52021IP0416

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52021IP0416 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021IP0416

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. listopada 2021. o reformi politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju) (2020/2258(INI))

SL C 132, 24.3.2022, p. 167–178 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of document:: 07/10/2021; Datum glasanja
Date of vote:: 07/10/2021
Date of debate:: 06/10/2021

Author:: Europski parlament, Odbor za ekonomska i monetarna pitanja
Form:: Rezolucija na vlastitu inicijativu
Parliamentary term:: Deveti saziv
Internal reference:: 2020/2258(INI)
Session:: 2021-2022

Treaty:

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Legal basis:

Link

Select all documents mentioning this document

Instruments cited:

Link

EUROVOC descriptor:

Subject matter:

Oporezivanje

Directory code:

09.50.00.00 Oporezivanje / Sprječavanje utaje i izbjegavanja plaćanja poreza

HTML

PDF

Official Journal

24.3.2022

Službeni list Europske unije

C 132/167

P9_TA(2021)0416

Reforma politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju)

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. listopada 2021. o reformi politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju) (2020/2258(INI))

(2022/C 132/13)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja usvojenu 1. prosinca 1997. (1) u cilju ograničavanja štetne porezne konkurencije unutar Europske unije,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. travnja 2009. naslovljenu „Promicanje dobrog upravljanja u poreznim pitanjima” (COM(2009)0201),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. lipnja 2015. naslovljenu „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: Pet ključnih područja djelovanja” (COM(2015)0302),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024),

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 8. ožujka 2016. o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja (2),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. srpnja 2016. o dodatnim mjerama za poboljšanje transparentnosti i suzbijanja utaje i izbjegavanja plaćanja poreza (COM(2016)0451), u kojoj je opisan postupak u skladu s kojim se provodi uvrštavanje na EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija,

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 8. studenoga 2016. o kriterijima i postupku za uspostavu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe,

—	uzimajući u obzir ishod sjednice Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) održane 5. prosinca 2017.,

—	uzimajući u obzir Skupinu za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja): program rada tijekom portugalskog predsjedništva (3) od 9. veljače 2021.,

—	uzimajući u obzir EU-ov najnoviji popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe ažuriran na temelju odluke Vijeća od 26. veljače 2021. (4),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka” (COM(2020)0312),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. o dobrom poreznom upravljanju u EU-u i izvan njega (COM(2020)0313),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište o Komisijinu Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB) (5) i o Komisijinu Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (6),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. naslovljenu „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (COM(2021)0251),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (7), Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (8) te Rezoluciju od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji (10),

—	uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o reformi EU-ova popisa poreznih oaza (12) i svoja pitanja upućena Komisiji i Vijeću o reformi EU-ova popisa poreznih oaza (O-000082/2020 – B9-0002/2021 i O-000081/2020 – B9-0001/2021),

—	uzimajući u obzir postupanje Komisije nakon usvajanja navedenih rezolucija i preporuka Europskog parlamenta (13),

—	uzimajući u obzir izvješće koje je za Komisiju sastavio Centar za europska ekonomska istraživanja (Zentrum für Europäische Wirtschaftsforschung GmbH, ZEW) naslovljeno „Utjecaj poreznog planiranja na efektivne porezne stope okrenute prema budućnosti” (14),

—	uzimajući u obzir izvješće sastavljeno za Komisiju pod naslovom „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja” (15),

—	uzimajući u obzir studiju „Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji” koju je 17. listopada 2018. objavila Glavna uprava Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja (16),

—	uzimajući u obzir izvješće Skupine UN-a na visokoj razini za međunarodnu financijsku odgovornost, transparentnost i integritet iz veljače 2021. za ostvarivanje Programa 2030. (skupina FACTI) naslovljeno „Financijski integritet i održivi razvoj” (17),

—	uzimajući u obzir tekuće aktivnosti Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, koje se tiču izazova u području oporezivanja koji proizlaze iz digitalizacije,

—	uzimajući u obzir početnu procjenu učinka borbe protiv uporabe fiktivnih društava i aranžmana u porezne svrhe (18),

—	uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog monetarnog fonda naslovljeno „Taxing Multinationals in Europe” (Oporezivanje multinacionalnih poduzeća u Europi) (19),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza I.) (20) i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama („Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza II.”) (21),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica („Direktiva o kamatama i licencijama”) (22),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica („Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima”) (23),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ („Direktiva o administrativnoj suradnji u području oporezivanja”) (24), Direktivu Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (25), Direktivu Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (26) i Direktive Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (27),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0245/2021),

budući da je Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja iz 1997. primarni instrument Unije za sprječavanje štetnih poreznih mjera; budući da se štetne porezne mjere u tom Kodeksu definiraju kao mjere (uključujući administrativne prakse) koje znatno utječu ili mogu utjecati na odabir područja na kojem će poduzetnici unutar Unije obavljati svoje gospodarske djelatnosti i kojima se osigurava znatno manja razina oporezivanja od one koja se općenito primjenjuje u predmetnoj državi članici;

B.	budući da se prema procjenama iz Godišnjeg izvješća Komisije o oporezivanju za 2021. godišnje izgubi 36 – 37 milijardi EUR prihoda od poreza na dobit trgovačkih društava zbog izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u (28);

budući da su politike za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza dovele do pada povlaštenih režima diljem svijeta, posebno u Uniji; budući da je na temelju mjere 5. OECD-ova Akcijskog plana za BEPS povlašteni režim onaj režim u kojemu se nudi određeni oblik poreznih povlastica u usporedbi s općim načelima oporezivanja predmetne zemlje; budući da povlastice koje nudi određeni režim mogu imati niz različitih oblika, uključujući smanjenje porezne stope ili porezne osnovice ili povlaštene uvjete plaćanja ili povrat poreza (29); budući da su se pojavili novi oblici štetnih poreznih praksi, posebno preobrazbom povlaštenih režima u agresivne opće režime;

budući da se agresivno porezno planiranje odnosi na iskorištavanje postupovnih propusta poreznog sustava ili nepodudaranja dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjivanja poreznih obveza; budući da porezne mjere ne bi trebale narušavati privatne inicijative koje omogućuju održivi rast; budući da je prema empirijskim istraživanjima efektivna porezna stopa za velika multinacionalna poduzeća niža od stope za domaće MSP-ove (30);

E.	budući da rad Unije na suzbijanju štetnih poreznih praksi uključuje donošenje zakonodavstva, neobvezujuće pravo i međuvladinu suradnju; budući da Parlament pruža savjete u području izravnog oporezivanja i poštuje suverenitet država članica u tom području;

budući da su se pitanja u pogledu štetnih poreznih praksi u Uniji pojavila početkom 1990-ih kad je osnovan Odbor neovisnih stručnjaka koji je dostavio izvješće s preporukama o oporezivanju trgovačkih društava u EU-u („Rudingovo izvješće”) (31); budući da je 1997. Vijeće Europske unije uspostavilo Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (Kodeks); budući da je Skupina za Kodeks o postupanju (Skupina za Kodeks) osnovana u Vijeću kako bi procijenila porezne mjere koje bi mogle dospjeti u područje primjene Kodeksa; budući da empirijska istraživanja (32) pokazuju da države članice EU-a kolektivno gube većinu prihoda od poreza na dobit jer oni odlaze drugim državama članicama EU-a umjesto trećim zemljama; ističe da je glavni uzrok tog gubitka prihoda nepostojanje zakonodavnih mjera protiv agresivnih poreznih praksi i štetne porezne konkurencije unutar EU-a;

budući da Skupina za Kodeks namjerava provesti procjenu poreznih mjera koje mogu pripadati području primjene Kodeksa i prostor je za suradnju i istorazinsku ocjenu potencijalno štetnih režima u EU-u; budući da je Kodeks dobio na važnosti među državama članicama te su stoga pod pritiskom da provedu reforme, a time su i treće zemlje primorane surađivati u okviru uvrštavanja na EU-ov popis;

budući da je Skupina za Kodeks bila učinkovita u odvraćanju od povlaštenih poreznih režima; budući da se čini kako je porezna konkurencija u Europi utjecala na pad stopa poreza na dobit, čime je prosječna europska stopa poreza na dobit pala ispod prosjeka u zemljama OECD-a (33); budući da je Kodeks doprinio sprječavanju agresivne porezne konkurencije među državama članicama utvrđivanjem načela poštenog tržišnog natjecanja; budući da Skupina za Kodeks nije uspjela iskorijeniti nepoštene porezne aranžmane koje određene države članice nude velikim poduzećima, kao što su štetni prethodni sporazumi o transfernim cijenama („porezna mišljenja”) i štetna konkurentska prednost koja iz njih proizlazi; budući da su najnovije istorazinske ocjene Skupine za Kodeks usmjerene na režime intelektualnog vlasništva; budući da je Skupina za Kodeks i dalje po svojoj naravi isključivo međuvladino tijelo;

budući da su oba stupa budućeg globalnog sporazuma u skladu s vizijom Komisije o okviru oporezivanja poslovanja koju je iznijela u svojoj nedavnoj komunikaciji naslovljenoj „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće”; budući da je Komisija u toj komunikaciji najavila prijedlog direktive koja će odražavati ogledna pravila OECD-a uz potrebne preinake za provedbu drugog stupa o minimalnoj razini efektivnog oporezivanja;

budući da je Skupina za Kodeks bila uspješna u pokretanju dijaloga s jurisdikcijama trećih zemalja koje su pozvane da ukinu svoje štetne porezne prakse kako bi izbjegle dospijevanje na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe („EU-ov popis”); budući da EU-ov popis mora biti instrument kojim će se jurisdikcije trećih zemalja odvratiti od štetnih poreznih praksi kako bi se očuvalo pošteno tržišno natjecanje na svjetskoj razini; budući da aktualni EU-ov popis čini tek 12 jurisdikcija trećih zemalja (34) i nažalost izostavlja određene zloglasne porezne oaze; budući da je EU-ov popis utvrđen na temelju kriterija koji su definirani u Kodeksu;

budući da se kriteriji za EU-ov popis i dalje razlikuju od kriterija upotrijebljenih u kontekstu EU-ove istorazinske ocjene štetnih poreznih praksi iako obje procjene izvršava Skupina za Kodeks; budući da je šest država članica primilo preporuke za pojedinu zemlju o jačanju njihova poreznog sustava zbog rizika od agresivnog poreznog planiranja;

L.	budući da je Komisija donijela Komunikaciju o dobrom poreznom upravljanju u EU-u i izvan njega te predviđa reformu Kodeksa o postupanju i poboljšanja EU-ova popisa;

budući da je pandemija bolesti COVID-19 sunovratila gospodarstvo EU-a u njegovu najveću recesiju modernog doba, a znakovi oporavka počeli su se nazirati tek nedavno; budući da su vlade diljem Unije u okviru svojeg odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 brzo uvele porezne mjere za osiguravanje likvidnosti poduzećima i kućanstvima (35) iz čega su proizišli niži porezni prihodi za države članice; budući da bi oporezivanje poslovanja trebalo biti alat za potporu oporavka putem jednostavnih i stabilnih pravila koja su pogodna za MSP-ove i koja ne ometaju gospodarski oporavak prekomjernim poreznim opterećenjem;

Aktualne politike EU-a koje se bave štetnim poreznim praksama u Uniji

napominje da je nekoliko poreznih skandala, od kojih izdvaja Lux Leaks, Panama Papers, Paradise Papers i nedavna otkrića o OpenLuxu, zajedno s javnim i parlamentarnim pritiskom potaknulo program politike EU-a o štetnim poreznim praksama; naglašava da je posljedica utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza neprihvatljiv gubitak znatne količine prihoda država članica koja im je trenutačno potrebna za suočavanje s razarajućim posljedicama pandemije; podsjeća na OECD-ove oprezne procjene borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) koja iznosi približno 4 – 10 % globalnih prihoda od poreza na dobit trgovačkih društava ili 100 – 240 milijardi USD (84 – 202 milijarde EUR) godišnje (36); podsjeća na to da se procjene Parlamenta u pogledu izbjegavanja plaćanja poreza na dobit kreću od 160 do 190 milijardi EUR kad se uzmu u obzir BEPS i drugi porezni režimi (37); poziva Komisiju da provede redovitu procjenu razmjera utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

pozdravlja značajne mjere poduzete na razini EU-a i međunarodnoj razini kako bi se učvrstila načela porezne transparentnosti, suzbila štetna porezna konkurencija i osiguralo poštovanje mjera protiv štetnih poreznih praksi; pozdravlja međuinstitucijski sporazum o direktivi kojom se izmjenjuje Direktiva 2013/34/EU (38) u pogledu objave informacija o porezu na dobit od strane određenih poduzeća i podružnica (javno izvješćivanje po zemljama); s nestrpljenjem očekuje da Vijeće brzo donese svoje stajalište u prvom čitanju kako bi se direktiva mogla usvojiti i što prije stupiti na snagu; primjećuje raznolikost instrumenata koje je EU usvojio radi suočavanja sa štetnim poreznim praksama u Uniji koji uključuju Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza I. i II., Direktivu o kamatama i licencijama, Direktivu o matičnim društvima i društvima kćerima, Direktivu o administrativnoj suradnji u području oporezivanja te, posebno, Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja 3., 4. i 6. (o odlukama o porezima, izvješćivanju po zemljama i obveznoj objavi pravila za posrednike), razne preporuke Komisije Vijeću, Kodeks i preporuke Vijeća u okviru europskog semestra koji se bavi agresivnim poreznim planiranjem;

podsjeća na to da zakonodavstvo Unije osigurava minimalne standarde za suradnju i razmjenu informacija u području oporezivanja; podupire daljnje rasprave među državama članicama kako bi se učvrstila administrativna suradnja u području oporezivanja; ističe da bi naglasak trebao biti na pravilnoj provedbi i praćenju postojećih pravila; naglašava da u socijalnom tržišnom gospodarstvu EU-a odgovarajuće razine poreza te jednostavni i jasni porezni zakoni pomažu u otvaranju radnih mjesta, poboljšavaju konkurentnost EU-a i doprinose borbi protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; primjećuje da države članice o svojim poreznim politikama odlučuju prema vlastitom nahođenju, onako kako smatraju da je prikladno njihovim okolnostima; u tom pogledu podsjeća da bi države članice trebale izvršavati svoju nadležnost u skladu s pravom Unije;

napominje da Kodeks proizlazi iz pretpostavke da, iako porezno natjecanje među zemljama samo po sebi nije problem, moraju postojati zajednička načela o tome u kojoj mjeri one mogu koristiti svoje porezne režime i politike za privlačenje poduzeća i dobiti; naglašava da Komisija prepoznaje da su se i narav i oblik porezne konkurencije znatno promijenili tijekom posljednja dva desetljeća i da Kodeks nije ažuriran kako bi bio u skladu s novim izazovima koji preispituju same parametre pravednosti (39);

pozdravlja unutarnju i vanjsku dimenziju rada koji provodi Skupina za Kodeks u području štetnih poreznih praksi; napominje da se vanjskom dimenzijom štetnih poreznih praksi uglavnom bavi Skupina za Kodeks primjenom kriterija pravednog oporezivanja; smatra da je potrebno reformirati postupak uvrštavanja na EU-ov popis; preporučuje da se taj postupak formalizira u pravu EU-a, ponajprije pravno obvezujućim instrumentom; poziva Komisiju da pruži dodatne informacije kako bi se procijenila usklađenosti slabih kriterija štetnih poreznih praksi koji se primjenjuju na države članice i strožih kriterija, konkretno u pogledu ekonomskog sadržaja, koji se primjenjuju na jurisdikcije trećih zemalja u postupku uvrštavanja na EU-ov popis; naglašava da bi države članice trebale poštovati i kriterij transparentnosti prema provedbi Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja; napominje da utjecaj Unije u borbi protiv utaje poreza i štetnih poreznih praksi diljem svijeta ovisi o primjeru koji postavlja unutar svojih granica; u tom pogledu pozdravlja najavu o pojačavanju borbe protiv zlouporabe fiktivnih poduzeća i raduje se prijedlogu o pravilima o ekonomskom sadržaju fiktivnih poduzeća navedenih u komunikaciji Komisije o poslovnom oporezivanju u 21. stoljeću čiji je cilj suočavanje s mogućnostima agresivnog poreznog planiranja povezanima s upotrebom poduzeća koja nemaju prisutnost i stvarnu gospodarsku aktivnosti ili ih imaju u minimalnom opsegu na određenom području;

napominje da je Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja od 1997. primarni instrument Unije za sprječavanje štetnih poreznih mjera; podsjeća da je Forum o štetnim poreznim praksama osnovan u okviru OECD-a 1998. uz zadaću praćenja i preispitivanja poreznih praksi te s naglaskom na značajke povlaštenih poreznih režima; ističe da procjene Foruma o štetnim poreznim praksama imaju odlučujući učinak na kvalifikaciju štetnih režima u postupku uvrštavanja na EU-ov popis; poziva na to da Kodeks i dalje bude neovisan od Foruma o štetnim poreznim praksama tijekom procjene štetnih poreznih praksi;

Preporuke za budući rad EU-a u području štetnih poreznih praksi

ističe predloženu reformu drugog stupa Uključivog okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) OECD-a / skupine G20 (Uključivi okvir) kojom se nastoje riješiti izazovi BEPS-a i utvrditi pravila na temelju kojih se jurisdikcijama vraća pravo oporezivanja kad druge jurisdikcije nisu iskoristile svoje primarno pravo oporezivanja ili je plaćanje na drugi način podložno niskoj razini učinkovitog oporezivanja, kako bi se suzbile štetne porezne prakse i uvela efektivna porezna stopa (40); u tom pogledu s nestrpljenjem očekuje konsenzus na globalnoj razini koji je u skladu s interesima Unije o jednostavnim i poštenim poreznim načelima i standardima;

primjećuje novi zamah u pregovorima o Uključivom okviru OECD-a i skupine G20 koji su potaknuli nedavni prijedlozi američke vlade, kao i nedavni Sporazum o uključivom okviru i priopćenje ministara financija skupine G20, koji bi mogli olakšati postizanje dogovora u pogledu drugog stupa do sredine 2021. koji bi okupio više od 130 zemalja; kao temelj za daljnje pregovore preuzima obvezu skupine G7 od 13. lipnja 2021.„o minimalnom porezu na svjetskoj razini od najmanje 15 % po zemlji”, što je ponovljeno 1. srpnja 2021. u „Izjavi o rješenju koje se sastoji od dva stupa za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva”;

poziva Komisiju da iznese procjenu učinka budućeg ishoda pregovora o međunarodnom porezu; podsjeća na obvezu Komisije da predloži rješenje slično rješenju drugog stupa o minimalnoj razini stvarnog oporezivanja uz postignut ili nepostignut sporazum na razini Uključivog okvira OECD-a i skupine G20;

10.

poziva na usvajanje definicije „minimalne razine ekonomskog sadržaja” koja je usporedna s globalnim standardom OECD-a i naknadnim radom povezanim s mjerom 5. BEPS-a, po mogućnosti na temelju uvriježenog pristupa, koja bi se postupno razvijala s povećanjem prijavljenih prihoda; predlaže da se takav kriterij upotrebljava za procjenu potencijalne štetnosti određenog poreznog režima; podsjeća da Komisija razmatra moguće nove zahtjeve i pokazatelje ekonomskog sadržaja stvarne gospodarske aktivnosti radi pravila o oporezivanju u njezinoj komunikaciji o oporezivanju poslovanja za 21. stoljeće; ističe zahtjeve ekonomskog sadržaja koji su već uključeni u kriterij pravednog oporezivanja EU-ova popisa; međutim, smatra da je taj kriterij podložan tumačenju i suviše je nejasan jer i dalje omogućuje da se zloglasne porezne oaze uklone nakon de minimis reformi;

11.

poziva Komisiju da sastavi smjernice o načinu izrade poštenih i transparentnih poreznih poticaja s manjim rizicima od narušavanja jedinstvenog tržišta i da osigura pošteno tržišno natjecanje i da prednost otvaranju radnih mjesta, posebno s obzirom na vrstu takvih poticaja (temelje li se na dobiti ili na troškovima), njihovo trajanje (privremeni ili trajni), zemljopisna ograničenja (gospodarske zone) i intenzitet (potpuni ili djelomične iznimke); uzima u obzir studiju koju je naručio Europski gospodarski i socijalni odbor o smanjenju stopa poreza na dobit trgovačkih društava i njegov utjecaj na prihode i rast (41);

12.

pozdravlja činjenicu da Komisija prepoznaje da bi budući standard o minimalnom oporezivanju na svjetskoj razini trebalo uzeti u obzir u Kodeksu, neovisno o postizanju konsenzusa na globalnoj razini, kako bi se osiguralo da sva poduzeća plaćaju pravedan iznos poreza kad ostvaruju dobit na jedinstvenom tržištu (42); primjećuje da je u svojoj komunikaciji „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” Komisija nedavno objavila zakonodavne prijedloge koji će biti neophodni za provedbu drugog stupa na razini Unije, uključujući reviziju Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza kako bi prilagodila pravila kontroliranog inozemnog društva dogovorenom pravilu o uključivanju dohotka u drugom stupu, preinaku Direktive o kamatama i licencijama, reformu Kodeksa i uvođenje drugog stupa u kriterije koji se upotrebljavaju za procjenu trećih zemalja s EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija; u tom pogledu poziva Komisiju da zajamči da će provedbena pravila o minimalnoj efektivnoj poreznoj stopi biti sastavljena bez pretjeranih troškova usklađivanja; općenito razumije da nacionalna efektivna porezna stopa bilo kojeg velikog poduzeća ne bi smjela pasti ispod minimalne porezne stope u skladu s aktualnim prijedlogom drugog stupa;

13.

podsjeća na to da je prijedlog izmjene Direktive o kamatama i licencijama i dalje blokiran u Vijeću od 2012., posebno zbog neslaganja u pogledu minimalnog poreza po odbitku; poziva Vijeće i predsjedništvo da ponovno pokrenu pregovore o tom pitanju;

14.

naglašava potrebu za oporezivanjem multinacionalnih poduzeća na temelju pravedne i učinkovite formule za raspodjelu prava oporezivanja među državama članicama; u tom pogledu izražava žaljenje zbog toga što Vijeće nije prihvatilo prijedloge CCTB-a i CCCTB-a; potiče Komisiju da prilagodi rokove budućeg zakonodavnog prijedloga BEFIT-a (Poslovanje u Europi: Okvir za oporezivanje dobiti) međunarodnom poreznom programu; zabrinut je zbog nepostojanja jasne strategije kako bi se osiguralo da novi okvir za oporezivanje poslovanja u Uniji dobije potporu država članica;

15.

ističe da su prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (43) prikupljeni prihodi od poreza na dobit u postotku BDP-a i dalje iznimno postojani, uzimajući u obzir poslovni ciklus, unatoč tome što su se stope poreza na dobit kretale silaznom putanjom;

16.

ustraje u tome da bi buduća provedba novih alata EU-a protiv štetnih poreznih praksi trebala staviti na prvo mjesto upotrebu obvezujućih instrumenata i istražiti sve mogućnosti koje nudi UFEU-a kojima se omogućuje veća učinkovitost donošenja odluka; podsjeća na to da se postupak utvrđen člankom 116. UFEU-a može primijeniti kad štetne porezne prakse narušavaju uvjete tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu i da odredba tog Ugovora ne mijenja raspodjelu nadležnosti između Unije i država članica;

17.

poziva Komisiju da ocijeni učinkovitost povlaštenih poreznih režima za patente i drugih režima intelektualnog vlasništva u skladu s novim pristupom utemeljenim na povezanosti koji je definiran u mjeri 5. Akcijskog plana za BEPS o štetnim poreznim praksama, uključujući učinak na gubitak prihoda; poziva Komisiju da iznese prijedloge u slučaju da se na temelju evaluacije utvrdi nepostojanje utjecaja režima intelektualnog vlasništva na stvarne gospodarske aktivnosti; napominje da američka vlada predlaže stavljanje izvan snage svojeg prihoda od nematerijalne imovine u inozemstvu (Foreign Derived Intangible Income – FDII);

18.

naglašava da se politike oporezivanja država članica prate putem europskog semestra; smatra da bi se europski semestar mogao dodatno razviti kao alat za potporu suzbijanju agresivnog poreznog planiranja u EU-u putem namjenskih preporuka za pojedinu zemlju;

Reforma Kodeksa o postupanju pri oporezivanju poslovanja

19.

pozdravlja činjenicu da je Skupina za Kodeks procijenila 480 režima od njezina osnivanja, pri čemu ih se 130 (44) smatra štetnima (45); primjećuje da je istorazinska ocjena nacionalnih poreznih sustava provedena u okviru Kodeksa utjecala na smanjenje štetne porezne konkurencije i dovela do posljedičnog smanjenja povlaštenih poreznih režima u Uniji; predviđa potencijalno sličan učinak na globalnoj razini putem postupka uvrštavanja na EU-ov popis; međutim, upozorava na razvoj štetnih nepovlaštenih režima; stoga smatra da su trenutačni kriteriji koji definiraju štetne porezne prakse u Kodeksu djelomično zastarjeli s obzirom na njihov naglasak na povlaštenim režimima; naglašava potrebu za poboljšanjem učinkovitosti Kodeksa u kontekstu nedavnih poreznih skandala i aktualnih izazova kao što su globalizacija, digitalizacija i sve veća važnost nematerijalne imovine;

20.

poziva na to da Kodeks potpuno iskoristi aktualno područje primjene svojeg mandata; međutim, poziva Vijeće da brzo i prema potrebi nastavi reformirati područje primjene mandata te da posebno istraži sve pokazatelje agresivnog poreznog planiranja po državama članicama, uključujući opće značajke poreznog sustava, kako bi se utvrdilo sadržava li njezino zakonodavstvo štetne porezne mjere; poziva Vijeće da poduzme mjere u skladu s Komunikacijom Komisije iz srpnja 2020. o dobrom poreznom upravljanju u EU-u i izvan njega u kojoj se zagovara reforma Kodeksa kako bi se osiguralo pošteno oporezivanje u Uniji; prima na znanje da je to već djelomično obavila Skupina za Kodeks, posebno za nacionalne sustave odbitaka nominalnih kamata i režime izuzeća prihoda iz inozemnih izvora i u okviru postupka uvrštavanja na EU-ov popis;

21.

naglašava da je Kodeks instrument neobvezujućeg prava čija je svrha očuvati okvir oporezivanja EU-a kojim se omogućuju ravnopravni uvjeti oporezivanja na temelju istorazinske ocjene i pritiska okoline; međutim, izražava žaljenje zbog neobvezujuće naravi Kodeksa; prima na znanje činjenicu da bi države članice mogle odgoditi stavljanje izvan snage štetnog režima i čak ga nastaviti provoditi bez ikakvih posljedica; ustraje u tome da dokumentacija o donošenju odluka Kodeksa treba biti javno dostupna;

22.

poziva na reviziju kriterijâ, upravljanja i područja primjene Kodeksa s pomoću obvezujućeg instrumenta koji se oslanja na aktualne međuvladine dogovore i uz učinkovitiji postupak donošenja odluka; smatra da bi reviziju Kodeksa trebalo provesti s pomoću demokratskog, transparentnog i odgovornog procesa te uključiti stručnu skupinu koju čine stručnjaci iz područja civilnog društva, Komisije i Parlamenta; poziva na transparentniju i učinkovitiju primjenu revidiranog instrumenta i da se njime osigura odgovarajuće sudjelovanje Parlamenta u procesu izrade i usvajanja novih politika i kriterija za suzbijanje štetnih poreznih praksi;

23.

smatra da je reforma kriterija Kodeksa neodložna i da bi, u okviru prvog koraka trebala uključivati kriterij o efektivnoj poreznoj stopi u skladu s budućom međunarodno dogovorenom minimalnom efektivnom poreznom stopom u okviru drugog stupa Uključivog okvira te čvrste i napredne zahtjeve ekonomskog sadržaja i omogućivati pošteno tržišno natjecanje koje je idealan mogući ishod ambicioznih nastojanja koja uglavnom potiču Unija i SAD kao njezin najvažniji partner;

24.

smatra da bi širok raspon potencijalnih čimbenika rizika potencijalno mogao olakšati premještanje dobiti, kao što su broj subjekata posebne namjene, premještanje nematerijalne imovine i visoke razine pasivnih prihoda (licencije, kamate, dividende, itd.);

25.

podupire namjeru Komisije, kako je istaknuta u njezinu Akcijskom planu za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire Strategija oporavka, da se proširi područje primjene Kodeksa kako bi se obuhvatile dodatne vrste režima i općih aspekata nacionalnih sustava poreza na dobit; preporučuje uključivanje režima povlaštenog poreza na osobni dohodak kako bi se obuhvatili posebni programi ili mjere za dodjelu državljanstva radi privlačenja iznimno mobilnih bogatih pojedinaca i digitalnih nomada, što bi moglo dovesti do ozbiljnog narušavanja jedinstvenog tržišta;

26.

poziva Komisiju i države članice da razmotre Okvir za agresivne porezne aranžmane i niske stope (Framework on Aggressive Tax Arrangements and Low Rates, FATAL) koji bi zamijenio aktualni Kodeks u skladu sa sljedećim smjernicama:

Ne dovodeći u pitanje područja nadležnosti pojedinačnih država članica i Unije, ovaj se okvir odnosi na mjere koje znatno utječu ili mogu utjecati na odabir područja na kojemu će se obavljati gospodarska djelatnost u Uniji i premještanje osobnog dohotka ili kapitala (zasebni sustavi oporezivanja).

Gospodarska djelatnost u tom pogledu uključuje i sve djelatnosti koje se obavljaju u grupaciji poduzeća.

Porezne mjere koje obuhvaća okvir uključuju zakone ili propise i administrativne prakse.

U opsegu utvrđenom u stavku A, porezne mjere kojima se omogućuje znatno niža efektivna porezna stopa od stopa koje se općenito primjenjuju u predmetnoj državi članici, što uključuje i neoporezivanje, ili ispod bilo koje minimalne učinkovite razine poreza dogovorene u Uključivom okviru za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) ili u međunarodnim forumima gdje se zastupa EU, treba promatrati kao potencijalno štetne te su one stoga obuhvaćene ovim kodeksom (polazni kriterij).

Takva porezna stopa može se provoditi putem nominalne stope poreza i/ili porezne osnovice ili bilo kojeg drugog relevantnog čimbenika kojim se utvrđuje efektivna porezna stopa.

Tijekom procjene štetnosti takvih mjera, trebalo bi uzeti u obzir među ostalim:

1.	je li ostvarivanje prednosti omogućeno samo nerezidentima ili u odnosu na transakcije koje se provode s nerezidentima; ili

2.	jesu li prednosti izdvojene iz domaćeg tržišta kako ne bi imale utjecaj na nacionalnu poreznu osnovicu; ili

je li ostvarivanje prednosti omogućeno čak i bez ikakve stvarne gospodarske aktivnosti i znatne gospodarske prisutnosti u državi članici u kojoj su takve porezne prednosti omogućene, kako je utvrdila Europska komisija i na temelju zahtjeva razmjernog ekonomskog sadržaja koji se postupno razvija s povećanjem prijavljenih prihoda. predmetne države članice. U tom će se pogledu posebna pozornost posvetiti sustavima intelektualnog vlasništva;

4.	jesu li pravila utvrđivanja dobiti u odnosu na aktivnosti u multinacionalnoj skupini poduzeća u skladu s međunarodno priznatim načelima, osobito pravilima usuglašenima s OECD-om; ili

5.	jesu li porezne mjere nedovoljno transparentne, među ostalim ako su pravne odredbe na administrativnoj razini ublažene na netransparentan način.

U opsegu utvrđenom u stavku A, režim povlaštenog poreza na osobni dohodak i poreza na kapital koji dovodi do znatno niže efektivne porezne stope od stopa koje se općenito primjenjuju u predmetnoj državi članici, što uključuje i neoporezivanje, treba promatrati kao potencijalno štetne i stoga su obuhvaćeni ovim kodeksom. Isto bi se tako mogli obuhvatiti i procijeniti opći sustavi oporezivanja osobnog dohotka i bogatstva koji bi doveli do narušavanja jedinstvenog tržišta.

Mirovanje i poništenje

Mirovanje

Države članice obvezuju se na neuvođenje novih poreznih mjera koje su štetne u smislu ovog okvira. Države članice stoga će poštovati načela na kojima se temelji taj okvir tijekom određivanja budućih politika i posebno će uzeti u obzir proces preispitivanja naveden u stavcima od E do I tijekom procjene štetnosti bilo koje nove porezne mjere.

Poništenje

Države članice obvezuju se na ponovno preispitivanje svojih postojećih zakona i utvrđenih praksi, uzimajući u obzir načela na kojima se temelji predmetni okvir i proces preispitivanja istaknut u stavcima od E do I. Države članice izmijenit će takve zakone i prakse prema potrebi u cilju ukidanja svih štetnih praksi što prije, uzimajući u obzir rasprave Vijeća i Komisije nakon procesa preispitivanja.

Postupak preispitivanja

Pružanje relevantnih informacija

U skladu s načelima transparentnosti i otvorenosti države članice obavješćivat će međusobno jedna drugu i Komisiju o postojećim i predloženim poreznim mjerama koje pripadaju području primjene predmetnog okvira. Države članice se posebno poziva da na zahtjev druge države članice pruže informacije o bilo kojoj poreznoj mjeri za koju se čini da pripada području primjene predmetnog okvira. Kad je za predviđene porezne mjere potrebno odobrenje parlamenta, takve informacije ne moraju se otkrivati dok se ne priopće Parlamentu. Europskom parlamentu trebalo bi radi obavijesti dostaviti režime koji će se ocjenjivati u području primjene okvira.

Procjena štetnih mjera

Bilo koja država članica može zatražiti priliku da raspravlja o određenoj poreznoj mjeri druge države članice koja može pripadati području primjene predmetnog okvira ili da iznese svoju primjedbu na tu mjeru. Time će se omogućiti izvršenje procjene o potencijalnoj štetnosti predmetnih poreznih mjera u kontekstu učinaka koje mogu imati u Uniji. U procjeni će se uzeti u obzir svi čimbenici utvrđeni u stavcima B i C.

Vijeće također ističe da je u toj procjeni potrebno pomno ocijeniti učinke koje predmetne porezne mjere imaju na druge države članice, među ostalim, u kontekstu načina na koji se predmetne djelatnosti učinkovito oporezuju u cijeloj Uniji.

U mjeri u kojoj se porezne mjere upotrebljavaju za pružanje potpore gospodarskom razvoju određenih regija, procijenit će se jesu li mjere razmjerne ciljevima koji se nastoje postići i jesu li usmjerene na te ciljeve. U toj procjeni posebna će se pozornost pridati posebnim značajkama i ograničenjima u slučaju najudaljenijih regija i malih otoka ne narušavajući pritom integritet i usklađenost pravnog poretka Unije, uključujući unutarnje tržište i zajedničke politike. U takvoj procjeni razmatrali bi se napredni zahtjevi minimalne stvarne gospodarske prisutnosti kako je definirana u stavku B.

Postupak

Vijeće i Komisija zajedno će osnovati skupinu za procjenu poreznih mjera koje mogu pripadati području primjene tog okvira i nadzor pružanja informacija o tim mjerama. Vijeće poziva svaku državu članicu i Komisiju da imenuju predstavnika na visokoj razini i zamjenika te skupine kojom će predsjedati predstavnik pojedinačne države članice. Ta će se skupina redovito sastajati te će odabrati i preispitati porezne mjere za procjenu u skladu s odredbama utvrđenim u stavcima od E do G. Skupina će redovito izvješćivati o procijenjenim mjerama. Ta će se izvješća prosljeđivati Vijeću na razmatranje i objavljivati ako Vijeće tako odluči. Dokumente bi trebalo poslati Parlamentu na zahtjev i objaviti nakon završetka postupka evaluacije.

Izvršenje

Države članice imaju pravo provoditi protumjere kojima bi se smanjili poticaji za izbjegavanje plaćanja poreza ako određena država članica ne uspije ukinuti sustav koji je procijenjen kao štetan u kontekstu ovog okvira u roku od dvije godine, i to konkretno:

(a)	nemogućnost odbitka troškova;

(b)	mjere u vezi s porezom po odbitku;

(c)	ograničenja izuzeća;

(d)	posebni zahtjevi u pogledu dokumentacije, posebno u pogledu transfernih cijena;

Zemljopisna pokrivenost

Vijeće smatra da je preporučljivo usvojiti načela kojima je cilj ukidanje štetnih poreznih mjera na što većem zemljopisnom području. U tom se cilju države članice obvezuju promicati njihovo usvajanje u trećim zemljama; također se obvezuju promicati njihovo usvajanje na područjima na koja se Ugovor ne primjenjuje. U tom kontekstu Vijeće i Komisija trebali bi se oslanjati na kriterije o poreznoj transparentnosti, poštenom oporezivanju i provedbi mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti kako bi se uspostavio EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija. Kriteriji poštenog oporezivanja trebali bi se temeljiti na čimbenicima koji su utvrđeni u stavcima B i C ovog okvira.

Države članice s ovisnim ili pridruženim teritorijima, ili koje imaju posebne odgovornosti ili porezne ovlasti u pogledu drugih teritorija, obvezuju se u okviru svojih ustavnih odredbi na osiguravanje primjene tih načela na tim teritorijima. Povezano s tim, te će države članice procijeniti stanje u obliku izvješća upućenih skupini koja se navodi u stavku H koja će ih procijeniti u skladu s prethodno opisanim postupkom preispitivanja.

Praćenje i preispitivanje

Kako bi se osigurala jednaka i učinkovita provedba predmetnog okvira, Vijeće poziva Komisiju da mu godišnje podnosi povratna izvješća o provedbi okvira i o primjeni fiskalne državne potpore. Izvješće bi trebalo biti javno dostupno. Vijeće i države članice preispitat će odredbe okvira dvije godine nakon njegova usvajanja;

27.

pozdravlja razmjenu stajališta održanu 19. travnja 2021. s Lyudmilom Petkovom, predsjednicom Skupine za Kodeks; poziva predsjednicu Skupine za Kodeks da najmanje jednom godišnje pred Parlamentom na njegovu javnom saslušanju predstavi izvješće o napretku upućeno Vijeću;

28.

pozdravlja činjenicu da Skupina za Kodeks dvaput godišnje upućuje izvješće Vijeću; smatra da bi trebalo izraditi namjenski internetski alat kako bi se izbjeglo oslanjanje samo na zaključke Vijeća pri prikupljanju osnovnih informacija o poreznoj politici na razini EU-a; cijeni napore da se objave dokumenti i rad povezani sa Skupinom za Kodeks; traži da se informacije stave na raspolaganje javnosti na platformi jednostavnoj za upotrebu;

29.

potiče Skupinu za Kodeks da pozove zastupnike u Europskom parlamentu na rasprave Skupine za Kodeks u svojstvu promatrača; potiče Skupinu za Kodeks da javno prenosi neke od svojih sastanaka kad se ne zahtijeva povjerljivost rasprava;

o o

30.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) Prilog I. Zaključcima Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) sa sjednice održane 1. prosinca 1997. o politici oporezivanja – Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća 1. prosinca 1997. na temu Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja, (SL C 2, 6.1.1998., str. 2.).

(2) https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/08/ecofin-conclusions-code-conduct-business-taxation/

(3) https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6004-2021-INIT/en/pdf

(4) SL C 331, 7.10.2020., str. 3. i SL C 66, 26.2.2021., str. 40.

(5) SL C 162, 10.5.2019., str. 182.

(6) SL C 162, 10.5.2019., str. 152.

(7) SL C 366, 27.10.2017., str. 51.

(8) SL C 101, 16.3.2018., str. 79.

(9) SL C 108, 26.3.2021., str. 8.

(10) SL C 399, 24.11.2017., str. 74.

(11) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0022.

(13) Zajedničko postupanje u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta (Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku) uz preporuke Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i Rezolucijom Europskog parlamenta (Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 1)) o odlukama o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka koje je Komisija usvojila 16. ožujka 2016.; postupanje u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta (Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAX2)) o odlukama o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka koje je Komisija usvojila 16. studenog 2016.; postupanje u skladu s nezakonodavnom rezolucijom Europskog parlamenta (Istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (odbor PANA)) od 12. prosinca 2017. o nacrtu preporuke Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji nakon ispitivanja u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza koju je Komisija usvojila u travnju 2018. i postupanje u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta (Odbor za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (TAX3)) od 27. kolovoza 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza;

(14) Dokumenti o oporezivanju, radni dokument br. 64, 31. kolovoza 2016., dostupno na: https://ec.europa.eu/taxation_customs/system/files/2016-11/taxation_paper_64.pdf

(15) Dokumenti o oporezivanju, radni dokument br. 71, Institut za napredne studije u konzorciju s CPB-om i istraživačkim centrom DONDENA, 2017., dostupno na: https://ec.europa.eu/taxation_customs/system/files/2018-03/taxation_papers_71_atp_.pdf

(16) Kiendl Krišto, I. i Thirion, E., „Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji”, Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, Odjel za ex post evaluaciju i Odjel za europsku dodanu vrijednost, 17. listopada 2018., dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/cmsdata/155724/EPRS_STUD_627129_Shell%20companies%20in%20the%20EU.pdf

(17) https://www.un.org/pga/75/wp-content/uploads/sites/100/2021/02/FACTI_Panel_Report-compressed.pdf

(18) https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12999-Izbjegavanje-placanja-poreza-borba-protiv-uporabe-fiktivnih-drustava-i-aranzmana-u-porezne-svrhe_hr

(19) Crivelli, E., De Mooij, R., De Vrijer, J.E.J., Hebous, S., Klemm, A., Taxing Multinationals in Europe, 2021. (https://www.imf.org/en/Publications/Departmental-Papers-Policy-Papers/Issues/2021/05/25/Taxing-Multinationals-in-Europe-50129)

(20) SL L 193, 19.7.2016., str. 1.

(21) SL L 144, 7.6.2017., str. 1.

(22) SL L 157, 26.6.2003., str. 49.

(23) SL L 345, 29.12.2011., str. 8.

(24) SL L 64, 11.3.2011., str. 1.

(25) SL L 332, 18.12.2015., str. 1.

(26) SL L 146, 3.6.2016., str. 8.

(27) SL L 139, 5.6.2018., str. 1.

(28) Annual Report on Taxation 2021 – Review of taxation policies in the EU Member States (Godišnje izvješće o oporezivanju za 2021. – Preispitivanje politika oporezivanja u državama članicama EU-a) (https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/db46de2a-b785-11eb-8aca-01aa75ed71a1/language-en).

(29) OECD (2015.), Countering Harmful Tax Practices More Effectively, Taking into Account Transparency and Substance, Action 5 (Učinkovitije suzbijanje štetnih poreznih praksi, uzimajući u obzir transparentnost i materiju, mjera 5.) – Konačno izvješće za 2015., Projekt OECD-a / skupine G20 o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti, OECD Publishing, Pariz http://dx.doi.org/10.1787/9789264241190-en

(30) Izvješće MMF-a, Taxing Multinationals in Europe (Oporezivanje multinacionalnih poduzeća u Europi), 2021: https://www.imf.org/en/Publications/Departmental-Papers-Policy-Papers/Issues/2021/05/25/Taxing-Multinationals-in-Europe-50129

(31) Dostupno na: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/0044caf0-58ff-4be6-bc06-be2af6610870

(32) Tørsløv, T., Wier, L., i Zucman, G., The Missing Profits of Nations (Izgubljena dobit država), Radni dokument, travanj 2020., dostupno na https://missingprofits.world/

(33) MMF, op.cit. 2021.

(34) Američka Samoa, Angvila, Dominika, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu, Sejšeli.

(35) Europska komisija, Godišnje izvješće o oporezivanju za 2021.

(36) https://www.oecd.org/tax/beps/

(37) Drover, R., Ferrett, B., Gravino, D., Jones, E. i Merler, S., „Uvođenje transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit” (engl. Bringing transparency, coordination and convergence to corporate tax policies in the European Union), Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, Odjel za europsku dodanu vrijednost, 24. studenoga 2015. Dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/558773/EPRS_STU(2015)558773_EN.pdf

(38) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(39) COM(2020)0313.

(40) Projekt OECD-a / skupine G20 o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti „Izazovi oporezivanja koji proizlaze iz digitalizacije – Izvješće o nacrtu za prvi stup: Uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS)”, OECD Publishing, Pariz, 2020,. str 12. Dostupno na: https://www.oecd.org/tax/beps/tax-challenges-arising-from-digitalisation-report-on-pillar-two-blueprint.pdf

(41) Baert, P., Lange. F., Watson, J., The Role of Taxes on Investment to Increase Jobs in the EU – An Assessment of Recent Policy Developments in the Field of Corporate Taxes, svibanj 2019.

(42) COM(2020)0313.

(43) https://www.elibrary.imf.org/view/journals/087/2021/012/article-A001-en.xml

(44) Razmjena stajališta Pododbora za porezna pitanja (FISC) s Lyudmilom Petkovom, predsjednicom Skupine za Kodeks, održana je 19. travnja 2021.

(45) https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9639-2018-REV-4/en/pdf

Top

All

Choose the experimental features you want to try