EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.7.2021.

COM(2021) 417 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2020.








O PRIMJENI NAČELA SUPSIDIJARNOSTI I PROPORCIONALNOSTI TE O ODNOSIMA S NACIONALNIM PARLAMENTIMA

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2020.
O PRIMJENI NAČELA SUPSIDIJARNOSTI I PROPORCIONALNOSTI TE O ODNOSIMA S NACIONALNIM PARLAMENTIMA

1. Uvod

Ovo je 28. izvješće o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, podneseno u skladu s člankom 9. Protokola br. 2 uz Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. Kao i 26. i 27. izvješće, u njemu se obrađuju odnosi Komisije s nacionalnim parlamentima, koji imaju važnu ulogu u primjeni tih načela.

Komisija je 2020. nastavila donošenjem raznih novih mjera uključivati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u sve faze donošenja politika te pomagati nacionalnim parlamentima u provedbi kontrole poštovanja načela supsidijarnosti u kontekstu pandemije bolesti COVID-19.

Sud Europske unije u nekoliko je presuda pojasnio primjenu načela proporcionalnosti, a u jednoj je potvrdio valjanost Direktive o upućivanju radnika.

Unatoč poteškoćama uzrokovanima pandemijom suradnja s nacionalnim parlamentima 2020. bila je jača nego 2019., godine institucionalne tranzicije. Komisija je od nacionalnih parlamenata zaprimila 255 mišljenja, a četvrtina se odnosila na odgovor na pandemiju. Od inicijativa najviše su komentirali prijedlog europskog propisa o klimi. Komisija je zahvaljujući mogućnostima komunikacije putem videokonferencije u međuparlamentarnim sastancima nastavila sudjelovati u većoj mjeri nego prije, a predsjednica Komisije prvi je put od 2013. sudjelovala u Konferenciji odbora nacionalnih parlamenata država članica Europske unije (COSAC).

2.    Kako institucije primjenjuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti

2.1.     Komisija

Bolja regulativa

Program rada Komisije za 2020., prvi program Komisije Ursule von der Leyen, donesen je u siječnju 2020., a u svibnju 2020. prilagođen je kako bi se u obzir uzela pandemija bolesti COVID-19 1 . U njemu je ponovno izražena predanost Komisije prijedlozima koji se temelje na dokazima i koji su prilagođeni potrebama građana i poduzeća, ne stvaraju nepotrebno opterećenje i mogu se jednostavno provesti.

Komisija je tijekom godine nastavila primjenjivati agendu za bolju regulativu i uključivati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u sve faze donošenja politika. Evaluirala je postojeće zakonodavstvo i političke okvire prije predstavljanja prijedloga za njihovu reviziju. U tim se evaluacijama procjenjivalo jesu li postojeće mjere politika i dalje „svrsishodne” te u kojoj su mjeri usklađene s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Internetski portal „Iznesite svoje mišljenje” 2 pokazao se korisnom jedinstvenom točkom pristupa putem koje građani i dionici mogu sudjelovati u postupcima pripreme Komisijine politike. Da bi prijedlozi Komisije bili kvalitetni, presudno je uzeti u obzir stajališta građana, poduzeća i drugih dionika. S obzirom na praktične poteškoće s portalom na koje građani koji ga žele koristiti mogu naići zbog pandemije, Komisija je proširila javna savjetovanja i pružila više prilika za dostavljanje povratnih informacija za inicijative koje su se trebale provesti 2020. ili u prvom dijelu 2021. te je, ako je to bilo moguće, produljila razdoblje savjetovanja za najviše šest tjedana. Usto je unaprijedila portal kako bi se inicijative mogle lakše pronaći i pretraživati. Na portalu se sad jasnije mogu pronaći stajališta nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti kako bi se o njima moglo sveobuhvatno izvještavati u procjenama učinka i evaluacijama.

Radna skupina za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” 3 („Radna skupina”) preporučila je da se učini više u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) 4 kako bi se procijenili praktični i stvarni učinci zakonodavstva, uključujući delegirane i provedbene akte. Preporučila je i da se u stručnu skupinu koja podupire taj rad uključi više predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti. To je potaknulo Komisiju da u svibnju 2020. uspostavi platformu „Fit for Future”, stručnu skupinu na visokoj razini koja će savjetovati Komisiju o tome kako održati postojeće zakonodavstvo svrsishodnim, smanjiti opterećenje na najmanju mjeru i donositi zakonodavstvo otporno na buduće promjene. Povećana je zastupljenost lokalnih i regionalnih vlasti zahvaljujući sudjelovanju trojice predstavnika Odbora regija i mreži regionalnih središta za ocjenjivanje provedbe politika EU-a RegHub 5 . U godišnjem programu rada te skupine utvrdit će se koje zakonodavstvo treba procijeniti, uzimajući u obzir i popis koji je sastavila Radna skupina 6 . Osvrnut će se i na „zakonodavnu gustoću”.

U smjernicama i paketu instrumenata za bolju regulativu 7 od Komisije se zahtijeva da provede analizu supsidijarnosti kad se ocjenjuje relevantnost postojećih mjera i njihova europska dodana vrijednost te kad se razmatraju nove inicijative. Komisija analizira supsidijarnost i proporcionalnost zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa. Sve procjene učinka, evaluacije i provjere primjerenosti trebale bi uključivati takvu analizu.

Procjene učinka

Komisija u procjenama učinka svojih prijedloga politike uvijek uzima u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. U skladu s paketom instrumenata za bolju regulativu, za zakonodavne prijedloge, uključujući prijedloge za delegirane i provedbene akte koji su utvrđeni kao „politički osjetljive/važne” inicijative, treba pripremiti plan ili početnu procjenu učinka. Procjena učinka za takve akte provodi se samo ako je vjerojatno da će očekivani gospodarski, okolišni ili socijalni učinci djelovanja EU-a biti znatni, a Komisija ima diskrecijsko pravo u pogledu sadržaja akta. Ako se procjena učinka ne provodi, supsidijarnost i proporcionalnost razmatraju se u obrazloženju i, prema potrebi, u analitičkom radnom dokumentu službi Komisije koji se prilaže prijedlogu.

Odbor za nadzor regulative 8 provodi neovisnu kontrolu kvalitete za sve procjene učinka, a 2020. izdao je 41 mišljenje o procjenama učinka.

Jedno se mišljenje odnosilo na procjenu učinka Prijedloga direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u 9 . Odbor je zatražio da se u prijedlogu bolje obrazlože načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Odbor je u početnom mišljenju izjavio da u procjeni učinka „nije dovoljno objašnjeno kako analiza problema omogućuje procjenu neprimjerenosti minimalnih plaća u državama članicama” i da „nije u dovoljnoj mjeri obrazloženo kako je predmetna zakonodavna inicijativa u skladu s odabranom pravnom osnovom te načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti”.

Nakon toga procjena učinka revidirana je kako bi se bolje obuhvatili ti aspekti. U njoj se objašnjava da se djelovanjem na razini EU-a sustavi za određivanje minimalne plaće djelotvornije jačaju nego djelovanjem na nacionalnoj razini. Djelovanje na razini EU-a doprinijet će omogućavanju jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu jer će se nastojati smanjiti velike razlike u području primjene i primjerenosti minimalnih plaća koje nisu opravdane gospodarskim uvjetima, a taj se cilj ne može u dovoljnoj mjeri postići neusklađenim djelovanjem država članica.

Kad je riječ o proporcionalnosti, u procjeni učinka objašnjava se da su se pri izradi prijedloga u određivanju minimalne plaće poštovale ustaljene nacionalne tradicije, čime se u potpunosti poštuju nadležnosti država članica i socijalnih partnera da odrede visinu svojih minimalnih plaća i ostavlja maksimalan prostor za donošenje nacionalnih odluka. Komisija je Odboru za nadzor regulative zajedno s revidiranom procjenom učinka dostavila „tablicu supsidijarnosti” 10 .

Evaluacije i provjere primjerenosti

Komisija je 2020. dovršila 33 evaluacije, uključujući jednu provjeru primjerenosti, a Odbor za nadzor regulative ispitao je 13 važnih evaluacija, uključujući dvije provjere primjerenosti. Te su procjene obuhvaćale mnoge aspekte, od kojih su neki bili izrazito važni u smislu supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na primjer, u evaluaciji 11 Direktive o industrijskim emisijama 12 , glavnog instrumenta EU-a za kontrolu i ublažavanje utjecaja industrijskih emisija u EU-u na okoliš i zdravlje ljudi, istaknute su znatne koristi koje proizlaze iz djelovanja na razini EU-a u usporedbi s djelovanjem samo na nacionalnoj i podnacionalnoj razini. Primjerice, djelovanjem na razini EU-a osiguran je dosljedan pristup u uvođenju okolišno učinkovitih standarda za industrijske emisije s relativno malo razlika među državama članicama.

 Mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti 13

Komisija je ispunila obvezu koju je preuzela kao odgovor na preporuku Radne skupine prema kojoj bi pri određivanju osmotjednog razdoblja u kojem nacionalni parlamenti mogu slati obrazložena mišljenja trebala izuzeti razdoblje od 20. prosinca do 10. siječnja. To je prvi put učinila u božićnom/novogodišnjem blagdanskom razdoblju s 2019. na 2020. i ponovno u istom razdoblju s 2020. na 2021. Kad je riječ o obvezi da šalje objedinjene odgovore na obrazložena mišljenja koja dostave nacionalni parlamenti koji predstavljaju sedam ili više glasova u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, ni za jedan zakonodavni prijedlog Komisije nije dostavljen potreban broj obrazloženih mišljenja da bi se dosegnuo taj prag 14 .

U dopisu poslanom nacionalnim parlamentima 8. travnja 2020. potpredsjednik Šefčovič priznao je da je zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 bilo teško provjeriti usklađenost zakonodavnih prijedloga s načelom supsidijarnosti u roku od osam tjedana utvrđenom u Protokolu br. 2 uz Ugovore. Obvezao se da će se taj postupak olakšati na dva načina.

·Čak i ako se mišljenja nacionalnih parlamenata u kojima se izražavaju dvojbe u pogledu usklađenosti zakonodavnih prijedloga s načelom supsidijarnosti (obrazložena mišljenja) zaprime nakon roka, Komisija će ih uzeti u obzir tako što će o njima obavijestiti odgovarajućeg člana Komisije i dati opsežan javan odgovor. Tri nacionalna parlamenta iskoristila su tu mogućnost, a sva su se mišljenja odnosila na europski propis o klimi 15 .

·Komisija će isto tako pri donošenju zakonodavnog prijedloga usmjerenog na ublažavanje posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 odmah obavijestiti nacionalne parlamente jer će ga Europski parlament i Vijeće možda trebati donijeti u manje od osam tjedana u skladu s hitnim postupkom utvrđenim člankom 4. Protokola br. 1. uz Ugovore. Komisija je 2020. sedam puta slala takve obavijesti nacionalnim parlamentima.

2.2. Europski parlament

Europski parlament 2020. službeno je zaprimio 134 podneska nacionalnih parlamenata na temelju Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti 16 . Među ta 134 podneska zaprimljeno je 13 obrazloženih mišljenja 17 i 121 doprinos (podnesci u kojima se ne izražava dvojba u pogledu supsidijarnosti). U usporedbi s tim, 2019. zaprimljena su 62 podneska, među kojima nije bilo nijedno obrazloženo mišljenje 18 .

U skladu s Prilogom VI. Poslovniku Europskog parlamenta Odbor za pravna pitanja (JURI) snosi punu odgovornost za osiguravanje poštovanja načela supsidijarnosti. Svakih šest mjeseci jednog od svojih članova imenuje stalnim izvjestiteljem za supsidijarnost na temelju rotacije među klubovima zastupnika. U prvoj polovini 2020. stalni izvjestitelj bio je Gilles Lebreton (Klub zastupnika Identitet i demokracija), a u drugoj polovini godine naslijedila ga je Karen Melchior (Klub zastupnika Renew Europe). Zaprimljena obrazložena mišljenja koja je kao takva potvrdio Odbor uvrštavaju se u informativne svrhe na dnevni red njegova sljedećeg sastanka.

Odbor JURI redovito sastavlja i izvješće o godišnjim izvješćima Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti. Predstojeće izvješće, za koje je kao izvjestitelj imenovan Mislav Kolakušić (nezavisni zastupnik), obuhvaćat će 2017., 2018. i 2019. 19 Odbor JURI sudjeluje i u izradi izvješća koja dvaput godišnje sastavlja COSAC 20 o pitanjima koja se odnose na supsidijarnost i proporcionalnost.

Služba Europskog parlamenta za istraživanja nastavila je pomagati Europskom parlamentu da u svojem radu vodi računa o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti:

·sustavnim nadzorom aspekata supsidijarnosti i proporcionalnosti u procjenama učinka Komisije i skretanjem pozornosti na sve iskazane zabrinutosti, osobito nacionalnih parlamenata i Odbora regija;

·osiguravanjem potpunog poštovanja tih načela u radu Europskog parlamenta, na primjer pri provedbi procjena učinka suštinskih izmjena koje predloži sam Parlament ili pri analizi dodane vrijednosti prijedloga Parlamenta koji se odnose na novo zakonodavstvo, na temelju članka 225. UFEU-a i cijene nedjelovanja na europskoj razini;

·nadzorom aspekata supsidijarnosti i proporcionalnosti pri izradi nacrta procjena učinka, s naglaskom na dodanu vrijednost EU-a.

Parlament je 2020. izradio pet početnih vrednovanja Komisijinih procjena učinka, jednu procjenu učinka, 13 ex post europskih procjena provedbe, tri povezana dokumenta o provedbi, dvije druge ex post evaluacije, dva kontinuirana kontrolna popisa, dva izvješća o cijeni nedjelovanja na europskoj razini, devet procjena europske dodane vrijednosti, pet dokumenata o dodanoj vrijednosti postojećih politika EU-a, jednu analizu europske dodane vrijednosti i šest vrednovanja provedbe. Pokrenuo je novu seriju publikacija o nacionalnim parlamentima i europskim pitanjima kako bi pružio pregled strukture nacionalnih parlamenata i načina na koji obrađuju, nadziru te postupaju sa zakonodavstvom EU-a te je objavio prva dva brifinga u toj seriji 21 .

2.3. Vijeće

U Zaključcima od 27. veljače 2020. o boljoj regulativi za osiguravanje konkurentnosti te održivog i uključivog rasta 22 Vijeće Europske unije („Vijeće”) naglašava „da bi se, radi povećanja učinkovitosti, mjerama sadržanima u novim prijedlozima [Komisije] uvijek trebali poštovati temeljna prava i jednakost pred zakonom, kao i načela supsidijarnosti, proporcionalnosti i pravne sigurnosti, te posebice uzimati u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća (MSP-ova), uključujući mikropoduzeća”. 

Kad je riječ o načelu proporcionalnosti, Vijeće je nadalje istaknulo „važnost MSP-ova, uključujući mikropoduzeća, kao ključnog pokretača inovacija, zelene tranzicije, digitalizacije, zapošljavanja, održivog i uključivog rasta te socijalne kohezije u našim društvima”. Dodalo je da bi „[i]nterese i potrebe MSP-ova, uključujući mikropoduzeća, trebalo [...] bolje utvrđivati u svim fazama procesa donošenja odluka na razini EU-a, kako bi se osiguralo da je zakonodavstvo jasno i predvidljivo uz minimalne troškove i proporcionalno veličini poduzećâ.”

Vijeće je 16. studenoga 2020. donijelo Zaključke o regulatornim sigurnim testnim okruženjima i klauzulama o eksperimentiranju kao alatima za regulatorni okvir koji pogoduje inovacijama i otporan je kako na buduće promjene tako i općenito te kojim se prevladavaju disruptivni izazovi u digitalnom dobu 23 , u kojima je istaknulo da bi se načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kao i načelo opreznosti, uvijek trebala poštovati i poticati te je uputilo na svoje prethodne zaključke o tim načelima iz svibnja 2016. 24  

Osim obveza koje mora ispuniti na temelju Ugovora Vijeće obavješćuje države članice o mišljenjima nacionalnih parlamenata o zakonodavnim prijedlozima Komisije. Glavno tajništvo Vijeća delegacijama je 2020. poslalo 99 mišljenja izdanih u okviru političkog dijaloga. Zaprimilo je devet obrazloženih mišljenja na temelju Protokola br. 2 25 .

2.4. Odbor regija

Odbor regija („Odbor”) 8. svibnja 2020. objavio je deklaraciju o odgovoru na krizu uzrokovanu COVID-om 19 26 , u kojoj poziva na veću podršku lokalnim i regionalnim vlastima i na kolaborativnu reviziju nadležnosti u području zdravstva u skladu s načelom supsidijarnosti. Istaknuo je da hitne mjere čak i tijekom pandemije trebaju biti proporcionalne, vremenski ograničene i podložne demokratskoj kontroli te u skladu s načelima supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja.

Odbor je 2. srpnja 2020. utvrdio svoje prioritete za razdoblje 2020.–2025. u rezoluciji pod nazivom „Europa se približava građanima zahvaljujući svojim selima, gradovima i regijama” 27 , u kojoj je naveo da će svakako „nastaviti raditi na poboljšanju kvalitete zakonodavstva EU-a i na boljem predviđanju njegovog teritorijalnog učinka te na promicanju načela aktivne supsidijarnosti” 28 . Naglasio je i da „[p]andemija pokazuje važnost pravilne primjene načela aktivne supsidijarnosti te [istaknuo] – s jedne strane – ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti, a s druge, potrebu za koordinacijom i potporom na europskoj razini”. Naveo je da će 2021. analizirati nove inicijative za politike EU-a kako bi se osiguralo da uključuju teritorijalnu dimenziju i ispunjavaju zahtjev za dodanom vrijednošću EU-a u skladu s preporukama Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” te sa smjernicama za bolju regulativu.

Odbor je 12. listopada 2020. objavio prvo izdanje Godišnjeg regionalnog i lokalnog barometra EU-a 29 , koje je bilo usredotočeno uglavnom na posljedice pandemije bolesti COVID-19. U izvješću se navodi da su se regionalne i lokalne vlasti EU-a našle na prvoj liniji u rješavanju zdravstvene krize te da imaju ključnu ulogu u uspješnom gospodarskom oporavku. U glavnim zaključcima poziva na veće sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u upravljanju planovima oporavka na nacionalnoj razini i razini EU-a te preporučuje da se u europski semestar – kao sustav upravljanja Mehanizmom za oporavak i otpornost – uključi i kodeks o postupanju za sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u skladu s aktivnom supsidijarnošću. U izvješću se isto tako regije i gradovi potiču da aktivno sudjeluju u pripremi nacionalnih planova kako bi se osigurala komplementarnost planova s regionalnim i lokalnim strategijama oporavka. Na kraju, kao praktična primjena načela aktivne supsidijarnosti predlaže se da Odbor i Komisija organiziraju godišnji Forum za oporavak i otpornost kako bi se provjerilo funkcioniranje planova oporavka u gradovima i regijama.

Odbor je 2. srpnja 2020. donio rezoluciju o Programu rada Europske komisije za 2021. 30 Potaknuo je Komisiju da nastavi suradnju radi promicanja koncepta „aktivne supsidijarnosti”, među ostalim preko njegove Mreže regionalnih središta za ocjenjivanje provedbe politika EU-a RegHub 31 i podupiranjem Odbora u razvoju projekta RegHub 2.0 radi osiguranja povratnih informacija utemeljenih na praktičnom iskustvu s provedbom politika EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini. U listopadu 2020. Odbor je odobrio nastavak tog projekta i pozdravio nove članove mreže 32 . Mreža RegHub izravno je uključena u strukturu Komisijine nove platforme Fit for Future 33 kao mreža stručnjaka, dok u upravljačkoj skupini te platforme Odbor predstavljaju trojica njegovih članova. Time se uloga Odbora znatno proširila i načelo aktivne supsidijarnosti učinkovitije se primjenjuje u cijelom zakonodavnom ciklusu 34 .

Odbor je ocijenio usklađenost s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti za osam zakonodavnih prijedloga o kojima je 2020. izdao mišljenja 35 . Mišljenja su sadržavala izravnu ocjenu usklađenosti s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti ili konkretne preporuke za veću usklađenost.

Odbor je 2020. proveo svoj program rada za supsidijarnost kao praktičan instrument za godišnje praćenje poštovanja načela supsidijarnosti. Upravljačka skupina za supsidijarnost, kojom predsjeda bivši predsjednik Odbora Karl-Heinz Lambertz, utvrdila je pet prioritetnih inicijativa za svoj program rada za supsidijarnost za 2020.: digitalne usluge, europski zeleni plan, zaštita okoliša, socijalna Europa i novi pakt o migracijama i azilu.

Odbor je donio rezoluciju pod nazivom „Zeleni plan u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima” 36 , u kojem poziva na „[p]ostizanje konkretnih rezultata na terenu primjenom višerazinskog upravljanja i aktivne supsidijarnosti”. Donio je mišljenje 37 o Prijedlogu uredbe o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti (europski propis o klimi) 38 , u kojem je naglasio važnost ostvarenja cilja da se „u okviru svih mjera EU-a poštuje načelo o ‚nenanošenju štete’ te da se u skladu s načelom aktivne supsidijarnosti u potpunosti poštuju sve razine vlasti kao partneri, a ne kao dionici, u postupku donošenja odluka na europskoj razini”. Donio je i Mišljenje o europskom klimatskom paktu 39 , koji smatra odličnom prilikom za provedbu načela aktivne supsidijarnosti jer se sami ciljevi pakta u velikoj mjeri podudaraju s glavnim ciljevima pristupa aktivne supsidijarnosti, odnosno s uključivim i konstruktivnim načinom rada kojim se u potpunosti iskorištava potencijal višeslojnog demokratskog i upravljačkog okvira EU-a.

REGPEX, podmreža Mreže za praćenje primjene načela supsidijarnosti 40 kojoj mogu pristupiti parlamenti i vlade regija sa zakonodavnim ovlastima kako bi se podržalo njihovo sudjelovanje u ranoj fazi zakonodavnog postupka (provjera poštovanja načela supsidijarnosti), 2020. je zaprimio 18 doprinosa o supsidijarnosti i proporcionalnosti. Pojedinosti o njima i poveznice na prijedloge Komisije na koje se odnose dostupne su na internetskim stranicama REGPEX-a 41 .

2.5.    Sud    Europske unije

Sud Europske unije („Sud”) 2020. se nije trebao izjasniti o navodnim kršenjima načela supsidijarnosti 42 .

U nekoliko predmeta u kojima se pozivalo na načelo proporcionalnosti kako bi se osporilo zakonodavstvo EU-a Sud je podsjetio da je zakonodavcu Unije nužno priznati široku diskrecijsku ovlast u područjima u kojima njegovo djelovanje podrazumijeva odabire političke i gospodarske ili socijalne prirode i u kojima treba provesti složene ocjene i procjene. Na zakonitost mjere donesene u takvim područjima može utjecati samo njezina očita neprikladnost u odnosu na cilj koji se želi postići 43 .

Sud je stoga potvrdio valjanost Direktive 2018/957 o izmjeni Direktive o upućivanju radnika 44 s obzirom na načelo proporcionalnosti kad je odbio tužbe za poništenje koje su podnijele dvije države članice 45 . Podsjetio je na to da načelo proporcionalnosti zahtijeva da mjere u zakonodavstvu EU-a budu prikladne za ostvarenje legitimnih ciljeva te da ne prekoračuju ono što je nužno za njihovo postizanje 46 .

Kad je riječ o diskrecijskoj ovlasti koju je nužno priznati zakonodavcu Unije kad regulira upućivanje radnika radi pružanja usluga, Sud je smatrao da ne treba procjenjivati je li mjera donesena u takvom području bila jedina ili najbolja moguća jer na njezinu zakonitost može utjecati samo očita neprikladnost u odnosu na cilj koji se želi postići 47 .

Sud je smatrao da se široka diskrecijska ovlast zakonodavca Unije ne odnosi isključivo na prirodu i područje primjene predmetnih mjera, već u određenoj mjeri i na utvrđivanje osnovnih činjenica. Međutim, čak i ako ima široku diskrecijsku ovlast, zakonodavac Unije dužan je svoj izbor utemeljiti na objektivnim kriterijima i ispitati opravdavaju li ciljevi koji se donesenom mjerom nastoje ostvariti negativne gospodarske posljedice, nekad i znatne, za određene gospodarske subjekte.

U nacrtima zakonodavnih akata treba se uzeti u obzir potreba da se svako opterećenje koje nastaje za gospodarske subjekte svede na najmanju moguću mjeru i da bude proporcionalno cilju koji se nastoji ostvariti 48 . Sud je smatrao da dvije države članice koje su osporavale zakonitost Direktive (EU) 2018/597 nisu uspjele dokazati da izmjene koje su njome uvedene prekoračuju ono što je nužno za ostvarivanje ciljeva te direktive, odnosno osiguranja slobodnog pružanja usluga na pravednoj osnovi i pružanja veće zaštite radnicima.

Sud je vodio računa o pravnom kontekstu u kojem je osporavana direktiva donesena, ali je istaknuo i da zakonodavac Unije nije počinio očitu pogrešku s obzirom na to da je uzeo u obzir sve elemente i okolnosti koji su relevantni za situacije koje se nastojalo regulirati tom direktivom 49 .

3.     Kako nacionalni parlamenti primjenjuju mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti

Komisija je 2020. od nacionalnih parlamenata zaprimila devet obrazloženih mišljenja 50 . To je više nego 2019., kad prvi put od uvođenja mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti nije zaprimljeno nijedno obrazloženo mišljenje. Međutim, taj je broj i dalje manji nego prethodnih godina, i u apsolutnom smislu 51 i u odnosu na ukupan broj mišljenja koja su poslali nacionalni parlamenti 52 ili ukupan broj mišljenja o prijedlozima Komisije koji podliježu mehanizmu kontrole poštovanja načela supsidijarnosti 53 (vidjeti i grafikon „Vrste mišljenja” u odjeljku 4.).

Među devet obrazloženih mišljenja zaprimljenih 2020., tri mišljenja, koja su poslali austrijski Bundesrat, francuski Sénat i nizozemski Eerste Kamer, odnosila su se na Prijedlog uredbe o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti (europski propis o klimi) koji je Komisija donijela 4. ožujka 2020. 54  

Cilj tog prijedloga bio je i. uključiti u zakonodavstvo cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. utvrđen u europskom zelenom planu, ii. odrediti dugoročni smjer politike, iii. osigurati predvidljivost za ulagače i iv. osigurati transparentnost i odgovornost. U njemu se iznose mjere za praćenje napretka i odgovarajuću prilagodbu djelovanja te put prema cilju za 2050., uključujući i prijelazni cilj za 2030. koji treba utvrditi na temelju opsežne procjene učinka.

Komisija je o tom početnom prijedlogu zaprimila devet mišljenja od sedam domova 55 , uključujući tri obrazložena mišljenja, a zatim je zaprimila još tri mišljenja od triju domova 56 o izmijenjenom prijedlogu 57 koji je predstavljen u rujnu i u kojem se kao klimatski cilj Unije za 2030. utvrđuje smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % u usporedbi s razinama 1990. Još je jedan dom 58 odgovorio na javno savjetovanje koje je pokrenula Komisija od ožujka do lipnja o razini ambicije cilja za 2030.

Sva tri doma koji su podnijela obrazložena mišljenja odbacila su predloženu primjenu delegiranih akata kako bi se odredila putanja napretka od cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. do cilja klimatske neutralnosti do 2050. Nadalje, mišljenje doma Eerste Kamer bilo je da primjena članka 192. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (redovni zakonodavni postupak) umjesto članka 192. stavka 2. (jednoglasnost) nije proporcionalna važnosti i području primjene tog prijedloga.

U većini mišljenja poslanih u okviru političkog dijaloga općenito su podržani ciljevi prijedloga, ali je izražena ista zabrinutost kao u obrazloženim mišljenjima o upotrebi delegiranih akata za određivanje putanje napretka od 2030. do 2050. Neki su domovi zatražili da se u obzir uzmu i posebna kombinacija izvora energije i potencijal za prilagodbu svake države članice 59 ili da se način i vremenski tijek postizanja ciljeva za 2050. prepuste državama članicama 60 . Drugi su pak tražili da se put prema postizanju ciljeva temelji na upotrebi energije iz obnovljivih izvora umjesto na nuklearnoj energiji 61 ili da se odredi još jedan prijelazni cilj za 2040. 62 Zatraženo je 63 i da se financijska potpora EU-a prilagodi financijskim mogućnostima svake države članice.

Komisija je u odgovorima objasnila da će se služiti putanjom napretka kao sredstvom za procjenu napretka prema postizanju cilja klimatske neutralnosti i za procjenu djelotvornosti postojećih politika. Početne i završne točke te putanje napretka, kao i kriterije koje treba razmotriti pri njezinu određivanju, trebali su odrediti suzakonodavci, te stoga delegiranje ovlasti nije uključivalo nijedan „ključni element” u smislu članka 290. UFEU-a. Komisija je istaknula i da je članak 192. stavak 1. UFEU-a ispravna pravna osnova s obzirom na ciljeve prijedloga. Podsjetila je da je za zakonodavni postupak pravna osnova članka 192. stavka 2. iznimka od uobičajene primjene članka 192. stavka 1. i da bi se stoga trebala usko tumačiti u skladu sa sudskom praksom Suda.

Komisija je pojasnila i da je razvoj novog energetskog sektora koji bi se uglavnom temeljio na obnovljivim izvorima bitan element europskog zelenog plana, no da se prijedlogom u potpunosti poštuje pravo država članica da odrede vlastitu kombinaciju izvora energije jer se njime ne utvrđuje konkretan put prema postizanju cilja klimatske neutralnosti. Naglasila je veliku potporu koju će klimatski ciljevi EU-a primiti na temelju budućeg dugoročnog proračuna EU-a, koji je privremeno povećan novim instrumentom za oporavak NextGenerationEU. Istaknula je i da bi se mehanizmom za pravednu tranziciju pružila ciljana potpora regijama i sektorima na koje bi tranzicija na zeleno gospodarstvo najviše utjecala kako bi se ona mogla odviti na pravedan i uključiv način tako da nitko ne ostane zakinut.

Druga dva obrazložena mišljenja, od danskog Folketinga i švedskog Riksdaga, odnosila su se na Prijedlog Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, koji je Komisija donijela 28. listopada 2020. 64 Oba su nacionalna parlamenta smatrala da prijedlog prekoračuje granice nadležnosti EU-a u tom području i da je određivanje plaća najbolje uređivati mjerama na nacionalnoj razini. Njihovo je stajalište da bi se cilj prijedloga, odnosno to da se radnicima zajamči minimalna plaća koja bi im omogućila razuman životni standard gdje god radili u EU-u, mogao u dovoljnoj mjeri postići na nacionalnoj razini. Folketing je smatrao da se prijedlogom ne poštuje ugovorna sloboda socijalnih partnera i da se bolji rezultati u smislu viših plaća ili manjeg broja slabo plaćenih radnika postižu kad nacionalna tijela ne sudjeluju u određivanju kriterija za kolektivne ugovore i njihovoj provedbi. Mišljenje je Riksdaga da nedostaje jasna prekogranična dimenzija jer se uvjeti i sustavi za određivanje plaća znatno razlikuju među zemljama te da djelovanje na razini EU-a u tom području ne donosi dodanu vrijednost.

Češki Senát nije poslao obrazloženo mišljenje, no izrazio je iste dvojbe o nadležnostima EU-a kao Folketing i Riksdag te doveo u pitanje proporcionalnost prijedloga smatrajući da bi preporuka Vijeća bila prikladnija od direktive.

Komisija je odgovorila da je cilj prijedloga promicati kolektivno pregovaranje o plaćama u svim državama članicama, a da se pritom ne dovedu u pitanje posebna obilježja nacionalnih sustava i tradicija. Nadalje, prijedlogom se u potpunosti poštuju nacionalne nadležnosti i autonomija socijalnih partnera bez nastojanja da se razina minimalnih plaća uskladi u cijelom EU-u ili da se uvede jedinstven mehanizam za utvrđivanje minimalnih plaća u svim državama članicama. Stoga je on u skladu s ograničenjima utvrđenima u svojoj pravnoj osnovi, članku 153. UFEU-a. Komisija je objasnila i da je direktiva učinkovitija od preporuke jer omogućuje određenu razinu sigurnosti o obvezujućoj prirodi zahtjeva koje bi države članice trebale primjenjivati, a da im se pritom ostavlja sloboda da odluče o oblicima i načinima provedbe, uključujući povjeravanje takve provedbe socijalnim partnerima na njihov zajednički zahtjev.

Ostala četiri obrazložena mišljenja odnosila su se na Izmijenjeni prijedlog odluke o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, koji je Komisija donijela 28. svibnja 2020. (obrazloženo mišljenje koje je poslao švedski Riksdag), Prijedlog uredbe o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju, koji je Komisija donijela 14. siječnja 2020. (obrazloženo mišljenje koje je poslala češka Poslanecká sněmovna), Izmijenjeni prijedlog preinake uredbe o provedbi jedinstvenoga europskog neba, koji je Komisija donijela 22. rujna 2020. (obrazloženo mišljenje koje je poslala malteška Kamra tad-Deputati), i Komisijin novi pakt o migracijama i azilu, koji je Komisija donijela 23. rujna 2020. (obrazloženo mišljenje koje je poslao mađarski Országgyűlés).

Kad je riječ o vlastitim sredstvima 65 , Riksdag je smatrao da, iako bi gospodarske mjere Europske unije kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 trebale biti privremene, dobro usmjerene i proporcionalne, prijedlog Komisije podrazumijeva znatno zaduživanje na tržištima kako bi se povećali programi EU-a, pri čemu nije jasno hoće li se ta sredstva iskoristiti prvenstveno za ublažavanje posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19. Riksdag je stoga smatrao da su te mjere preopsežne za postizanje ciljeva prijedloga, a Komisija nije uspjela pružiti jasno obrazloženje o tome zašto bi se takvo zaduživanje trebalo provesti na razini EU-a umjesto na nacionalnoj razini.

Komisija je odgovorila da je plan oporavka NextGenerationEU jednokratan instrument za izvanredne situacije koji će se primjenjivati privremeno i isključivo u svrhu odgovora na krizu i mjera oporavka. Štoviše, s obzirom na prirodu krize prikladno je primjenjivati članak 122. UFEU-a, u kojem se predviđa mogućnost mjera primjerenih gospodarskim prilikama o kojima se odlučuje u duhu solidarnosti među državama članicama. Države članice zbog razmjera potrebnih mjera ne bi u odgovarajućoj mjeri mogle samostalno postići ciljeve Komisijina plana oporavka. Komisija je dodala da se znatan dio izvanredne potpore državama članicama mora pružiti u obliku bespovratnih sredstava jer samo zajmovi ne bi bili dovoljni da se visokozaduženim zemljama omogući da provedu reforme i izvrše ulaganja neophodna za brz oporavak u cijelom EU-u i za otpornije gospodarstvo.

Kad je riječ o Fondu za pravednu tranziciju 66 , Poslanecká sněmovna smatrala je zahtjev da države članice izrade temeljite teritorijalne planove za pravednu tranziciju s pojedinostima o planiranoj potpori za velika poduzeća mikroupravljanjem i uplitanjem u njihove nadležnosti u zajedničkom upravljanju. Nadalje, zahtjevi da se ulaganja obrazlože razlozima kao što su „očuvanje znatnog broja radnih mjesta” ili „znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova” nisu jasno definirani.

Komisija je odgovorila da zahtjev da države članice navedu pojedinosti o planovima koji joj omogućuju da provjeri jesu li ispunjeni primjenjivi uvjeti za primanje potpore nije novost, već je bio i dio prethodnih programskih okvira i u skladu je s načelom supsidijarnosti. Države članice mogu odlučiti poduprijeti produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu mala i srednja poduzeća ako predložena ulaganja ispunjavaju određene uvjete, posebice otvaranje novih radnih mjesta. Ispunjavanje zahtjevâ da se znatno smanje emisije stakleničkih plinova i očuva znatan broj radnih mjesta isto tako treba procijeniti od slučaja do slučaja s obzirom na velik broj referentnih vrijednosti primjenjivih u sustavu EU-a za trgovanje emisijama te potrebu da se u obzir uzmu posebne prilike regionalnog tržišta rada i relativna važnost predmetne industrije.

Kad je riječ o jedinstvenom europskom nebu 67 , dom Kamra tad-Deputati nije se složio s proširenjem područja odgovornosti Komisije i Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA). Istaknuo je da uslugama u zračnom prometu u zračnoj luci u Malti u potpunosti upravlja vlada te smatrao da bi se strukturne promjene, primjerice omogućavanje EASA-i, koja bi djelovala kao tijelo za reviziju izvedbe, da izriče korektivne mjere kao što je delegiranje tih usluga drugom pružatelju usluga, kosile s politikama nacionalne sigurnosti i obrane 68 . Smatrao je da bi trebalo odabrati manje nametljive instrumente kojima se poštuju posebna teritorijalna obilježja svake države članice kako bi se ubrzala provedba jedinstvenoga europskog neba.

Komisija je u odgovoru istaknula da europski zračni promet funkcionira kao mreža. Stoga se ciljevi jedinstvenog europskog neba mogu postići samo djelovanjem na razini EU-a kojim bi se uredio položaj, ponašanje i suradnja brojnih dionika u svim državama članicama, uključujući korisnike europskog zračnog prostora, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i zračne luke. Pojasnila je da isključivo pružanje usluga u zračnom prometu na temelju imenovanja države članice u okviru trenutačne sheme izvedbe već uključuje regulaciju gospodarske, sigurnosne i ekološke učinkovitosti imenovanih pružatelja usluga. Komisiju u tu svrhu podupire savjetodavno tijelo, a zadaće koje bi se povjerile EASA-i ne uključuju političku diskreciju. Komisija je istaknula i da tijelo za reviziju izvedbe treba moći izricati korektivne mjere kad se planovi ne provode ili kad se ciljevi ne ostvaruju kako bi se zajamčilo da su ciljevi i planovi izvedbe doista obvezujući.

Kad je riječ o paktu o migracijama i azilu 69 , Országgyűlés 70 je doveo u pitanje pravnu osnovu četiriju prijedloga 71 i mehanizam praćenja za ljudska prava koji je predviđen petim prijedlogom 72 . Upozorio je da bi se donošenjem tih prijedloga državama članicama nametnule obveze, a da se pritom ne bi u dovoljnoj mjeri uzela u obzir posebna nacionalna obilježja i ovlasti donošenja odluka. Országgyűlés je izrazio sumnju u sveukupnu nužnost tih obveza i zabrinutost da bi zbog predloženih odredbi nacionalni postupci na granici koji pridonose upravljanju migracijama, kao što su tranzitne zone, postali neizvedivi. Doveo je u pitanje i proporcionalnost tog paketa mjera jer bi se njime državama članicama nametnule nerazmjerne obveze, a sustav azila EU-a iz temelja promijenio.

Komisija je u odgovoru obrazložila pravnu osnovu svojih prijedloga. Objasnila je da je djelovanje na razini EU-a potrebno kako bi se spriječilo da pojedinačne države članice zapadne nerazmjerno opterećenje uzrokovano migracijskim pritiskom i da je prijedlog o upravljanju azilom i migracijama vrlo fleksibilan s obzirom na to da države članice mogu same odabrati kako će doprinijeti. Istaknula je da predloženi mehanizam praćenja nije mehanizam za podnošenje pritužbi, već integrirani mehanizam kontrole osmišljen radi potpore nacionalnim tijelima. Države članice mogu odlučiti povjeriti praćenje već postojećim neovisnim tijelima za praćenje. Istaknula je i da postojeći pravni okvir ograničava primjenu postupka na granici EU-a na određeni broj jasno utvrđenih slučajeva. Stoga se taj postupak ne može smatrati općim postupkom azila u državi članici.

4.     Politički dijalog s nacionalnim parlamentima

Opće napomene

Nacionalni parlamenti Komisiji su 2020. uputili 255 mišljenja. To je više nego 2019. (159), no manje nego proteklih godina (576 u 2017. odnosno 569 u 2018.).

Od tih 255 mišljenja, njih 99 (39 %), uključujući devet obrazloženih mišljenja (3 %), odnosilo se na Komisijine zakonodavne prijedloge koji podliježu mehanizmu kontrole poštovanja načela supsidijarnosti 73 . Preostalih 156 mišljenja (61 %) odnosilo se na nezakonodavne inicijative, kao što su komunikacije, ili samoinicijativna mišljenja koja nisu bila izravno povezana s nekom inicijativom Komisije. Takvi su rezultati između udjela za 2019., kad se većina mišljenja nije odnosila na zakonodavne prijedloge, i udjela za prethodne godine, kad je većina mišljenja bila usmjerena na inicijative koje podliježu kontroli poštovanja načela supsidijarnosti 74 .

Sudjelovanje i opseg

Kao i prethodnih godina, broj mišljenja poslanih Komisiji znatno se razlikovao među nacionalnim parlamentima. Deset najaktivnijih domova izdalo je 217 mišljenja, odnosno 85 % svih mišljenja, što je najveća koncentracija proteklih godina (2019.: 73 %; 2018.: 83 %; 2017.: 74 %; 2016.: 73 %). Međutim, 12 domova 75 (u usporedbi sa 17 domova 2019. i 10 domova 2018.) nije izdalo nijedno mišljenje.

Deset nacionalnih parlamenata ili domova koji su 2020. dostavili najveći broj mišljenja bili su portugalska Assembleia da República (40 mišljenja), španjolski Cortes Generales (28 mišljenja), rumunjski Senat (28 mišljenja), češki Senát (22 mišljenja), rumunjska Camera Deputaților (22 mišljenja), njemački Bundesrat (21 mišljenje), francuski Sénat (19 mišljenja), češka Poslanecká sněmovna (17 mišljenja), talijanska Camera dei Deputati (10 mišljenja) i švedski Riksdag (10 mišljenja), koji su i prethodnih godina bili među najaktivnijim domovima. Pojedinosti o broju mišljenja koje je svaki dom dostavio navedene su u Prilogu 2.

Glavne teme mišljenja u političkom dijalogu

Odgovor EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 privukao je najviše pozornosti nacionalnih parlamenata 2020. i o njemu je dostavljeno 66 mišljenja, odnosno 26 % svih zaprimljenih mišljenja. Od toga se 44 mišljenja izravno odnosilo na plan oporavka NextGenerationEU ili njegov dio, uključujući revidirane prijedloge za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. i Odluku Vijeća o vlastitim sredstvima. Jedanaest mišljenja odnosilo se na inicijative pokrenute u ranoj fazi krize, prije donošenja instrumenta NextGenerationEU, sedam mišljenja odnosilo se na kasnije inicijative, a četiri su bila samoinicijativna mišljenja nacionalnih parlamenata o određenim aspektima krize.

Europski propis o klimi bio je prijedlog Komisije za koji je dostavljen najveći broj mišljenja. O njemu je dostavljeno 12 mišljenja, uključujući tri obrazložena mišljenja (za informacije o tome vidjeti odjeljak 3.).

Druga pitanja koja su privukla najviše pozornosti nacionalnih parlamenata bila su umjetna inteligencija, konferencija o budućnosti Europe i europski zeleni plan.

U Prilogu 3. nalazi se popis pojedinačnih inicijativa Komisije za koje je zaprimljeno najmanje pet mišljenja.

·Odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19

Komisija je zaprimila 11 mišljenja od šest parlamentarnih domova 76 o inicijativama koje je poduzela u ranoj fazi pandemije, do sredine svibnja 2020. 77 U njima je uglavnom izražena podrška. Neki su domovi iznijeli prijedloge, primjerice za osuvremenjivanje zdravstvene infrastrukture u državama članicama, zaduživanje na razini EU-a umjesto na nacionalnoj razini ili pokretanje moćnog programa ulaganja u regiji zapadnog Balkana. Komisija je u odgovorima pozdravila te prijedloge i istaknula da je većinu uključila u svoje daljnje djelovanje.

Komisija je 27. svibnja predstavila opsežan plan oporavka za ublažavanje gospodarske i socijalne štete nastale zbog pandemije i usmjeravanje Unije prema održivom i stabilnom oporavku iskorištavanjem punog potencijala njezina proračuna. Plan se temelji na novom instrumentu pod nazivom NextGenerationEU, koji nadopunjuju ciljana revizija višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. i izmijenjena Odluka o vlastitim sredstvima, kojom se EU-u omogućuje da prikupi 750 milijardi EUR na financijskim tržištima. Cijeli se paket sastoji od dviju političkih komunikacija, „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” i „Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka” 78 , revizije godišnjeg programa rada Komisije za 2020. 79 donesenog 27. svibnja te 21 zakonodavnog prijedloga 80 donesenog u narednim danima.

Komisija je o raznim dijelovima tog paketa zaprimila 44 mišljenja od 13 domova 81 . U većini je izražena podrška inicijativama Komisije. Međutim, bile su dvije iznimke: obrazloženo mišljenje o Izmijenjenom prijedlogu odluke o sustavu vlastitih sredstava Europske unije i mišljenje o prijedlogu za novi mehanizam Unije za civilnu zaštitu 82 . Neki su nacionalni parlamenti predložili sljedeće: i. produljenje obvezujućeg razdoblja za proračun novog Mehanizma za oporavak i otpornost na puno sedmogodišnje programsko razdoblje; ii. reviziju dodjele sredstava među državama članicama kako bi se uzele u obzir stvarne posljedice pandemije na njihova gospodarstva i društva; iii. stvaranje dodatnih novih sredstava kako bi se u potpunosti pokrilo otplaćivanje instrumenta NextGenerationEU i iv. povećanje sredstava koja se dodjeljuju za koheziju, poljoprivredu, migracije i upravljanje granicama ili sigurnost i obranu. Nekoliko je nacionalnih parlamenata izrazilo i jasnu podršku tomu da poštovanje načela vladavine prava bude uvjet za pristup financiranju.

Komisija je u odgovorima uputila na dogovor Europskog vijeća postignut 21. srpnja o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. i paketu za oporavak. Istaknula je važnost brze dodjele potpore za oporavak i objasnila da bi obveze za bespovratna sredstva i zajmove trebalo preuzeti do kraja 2023., ali bi se isplate mogle nastaviti do kraja 2026., što je gotovo čitavo trajanje višegodišnjeg financijskog okvira. Naglasila je da će se za određivanje raspodjele sredstava među državama članicama općenito koristiti gubitak BDP-a i potvrdila da će 2021. predložiti skup novih vlastitih sredstava. Komisija je potvrdila i da bi financiranje trebalo biti dobro usmjereno i uravnoteženo među različitim prioritetima EU-a kako bi se dugoročno postigao uravnotežen oporavak te objasnila da NextGenerationEU uključuje instrumente za povećanje kohezijske potpore državama članicama, dodatna sredstva za ruralni razvoj i Fond za pravednu tranziciju kako bi u fazi oporavka od krize gospodarstva postala otpornija i održivija. Primijetila je da su sredstva za pitanja povezana s migracijama, upravljanje granicama te sigurnost i obranu u zaključcima Europskog vijeća od 21. srpnja smanjena u odnosu na Komisijine prijedloge od 27. svibnja, ali su i dalje veća u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem. Pozdravila je podršku nacionalnih parlamenata mehanizmu uvjetovanosti vladavinom prava. Na kraju, Komisija je naglasila izravnu ulogu koju je većina nacionalnih parlamenata imala u odobravanju Odluke o vlastitim sredstvima (nakon što ju je Vijeće donijelo), u skladu s ustavnim odredbama u svakoj državi članici.

Komisija je zaprimila sedam mišljenja od dvaju nacionalnih parlamenata 83 o zakonodavnim prijedlozima donesenima kasnije u godini kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 84 . U njima je većinom izražena podrška ciljevima prijedlogâ. Međutim, u jednom mišljenju o prijedlogu izrade „prospekta EU-a za oporavak” radi lakše dokapitalizacije poduzeća pogođenih krizom 85 izražena je zabrinutost da bi obveza sastavljanja prospekta mogla biti administrativno opterećenje koje bi moglo stvoriti poteškoće za manja izdanja. Komisija je u odgovoru objasnila da se njezinim prijedlogom uvode izuzeća za manje ponude vrijednosnih papira, ali i pojednostavnjeni prospekt.

Komisija je zaprimila i četiri samoinicijativna mišljenja od dvaju domova 86 o posebnim aspektima odgovora na pandemiju. Cilj je tih mišljenja bio: i. potaknuti vraćanje proizvodnje lijekova u EU; ii. ojačati izvanredne mjere zajedničke poljoprivredne politike kako bi se otklonile posljedice pandemije; iii. osigurati da vlade poštuju vladavinu prava pri donošenju izvanrednih mjera, kao što je upotreba aplikacija za praćenje te iv. privremeno omogućiti zračnim prijevoznicima da nadoknade putnicima otkazane letove u obliku kredita/vaučera umjesto trenutačnog povrata novca.

·Umjetna inteligencija

Komisija je 19. veljače donijela Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja 87 . U njoj su predstavljene političke opcije za stvaranje uvjeta za pouzdan i siguran razvoj umjetne inteligencije u Europi, uz potpuno poštovanje vrijednosti i prava građana EU-a. Sastoji se od dvaju stupova: političkog okvira za mobilizaciju sredstava uzduž cijelog lanca vrijednosti kako bi se ubrzao razvoj umjetne inteligencije („ekosustav izvrsnosti”) i ključnih elemenata budućeg regulatornog okvira („ekosustav povjerenja”).

Komisija je o toj bijeloj knjizi zaprimila šest mišljenja od šest domova 88 . Mišljenja se mogu podijeliti u dvije skupine. Jedna se skupina domova usmjerila na potrebu za stvaranjem regulatornog okvira kojim bi se zajamčila pravna sigurnost za razvojne programere i korisnike te promicale inovacije u Europi, dok je druga upozoravala na to da bi preuranjena regulatorna nastojanja mogla kočiti inovacije. Jedan je dom predložio dodavanje trećeg stupa u obliku „ekosustava agilnosti” kako bi se osigurali potrebna sloboda i prostor za eksperimentiranje. Neki su domovi isto tako zahtijevali prikladnu zemljopisnu ravnotežu u razvoju centara izvrsnosti u EU-u, istaknuli izazove povezane s nedostatkom vještina i prekvalificiranjem ili naglasili potrebu da se razviju novi postupci za informacijsku sigurnost i zaštite prava pojedinaca.

Komisija je u odgovorima potvrdila cilj uspostave posebnog pravnog okvira za primjene umjetne inteligencije u skladu s pristupom temeljenom na riziku. Pojasnila je da joj cilj nije regulirati samu tehnologiju niti je dovesti u pitanje, već regulirati određene primjene ili načine upotrebe koji bi u velikoj mjeri mogli ugroziti temeljna prava i sigurnost te se složila s potrebom da se definiraju visokorizične primjene umjetne inteligencije. Složila se i da bi pravila trebala omogućivati fleksibilne prilagodbe s obzirom na budući razvoj situacije i tehnologija. Potvrdila je osnivanje dvjestotinjak digitalnoinovacijskih centara u cijeloj Europi radi poticanja širokog uvođenja digitalnih tehnologija, među ostalim u mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća, što bi trebalo pridonijeti konvergenciji među regijama putem razmjene primjera najbolje prakse i znanja zajedničkog svim centrima. Komisija se složila i da je potrebno razviti obrazovanje o umjetnoj inteligenciji na svim razinama te cjeloživotno učenje o njoj.

·Konferencija o budućnosti Europe

Komisija je 22. siječnja donijela komunikaciju pod nazivom „Priprema konferencije o budućnosti Europe” 89 , u kojoj je iznijela stajališta o toj konferenciji. Smatrala je da bi to trebala biti otvorena rasprava o pitanjima koja građani smatraju važnima te da bi trebala biti dostupna građanima iz svih društvenih slojeva i krajeva Unije. Predložila je dva paralelna područja za raspravu: u središtu prvog bila bi politika i ono bi bilo usmjereno na glavne ambicije EU-a, dok bi drugo bilo posvećeno demokratskim procesima i u njemu bi Komisija imala ulogu koordinatora i poštenog posrednika. Smatrala je i da bi koncept, strukturu, opseg i vremenski okvir konferencije trebalo odrediti u zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te da bi nacionalni i regionalni parlamenti i drugi akteri trebali imati važnu ulogu u konferenciji te da bi ih trebalo potaknuti da organiziraju povezana događanja.

Komisija je o toj komunikaciji zaprimila pet mišljenja od pet domova 90 . Još je jedan dom 91 poslao samoinicijativno mišljenje (bez upućivanja na tu komunikaciju), dok je drugi 92 dostavio dopis o istoj temi. Svi su domovi zatražili da nacionalni parlamenti na plenarnoj sjednici konferencije budu jednako zastupljeni i imaju jednaka prava kao Europski parlament te da sudjeluju u upravljačkim strukturama konferencije jer su bili uvjereni da je njihovo izravno sudjelovanje ključno za stvaranje osjećaja odgovornosti za organizaciju i ishod konferencije. To je stajalište ponovljeno na sastancima COSAC-a, u trima dopisima COSAC-a upućenima institucijama EU-a i u COSAC-ovu 34. polugodišnjem izvješću 93 .

Kad je riječ o opsegu i mogućem ishodu konferencije, neki su se domovi protivili svakoj raspravi o izmjenama Ugovora, dok su drugi bili otvoreni za takve rasprave. Jedan je dom tražio pojašnjenje pravne naravi konferencije i njezine mogućnosti predlaganja takvih izmjena. Predložene teme za raspravu bile su vladavina prava i temeljna načela, prava i vrijednosti, transparentnost postupka odlučivanja u EU-u, uloga nacionalnih parlamenata u tom postupku te glavne teme strateškog programa Europskog vijeća. Nacionalni parlamenti istaknuli su i važnost povratnih informacija s konferencije i praćenja ishoda. Iznijeli su razne prijedloge o tome kako uključiti građane, kao što je održavanje događanja izvan glavnih gradova, prilagođavanje javnog sučelja vještinama i očekivanjima mladih te posvećivanje dovoljno pozornosti rodnoj ravnopravnosti.

Komisija je u odgovorima pozdravila velik angažman nacionalnih parlamenata u pripremi konferencije i naglasila da bi mogli znatno doprinijeti njezinu uspjehu razmjenom iskustava, organizacijom događanja i nastojanjem da se u konferenciju uključi što veći broj građana. Složila se da glavne ambicije EU-a, kako su utvrđene u njegovim političkim prioritetima i strateškom programu Europskog vijeća, pružaju širok okvir. Osim toga, građani mogu pokrenuti raspravu o bilo kojem pitanju koje smatraju važnim. Komisija je potvrdila da je spremna istražiti kako bi EU mogao poboljšati svoje demokratske procese i povećati legitimitet.

·Europski zeleni plan

Komisija je 11. prosinca 2019. donijela komunikaciju pod nazivom „Europski zeleni plan” 94 , u kojoj je utvrdila novu strategiju rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Komunikacija sadržava početni okvirni plan ključnih politika i mjera potrebnih za ostvarenje tih ciljeva.

Komisija je o toj komunikaciji zaprimila pet mišljenja od pet domova 95 . Neki su izrazili zabrinutost u vezi s učinkom tranzicije na gospodarstva država članica te zatražili da tranzicija bude pravedna, da se očuva tehnološka neutralnost i omogući svakoj državi članici da izabere svoj put ili zatražili da Komisija revidira Unijin cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050. i način na koji bi se on trebao ostvariti. Drugi su pozdravili prednost koju je Komisija dala pitanjima okoliša i klime te se založili za ambiciozne ciljeve. Nacionalni parlamenti naglasili su i da se tranzicija na održivo gospodarstvo može ostvariti jedino uz podršku javnosti, što znači da će se socijalni problemi u tranziciji morati na odgovarajući način smanjiti te da bi trebalo uvesti poticaje kako bi se privatne dionike potaknulo na financijsko sudjelovanje u provedbi europskog zelenog plana.

Komisija je u odgovorima istaknula svoju predanost provedbi Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljeva održivog razvoja kao sastavnom dijelu svojeg programa. Objasnila je da će s obzirom na nezapamćena privremena ulaganja potrebna kako bi se prevladale negativne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 sadašnje političke odluke odrediti budućnost sljedeće generacije. Zbog toga ne želi ulagati u zastarjelo gospodarstvo koje se temelji na fosilnim gorivima, već izgraditi zeleno, digitalno, uključivo i otporno gospodarstvo 21. stoljeća. Složila se da za ostvarenje tog cilja prelazak na klimatski neutralnu budućnost treba biti pravedan i ne ostavljati nikoga zakinutim te uputila na mehanizam za pravednu tranziciju koji je predložila kako bi se pružila potpora svim državama članicama, a posebno regijama s najvišom razinom emisija ugljika. Istaknula je i da u potpunosti poštuje pravo država članica da odrede vlastitu kombinaciju izvora energije i da se prijedlozi koje je predstavila ili će predstaviti za postizanje ciljeva europskog zelenog plana temelje na dokazima i temeljitim procjenama učinka.

5.     Kontakti, posjeti, sastanci, konferencije i druge aktivnosti

Posjeti Komisije nacionalnim parlamentima / sastanci Komisije i nacionalnih parlamenata

Članovi Komisije 2020. obavili su 101 posjet nacionalnim parlamentima ili (virtualni) sastanak s delegacijama nacionalnih parlamenata. To je više nego 2019. (55), unatoč poteškoćama uzrokovanima bolešću COVID-19. Nakon zahtjeva predsjednice von der Leyen da svi članovi Komisije u prve dvije godine mandata posjete sve države članice i da se redovito sastaju s nacionalnim parlamentima velik broj posjeta nacionalnim parlamentima obavljen je u siječnju (17) i veljači (15), no taj je trend prekinut izbijanjem pandemije. Od travnja do kraja godine većina sastanaka nacionalnih parlamenata i članova Komisije održala se putem videokonferencije.

Glavni pregovarač EU-a za Brexit Michel Barnier 2020. sastao se i s 12 nacionalnih parlamenata. Dužnosnici Komisije, većinom na višim razinama, prisustvovali su više od 20 sastanaka odborâ nacionalnih parlamenata kako bi raspravljali o zakonodavnim prijedlozima na tehničkoj razini. Isto tako, u Bruxellesu su predstavnicima nacionalnih parlamenata održali 23 prezentacije (17 putem videokonferencije) o raznim temama, kao što su NextGenerationEU, konferencija o budućnosti Europe, europski zeleni plan, novi pakt o migracijama i azilu ili godišnje izvješće o vladavini prava. Zahvaljujući prezentacijama putem videokonferencije bilo je moguće proširiti publiku i uključiti dužnosnike nacionalnih parlamenata u glavnim gradovima, čime se povećao broj sudionika i poboljšala komunikacija Komisije s nacionalnim parlamentima.

Predstavništva Komisije u državama članicama održavala su česte kontakte s nacionalnim parlamentima, osobito u pogledu europskog semestra i drugih gospodarskih pitanja. U 2020. organizirala su 254 posjeta ili događanja koji su uključivali nacionalne parlamente.

Međuparlamentarni sastanci i konferencije

Unatoč pandemiji 2020. međuparlamentarna suradnja nastavila se razvijati. Održano je mnogo međuparlamentarnih sastanaka i konferencija 96 , a većina se odvila putem videokonferencije i uglavnom uz sudjelovanje članova Komisije, među ostalim:

ØKonferencija parlamentarnih odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije (COSAC 97 ), 

ØEuropski parlamentarni tjedan 98 , 

ØMeđuparlamentarna konferencija o stabilnosti, ekonomskoj koordinaciji i upravljanju 99 , 

Ømeđuparlamentarne konferencije o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici 100 ,

ØZajednička skupina za parlamentarni nadzor nad Europolom 101 ,

Øprvi međuparlamentarni sastanak odbora o evaluaciji aktivnosti Eurojusta 102 ,

ØMeđuparlamentarna konferencija na visokoj razini o migracijama i azilu 103 ,

Ømeđuparlamentarne konferencije pod nazivom „Europski zeleni plan i ZPP” i „Za socijalnu i pravednu Europu” 104 .

Plenarnoj sjednici LXIV. COSAC-a, održanoj putem videoveze 30. studenoga i 1. prosinca 2020., prisustvovala je predsjednica Komisije von der Leyen. To je bio prvi put od 2013. da je predsjednik Komisije sudjelovao u COSAC-u. Teme za raspravu na plenarnoj sjednici COSAC-a bile su revizija njemačkog predsjedanja, iskustva stečena uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19 u pogledu suradnje tijekom pandemije i u zdravstvu, budućnost Europe, prekooceanski odnosi i partnerstvo s Afrikom. Predsjednica von der Leyen održala je uvodni govor o zajedničkom europskom odgovoru na pandemiju, višegodišnjem financijskom okviru, instrumentu NextGenerationEU i konferenciji o budućnosti Europe. Pozvala je da se kriza sagleda kao prilika za otklanjanje štete i korak prema izgradnji održivije i otpornije digitalne Europe. Naglasila je potrebu za boljom pripravnošću i europskom suradnjom u sličnim okolnostima u budućnosti te istaknula bitnu ulogu nacionalnih parlamenata u pretvorbi sredstava EU-a u projekte koji će pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i rastu.

Održana su dva redovna sastanka predsjednikâ COSAC-a, jedan u Zagrebu 20. i 21. siječnja 2020., a drugi putem videoveze 14. rujna 2020. Sastanak u siječnju, kojem je prisustvovala potpredsjednica Šuica, bio je usmjeren na prioritete hrvatskog predsjedanja i konferenciju o budućnosti Europe. Sastanak u rujnu, kojem je prisustvovao izvršni potpredsjednik Timmermans, bio je posvećen prioritetima njemačkog predsjedanja, posljedicama pandemije bolesti COVID-19 i stečenim iskustvima.

Zbog pandemije su otkazani planirani fizički sastanci, kao što je plenarna sjednica LXIII. COSAC-a i Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije 105 . Međutim, komunikacija putem videokonferencije omogućila je organiziranje nekoliko izvanrednih sastanaka predsjednikâ. Prvi je održan 16. lipnja 2020. umjesto otkazane plenarne sjednice. Prisustvovao mu je potpredsjednik Šefčovič, a bio je posvećen zajedničkom europskom odgovoru na pandemiju i njezinim posljedicama za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. te konferenciji o budućnosti Europe. Dva druga izvanredna sastanka predsjednikâ bila su posvećena aktualnim pitanjima: prvi je održan 29. listopada 2020., u njemu su sudjelovali potpredsjednica Jourová i povjerenik Reynders, a bio je posvećen Komisijinu Izvješću o vladavini prava za 2020., dok je drugi održan 23. studenoga 2020. uz sudjelovanje izvršne potpredsjednice Vestager, a bio je posvećen posljedicama pandemije i stečenim iskustvima iz perspektive tržišnog natjecanja. Organizirana su i dva sastanka između predsjednikâ i Michela Barniera 26. lipnja 2020. i 17. rujna 2020. o odnosima EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

Nakon izvanrednog sastanka predsjednikâ održanog 16. lipnja 2020. i plenarne sjednice 30. studenoga i 1. prosinca 2020., 32 delegata nacionalnih parlamenata supotpisala su dopise predsjednicima Europskog parlamenta, Europskog vijeća, Vijeća i Komisije. U dopisu iz lipnja pozdravili su zajednički europski odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, naglasili važnost pravovremenog donošenja višegodišnjeg financijskog okvira i zatražili odgovarajuće sudjelovanje nacionalnih parlamenata u konferenciji o budućnosti Europe. U dopisu iz prosinca ponovili su potonji zahtjev i pojasnili da bi u najboljem slučaju nacionalni parlamenti trebali ravnopravno s Europskim parlamentom biti uključeni u organizaciju konferencije, njezin upravljački odbor i sastavljanje zaključaka. U dopisu se zalažu i za decentralizirani pristup i organizaciju više događanja u državama članicama i njihovim regijama.

Ratifikacija Odluke o vlastitim sredstvima

Odluku o sustavu vlastitih sredstava Unije Vijeće je donijelo 14. prosinca 106 . Prije stupanja na snagu moraju je odobriti sve države članice u skladu sa svojim ustavnim odredbama. To u većini država članica podrazumijeva parlamentarni postupak ratifikacije. Hrvatski sabor ratificirao je tu odluku već 18. prosinca 2020. 107  

6.     Uloga regionalnih parlamenata

Regionalni parlamenti neizravno pridonose odnosima Komisije s nacionalnim parlamentima. U skladu s Protokolom br. 2 uz Ugovore, pri provođenju provjere poštovanja načela supsidijarnosti nacrta zakonodavnih akata EU-a za potrebe izdavanja obrazloženih mišljenja nacionalni parlamenti po potrebi se savjetuju s regionalnim parlamentima koji imaju zakonodavne ovlasti 108 .

Članovi regionalnih parlamenata zastupljeni su i u Odboru regija, koji provodi svoje aktivnosti praćenja preko Mreže za praćenje primjene načela supsidijarnosti i njezine internetske platforme koja je osmišljena radi podupiranja sudjelovanja regionalnih parlamenata sa zakonodavnim ovlastima u mehanizmu ranog upozoravanja za supsidijarnost (REGPEX) 109 . Putem mreže RegHub sudjeluju i u Komisijinoj platformi Fit for Future, koja je dio Komisijina rada na boljoj regulativi 110 .

Iako u Ugovorima nema izričitih odredaba o izravnoj interakciji između Komisije i regionalnih parlamenata, Komisija uzima u obzir njihov doprinos. Nekoliko je regionalnih parlamenata 111 izravno Komisiji podnijelo rezolucije o raznim pitanjima, kao što su konferencija o budućnosti Europe, donošenje proračuna EU-a i Odluka Vijeća o vlastitim sredstvima EU-a, njemačko predsjedanje, europski zeleni plan i zaštita klime, zeleno i socijalno gospodarstvo, akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategija „od polja do stola”, prijedlog o primjerenim minimalnim plaćama, mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, regionalne politike u Azorima i Poljskoj, geografsko blokiranje, zaštita izbjeglica i migranata, sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, situacija u Gorskom Karabahu i poziv za da se odmah oslobodi student programa Erasmus Mundus uhićen u Egiptu. Jedan je regionalni parlament poslao i odgovore na nekoliko javnih savjetovanja koje je pokrenula Komisija 112 , dok je drugi podnio mišljenje preko nacionalnog parlamenta 113 . Članovi Komisije sastali su se i s nekim regionalnim parlamentima 114 .

7.     Zaključak

Trend koji je zapažen 2019., da se većina mišljenja nacionalnih parlamenata odnosila na nezakonodavne inicijative Komisije ili je bila riječ o samoinicijativnim mišljenjima, nastavio se i 2020. To pokazuje da su nacionalni parlamenti zainteresirani za sudjelovanje u donošenju odluka u EU-u ne samo kad je riječ o kontroli poštovanja načela supsidijarnosti, već i u ranijim fazama postupka, i to vrijednim političkim doprinosom usmjeren prema budućnosti.

Više od četvrtine mišljenja nacionalnih parlamenata poslanih Komisiji 2020. odnosilo se na odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, što je odraz velikog angažmana nacionalnih parlamenata u vrijeme krize.

Unatoč poteškoćama uzrokovanima bolešću COVID-19 članovi Komisije obavili su više sastanaka s nacionalnim parlamentima nego u 2019. Predsjednica von der Leyen i članovi Komisije aktivno su prisustvovali mnogim međuparlamentarnim sastancima, među ostalim i LXIV. plenarnoj sjednici COSAC-a. Nacionalni parlamenti u velikoj su se mjeri služili videokonferencijama, koje su Komisiji omogućile da svoje inicijative predstavi široj publici. Upotreba digitalnih alata pokazala se učinkovitom u jačanju i intenziviranju razmjena informacija između Komisije i nacionalnih parlamenata. Ti bi alati mogli biti korisni za takvu političku razmjenu čak i nakon pandemije.

Komisija je 2020. pomogla nacionalnim parlamentima u izvršavanju kontrole poštovanja načela supsidijarnosti na dva načina. Prvo, pri računanju osmotjednog razdoblja za podnošenje obrazloženih mišljenja izuzela je božićno/novogodišnje razdoblje. Drugo, pokazala je fleksibilnost u slučajevima kad su obrazložena mišljenja zaprimljena nakon isteka razdoblja nadzora te izišla ususret nacionalnim parlamentima zbog mogućih praktičnih poteškoća na koje su mogli naići zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Komisija je osim toga osnažila svoje političke odnose s lokalnim i regionalnim vlastima preko nove stručne skupine Fit for Future, koja radi na izradi zakonodavstva otpornog na buduće promjene.

(1)      COM(2020) 37 i COM(2020) 440.

(2)     https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say_hr

(3)    Za informacije o radu Radne skupine i daljnjim mjerama na temelju tog rada vidjeti https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/report-task-force-subsidiarity-proportionality-and-doing-less-more-efficiently_hr.pdf i odjeljak 2.1. Godišnjih izvješća za 2018. i 2019.: https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/adopting-eu-law/relations-national-parliaments/annual-reports-application-principles-subsidiarity-and-proportionality-and-relations-national-parliaments_hr .

(4)    Za informacije o platformi REFIT vidjeti odjeljak 2.1. Godišnjeg izvješća za 2019.

(5)    Za informacije o mreži RegHub vidjeti odjeljak 2.4.

(6)    Vidjeti Prilog VI. izvješća Radne skupine na adresi: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/report-task-force-subsidiarity-proportionality-and-doing-less-more-efficiently_hr.pdf .

(7)       https://ec.europa.eu/info/files/better-regulation-toolbox_hr  

(8)       https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/regulatory-scrutiny-board_hr  

(9)      COM(2020) 682 final. Komisija je 2020. o tom prijedlogu od nacionalnih parlamenata zaprimila dva obrazložena mišljenja i dodatna mišljenja u okviru političkog dijaloga, a 2021. dostavljeno je još mišljenja. Za više informacija o obrazloženim mišljenjima i Komisijinim odgovorima vidjeti odjeljak 3.

(10)      Ta se „tablica supsidijarnosti” temelji na detaljnom skupu pitanja pod trima naslovima: 1. Može li Unija djelovati? Koja je pravna osnova i nadležnost predviđenog djelovanja Unije? 2. Načelo supsidijarnosti: zašto bi Unija trebala djelovati? 3. Proporcionalnost: kako bi Unija trebao djelovati. Tablica odražava preporuke Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”.

(11) SWD(2020) 181 final, 23.9.2020.

(12) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(13) Obrazložena mišljenja koja su nacionalni parlamenti dostavili 2021. razmatraju se u odjeljku 3. u nastavku.

(14)      Vidjeti odjeljak 3. u nastavku.

(15)      Vidjeti odjeljak 3. u nastavku.

(16)    Za informacije o postupku Europskog parlamenta za postupanje s obrazloženim mišljenjima nacionalnih parlamenata vidjeti točku 2.3. Godišnjeg izvješća za 2016. o supsidijarnosti i proporcionalnosti.

(17) Europski parlament i Komisija (koja je u istom razdoblju zabilježila devet obrazloženih mišljenja) različito broje obrazložena mišljenja. Komisija obrazloženo mišljenje koje se odnosi na više prijedloga Komisije računa kao samo jedno obrazloženo mišljenje za statističke svrhe, a za određivanje toga je li za određeni prijedlog Komisije dosegnut prag za pokretanje postupka žutog/narančastog kartona računa se kao jedno obrazloženo mišljenje za svaki od prijedloga na koje se mišljenje odnosi. Međutim, Europski parlament računa onoliko obrazloženih mišljenja koliko je predmetnih prijedloga.

(18)      Svi podnesci nacionalnih parlamenata dostupni su u bazi podataka CONNECT Europskog parlamenta, koja sadržava dokumente nacionalnih parlamenata: http://www.europarl.europa.eu/relnatparl/en/connect/welcome.html .

(19) „Izvješće o prikladnosti propisa Europske unije, supsidijarnosti i proporcionalnosti – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za godine 2017., 2018. i 2019.” (2020/2262(INI)).

(20)      Za informacije o COSAC-u vidjeti odjeljak 5.

(21) https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/researchbypolicyarea.html  

(22)      Dokument Vijeća ST 6232/20, točke 2. i 12.: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6232-2020-INIT/hr/pdf .

(23)      Dokument Vijeća ST 13026/20, točke 3. i 12.: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-13026-2020-INIT/hr/pdf i https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2020/11/16/regulatory-sandboxes-and-experimentation-clauses-as-tools-for-better-regulation-council-adopts-conclusions/ .

(24) Dokument Vijeća ST 9580/16: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9580-2016-INIT/hr/pdf .

(25)    Vijeće broji obrazložena mišljenja jednako kao i Komisija, a Europski parlament primjenjuje drukčiji način brojenja. Potpuno objašnjenje vidjeti u bilješki 17.

(26)       Deklaracija Europskog odbora regija „Lokalne i regionalne vlasti kao akteri europskog odgovora na krizu uzrokovanu COVID-om 19” .

(27)       Rezolucija Europskog odbora regija – Prioriteti Europskog odbora regija za razdoblje 2020.–2025. – Europa se približava građanima zahvaljujući svojim selima, gradovima i regijama .

(28)    Za informacije o „aktivnoj supsidijarnosti” vidjeti str. 7.–9. izvješća Radne skupine: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/report-task-force-subsidiarity-proportionality-and-doing-less-more-efficiently_hr.pdf ; za informacije o Radnoj skupini vidjeti bilješku 3.

(29)       Godišnji regionalni i lokalni barometar EU-a (europa.eu) .

(30)

     SL C 324, 1.10.2020., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020XR2622&qid=1610962068519  

(31) Mreža regionalnih središta za ocjenjivanje provedbe politika EU-a (RegHub) uspostavljena je na temelju završnog izvješća i preporuka Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” (osma preporuka).

(32)    Popis 46 članova može se naći na https://cor.europa.eu/en/engage/Documents/RegHub/new-reghub-2-0-members.pdf .

(33)      Za informacije o toj platformi vidjeti odjeljak 2.1.

(34)       https://cor.europa.eu/en/engage/Documents/RegHub/RegHub_evaluation_report.pdf  

(35)      Pravilo 55. stavak 2. Poslovnika, SL L 65, 5.3.2014., str. 41., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014Q0305(01)&from=HR .

(36)       https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52019XR4351 (SL C 79, 10.3.2020.).

(37)       https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020AR1361 (SL C 324, 1.10.2020.).

(38)      COM(2020) 80 final.

(39)       https://cor.europa.eu/HR/our-work/Pages/OpinionTimeline.aspx?opid=CDR-1360-2020  

(40)       http://portal.cor.europa.eu/subsidiarity/thesmn/Pages/default.aspx ; Mreža za praćenje primjene načela supsidijarnosti pokrenuta je u travnju 2007. kako bi se olakšala razmjena informacija između lokalnih i regionalnih vlasti i Unije o raznim dokumentima te zakonodavnim i političkim prijedlozima Komisije. Služi kao pristupna točka koja svim svojim partnerima omogućava ne samo dobivanje informacija već i izražavanje stajališta. Krajem 2020. imala je 150 članova, a REGPEX ih je imao 76.

(41)       http://portal.cor.europa.eu/subsidiarity/regpex/Pages/default.aspx

(42) Sud je takvu argumentaciju općenito odbacio u presudi od 10. studenoga 2020. u predmetu C-644/18, Komisija protiv Italije, EU:C:2020:895, točka 153.

(43)      Na primjer, presuda od 17. rujna 2020. u predmetu C-732/18 P, Rosneft Oil Company i drugi protiv Vijeća, EU:C:2020:727, točka 91.

(44) Direktiva (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 173, 9.7.2018., str. 16.). Nacionalni parlamenti 2016. dostavili su 14 obrazloženih mišljenja o tom prijedlogu Komisije, čime je pokrenut postupak „žutog kartona” (vidjeti Godišnje izvješće za 2016. o supsidijarnosti i proporcionalnosti).

(45)    Presude od 8. prosinca 2020. u predmetu C-620/18, Mađarska protiv Europskog parlamenta i Vijeća, EU:C:2020:1001 i u predmetu C-626/18, Republika Poljska protiv Europskog parlamenta i Vijeća, EU:C:2020:1000.

(46) Presuda u predmetu C-620/18, točka 137.; presuda u predmetu C-626/18, točka 94.

(47) Presuda u predmetu C-620/18, točka 112.; presuda u predmetu C-626/18, točka 95.

(48) Presuda u predmetu C-620/18, točke 114. i 115.; presuda u predmetu C-626/18, točke 97. i 98.

(49) Presuda u predmetu C-620/18, točke od 137. do 151.; presuda u predmetu C-626/18, točke od 124. do 139.

(50) Odnosi se na ukupan broj mišljenja domova parlamenta zaprimljenih na temelju Protokola br. 2 uz Ugovore. Obrazloženo mišljenje koje se odnosi na više prijedloga Komisije računa se kao samo jedno obrazloženo mišljenje za statističke svrhe, a kad se određuje je li za određeni prijedlog Komisije dosegnut prag za pokretanje postupka žutog/narančastog kartona, računa se kao jedno obrazloženo mišljenje za svaki od prijedloga na koje se mišljenje odnosi. Međutim, Europski parlament računa onoliko obrazloženih mišljenja koliko je predmetnih prijedloga, iz čega proizlazi veći broj obrazloženih mišljenja (13) za 2020. spomenut u odjeljku 2.2. Popis dokumenata Komisije za koje je Komisija zaprimila obrazložena mišljenja dostupan je u Prilogu 1.

(51) Godina 2018.: 37 obrazloženih mišljenja; 2017.: 52 obrazložena mišljenja; 2016.: 65 obrazloženih mišljenja.

(52) Godina 2020.: 3,5 % (9/255); 2018.: 6,5 % (37/569); 2017.: 9 % (52/576); 2016.: 10,5 % (65/620).

(53) Godina 2020.: 9,1 % (9/99); 2018.: 10,5 % (37/351); 2017.: 16 % (52/325); 2016.: 17,6 % (65/370).

(54) COM(2020) 80 final. Ta su mišljenja službeno zaprimljena nakon isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u Protokolu br. 2 uz Ugovore, odnosno zaprimljena su 15. svibnja (Bundesrat i Sénat) i 26. svibnja (Eerste Kamer). Rok je istekao 5. svibnja, no Komisija je svejedno postupala s njima kao s „obrazloženim mišljenjima” zbog praktičnih poteškoća koje su nacionalni parlamenti imali zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Za informacije o obvezi Komisije u pogledu roka vidjeti i odjeljak 2.1., pododjeljak „Mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti”.

(55)    Mišljenja su poslali austrijski Bundesrat (jedno obrazloženo mišljenje i jedno mišljenje), nizozemski Eerste Kamer (jedno obrazloženo mišljenje i jedno mišljenje), francuski Sénat, poljski Senat, češki Senát, rumunjski Senat i slovačka Národná rada.

(56) Mišljenja su poslali španjolski Cortes Generales, francuska Assemblée nationale i portugalska Assembleia da República.

(57) COM(2020) 563 final.

(58) Danski Folketing. Kao cilj za 2030. podržao je smanjenje od „najmanje 55 %”, što je razina koja je odabrana u izmijenjenom prijedlogu.

(59) Poljski Senat.

(60) Slovačka Národná rada.

(61) Austrijski Bundesrat.

(62) Francuska Assemblée nationale.

(63) Rumunjskog Senata.

(64)      COM(2020) 682 final. Komisija je u siječnju 2021. zaprimila treće obrazloženo mišljenje o tom prijedlogu od malteškog doma Kamra tad-Deputati. Zabrinutost u pogledu supsidijarnosti izrazila su 2020. i dva regionalna parlamenta, iz Bavarske (Njemačka) i Gornje Austrije (Austrija). Za dodatne informacije o procjeni učinka tog prijedloga vidjeti odjeljak 2.1.

(65)      COM(2020) 445 final. Za pregled plana oporavka NextGenerationEU i mišljenja koja su o njemu dostavljena vidjeti odjeljak 4.

(66)      COM(2020) 22 final.

(67) COM(2020) 579 final.

(68)    U Malti postoji samo jedna zračna luka.

(69) COM(2020) 610, 611, 612, 613 i 614 final.

(70) U siječnju 2021. druga dva obrazložena mišljenja o tim prijedlozima Komisiji su dostavili talijanski Senato della Repubblica i slovačka Národná rada.

(71) COM(2020) 610, 611, 613 i 614 final.

(72) COM(2020) 612 final.

(73)      Za uvod u mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti i politički dijalog vidjeti https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/adopting-eu-law/relations-national-parliaments_hr .

(74) Godina 2018.: 62 % mišljenja odnosilo se na inicijative koje podliježu kontroli poštovanja načela supsidijarnosti, a 38 % na druga mišljenja; 2017.: 56 % odnosilo se na inicijative koje podliježu kontroli poštovanja načela supsidijarnosti, a 44 % na druga mišljenja; 2016.: 60 % odnosilo se na inicijative koje podliježu kontroli poštovanja načela supsidijarnosti, a 40 % na druga mišljenja. Vidjeti i grafikon „Vrste mišljenja” u odjeljku 3.

(75)      Belgijski Chambre des représentants/Kamer van volksvertegenwoordigers, bugarsko Narodno Sabranie, ciparski Vouli ton Antiprosopon, estonski Riigikogu, finska Eduskunta, domovi Irskog parlamenta Oireachtas (Dáil i Seanad Éireann), latvijska Saeima, luksemburški Chambre des Députés, nizozemski Tweede Kamer te slovenski Državni svet i Državni zbor. 

(76) Pet mišljenja dostavio je rumunjski Senat, tri mišljenja portugalska Assembleia da República, dok su po jedno mišljenje dostavili španjolski Cortes Generales, talijanska Camera dei Deputati i rumunjska Camera Deputaților.

(77)      Komunikacije „Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19” (COM(2020) 112) i „Iskoristimo svaki raspoloživi euro za spašavanje života i osiguravanje izvora prihoda” (COM(2020) 143), Zajednička komunikacija o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19 (JOIN(2020) 11), Interpretativna komunikacija o primjeni računovodstvenih i bonitetnih okvira za olakšavanje bankovnog kreditiranja u EU-u (COM(2020) 169) i pet zakonodavnih prijedloga (COM(2020) 139, 163, 175, 186 i 219).

(78) COM(2020) 456 final odnosno 442 final.

(79) COM(2020) 440 final, kojim se prilagodio početni program iz dokumenta COM(2020) 37 final.

(80) COM(2020) 220, 223, 403, 404, 405, 407, 408, 409, 441, 443, 444, 445, 446, 447, 450, 451, 452, 453, 459, 460 i 461 final.

(81) Portugalska Assembleia da República poslala je 17 mišljenja, španjolski Cortes Generales 11, rumunjski Senat tri, njemački Bundesrat dva, češki Poslanecká sněmovna i Senát poslali su po dva mišljenja, a po jedno mišljenje poslali su mađarski Országgyűlés, francuska Assemblée nationale, Hrvatski sabor, talijanska Camera dei Deputati, litavski Seimas, malteška Kamra tad-Deputati i švedski Riksdag. Osim toga, izvan okvira političkog dijaloga poljski Sejm i Senat poslali su po jednu rezoluciju o pregovorima o proračunu Vijeća.

(82)      Za informacije o obrazloženom mišljenju o vlastitim sredstvima koje je poslao švedski Riksdag i o odgovoru Komisije vidjeti odjeljak 3. U mišljenju njemačkog Bundesrata o prijedlogu za novi mehanizam Unije za civilnu zaštitu, iako nije riječ o obrazloženom mišljenju, navodi se da prijedlog prekoračuje granice nacionalnih i regionalnih nadležnosti. Komisija je odgovorila da se predloženi mehanizam temelji na pomoćnoj nadležnosti EU-a navedenoj u članku 196. UFEU-a i da će se za njegovu provedbu najprije koristiti nacionalna sredstva, odnosno države članice zadržat će primarnu odgovornost za zaštitu ljudi, okoliša i imovine od katastrofa na svojem državnom području.

(83)      Četiri mišljenja od portugalskog doma Assembleia da República i tri od španjolskog Cortes Generales.

(84)      COM(2020) 260, 261, 281, 282 i 283 final.

(85)      COM(2020) 281 final. Mišljenje portugalskog doma Assembleia da República.

(86)      Tri je poslao francuski Sénat, a jedno francuska Assemblée nationale.

(87) COM(2020) 65 final.

(88) Mišljenja su poslali češki Poslanecká sněmovna i Senát, njemački Bundestag i Bundesrat, rumunjska Camera Deputaților i švedski Riksdag.

(89) COM(2020) 27 final.

(90) Mišljenja su poslali njemački Bundesrat, litavski Seimas, rumunjski Camera Deputaților i Senat te švedski Riksdag.

(91) Poljski Sejm.

(92) Danski Folketing.

(93) Za informacije o COSAC-ovim aktivnostima vidjeti odjeljak 5.

(94) COM(2019) 640 final.

(95) Mišljenja su poslali češki Poslanecká sněmovna i Senát, njemački Bundesrat, nizozemski Eerste Kamer i švedski Riksdag.

(96)    Za više pojedinosti o tim sastancima vidjeti Izvješće Europskog parlamenta o odnosima između Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata: http://www.europarl.europa.eu/relnatparl/en/home/annual-reports.html .

(97)    COSAC je jedini međuparlamentarni forum utvrđen u Ugovorima u Protokolu br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji. Obično se sastaje dvaput (jedan sastanak predsjednika i jedna plenarna sjednica) u svakoj državi članici koja predsjeda Vijećem Europske unije. Komisija u COSAC-u ima status promatrača. Za više informacija o sastancima COSAC-a u 2020. vidjeti: https://secure.ipex.eu/IPEXL-WEB/conference/getconference.do?type=082dbcc564afa0210164b2da9f5102f8&appLng=HR .

(98)

   Europski parlamentarni tjedan održao se u Europskom parlamentu 18. i 19. veljače 2020. U njemu su sudjelovali potpredsjednik Dombrovskis, potpredsjednica Šuica te povjerenici Gentiloni i Schmit. Više informacija:

http://www.europarl.europa.eu/relnatparl/en/high-level-conferences/european-parliamentary-week.html .

(99)    Toj su konferenciji, održanoj 12. listopada videovezom, prisustvovali izvršni potpredsjednik Dombrovskis i povjerenik Gentiloni. U prvoj polovini godine konferencija je, kao i prethodnih godina, održana u sklopu Europskog parlamentarnog tjedna. Više informacija: https://secure.ipex.eu/IPEXL-WEB/conference/getconference.do?id=8a8629a871fd920b017293cdfa846bc7&appLng=HR .

(100)    Održane su dvije konferencije, jedna u Zagrebu 3. i 4. ožujka i jedna putem videoveze 4. rujna. Drugoj je konferenciji prisustvovao visoki predstavnik/potpredsjednik Borrell. Više informacija: https://secure.ipex.eu/IPEXL-WEB/conference/getconference.do?type=082dbcc5420d8f48014247cca6f04248&appLng=HR .

(101)      Toj je konferenciji, održanoj putem videoveze 28. i 29. rujna, prisustvovala povjerenica Johansson. Još je jedna konferencija bila zakazana za prvi semestar 2020., no naposljetku je otkazana. Više informacija:     https://secure.ipex.eu/IPEXL-WEB/conference/getconference.do?id=8a8629a872e48b7c0173477b67754478&appLng=HR .

(102)      Sastanak je održan 1. prosinca putem videoveze i prisustvovao mu je povjerenik Reynders. Više informacija:     https://www.europarl.europa.eu/relnatparl/en/high-level-conferences/jpsg-on-europol-and-eurojust-icm.html .

(103) Toj su konferenciji, održanoj 19. studenoga putem videoveze, prisustvovali predsjednica Komisije von der Leyen, potpredsjednik Schinas te povjerenice Johansson i Urpilainen. Više informacija:     https://www.europarl.europa.eu/relnatparl/en/interparliamentary-meetings/other-meetings.html .

(104) Te su konferencije održane putem videoveze, prva 5. listopada (kojoj su prisustvovali izvršni potpredsjednik Timmermans i povjerenik Wojciechowski), a druga 9. studenoga (kojoj su prisustvovali povjerenici Reynders i Schmit). Više informacija:     https://www.parleu2020.de/en/Events#tiles_events_container_691278 .

(105)    Konferencija predsjednikâ parlamenata Europske unije održava se svake godine u državi članici koja je predsjedala Vijećem Europske unije u drugoj polovini prethodne godine.

(106)      Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 – SL L 424, 15.12.2020.

(107) Cipar je bio druga država članica koja je ratificirala tu odluku 22. prosinca 2020., ali bez sudjelovanja parlamenta. Sve preostale države članice ratificirale su je tijekom 2021., a na snagu je stupila 1. lipnja 2021.

(108)    Članak 6. prvi stavak Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

(109)     http://portal.cor.europa.eu/subsidiarity/regpex/Pages/default.aspx ; za više pojedinosti o aktivnostima Odbora regija koje su povezane s kontrolom poštovanja načela supsidijarnosti vidjeti odjeljak 2.4.

(110) Za više pojedinosti o platformi Fit for Future i mreži RegHub vidjeti odjeljke 2.1. i 2.4

(111) Regionalni parlamenti Flandrije, Valonije i Njemačke jezične zajednice u Belgiji (Belgija), Bavarije, Brandenburga i Tiringije (Njemačka), Balearskih otoka i Baskije (Španjolska), Azora (Portugal), Gornje Austrije (Austrija) te Mazovjeckog i Potkarpatskog vojvodstva (Poljska).

(112) Regionalni parlament Bavarske, o „valu obnove”, prilagodbi klimatskim promjenama, digitalnom jedinstvenom tržištu i aktu o digitalnim uslugama, ruralnom razvoju, evaluaciji politike promocije poljoprivrede, statistici europskog ribarstva, Bijeloj knjizi „Plan za jedinstveni europski prometni prostor” i zakonitoj migraciji.

(113)      Parlament Flandrije o odnosima s Turskom. Komisija ga je evidentirala kao mišljenje belgijskog Sénata/Senaata, kojem je i odgovorila.

(114) Potpredsjednica Šuica sastala se s Parlamentom Njemačke jezične zajednice u Belgiji, a povjerenik Hogan s Parlamentom Valonije.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.7.2021.

COM(2021) 417 final

PRILOZI

IZVJEŠĆU KOMISIJE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2020.






O PRIMJENI NAČELA SUPSIDIJARNOSTI I PROPORCIONALNOSTI TE O ODNOSIMA S NACIONALNIM PARLAMENTIMA

PRILOG 1.

Popis dokumenata Komisije 
za koja je Komisija 2020. od nacionalnih parlamenata zaprimila obrazložena mišljenja 1  
o usklađenosti s načelom supsidijarnosti

PRILOG 2.

Broj mišljenja koja je Komisija zaprimila 2020., prema nacionalnom parlamentu/domu (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

PRILOG 3.

Dokumenti Komisije za koje je Komisija 2020. zaprimila najveći broj mišljenja 5 (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

(1)      Da bi se moglo nazvati obrazloženim mišljenjem u skladu s definicijom iz Protokola br. 2., u mišljenju mora biti navedeno zašto nacionalni parlament smatra da zakonodavni prijedlog nije u skladu s načelom supsidijarnosti i ono u pravilu mora biti poslano Komisiji u roku od osam tjedana od prosljeđivanja zakonodavnog prijedloga nacionalnim parlamentima na svim službenim jezicima.

(2)      U skladu s Protokolom br. 2 svaki nacionalni parlament ima dva glasa, a u slučaju dvodomnog sustava, svaki dom ima jedan glas. Kad obrazložena mišljenja čine najmanje jednu trećinu (za prijedloge u skladu s člankom 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jednu četvrtinu) svih glasova koji su dodijeljeni nacionalnim parlamentima, dosegnut je takozvani prag „žutog kartona” i nacrt zakonodavnog akta mora se preispitati. Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine trećina svih dodijeljenih glasova iznosi 18 od 54 glasa. Nadalje, Komisija se obvezala dati objedinjene odgovore na obrazložena mišljenja koja dostave nacionalni parlamenti koji predstavljaju sedam ili više glasova.

(3)      Broj uključuje mišljenja u okviru „političkog dijaloga” i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

(4)      Sva su zajednička mišljenja obaju domova.

(5)      U tablici su navedeni svi dokumenti Komisije za koje je zaprimljeno najmanje pet mišljenja. U nekim se slučajevima mišljenje odnosilo i na druge dokumente Komisije.

(6)      Broj uključuje mišljenja u okviru „političkog dijaloga” i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.