo razvijati Europsku uniju. 

(11)Europska godina mladih trebala bi potaknuti uspješnu provedbu prvog načela europskog stupa socijalnih prava 15 , prema kojem „svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje”, te europskog prostora obrazovanja, koji bi mladima trebao omogućiti ispunjenje na osobnom, društvenom i profesionalnom planu uspostavom do 2025. istinskog europskog prostora učenja u kojem granice neće ometati uključivo i visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje za sve.

(12)Europska godina mladih trebala bi pridonijeti radu Unije na povećanju mogućnosti zapošljavanja za mlade u oporavku nakon pandemije, kao što je navedeno u  Rezoluciji Europskog parlamenta o Garanciji za mlade ( 2020/2764(RSP) ) 16 , u kojoj se naglašava da su mjere ograničenja kretanja dovele do naglog prekida formalnog i neformalnog obrazovanja mladih, stažiranja, pripravništva i naukovanja te posla, što utječe na njihove prihode, potencijal za zaradu i dobrobit, uključujući njihovo zdravlje, a posebno mentalno.

(13)Europska godina mladih trebala bi dati dodatni poticaj stvaranju kvalitetnih mogućnosti za zapošljavanje mladih u okviru inicijative „Potpora za zapošljavanje mladih” (YES), uključujući pojačanu Garanciju za mlade 17 te inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), koja će se provoditi u okviru Europskog socijalnog fonda plus. ALMA bi trebala biti prekogranični program mobilnosti za mlade koji su u nepovoljnom položaju i koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju u okviru kojeg će uz podršku socijalnih službi stjecati profesionalno iskustvo u inozemstvu s ciljem da se tim mladima, osobito iz ruralnih, rubnih i slabije razvijenih regija, omogući obrazovanje, osposobljavanje ili kvalitetno zaposlenje.

(14)U Rezoluciji Europskog parlamenta o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (2020/2864(RSP)) 18 ističe se vrlo ozbiljan utjecaj aktualne pandemije na mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEETs), naglašava potreba za rješavanjem problemâ s kojima se suočavaju mladi iz ranjivih skupina, napominje da su nezaposlenost i siromaštvo mladih u stalnom porastu od izbijanja pandemije te potiče Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere za suzbijanje katastrofalnih učinaka na zapošljavanje mladih. U Rezoluciji se podsjeća na ulogu volontiranja u razvoju životnih i radnih vještina mladih i smatra da Europske snage solidarnosti mogu pomoći mladim Europljanima da prošire svoje mogućnosti izvan svojeg lokalnog okruženja.

(15)Europska godina mladih trebala bi podržati provedbu Rezolucije Vijeća od 1. prosinca 2020. o okviru za uspostavu Europske agende za rad s mladima 19 i zaključaka Vijeća od 22. svibnja 2019. o mladima i budućnosti rada 20 , od 10. prosinca 2019. o digitalnom radu s mladima 21 te od 7. prosinca 2017. o pametnom radu s mladima 22 .

(16)Odražavajući važnost borbe protiv klimatske krize i krize prirodnog okoliša u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma 23 i postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Europska godina mladih trebala bi doprinijeti integracijskim mjerama povezanima s klimom i prirodom te pravednoj i uključivoj provedbi europskog zelenog plana 24 , misija u okviru programa Obzor Europa i paketa „Spremni za 55 %” 25 , osobito poticanjem mladih da razvijaju vlastite inicijative i kreativne ideje za postizanje relevantnih ciljeva.

(17)Europska godina mladih trebala bi dati dodatni poticaj Rezoluciji Europskog parlamenta o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti (2019/2195(INI)) 26 , u kojoj se ističe da je program Erasmus+ ključan za informiranje Europljana, a osobito mlađih generacija, zahvaljujući podupiranju formalnog i neformalnog obrazovanja i osposobljavanja jer ih potiče da zauzmu aktivan i upućen stav u pogledu održivosti i relevantnih politika te da postanu angažirani i savjesni građani budućnosti; u tom pogledu ističe iznimno važnu ulogu organizacija mladih i civilnog društva u razmjeni najboljih praksi i provedbi projekata kojima se mlađe generacije informiraju o pitanju održivosti.

(18)U svojem je govoru o stanju Europske unije predsjednica von der Leyen naglasila da je „Europi potrebna sva njezina mladež”. U ispunjavanju svojih ciljeva Europska godina mladih trebala bi biti u potpunosti uključiva i aktivno promicati sudjelovanje osoba s manje mogućnosti.

(19)U Europsku godinu mladih čvrsto su utkana načela Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) 27 . Konkretnije, u mjerama i aktivnostima u okviru Europske godine mladih nastoji se osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost žena i muškaraca te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena Povelje. Strategija EU-a o pravima djeteta 28 i jamstvo za djecu 29 postavili su novi standard za zastupljenost djece i adolescenata te prepoznaju djecu i mlade kao aktivne građane i pokretače promjena.

(20)Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba Europske godine mladih, trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mehanizme provedbe koji su već uspostavljeni. Kako bi se optimizirala dodana vrijednost Europske godine, trebalo bi težiti sinergijama i komplementarnosti između Europske godine i programa Unije, uključujući one s međunarodnim dosegom posebno namijenjene mladima, one bez transnacionalnog ili međunarodnog karaktera, a osobito one koji se odnose na obrazovanje i osposobljavanje, sport, kulturu i medije, mlade i solidarnost, volontiranje, zapošljavanje i socijalnu uključenost, istraživanje i inovacije, industriju i poduzetništvo, digitalnu politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj koji su usmjereni na mlade poljoprivrednike, okoliš i klimu, kohezijsku politiku, migracije, sigurnost i međunarodnu suradnju i razvoj, te s aktivnostima koje poduzimaju države članice.

(21)Stvaranjem okružja za istodobno promicanje tih ciljeva na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini može se postići veća sinergija i bolje korištenje resursa. U tom bi smislu Komisija trebala pravodobno pružati informacije Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i tijelima i udrugama aktivnima u području mladih na razini Unije te s njima usko surađivati. Kako bi se osiguralo da aktivnosti osmišljene za Europsku godinu mladih imaju europsku dimenziju, države članice potiču se na međusobnu suradnju.

(22)Europska godina mladih također bi se trebala usmjeriti na mjere i aktivnosti koje predstavljaju potencijalnu europsku dodanu vrijednost. Pojam europske dodane vrijednosti treba shvatiti u širokom smislu i iskazivati na različite načine, primjerice mjerama i aktivnostima s transnacionalnim karakterom, osobito u pogledu suradnje usmjerene na postizanje održivog sistemskog učinka ili jačanje europskog identiteta mladih i njihove informiranosti i poistovjećivanja sa zajedničkim europskim vrijednostima i temeljnim pravima, te sposobnosti za sudjelovanje u predstavničkoj i participativnoj demokraciji Unije.

(23)Na razini Unije potrebna dodjela sredstava za provedbu ove Odluke odredit će se u okviru proračuna programa koji pridonose u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027. Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela, cilj bi trebao biti osigurati financijska sredstva za provedbu ove Odluke u iznosu od najmanje 8 milijuna EUR. Ovisno o raspoloživosti financijskih sredstava, sufinanciranje aktivnosti za potporu Europskoj godini mladih iz proračuna Unije u skladu je s pravilima primjenjivima na relevantne programe, uključujući osobito Erasmus+ i Europske snage solidarnosti te, prema potrebi, druge programe Unije.

(24)S obzirom na to da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(25)Uzimajući u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19 na mlade i potrebu za hitnim ostvarenjem cilja da se Godinom mladima u postpandemijskom razdoblju oda priznanje, da ih se podupire i da se s njima surađuje, primjereno je predvidjeti iznimku od razdoblja od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(26)Kako bi se osigurala brza provedba Europske godine mladih, ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1. 
Predmet

Godina 2022. proglašava se „Europskom godinom mladih 2022.” (dalje u tekstu: „Europska godina”).

Članak 2. 
Ciljevi

U skladu s ciljevima strategije EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. i europskim ciljevima za mlade opći je cilj Europske godine mladih jačanje nastojanja Unije, država članica, regionalnih i lokalnih vlasti koja su usmjerena na to da se mladima u postpandemijskom razdoblju oda priznanje, da ih se podupire i da se s njima surađuje. Cilj je Europske godine:

1.isticati na koji način zelena i digitalna tranzicija donosi novu perspektivu za budućnost i mogućnosti za suzbijanje negativnih posljedica pandemije na mlade i društvo u cjelini, crpiti nadahnuće iz djela, vizija i uvida mladih kako bi se dodatno ojačao i oživio zajednički projekt Europske unije, slušati mlade, uzimajući u obzir njihova pitanja te ih podupirati u razvoju konkretnih i uključivih mogućnosti, uz optimalno korištenje instrumenata Unije,

2.poticati sve mlade, a osobito mlade s manje mogućnosti, mlade u nepovoljnom položaju ili one koji pripadaju ranjivim skupinama, kao i mlade iz ruralnih, rubnih i slabije razvijenih regija, da postanu aktivni i angažirani građani te pokretači promjena nadahnuti europskim osjećajem pripadnosti, među ostalim dodatnom radu na izgradnji kapaciteta za sudjelovanje mladih i građanski angažman među mladima i među svim dionicima koji zastupaju njihove interese te uključujući doprinose mladih različitog podrijetla u najvažnijim procesima savjetovanja, kao što je konferencija o budućnosti Europe,

3.promicati prilike za mlade koje proizlaze iz javnih politika na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se podržao njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj u zelenijem, digitalnijem i uključivijem svijetu.

Članak 3. 
Vrsta mjera

1.Mjere koje treba poduzeti radi ostvarenja ciljeva utvrđenih u članku 2. uključuju sljedeće aktivnosti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te, prema potrebi, u partnerskim zemljama, koje su povezane s ciljevima Europske godine:

(a)konferencije, događanja i inicijative za promicanje uključive i dostupne rasprave o izazovima, među ostalim o posljedicama pandemije bolesti COVID-19, s kojima se suočavaju mladi, uključujući one s manje mogućnosti i pripadnike ranjivih skupina, te o mjerama koje mogu poduzeti dionici na različitim razinama;

(b)promicanje sudjelovanja mladih i jačanje postojećih alata, kanala i programa koji mladima omogućuju da dopru do oblikovatelja politika utvrđivanjem, prikupljanjem i razmjenom iskustava i dobre prakse;

(c)prikupljanje ideja uz pomoć participativnih metoda u nastojanju da se sukreira Europska godina;

(d)informativne i obrazovne kampanje te kampanje za bolje upoznavanje javnosti s vrijednostima kao što su ravnopravnost i solidarnost, volontiranje, jačanje osjećaja pripadnosti i sigurnosti i osjećaja da ih se čuje i poštuje te za poticanje aktivnog doprinosa mladih izgradnji uključivijeg, zelenijeg i digitalnijeg društva;

(e)stvaranje prostora za razmjenu mišljenja o pretvaranju izazova u prilike u poduzetničkom duhu;

(f)provođenje studija i istraživanja o položaju mladih u Uniji, među ostalim izradom usklađenih europskih statističkih podataka i upotrebom tih i drugih statističkih podataka EU-a, kao i promicanje i širenje tih rezultata na europskoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini;

(g)promicanje programa, mogućnosti financiranja, projekata, mjera i mreža relevantnih za mlade, među ostalim putem društvenih medija i internetskih zajednica.

2.Komisija može utvrditi druge aktivnosti koje bi mogle doprinijeti ciljevima Europske godine i dopustiti da se upućivanja na Europsku godinu koriste za promicanje tih aktivnosti u mjeri u kojoj doprinose postizanju tih ciljeva. Europske institucije i države članice također mogu utvrditi takve druge aktivnosti i predložiti ih Komisiji.

Članak 4. 
Koordinacija na nacionalnoj razini

Organizacija sudjelovanja u Europskoj godini na nacionalnoj razini odgovornost je država članica. U tu svrhu države članice imenuju nacionalne koordinatore. Nacionalni koordinatori osiguravaju koordinaciju relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini. Oni osiguravaju i aktivno sudjelovanje i uključivanje mladih i njihovih organizacija civilnog društva u provedbi aktivnosti Europske godine.

Članak 5. 
Koordinacija na razini Unije

1.Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine. Ti su sastanci i prilika za razmjenu informacija o provedbi Europske godine na nacionalnoj razini i razini Unije. Predstavnici Europskog parlamenta mogu na tim sastancima sudjelovati kao promatrači i davati svoj doprinos.

2.Koordinacija Europske godine na razini Unije temelji se na transverzalnom pristupu kako bi se stvarale sinergije među različitim programima i inicijativama Unije koji su relevantni za mlade.

3.Komisija saziva sastanke dionika i predstavnika organizacija ili tijela koji djeluju u području mladih kako bi im pomogla u sukreiranju i provedbi Europske godine na razini Unije.

Članak 6. 
Suradnja na međunarodnoj razini

Za potrebe Europske godine Komisija po potrebi surađuje s međunarodnim partnerima i nadležnim međunarodnim organizacijama istodobno osiguravajući vidljivost sudjelovanja Unije. Komisija posebno osigurava suradnju s Vijećem Europe, među ostalim u kontekstu partnerstva za mlade, zajedničkog programa EU-a i Vijeća Europe, kao i s međunarodnim mrežama i organizacijama mladih.

Članak 7. 
Praćenje i evaluacija

Do 31. prosinca 2023. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj ocjeni inicijativa predviđenih ovom Odlukom.

Članak 8. 
Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

X novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 30  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

X ograničeno trajanje

–X    na snazi od donošenja Odluke do 31.12.2023.

–X    financijski učinak od 2021. do 2024. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2022. do 2026. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 31   

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–x putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–x    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

Programi i proračunske linije navedeni u nastavku indikativni su. Utvrdit će se odgovarajuća sredstva u okviru programa koji pridonose, u skladu s primjenjivim financijskim pravilima.

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–x    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

U prijedlogu/inicijativi:

–X prijedlog je u skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–◻    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–x    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–X Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na ostale prihode

–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

PRILOG 
ZAKONODAVNOM FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU

Naslov prijedloga/inicijative

1. BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA

2. TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA

3. UKUPNI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

4. METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA

4.1.Ljudski resursi

4.2. Ostali administrativni rashodi

1. Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi

x    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Potrebe za ljudskim resursima djelomično su pokrivene osobljem glavne uprave koje je preraspoređeno unutar glavne uprave, zajedno sa zahtjevom za četiri ugovorna djelatnika, koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

2. Trošak drugih administrativnih rashoda

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

x    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena, te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3. Ukupni administrativni troškovi (svi naslovi VFO-a)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena, te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.

4. Metode izračuna upotrijebljene za procjenu troškova

4.1. Ljudski resursi

U ovom se dijelu opisuje način izračuna primijenjen na procjenu ljudskih resursa koji se smatraju nužnima (predviđeno radno opterećenje, uključujući posebne poslove (radni profili Sysper 2), kategorije osoblja i odgovarajući prosječni troškovi)

4.2. Ostali administrativni rashodi

Navesti pojedinosti načina izračuna koji se primjenjuje za svaku proračunsku liniju

te posebno pretpostavke koje su u pozadini (npr. broj sastanaka godišnje, prosječni troškovi itd.)

(1)    OECD, 2020. Youth and Covid-19. Response, Recovery and resilience (Mladi i COVID-19: odgovor, oporavak i otpornost). OECD, 2020. ILO, 2020. Covid and Youth. Impacts on Jobs, Education, Rights and mental Well-being (COVID-19 i mladi: utjecaj na poslove, obrazovanje, prava i mentalno zdravlje). Eurostat, 2020. Being young in Europe today – health (Biti mlad u današnjoj Europe – zdravlje).

(2)    https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=OJ:C:2018:456:FULL.

(3)    https://europa.eu/youth/strategy/european-youth-goals_hr.

(4)     https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=22829&langId=hr .

(5)    https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223&langId=hr.

(6)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX:32021H0402 .

(7)    https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/rights-child/eu-strategy-rights-child-and-european-child-guarantee_en.

(8)    SL C , , str. .

(9)    SL C , , str. .

(10)     Izjava i Plan iz Bratislave – Consilium (europa.eu) .

(11)     Rimska deklaracija (europa.eu) .

(12)     soteu_2021_address_hr_0.pdf (europa.eu) .

(13)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0790&from=HR .

(14)     21252030 Agenda for Sustainable Development web.pdf (un.org) .

(15)     pdf (europa.eu) .

(16)     Usvojeni tekstovi – Garancija za mlade – Četvrtak, 8. listopada 2020. (europa.eu) .

(17)     pdf (europa.eu) .

(18)     Usvojeni tekstovi – Utjecaj COVID-a 19 na mlade i sport – Srijeda, 10. veljače 2021. (europa.eu) .

(19)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:42020Y1201(01)&from=HR .

(20)     pdf (europa.eu) .

(21)     Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o digitalnom radu s mladima 2019/C 414/02 – Ured za publikacije Europske unije (europa.eu) .

(22)     Zaključci Vijeća o pametnom radu s mladima (europa.eu) .

(23)     Pariški sporazum | Djelovanje u području klime (europa.eu) .

(24)     Europski zeleni plan | Europska komisija (europa.eu) .

(25)     Plan EU-a za zelenu tranziciju – Consilium (europa.eu) .

(26)     Usvojeni tekstovi – Učinkovite mjere za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti – Utorak, 15. rujna 2020. (europa.eu) .

(27)     text_en.pdf (europa.eu) .

(28)    COM(2021) 142 final.

(29)    Preporuka Vijeća od 14. lipnja 2021. (EU)2021/1004.

(30)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(31)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(32)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(33)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(34)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(35)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(36)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(37)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(38)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(39)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(40)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(41)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(42)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(43)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

(44)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(45)    Odaberite odgovarajuću proračunsku liniju ili po potrebi navedite drugu; ako se radi o više proračunskih linija, osoblje bi trebalo diferencirati po svakoj predmetnoj proračunskoj liniji

(46)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(47)    Odaberite odgovarajuću proračunsku liniju ili po potrebi navedite drugu; ako se radi o više proračunskih linija, osoblje bi trebalo diferencirati po svakoj predmetnoj proračunskoj liniji

(48)    Navesti vrstu odbora i skupinu kojoj pripada.

(49)    Potrebno je mišljenje GU-a DIGIT – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.)

(50)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(51)    Potrebno je mišljenje GU-a DIGIT – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.)

(52)    Ta stavka uključuje lokalne administrativne sustave i doprinose za sufinanciranje korporativnih informatičkih sustava (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020) 6126 final, 10.9.2020.)